SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU ZAVOD ZA STROJARSKE KONSTRUKCIJE

EKOLOKI DIZAJN

SEMINARSKI RAD

Tuferdi Matej 12128860

Slavonski Brod, 6.9.2013.

Sadraj
1 UVOD................................................................................................................................................................ 3 2 EKOLOKI DIZAJN ....................................................................................................................................... 4 2.1 PROCJENA IVOTNOG CIKLUSA (LCA) ......................................................................................... 5 3 ANALIZA UTJECAJA PROIZVODA NA OKOLI METODOM ECO ................................................... 7 INDIKATORA..................................................................................................................................................... 7 3.1 PRIMJENA METODE ECO-INDICATOR NA PROIZVODU VIENAMJENSKI PISA ........ 9 4 ZAKLJUAK ................................................................................................................................................. 17 5 LITERATURA ............................................................................................................................................... 18

1 UVOD
Godine 1764. James Watt je usavrio parni stroj. Tada poinje industrijska revolucija, i strelovit razvoj industrije i gospodarstva, te urbanizacija. ovjekova svijest o okoliu nije mogla pratiti taj razvoj, praktiki nije ni postojala, u smislu u kojem danas postoji. A ovjekov odnos prema okoliu od prve industrijske revolucije, a pogotovo od druge industrijske revolucije (otkrie nafte) doveo je do niza globalnih(globalno zagrijavanje), regionalnih(kisele kie,zagaenje podzemnih voda,...) i lokalnih(zagaenje vode, zraka, divlja odlagalita,...) ekolokih problema.

Termin ekologija je prvi puta upotrijebljen 1866 godine od njemakog biologa Ernsta Heinricha Haeckela i ima korijen u grkoj rijei oikos: dom, prebivalite + logos: nauka. Ona je znanost o ivotnoj okolini koja prouava odnose izmeu ivih bia, sredine u kojoj iva bia ive, te ime se hrane. Kako ekoloki problemi postaju sve vie javno popraeni, ekologija je postala poprilino uopena rije usprkos njenom izvornom znanstvenom karakteru. Iako se razvila iz biologije, ona je interdisciplinarna znanost.

Do ezdesetih godina 20. stoljea, ekoloka svijest gotovo da nije ni postojala. Prekretnica u globalnoj ekolokoj politici, i podizanju svijesti o ekolokim problemima na jednu viu razinu smatra se Konferencija UN-a o okoliu u Rio de Janeiru 1992. Tada je donesena deklaracija o zatiti okolia. Ve nekoliko desetljea opa globalizacija pridonosi sve veoj proizvodnji i troenju sve vie resursa, ali korisnik u konanici dobija proizvod po sve nioj cijeni. Time se u prirodi pridonosi neumjereno iscrpljivanje prirodnih dobara, vie se oneiuje voda i zrak, izumiru biljne i ivotinjske vrste, sve se vie gomila otpad. Da bi se takav nain ivota prekinuo, mora se ograniiti proizvodnja otpada i moramo izbjei neumjereno troenje i oneiavanje prirode, a istovremeno treba zadovoljiti potranju za dobrima i uslugama. U istom trenutku, globalizacija dopridonosi podizanju ovjekove svijesti o okoliu i njegovom oneienju.

2 EKOLOKI DIZAJN
Prema definiciji inenjerstvo okolia (eng. environmental engineering) je poveznica izmeu znanosti i inenjerstva s ciljem unaprjeivanja stanja okolia. Tu se prije svega misli na odravanje kvalitete pitke vode, kvalitete zraka te openito Zemljine povrine i to ne samo iz ljudske perspektive nego i iz perspektive svih ostalih ivih bia. To ustvari znai da je svrha inenjerstva okolia da uz koritenje znanstvenih i inenjerskih metoda stvara zatitne sustave koji e tititi ivot na Zemlji od mnogobrojnih vrsta zagaenja.

Inenjerstvo okolia podijeljeno je u mnogo razliitih grana poput kontrole zagaenja vode i zraka, recikliranja otpada, odlaganje otpada, problemi javnog zdravstva pa ak i istraivanja utjecaja na okoli novih graevinskih projekata. Iz navedenog jasno je da je inenjerstvo okolia multidisciplinarna misija kojoj je cilj ouvanje okolia i zdravlja. Inenjeri okolia su orijentirani na sve ekoloke probleme, svaki problem s okoliem za njih je jednako vaan i openito bi se moglo rei da sve to je na neki nain povezano s okoliem takoer povezano i s inenjerstvom okolia. Inenjeri okolia imaju vrlo vanu ulogu jer ii i zdraviji okoli automatski znai i zdraviji te samim time i kvalitetniji ivot. Inenjerstvo okolia moe se studirati na mnogim sveuilitima diljem svijeta i uobiajeno postoje dva programa studiranja kojima se educiraju dva tipa inenjera okolia. Jedan tip su takozvani civilni inenjeri okolia i oni se primarno fokusiraju na hidrologiju, upravljanje vodenim resursima i dizajnom postrojenja za proiavanje voda. Drugi tip strunjaka su kemijski inenjeri okolia koji se vie orijentiraju na kemijske metode poput naprednih tehnologija za kontrolu kvalitete zraka i vode. U pravu takoer postoje specijalizacije za zakone inenjerstva okolia i te specijalizacije su sve popularnije s porastom koliine zakona za zatitu okolia. Dakle, ekoloki dizajn je posebni pristup dizajnu, konstruiranju proizvoda, sa posebnom brigom koliko taj proizovod ima utjecaj na okoli tijekom cijelog svog ivotnog ciklusa.

2.1 PROCJENA IVOTNOG CIKLUSA (LCA)

Slika 1. Procjena ivotnog ciklusa (LCA) Procjena ivotnog ciklusa (LCA) je metoda procjene utjecaja odreenog proizvoda, procesa ili aktivnosti na okoli tijekom cijelog svog ivotnog vjeka(od kolijevke do groba). Ciklus od kolijevke do groba poinje ekstrakcijom sirovih materijala iz okolia, a zavrava na nain da se sav materijal vraa u okoli. Pomou LCA metode procjenjuje se utjecaj na okoli u svim fazama ivotnog ciklusa, i to s interakcijskog gledita. To znai da su sve faze u meusobnoj ovisnosti, tj. utjecajem na jednu fazu utjee se i na ostale. Dakle, kvalitetnim rjeenjem u fazi konstrukcije proizvoda, ali i tehnoloke pripreme, mogue je pozitivno utjecati na okoline imbenike u svim ostalim fazama.

Eko-indikatori su dobiveni podaci u obliku brojeva koje smo dobili iz analize procjene ivotnog ciklusa i koji izraavaju ukupan utjecaj proizvoda ili postupka na okoli, to je iznos
5

indikatora vii, vei je utjecaj proizvoda na okoli. Vrijednosti eko-indikatora mogu se smatrati bezdimenzijskim, meutim korist i se naziv bod (ili milibod) eko-indikatora (eng. point = Pt). Pomou eko-indikatora se odvija usporedba dvaju proizvoda ili dijelova proizvoda, tako da jedinica mjere i nije presudna, meutim vrijednosna je skala tako odabrana da 1 Pt odgovara jednoj tisuini godinjeg utjecaja na okoli koji izvri jedan prosjeni stanovnik Europe. U svrhu boljeg ocjenjivanja proizvoda razvijena je Eco-indikator metoda, koja na temelju LCA analize ocjenjuje proizvod pomou bodova, gdje vei broj bodova predstavlja vei utjecaj na okoli.

3 ANALIZA UTJECAJA PROIZVODA NA OKOLI METODOM ECO INDIKATORA

Metoda je razvijena od strane PR Consultants. Metoda rauna bodove eko-indikatora u 3 glavne faze ivota proizvoda: proizvodnja, uporaba i End-of-Life( odlaganje i recikliranje).

Metoda se izvodi u pet koraka: 1. Opisivanje proizvoda 2. Definiranje ivotnog ciklusa 3. Kvantificiranje materijala i procesa 4. Izraunavanje bodova (milibodova) 5. Analiza rezultata Opisivanje proizvoda - Na poetku je dovoljno navesti samo glavne materijale i procese koji ine sr proizvoda. U kasnijim fazama mogu je detaljan pristup. Materijali i procesi koji zastupaju proizvod u malome udjelu, a imaju i mali broj bodova, najee se zanemaruju.

Definiranje ivotnog ciklusa - Izradit i shematski prikaz ivotnog ciklusa proizvoda obraajui pozornost na proizvodnju, uporabu i mogue scenarije zbrinjavanja proizvoda. Bitno je dobro pretpostaviti uporabu (pogotovo ako proizvod za uporabu troi energiju) i odlaganje proizvoda tj. mogue recikliranje jer bodovi za recikliranje materijala imaju negativne vrijednosti i tako znaajno pridonose smanjenju eko-bodova.

Kvantificiranje materijala i procesa - Za svaki materijal, proces oblikovanja, transport proizvoda na trite i sl. odrediti jedinicu. Procijeniti koliki e biti ivotni vijek proizvoda i na temelju njega izraunati potrebnu energiju za njegovu uporabu, ako je energija potrebna.

Izraunavanje bodova (milibodova) - Na temelju materijala, oblikovanja, uporabe, scenarija zbrinjavanja pronai odgovarajue bodove i izraunat i konanu vijednost Eco-indikator99 bodova za proizvod.

Analiza rezultata objedinit i ukupne rezultate dobivene provedenom metodom i utvrdit i ukupni utjecaj proizvoda na okoli, naravno rezultati se mogu prikazat i i putem grafikona i na taj nain zornije prikazati pojedini segment proizvoda ili procesa i njegov uinak na okoli.[1]

3.1 PRIMJENA METODE ECO-INDICATOR NA PROIZVODU VIENAMJENSKI PISA

Pisai su ureaji za ispis informacija iz raunala na papir ili neki drugi printabilni medij. Jedan su od najee koritenih izlaznih jedinica na raunalu. Razlikujemo vie konstrukcijskih tipova printera: matrini, inkjet, laserski, sublimacijski, ... Vienamjenski pisai objedinjuju pisa(najee laserski), telefaks, skener te esto i fotokopirni aparat. Njihova najvea prednost je u tome to zauzimaju manje prostora i jeftiniji su nego kada bi kupovali svaki ureaj posebno. Ova objedinjena funkcija omoguava korisnicima da ne moraju vie odreivati prostor, kvalitetu i produktivnost, ve mogu koristiti sve troje simultano to stvara ovaj ureaj idealnim za kuni i mali ured za zahtjevnije individualne korisnike. Na kraju svoga ivotnog vjeka ovi ureaji se moraju odloiti u poseban,elektroniki otpad. Nekim umjetnim materijalima iz ovog proizvoda je potrebno i vie stotina godina za razgraivanje u tlu, te zato ne smijemo ni pomiljati neadekvatno odloiti ovakav ili slian proizvod. Za procjenu emo upotrijebiti kalkulator "Eco Indicator Calculator". Prije same procjene potrebno je utvrditi koritene materijale i njihov udio u proizvodu. Ureaj emo rastaviti i skupine materijala izvagati. Multifunkcijski ureaj je konkretno Epson Stylus SX 130, neispravan.

Slika 2. Vienamjenski pisa Epson Stylus SX 130

Ukupna masa proizvoda je 3.9 kg, od ega je 0.5 kg staklo, 0.25 kg elektronike( ploica, kabeli, elektromotori,pretvara), 0.5 kg metal, a ostatak od 2.65 kg je plastika.

Tablica 1 Skupine materijala u vienamjenskom pisau RB 1 2 3 4 Materijal Plastika Staklo Metal Elektroniki materijal Ukupno Masa, kg 2,65 0,5 0,5 0,25 3,9

10

Slika 3. Proces rastavljanja proizvoda

Slika 4. Proces rastavljanja proizvoda

11

Slika 5. Dijelovi proizvoda po skupinama materijala

Slika 6. Elektroniki i metalni dijelovi proizvoda

12

Eco indicator calculator je jednostavan za koritenje. Unos podataka je podijeljen u 3 faze ivota proizvoda. Prva faza je Production- proizvodnja jednog komada proizvoda. Druga faza je Use- upotreba proizvoda, a trea faza je End-Of-Life- zbrinjavanje. Izvjetaj se nalazi u Report Summary. U sljedeim tablicama su korak po korak uneeni podaci o materijalu,nainu transporta i utjecaju njegove udaljenosti u proizvodnji, a zatim i utjecaj naina transporta i udaljenosti do krajnjeg potroaa. Takoer su uneeni podaci o utroku energije u proizvodnji proizvoda, o utroku energije u njegovom ivotnom vjeku, te na kraju i podaci o recikliranju proizvoda, nainu recikliranja, transportu i udaljenosti koji su ukljueni u reciklau i/ili odlaganje ili pak neki drugi nain zbrinjavanja otpada. Podaci koje smo unijeli u prvoj fazi - Production se nalaze u tablicama 2-5. Podaci iz druge faze -Use se nalaze u tablicama 6-8, a za treu fazu End-Of-Life se nalaze u tablicama 9-10. Tablica 2. Vrste materijala i njegove mase u proizvodu izraeni u milibodovima

Tablica 3. Procesi proizvodnje izraeni u milibodovima

Tablica 4. Utjecaj transporta materijala potrebnih u proizvodnji proizvoda izraen u milibodovima

Tablica 5. Ukupni utjecaj proizvodnje izraen u milibodovima

13

Tablica 6. Utjecaj transporta proizvoda do trita izraen u milibodovima

Prikaz potronje energije u predvienom ivotnom vijeku i procjena je dnevnog rada oko 1sat dnevno, u koji je ukljuena i energija dok je ureaj u stanju pripravnosti( 24h).

Tablica 7. Procjena potroene energije u ivotnom ciklusu izraen u milibodovima

Tablica 8. Ukupni utjecaj koritenja izraen u milibodovima

U procesu zbrinjavanja razvrstali smo materijale u skupine i vrednovali uinak na okoli, kako recikliranje ima pozitivan uinak na okoli dodijeljeni milibodovi imaju negativan predznak tako da smanjuju ukupni indeks eco indikatora. Tablica 9. Utjecaj recikliranja izraen u milibodovima

14

Tablica 10. Ukupan utjecaj izraen u milibodovima

Ukupni utjecaj, odnosno ocjena Eco indikatora iznosi 5145,48504 miliboda, to je preraunato u bodove (eng. point) :5,145 Pt. U tablici 11 vidimo iznos eco indicatora po fazama ivota. Tablica 11. Pregled rezulata Eco Indicatora po fazama ivotnog vjeka proizvoda

Slika 7. Grafiki prikaz rezulata po ciklusima ivotnog vjeka proizvoda

15

Tablica 12. Pregled rezultata Eco indikatora po procesima koji su se odvijali u ivotnom vjeku jednog proizvoda izraeno u milibodovima

Slika 8. Grafiki prikaz rezultata po procesima u ivotnom vijeku jednog proizvoda

Eco indicator rezulatate moemo promatrati i po procesima u ivotnom vjeku jednog proizvoda (Slika 8).

16

4 ZAKLJUAK
Prema eko indikatoru proizvod nema visok stupanj utjecaj na zagaenje okolia. Iznos je 5,145 bodova. Ipak, rije je samo o jednom proizvodu ovoga tipa. Kada uzmemo u obzir da svaki drugi kolarac i student posjeduju ovakav tip proizvoda, i da se barem po jedan nalazi doslovno u svakom uredu, imamo brojke koje se ne smiju ignorirati. Prema eko indikatoru, njegova upotreba ne predstavlja veliku prijetnju za okoli, ve njegova proizvodnja i reciklaa, u vidu potroene energije za proizvodnju i transport proizvoda.

17

5 LITERATURA

1. Kljajin, M; Opali, M; Pintari,A: Recikliranje elektrinih i elektronikih proizvoda, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod Zagreb Osijek, 2006. 2. http://www.centreforsmart.co.uk/smp/tools_ecoindicator99.php

3. http://reviews.cnet.com/multifunction-devices/epson-stylus-tx130-multifunction/4507-3181_735092238.html

4. http://ahyco.uniri.hr/seminari2005/printeri/povijest.htm

5. http://www.pre-sustainability.com/download/manuals/EI99_Manual.pdf

18