1

Uvod u grki jezik

Narjeja
-

grki jezik je srodan s jezikom Inda, Armenaca, Italaca, Kelta, Germana, baltikih naroda i Slavena

tri su glavna dijalekta

dorski govorili su ga Dorani na Peloponezu, Kreti i Magni Graeciji Pindar, Teokrit i korske pjesme tragedija

eolski govorili su ga Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i na Lezbu Alkej i Sapfa

jonski govorili su ga Jonjani u Maloj Aziji, Atici i na nekim otocima Egejskog mora jezik prvih knjiga
dva vida

starojonski ili

epski - Homer

novojonski ili samo

jonski elementi starojonskog + eolizmi i aticizmi - Herodot, Hipokrat

atiki dijalekt

ogranak jonskog

njime su pisali Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid i Ksenofont, Platon, Demosten

od zlatnog doba Atene, kad se kae grki, misli se na atiki

koine

- opi grki dijalekt

nastao za vrijeme Makedonskih ekspanzija

iri se van Grke meunarodni jezik Istoka i Zapada

izmeu atikog i koinea piu

Aristotel

Polibije, Plutarh, Arijan, Dion Kasije

Strabon, Dionizije Halikarnaanin i Lukijan

Glasovi
Slogovi
-

duina sloga
o

slog je dug ako je nakon njega dva ili vie suglasnika ili sastavljen suglasnik (,, , , )

Naglasci
-

proklitike
o

lanovi , , ,

prijedlozi , , , ,

veznici ,

negacija - , , kad je na kraju reenice je naglaena

enklitike
o

neodreena zamjenica - ,

neke osobne zamjenice - , , ; , , ; , ,

indikativ prezenta glagola i u svim dvoslonim oblicima

neodreeni prilozi (negdje), (nekamo), i (nekako), (odnekud), (nekad)

estice , - (i) , (doista), (dakle), (veoma), (jo), (kad znai smjer ili kad je pokazni dodatak)

kako se naslanjaju enklitike

o

oksitona + enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

perispomena + enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak

paroksitona + jednoslona enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak

paroksitona + dvoslona enklitika rije normalno ostaje, enklitika zadrava naglasak

proparoksitona + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja

properispomena + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja

proklitika + enklitika proklitika dobiva akut

iza elizije enklitika zadrava naglasak

Zakonitosti glasova
-

podjela samoglasnika prema kvantiteti

o

kratki ,

dugi ,

kratki i dugi , ,

podjela samoglasnika prema kvaliteti

o

tvrdi ,, , ,

meki ,

podjela suglasnika
o

guturali k, g, h

labijali p, b, f

zudni t, d, th

likvide l,r

nazali m, n, g

spiranti hak, s

aspirate h, f, th

mutae guturali, labijali i dentali

Stezanje
-

stezanje istih samoglasnika

o

ako se steu dva glasa jednaka po kakvoi, nastaje taj isti, ali dug (>, >, >

>, >

stezanje razliitih samoglasnika

o

o-glas je jai od a-glasa i e-glasa

pri stezanju a-glasa i e-glasa, jai je onaj lijeviji

>, >

ako je bio naglaen prvi, stee se u cirkumfleks, a ako drugi, u akut

Prijevoj
-

ima est stupnjeva

primjer s kratkim e-redom (po samoglasniku u punini)

punina (P) -

punina o (P ) --

duljina (D) -

duljina o (D ) -

praznina (Pr) -

slabina (S) - (- >-)

redovi
o

kratki a-red
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

D -

dugi a-red

dugi e-red

kratki e-red

kratki o-red

dugi o-red

Naknadno produljivanje
-

produljivanje koje dolazi kao naknada za ispale suglasnike

, , > , , ( , )

> ( )

> ( )

kada dolazi do naknadnog produljivanja

o

pred ispada (sigmatska tvorba osnova)

pred ispada

pred ispada

Metateza kvantitete
-

zamjena duljine kod samoglasnika

nastaje kada iza ete slijede omikron i kratko alfa

o

>

- > -

>

- > -

Asimilacija muta
-

promjene se dogaaju jer ispred dentala smije bit gutural/labijal koji je isti po vrsti

ispred e

i postati

( - )

i postati

( - )

ispred e
o

i postati

i postati

( - )

ispred e
o

i postati

( - )

i postati

( - )

Disimilacija dentala
-

izmeu dva dentala razvija se sigma, a prvi dental ispada

o

- >

- >

- >
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

Promjene muta pred

-

guturali prelaze u (- > )

labijali prelaze u (- > )

dentali prelaze u (- > )

Promjene muta pred sigmom

-

guturali prelaze u ( - )

labijali prelaze u ( - )

dentali prelaze u , pa u ( - (hom.) )

Zakon o disimilaciji aspirata

-

ako dvije aspirate slijede jedna za drugom, prva se gubi

o

- (! )

jednako se objanjavaju i ovi oblici

o

ponekad je djelovanje zakona sprijeeno analogijom

o

(ne )

kod imperativa slabog pasivnog aorista ostala je prva aspirata da bi se sauvala karakteristika tog aorista
o

, a ne (od orig. )

Vezanje suglasnika za glas j

-

, > ()
o

- -

- -

, >
o

- -

- -

, >
o

- -

- -

>
o

- -

- -

, (--, --, --, --) > , , ,

o

epenteza ili diozmoza - omekava suglasnik koji je pred njim pa prelazi u preanji slog i ini diftong

- -

iza ostalih samoglasnika, se asimilirao suglasniku iza kojeg je, a onda je jedan od ta dva ispao uz naknadno produljivanje
o

- > >

- > >

Promjene glasa pred mutama, likvidama i sigmom

-

kad se nae pred dentalom, (p)ostaje nazal

kad se nae pred guturalom, postane guturalni nazal

- >

kad se nae pred labijalom, postane nazal

- >

kad se nae pred likvidom, izjednauje s

>
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

kad se nae pred sigmom, gubi se

- >

Asibilacija
-

glas postaje u jonskoatikom pred esto

o

- >

legu-nt - >

ali poslije sigme ostaje (-)

Promjene sigme
-

na poetku rijei pred vokalom prelazi u spiritus asper

o

septem -

(sisto) -

(sus) -

u sredini rijei meu vokalima se gubi

o

- -

- -

izmeu dva konsonanta se takoer gubi

o

Hijat ili zijev

-

kad su dva vokala jedan kraj drugog ili jedna rije zavrava vokalom a druga vokalom poinje

naini ukidanja
o

Kraza ( - stapanje) krajnji vokal jedne i poetni druge rijei se stapaju u jedan dugi

Elizija (elido,3 izbijanje) izbacivanje kratkog vokala prve rijei, oznauje se apostrofom

oznaava se sa koronidom () tj. kovricom kao slabi hak iznad stegnutog sloga

iznimka ako je na kraju prve rijei nikad se ne izbija, kao ni u , , , , ili o u

Afereza ( uklanjanje) elisio inversa izbijanje poetnog vokala 2. rijei

Sinalefa ( spajanje) spajanje 2 duga vokala da bi se zadrao izgovor, vrijedi kao 1 slog

Siniceza ( zajedno sjedim) spajanje kratkog V (obino ) s dugim V u diftong [jo] vrijedi kao 1 dugi V

Hifereza ( oduzimanje) kratki vokal pred dugim ispada

Apokopa ( - odsijecanje) ispadanje krajnjeg kratkog V ispred kons., osobito ispred , ,

Sinkopa ( zajedno zbiti) istiskivanje vokala izmeu 2 konsonanta

Tmeza ( rez) rastavljanje rijei na sastavne dijelove (odvajanje prijedloga od glagola, npr.)

pokretljivo ni - javlja se kad je nastavak na ili

o

ni ostaje ispred samoglasnika ili pred interpunkcijom

slino je sa negacijom

pred vokalima ( )

pred spiritusom asperom ( )

Deklinacija imenica i pridjeva

Deklinacija rijei
-

razlikujemo osnovu/nastavak i korijen/svretak

o

osnova -, nastavak -

korijen -, nastavak

dual ima samo dva padea (NA i GD)

rod imenice
o

muki rod imena mukaraca, rijeka, vjetrova i mjeseci

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

enski rod imena ena, stabala, zemalja, otoka, gradova i apstraktnih imenica

srednji rod najvie deminutivi

s obzirom na posljednji glas osnove, gri razlikuje dvije deklinacije

o

vokalsku deklinaciju i

konsonantsku deklinaciju

O-deklinacija

po o-deklinaciji dekliniraju se rijei kojima osnova zavrava na o, a to su uglavnom rijei mukog i srednjeg roda

enskog su roda one o-osnove koje oznaavaju ene, stabla, zemlje, otoke i gradove
o

(knjiga), (put), (bolest), (jarak), (kameni)

u vokativu je nastavak ista osnova u prijevojnoj punini (P)

u Homera je G.sg. - , a D.pl. ()

A-deklinacija
enske rijei

pur.

imp.

pur.

imp.

a-deklinaciji pripadaju samo enske i muke rijei

nastavak za genitiv plurala nastao je stezanjem od

nastavak u genitivu singulara i akuzativu plurala uvijek je dug ()

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

Muke rijei
-
N

V
-

razlike u deklinaciji mukih rijei

o

nom.sg. ima

gen. sg. ima nastavak

vok. sg. nije isti nominativu

imenice na - i imena naroda na - imaju nastavak (,

imenice na - imaju nastavak

, , )

mnoga dorska i tua vlastita imena imaju nastavak -, umjesto na -

o

ona u G.sg. imaju nastavak (, )

genitiv singulara je kod Homera - ()

Pridjevi vokalske deklinacije

-

enski rod pridjeva je uvijek dugo alfa purum () ili impurum ()

o

u NG.pl. se naglasak povodi za mukim rodom (, , a ne , )

sloeni pridjevi imaju samo 2 zavretka mf i n

neki jednostavni pridjevi takoer imaju samo dva zavretka

- pitom

- miran

neki imaju i 2 i 3 zavretka

o

- stalan

- pust

koristan

Ostale vrste vokalske deklinacije

Stegnuta vokalska
-

-, -, -

-, -, -

!!

!!

!!

!!

!!

!!

vrste
o

imenice iz druge deklinacije i pridjevi iz prve i druge + /

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

neke imenice iz prve deklinacije

, , , ,

pravila stezanja
+> (ako je ispred e ro, onda )

+>

pred ostalim vokalima i diftonzima se a,e,o gube

/+>

napomene
o

nav srednjeg roda kod kojeg stee / (a ispred nije r) ne stee se u / nego u zbog analogije s normalnom dekl.

nv mukog roda na oi je i dalje kratak iako je nastalo stezanjem od

Atika deklinacija
-

naglasak se nigdje ne mijenja

Akuzativ singulara ponekad je ista (, ) (, )

,
N

Openito o konsonantskoj deklinaciji

-

podjela
konsonantske
1.
2.
3.
4.
5.
6.

guturalne
labijalne
dentalne
nazalne
likvidne
sigmatske

vokalske
1.
/
2.
/
3.

4.

5.

6.
iznimke

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

()

()

Guturalne i labijalne osnove

-

jednoslone rijei u GD naglaavaju nastavak

akuzativ plurala zavrava na kratko as

ovdje spadaju dvije nepravilne imenice

()

()

ako je nastavak dug, naglasak je cirkumfleks

, , NV i d nepravilni

, ,

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

10

Dentalne osnove
-

rije , ima nepravilan nominativ sing (d: )

ove rijei mijenjaju osnovu

muki/enski

srednji

nepravilna

> ,

> ,

> ,

()

()

()

, ,

, ,

(), , ()

, - koljeno

, - koplje

, - voda

, - uho (g: !)

sve baritone na / imaju Ak: /, a Vok. /

kao dentalna osnova se deklinira i ptcp.perf.akt.

Nazalne osnove
Osnove na

()

()

()

veina imenica N tvori asigmatski ali

o

neke prenose duljinu (, )

neke tvore N sigmatski, ali gube (

naglasak tei biti to dalje od kraja

vokativ im je uvijek jednak osnovi

()

() () ()

()

, )

samo dva pridjeva imaju 3 zavretka

o

, , (crn)

, , (jadan)

enski rod deklinira se kao imp.

pravila o pridjevima

pravila o vokativu

iznimke
o

, > Ak: ili ; Vok:

, > Ak: ili ; Vok:

, , , , , , , (), ,

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

oksitone V = N (, )

baritone V = osn. (, ) to
dalje

11

Osnove na
-

osnove na mogu nominativ tvoriti

o

asigmatski (-,-)

sigmatski (-, -)

Osnove na i participi
o

, ,

, ,

()

()

()

, ,

ptcp.fut.akt.

, ,

ptcp.aor.akt. (sigmatski)

()

()

()

()

()

()

, -, -

ptcp.aor.pas.

()

sigmatski

, ,
o

sigmatski prid.

ptcp.aor.akt (jaki tematski)

asigmatski prid.

ptcp.prz.akt.

sigmatske im.

asigmatski

asigmatske im.

, -, -
ptcp.prz.akt glagola

, ,
-

pravila za vokativ asigmatske tvorbe

o

kod imenica V=osnova

kod pridjeva i ptcp. V=N

pravila za naknandno produljivanje u nominativ (sigm) i dativu plurala (sigm i asigm)

o

+ > (, )

+ > (, )

+ > (, )

zgodne stvarice za enske rodove participa (tvore se nastavkom )

o

, , > = = =

, , > = = =

, , > = = =

Likvidne osnove
bez prijevoja (-)

bez prijevoja (-)

prijevojni stupnjevi 1

prijevojni stupnjevi 2

Pr

Pr

-osnove

()

()

()

Pr

()

()

nominativ se tvori sigmatski s produljenim osnovnim samoglasnikom

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

12

kod nekih se u genitivu vraa kraina (, )

kod nekih u genitivu ostaje dug (, )

pravila za vokativ

baritone V=osnova

oksitone V=N

kao sklanjaju se i

otac ,

majka ,

ki ,

trbuh ,

tim imenicama vokativ je naglaen to dalje od kraja (, , , )

iznimke
o

Demetra - ,

ovjek - ,

ruka , (D: )

zvijezda - , (D: )

svjedok , (D: )

vatra - , , (Pl: , , , , )

Sigmatske osnove
osnove

osnove

()

()

()

()

()

( > )

()

()

( > )

()

()

()

( > )

()

()

( > )

()

()

()

( > )

()

()

()

()

()

( > )

()

()

()

()

( > )

()

()

()

()

()

>

>

>

>

>

>

>

>

>

>

>

>

()

()

()
()
()

kod pridjeva, Ak. plurala jednak je N plurala ()

neke imenice koje imaju as osnovu u nominativu prelaze u es osnovu u genitivu

o

()

pravila o stezanju
o

()

vlastita imena

vlastita imena na sklanjaju se kao muki rod pridjeva

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

()

()

()

()
()

( )

()

()

13

akuzativ im je esto na umjesto na

u vokativu im je naglasak to dalje od kraja

vlastita imena na imaju osnovu

o

dativ im je dvostruko stegnut (++ > + > )

akuzativ se stee u jer je pred njim

u vokativu naglasak to dalje od kraja

pridjevi
o

oksitone imaju naglasak uvijek na prvom od kraja

baritone imaju naglasak to dalje od kraja

iznimka su pridjevi na ,- i ,-

pridjevi koji pred - imaju (!) steu uvijek u jer je ispred stezanja

je jedina imenica koja ima os osnovu i izdeklinirana je gore

Vokalske / osnove
N

osnova na se pojavljuje samo u NAV sg, inae je svuda e osnova

nastavci za genitive ( i ) su kratki za naglasak

do stezanja dolazi u

G
D

dativu singulara- >

NAV plurala - >

akuzativi

g
d

()

Ak.sg. ima nastavak

Ak.pl. jednak je nominativu pl.

Vokalske / osnove
-

osnova na se javlja samo u NAV sg.

nastavci za genitive ( i ) su kratki za naglasak

do stezanja dolazi u

, ,

dativu singulara- >

NAV plurala - >

umjesto u NAV plurala postaje

iznimke

pridjev ima u singularu samo NAV i sve

pluralne oblike (, ... ...)

()

()

rije moe imati i ovakve oblike

, , , ,

, , , ,

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

()

14

()

()

()

d
a

Vokalske osnove
-

kod baritona je uvijek kratko

kod oksitona je uvijek

o

dugo pred konsonantima i na kraju rijei (NAV, a)

kratko pred vokalima i u dativu plurala (GD, ngdv)

akuzativ plurala zavrava na

vokativ je uvijek jednak osnovi

Vokalske osnove

sve rijei na - su oksitone

genitiv im je uvijek -

akuzativne su im uvijek duge

rijei koje prije - imaju vokal steu ga u G, Ak. i ak.

N -

G - >

A - >

g - >

()

a - >

rije Zeus ima posebnu deklinaciju

Vokalske osnove

G - >

D - >

A - > (naglasak se povodi za nominativnim)

nominativ se tvori produljenjem osnovnog vokala () i gubljenjem (gubi se i u ostalim padeima)

genitiv, dativ i akuzativ nastali su stezanjima

Iznimke vokalske deklinacije

-

rije ima dvije osnove

o

pred konsonantima

pred vokalima

rije ima dvije osnove

o

pred konsonantima

pred vokalima

G.sg. je nastao metatezom kvantitete od

jo su nepravilne:

>

()

()

()

()

, , , ...

, , , ,

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

15

Dualni oblici za imenice

-

a deklinacija
o

NA - -

GD - -

o deklinacija
o

NA - -

GD - -

3. deklinacija
o

NA - -

GD - -

Nastavci za imenice koji nam govore puno toga

-

gdje -, - (- za plural) meemo na Dativ

o

kamo -, -, - - meemo na Akuzativ

o

kod kue
kui

odakle -
o

iz kue

Pridjevi
Podjela pridjeva
-

pridjevi s tri zavretka

o

/ deklinacija , ,

vokalske / osnove , ,

nazalne osnove (asig.) , ,

nazalne osnove (sig. i asig.) , ,

(enski rod pur/imp.)

(enski rod pur.)
(enski rod imp.)
(enski rod imp.)

pridjevi s dva zavretka

o

nazalne osnove (sig.) ,

sigmatske osnove ,

dentalne osnove ,

pridjevi s jednim zavretkom

o

,- siromaan i ,- bjegunac

samo za enski rod na -, ,

pridjevi s osobitom deklinacijom:

()

()

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

16

Komparacija pridjeva
- i
-

komparativ -,,

superlativ -,,

slui za
o

vokalsku deklinaciju - > ,3 i ,3

ali: > ,3 i ,3 osnovno o se produljuje ako slog ispred nije dug

iznimke

starinski , ,

star , ,

spor , ,

drag , , ( ., .)

konsonantsku deklinaciju

vokalske / osnove , ,

nazalne asigmatske osnove . , ,

sigmatske osnove , ,

- i
-

komparativ -,,

superlativ -,,

slui za
o

nazalne i osnove , ,

stegnute pridjeve na - , ,

asigmatske pridjeve osnova , ,

pridjev , ,

pridjev , ,

- , -, -
-

komparativ - , -

superlativ -, -, -

slui za 7 pridjeva

ugodan

brz -

lijep -

sramotan -

neprijateljski -

zao -

velik -

dekliniraju se kao pridjevi na osnove ali mogu se koristiti i ovi oblici

o

A sg. mukoenskog roda na - -

NAV pl. mukoenskog roda na - -

NAV pl. srednjeg roda na - -

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

17

Nepravilna komparacija pridjeva

,

,3

sposobniji

,3

bolji po udi

,3

jai

,3

korisniji

,3

gori

,3

loiji

,3
dobar

,3
lo

slabiji

(najmanje)

,3

, 3

,3

manji

malen

neznatniji

,3

malen

,3

manji

,3

mnog

,3

vie

,3

laki

,3

lak

Nepotpuna komparacija pridjeva

(pro)

, 3

(prior)

,3

(primus)

, 3

(ultior)

,3

(ultimus)

(ex)

(supra)

, 3

, 3
(superior)

, 3

(extremus)
(supremus)

Prilozi
-

prilozi nainjeni od pridjeva zavravaju na

o

pozitiv G.pl. m.r. ( umjesto ) -

komparativ A.sg. sr.r. -

superlativ a.pl. sr.r. -

kao prilog se esto upotrebljava i srednji rod pridjeva u akuzativu singulara (, , )

stariji priloni oblik zavravao je na ( - moda, - zajedno, - jako)

prilozi na - mogu nastati i od komparativa pridjeva

prilozi mjesta na - nemaju sigmu ni u komparativu ni superlativu

o

(gore), ,

Zamjenice
Osobne zamjenice
ja

ti

slog ()

dualni oblici

nagl. oblici se upotrebljavaju kad zamjenica stoji iza prijedloga, inae enklitini

da bi se oblici jae istaknuli, dodaje im se estica i naglasak se mie na prvi

za prvo lice - ,

za drugo lice - ,

mi

vi

oni

()

()

()

()

()

()

()

za Nominativ 3. lica upotrebljava se zamjenica , 3 ili , 3 a u kosim padeima ,3

Postoje brojni Homerski oblici za line zamjenice:

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

on

18

ja

ti

on, ona, ono

, , , ,

, , ,
,

D
A

mi

vi

oni, one, ona

, , ,

, ,

Zamjenica
-

zamjenica , , sklanja se kao pridje samo to u NA sr. r. ne prima zavrno n

znaenja
o

sm (temeljno znaenje)

isti

atributni poloaj l. zam. im. -

on, ona, ono

predikatni poloaj zam. l. im. ili l. im. zam. - ,

u kosim padeima -

njegov, njezin, njihov

u genitivima singulara m i roda i u genitivu plurala , ,

Povratne zamjenice
umjesto itd. dolazi , a umjesto dolazi

ja

ti

on, ona, ono

, -

, -

, -

sebe samog

, -

, -

, -

sebi samom

, -

, -

, -

sebe samog

mi

vi

direktni refleksiv zam. se protee na S iste re.

indirektni refleksiv zam. se protee na S glavne

r.
o

oni, one, ona

()

sebe samih

, -

, -

, - (, -)

sebi samima

, - , - , - (, -)

esto osobna zamjenica za 3. lice

posvojno-povratna zamjenica , , svoj

o

kod Hom. i , 3

sebe same

Posvojne zamjenice i izricanje pripadnosti

-

NEREFLEKSIVNO
moj, -a, -e

pripadanje se kazuje na sljedee naine

o

ako nije povratno znaenje

posvojnom zamjenicom u atributnom poloaju

G osobne zamjenice u predikatnom poloaju

(enklitiki)

tvoj, -a, -e

, 3

()

()

(, ili , )

na, -a, e-

va, -a, -e

njihov, -a, -o

,3

,3

()

()

( ili )

ako je povratno znaenje

njegov/njezin, -a, -o

, 3

REFLEKSIVNO

G povratne zamjenice u atributnom poloaju

posvojnom zamjenicom u atributnom poloaju

ja svog

ti svog

(,3)

(,3)

on svog

mi svog

vi svog

oni svog

(,3)

(,3)

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

19

Reciprona zamjenica
-

, , sklanja se kao i , ,
o

- drugi

- ostali

udvajanjem zamjenice nastaje reciprona zamjenica koja znai jedan drugoga/drugomu/drugoga

M

Sr

Pokazne zamjenice

,3

taj, ta, to

onaj, ona, ono

sastavljene pokazne zamjenice

, ,

ovaj, ova, ovo

, ,

tolik (-)

-, -, -()

--, --, --

takav (-)

-, -, -()

--, --, --

te dobi, tako znatan (-)

-, -, -()

--, --, --

zamjenice koje u sebi sadre korijen zamjenice izbacuju tamo gdje bi trebalo bit (, )

pokazne zamjenice se uvijek stavljaju u predikativni poloaj

o

zam + (lan + imenica)

(lan + imenica) + zam

pokaznim se zamjenicama esto pridodaje zbog pojaanja dugo naglaeno

o

+ =

+ =

+ =
Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

pred kojim se kratki vokali izostavljaju

20

ove zamjenice mogu tvoriti priloge

o

od prilog glasi (ovako)

od prilog glasi (tako)

i ove zamjenice imaju dualne oblike

o

od ,

od ,

pokazna zamjenica . (taj, on) dolazi esto kod Homera, a kasnije se javlja u izriajima

i on -

ovaj i onaj -

ree on - '

kod Homera ak i lan moe biti pokazna zamjenica s poneto izmijenjenim oblicima

() () ()

Odnosna zamjenica

odnosna zamjenica poinje u svim oblicima s otrim hakom

dualni oblici su rijetki a glase u svim rodovima: ,

odnosna zamjenica pojaava se enklitinom esticom (, , , ...)

Upitna i neodreena zamjenica

-

upitna se od neodreene razlikuje samo naglaskom

o

upitna uvijek naglauje osnovi slog () i nikad ne prima gravis

neodreena je enklitina

dvojni oblici

za GD sg. uz , imamo i , (enklitino , )

za NA pl. neodreene imamo oblik koji je uvijek naglaen

dualni oblici

tko, to

netko, neto

koji, kakav

neki, nekakav

neodreena ,

sloena zamjenica , ,

()

()

upitna ,

slae se od odnosne zamjenice koja se deklinira i naglauje i neodreene enklitine

ima znaenje tko god, to god, koji god

srednji rod se pie odvojeni da bi se razlikovao od veznika da, jer ()

i krai oblici GD se mogu deklinirati, ali se sklanja samo drugi dio rijei (glase , )

moemo deklinirati i drugi oblik za NA pl. a i on glasi

dualni oblici za sva tri roda glase ,

Homer ga deklinira drugaije N /, G /, D , A /, g , d (), a / ()

upotrebljavati se obje mogu i imeniki i pridjevski

o

kao imenice znaenje tko, to, netko, neto

kao pridjevi znaenje koji, kakav, neki, nekakav

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

21

Korelativne zamjenice
odnosna
upitna upravna i

nijene

neodreena

pokazna

neupravna (-)

(-, -)

enklitina (-)

(-)

tko?

,
,

nitko

koji od

nijedan od

dvojice?

dvojice

, ,

netko

kolik?

nekolik

kakav?

nekakav

ovaj, taj, onaj

koji

jedan od

, ()

gen. i neupr.upitna (-

individualna (-)

(,)
,
(, )

koji god od

dvojice

koji god

dvojice

ovolik, tolik

kolik

kolik god

ovakav, takav

kakav

kakav god

koje dobi?

ove/te dobi,

kako

(,

ovako/tako

znatan?

znatan

koje

koje god

dobi,

kako
znatan

dobi,
kako god
znatan

Korelativni prilozi
upitna upravna i

nijene

neodreena

pokazna

neupravna (-)

(-, -)

enklitina (-)

(-)

gdje?

kamo?

odakle?

nigdje

nikamo

niotkud

kada?

u koje doba?

kako?

kuda?

nikada

nikako

negdje

nekamo

odnekuda

nekuda

nekada

nekako

odnosna
individualna (-)

ovdje

onamo

ba tamo

ovuda

tuda

tada

u ovo doba

u to doba

gen. i neupr. upitna (-)

gdje

gdje god

kamo

kamo god

odakle

odakle god

kuda

kuda god

kad

kad god

u koje doba

ovako

kako, kao

tako

to

ondje
ba tu
ovamo

odavde
odatle

ba od tamo

u koje god
doba
kako god

Brojevi

()

()

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

22

Konjugacija
-

stanja

Aktiv

aktiv odrijeih
o
medij odrijeih si/se
o
pasiv bih odrijeen
osobite oblike za pasiv imaju samo aorist i futur, inae medijalni oblici imaju i
pasivno znaenje
dva glavna razreda vremena
o
glavna vremena

prezent

perfekt

futur
o
historijska vremena

imperfekt

pluskvamperfekt

aorist
etiri naina
o
indikativ
o
konjunktiv primarni nastavci
o
optativ sekundarni nasstavci
o
imperativ
tri glagolska imena
o
infinitiv
o
particip
o
glagolski pridjev
o

Pasiv

primarni

sekundarni

primarni

sekundarni

1.

(-)

2.

(-)

3.

(-)

4.

5.

6.

-/

DUAL
1.

2.

3.

Vremenske osnove
-

prezentska osnova prezent i imperfekt

futurska osnova futur (akt. i med.)
jaka aoristna osnova jaki aorist (akt. i med.)
slaba aoristna osnova slabi aorist (akt. i med.)
perfektna osnova perfekt, pluskvamperfekt, futur egzaktni
jaka pasivna osnova jaki aorist pas. i jaki futur pas.
slaba pasivna osnova slabi aorist pas. i slabi futur pas.

Prezentska osnova
PREZENT

Indikativ
akt.

Konjunktiv
mp.

akt.

mp.

Optativ
akt.

mp.

Imperativ
akt.

mp.

1.

2.

3.

1.

2.

3.

-()

3.

mp.
-

Particip
akt.
-, -, -

2.

Roko Rumora

akt.
-

Dual

Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

Infinitiv

-, -,

mp.

23

IMPERFEKT

Augment
-

silabiki dodaje se
o

se udvostruuje nakon (, )

temporalni

akt.

mp.

1.

2.

, >

3.

>

1.

, > ,

, >

2.

>

3.

>

neki ne produljuju e u etu nego u ei ( , - ,

Dual

- )
-

- ima i silabiki i temporalni augment

glagoli sloeni s prijedlogom dobivaju augment u sredini rijei

o

naglasak nikad ne prelazi preko augmenta

>

>

>

, se vraaju u svoje prvobitno stanje iz asimiliranih oblika

svi prijedlozi koji zavravaju na samoglasnik gube ga, osim i

Roko Rumora
Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

2.

3.