Silvio Braica Pojmovnik Hrvatske Etnografije I Etnologije

A
aba grubo (domae, seljako) sukno; oha od vune ili kostrijeti; ogrta od abe, gunj, duba, duanka abadija proizvoa predmeta od abe; kroja seljakih odijela abahija, abaija pokriva obino od ohe, stavlja se ponajvie konjima pod sedlo; abaja abandat povezati, omotati glavu povezaom, pokrivaom abenjaa, abenjak kapa od abe abit odijelo, obino se misli na redovniko adet obiaj, navika, tradicija; erijatsko pravo, obiajno pravo kod islamskih naroda advenat, advent doae, dolazak; vrijeme od oko est tjedana prije Boia (poetak crkvene godine); sastoji se od etiri nedjelje koje neposredno prethode blagdanu Boia adventska koulja lanena koulja, djevojka je nosi u sveane dane i u korizmi aerska gromovina zrana nepogoda, tua, oluja aga naslov vojnih ili civilnih dostojanstvenika u Turskoj; u Bosni prije agrarne reforme zemljoposjednik, veleposjednik, gazda, vlastelin iju su zemlju obraivali kmetovi agapa zajednika gozba u prvih krana Agarjani naziv za Turke, Arape i uope muslimane u naim starim pisanim spomenicima agava biljka mesnatog lia, podrijetlom iz June i Srednje Amerike, udomaena i kod nas na jugu; poznata ipka od agave na Hvaru, po vrijednosti ravna pakoj ipki
ager polje, oranica aginica agina ena agnat roak s oeve strane agnacija srodstvo po ocu, krvno srodstvo agnatsko srodstvo sklop drutva u unilinearnim srodnikim grupama koje nazivamo lineage ili gens; djeca su srodna samo sa obitelji svoje majke ili samo sa obitelji svoga oca; postoje dvije podvrste: matrilinearnost i patrilinearnost. Unilinearni znai da se srodstvo rauna samo po majci, ili samo po ocu. Kod matrilinearnosti meusobno su srodni, tj. spadaju u isti lineage sve ene, mukarci i djeca koji mogu svoje podrijetlo po enskoj liniji svesti na istu pramajku, dakle preko svoje majke, bake, prabake itd. Agnatsko srodstvo je pri svom postanku identino sa drutvenim ureenjem ranih ratara i stoara. agrluk oprema (otkupnina) to je mlada dobiva od mladoenje povodom svadbe po muslimanskim enidbenim obiajima agrak komadi kosti ili roga (u obliku kolutia, prljena) to ene natiu na vreteno kad poinju presti agut kolovoz ajam prednji kraj samara, to stoji upregnutu konju oko vrata; jastuk ajan starjeina nekog mjesta, prvak, odlinik, velika ajat, vajat krovna streha produena do tla, nastamba za sitnu stoku ajet reenica, redak iz Kurana ajkaa dugaka i na dugakom drku svezana kandija
ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 7
akefalna drutva su drutva koja nemaju kephalos (glavu), drutva bez centralne instance, dakle bez poglavara, poglavice, kralja ili sl.; ovamo spadaju lovaka i segmentirana drutva ala adaja, zmaj alada pamuna tkanina s utkanim arama; haljina od te tkanine alamar vrsta kope na odijelu alba u rimsko doba duga bijela tunika, a kod katolika duga, do tla, bijela koulja koju oblai sveenik kod mise alegorija prikazivanje kakva pothvata, stava, vrline, apstraktnog bia najee u obliku ovjeka, a ponekad i ivotinje alkar sudionik Sinjske alke alkarski momak alkarov pomonik, za razliku od alkara koji je obuen u neku vrstu plemike odore, ovaj je opremljen u sinjsku nonju alov mrea za ribe alja kratki kaput s rukavima aljina kaput amajlija ima ili krije maginu mo: ostvaruje ono to simbolizira, neku osobitu vezu izmeu onog koji je nosi i sila koje predstavlja amblem vidljiv lik, usvojen dogovorno, da bi predoio kakvu ideju, fiziko ili moralno bie ambulja dugaka vrea amen simbol pristajanja i potvrde; upotrijebljen je u Bibliji, a nalazimo ga u liturgiji sinagoga i u kranskoj liturgiji ambar itnica, spremite, skladite; pregrada u vodi za lovljenje ribe amida stric, oslovljavanje svakom starijem ovjeku amulet predmet, privjesak koji ljudi nose na tijelu kao arobno
sredstvo za obranu od raznih zala: nesree, bolesti i sl. anaa konica odreena za razmnoavanje pela analogija odnos izmeu bitno razliitih ali u neemu slinih bia ili pojmova analogna magija magija koja primjenjuje analogiju, povrinsku slinost anarhina drutva su drutva slobodna od vlasti, bez poglavica, kraljeva, bez drave. Ona su akefalna i egalitarna; tu spadaju lovaka drutva te segmentirana ratarska i pastirska drutva. aneli nevidljiva bia, Boji klanjatelji i sluitelji, prenositelji ili izvritelji njegove volje na zemlji, meu ljudima; zatiuju i kanjavaju angora vuna od angorske koze ili drugih domaih ivotinja sa slinom dlakom anguja jegulja animalizam kult ivotinja animizam vjerovanje da sve stvari imaju duh, duu; pridavanje duevnih svojstava prirodnim pojavama i silama ankora sidro anterija dio odjee kod muslimana, oblai se povrh koulje; kratka haljina bez rukava; kaputi; platneni haljetak bez rukava; anteriluk anterej srednji dio samara antropologija znanost o ovjeku; na Zapadu osnovna podjela na kulturnu, bioloku (SAD) i socijalnu antropologiju (Velika Britanija, Francuska), strukturalnu antropologiju (Francuska, Velika Britanija) antropologija ene etnoloka, antropoloka, kulturoloka i socioloka istraivanja poloaja ene u drutvu, te u svim
vidovima kulture (urbane i ruralne); istaknute predstavnice: Eleanor Leacock, Shirley Ardener, Ruby Rohrlich-Leavitt, Gayle Rubin antropos ovjek antska teorija teorija o podrijetlu Slavena vezana uz Ante Antunovo 13. lipnja, na ovaj datum transhumantni stoari poinju izdig, drugu etapu penjanja na vee visine apolog je basna, podua pripovijetka o ivotinjama, pouna sadraja apotropej naziv za predmete ili neto drugo to slui za odvraanje nesree, svojom snagom unitavaju zle sile; hamajlija, amajlija, amulet, talisman, uzreica, molitvica i sl. apotropejska magija zatitna magija, magija odvraanja, obrambena magija arabeska arapska ara arambaa voa druine, glavar arar vrea od kostrijeti; polovina konjskog tovara arbija ipka od drva ili kovine za nabijanje baruta Ardali, Vladimir (evrske, 9.11.1857 - evrske, 25.11.1920) etnograf amater; seljak iz evrsaka, Bukovica, suradnik Antuna Radia, skupio grau o ivotu i obiajima Srba u svojem zaviaju i napisao monografiju Bukovica, objavljenu u Zborniku za narodni ivot i obiaje od 1899. do 1910. godine. Objavio je jo nekoliko priloga o narodnim pripovijetkama, te lanke o obitelji i obiajima. arde tkanina od lika, liine arenda zakup, zakupnina; ist prihod od zemljita kad se
odbiju trokovi oko proizvodnje i vlastitog uzdravanja argan drvena naprava za istezanje broda na suho argat mala rupa u zidu suhozidice, potleuice, umjesto prozora arhetip prvobitna struktura neke drutvene pojave Arhiakon, Toma (1200-1268) iz Splita pie o vjerovanjima i obiajima povezanim s pomrinom Mjeseca, opisuje Mongole koji su doprli do pred splitske zidine; djelo Historia Salonitana armerun ormar arin mjera za duinu (68 cm) arta pribor za ribolov astal stol, trpeza astar pamuno platno astralna vjerovanja vjerovanja u razne moi zvijezda, prvenstveno u sudbonosnu i proroansku mo zvijezda asturlija crvena marama aanjka, aanka enska kapa nalik na ovrljinu at konj atigur krzno od crne ovce atlas sjajna svilena tkanina atribut je predmet ili slika to osobi, zajednici ili moralnom biu slui kao znak raspoznavanja; izabire se karakteristian dio koji oznauje cjelinu autohtona kultura jedna od parola radievske politike, koja se uglavnom svodila na uzreicu Pleti kotac ko i otac, tj. da se svaki narod razlikuje od drugoga onim to je njegovo autohtono od drevne starine (nonja, obiaji i sl.) avet, avetinja strailo, utvara, sablast, utvor avlija dvorite
avunkulat pojava povezanosti oenjenih mukaraca sa sinovima svoje sestre; djeca nasljeuju imovinu i kult ujaka adaja, adaha neman u obliku krilatog gutera, esto sa nekoliko glava; ala, zmaj, pozoj aulice kope na nogavicama; oke aur upljikav enski runi rad; probijeni ornamenti na kovini, drvetu i sl.
B
baba gornji snop sijena kada su snopovi slame sloeni jedan na drugi; kapa babe ene koje lijee; pokladni ophodnici babica priruni nakovanj babienje pomaganje u porodu babine, babinje odreen vremenski period u kojem se dolazi rodilji nakon poroda u posjet; proslava roenja djeteta na dan krtenja ili nedjelju poslije; babinke, krstitke babini dani vrijeme kad na kraju oujka i poetkom travnja padne snijeg ili krupa; babini jarci, babini kozlii, babini pozajmenici, babini ukovi babljaa igla bez uica, sa glavom bacanj opleten ko za ribolov; basaa bacanje ugljevlja aranje stavljanjem tri eravice od trsa u au posveene vode, da se vide uroci ba pastir kod stoke u planinama; obanin, kravar, katunar baar jedan od ljudi koji se zdrue da im se ovce zajedniki uvaju i muzu
baija stan, katun, planinska koliba bao muev stariji brat (eni) badanj bure, bava, kaca badil lopata badnjaa, badnjak vrst blagdanskog peciva sa oblikovanim kriem na sebi badnja jela skupina posnih jela Badnjak, Badnji dan 24. prosinca, bdijenje, paljenje boine svijee, paljenje panja badnjaka; aranje iskrama s ognjita; jedu se pokojnika jela; Badnje vee, Badnjica, vilija, vilija Boja, boino naveerje badnjak panj ili donji dio debla; dvije su vrste badnjaka: grana koja se postavlja na krov kue i klada, panj, velika glavnja koja se pali na ognjitu; bodnjak, boinjak, ok, kerj, hreb, did; pali se jedan ili tri badrlj pozder od tuena lana ili konoplje bada otvor na krovu s pominim zaklopcem, umjesto dimnjaka bagana janjea koa baglama vrst tambure; okov prozora ili vrata baja posuda, abar, drveni sud veliine i oblika kao pola bave bajader dio enske odjee, vrsta male marame; svilena ukrasna traka na nekadanjoj enskoj nonji, svileni pojas bajam badem bajamaa vrsta koulje bajanje magijski postupak, lijeenje od bolesti uzrokovanih urocima bajar vraar; baja bajka pripovjetka o nevjerovatnim i udesnim dogaajima koja se temelji na izmiljanju i mati bajoslovlje mitologija bajsa lonarska boja
bakra kotao, osobito bakreni, bakra; posuda uope; zemljani kotli, lopia bakurine makare, karneval bala smotak, sveanj, denjak, naramak; mjera za koliinu sukna, papira, sijena, pamuka balada epsko-lirska pjesma s razvijenom naracijom i tunim zavretkom balatura, baladura trijem, vea, podstreje, kamena terasa; sular, solar balak drak maa ili sablje balota drvena kugla za igranje, vrst kuglanja; boa, bua baluk ot trava za lovljanje ribe balun narodni ples u Istri tipa kolo, pleu mukarci i ene uz pratnju sopele ili gajdi, a katkad i uz pjevanje plesaa banak klupa sa lenim i bonim naslonom; ognjite banket ogradica za dijete; popreno sjedalo na krmi manje brodice bankina kamena ograda, zidi to dijeli i titi obalu, etalite od mora banjak krinja banjenica bava baraban lupa u katolikoj crkvi na Veliki petak, to je izvode vjernici kad se spomene ime razbojnika Barabe, ibarina; iba kojom se izvodi spomenuta lupa barba stric, ujak, stariji ovjek, kapetan broda barbea enska kapa; amija, pod njom kapa od crvene ohe, potom bijela marama barbir brija; ranar, vidar, puki lijenik (puta bolesnicima krv) barbirenje lijeenje zarezivanjem koe i putanjem krvi sistemom vakuuma, pomou roga ili ae bareta crvenkapa, niska kapa s ravnim tjemenom
barilo stara talijanska mjera za ulje, vino, brano itd. razliite veliine (66 litara); burence, bavica barjaktar, barijaktar esto predvodnik svadbe; zastavnik, stjegonoa barka laa, laica, amac, un, brodi, brodica barkariz drvena ograda palube broda s prolazom barun vrsta tkanine; kadifa, samt, velur, pli basa osoljeno gusto ukuhano mlijeko basa cilindrino pomagalo za runo hvatanje ribe; ko basamak preka kod ljestvi i u stubama basma arobna izreka, magijska formula bast liko, vlakno baa Turin baetina kamena ploa, kojom se pokrivaju krovovi baluk glava u preslice bata povrtnjak batarela vika, lupa, maja deraa udovcu ili udovici kad sklapaju novi brak batik nain bojanja u istonoj Aziji s pomou voska, danas se primjenjuje i u Europi batina deblji tap odraslog pastira; tap, toljaga, tojaga batitrada, batistrada ovjek koji ide pred kakvom povorkom, procesijom, glazbom te kri put i ukazuje na zapreke batur koa od jarca bauk pokladno odijelo baukai pokladna ophodna grupa baul, bavul koveg, kofer, sanduk bava povjetarac, lahor bavela vrsta svile; vrsta vunene tkanine (pree) badariti slubeno ispitivati i biljeiti ispravnost mjera (npr. kod baava) i utega
baul, baulj grah bear veseo, raskalaen, razuzdan ovjek, veseljak, bekrija, mangup Bedekovi, Josip (1688- 1760) opisuje ivot Meimuraca, daje prikaz praslavenske mitologije, kao i Vitezovi upotrebljava narodne pjesme kao povijesne dokumente; djelo Domovina velikog crkvenog uitelja sv. Jeronima, 1752. beg gospodin, turski plemiki naslov beke enska zimska kratka haljina bekrija pijanica, lola, propalica bela mala postelja za djecu belaj avao, napast, zlo, bijeda belani svjetliji pokajniki rupci belegija brus kojim se otri kosa ili britva; gladilo belnuk duga enska haljina s rukavima; benluk Belovi-Bernadzikowska, Jelica (Osijek, 25.2.1870 - Novi Sad, 30.6.1946) folkloristica i knjievnica. Nakon studija na viim pedagokim kolama u Beu i Parizu (1889-1891), uiteljica i ravnateljica kola u Hrvatskoj, Bosni i Vojvodini. Najznaajniji je njen etnografski rad, poglavito na skupljanju narodnih vezova, ije je izlobe organizirala po vodeim europskim sreditima. Poetkom stoljea radi u Obrtniko-umjetnikomu i Etnografskome muzeju u Zagrebu. Najznaajnija djela: Graa za tehnoloki rjenik enskog runog rada, Sarajevo, 1898-1906; O preporodu hrvatske veziljake industrije, Zadar, 1904; Die Sitten der Sdslaven, Dresden, 1927. belzebub avo, zao duh, satana, vrag, avolski poglavica
bembelj makara benevreci, brnaveci muke plitke i uske suknene hlae benevrke vunene debele gae do ispod koljena; pelengae Benigar, Ivan (Zagreb, 23.12.1883 - Alumin, Argentina, 14.1.1950) amerikanist, indijanolog. Studirao graevinarstvo u Grazu i tehniku u Pragu. Godine 1908. odlazi u Argentinu i nastanjuje se u Patagoniji, gdje ivi meu Indijancima. Prouavao njihove obiaje, jezik i prolost. Objavio znanstvene radove s podruja antropologije, etnologije, lingvistike, arheologije i sociologije u vodeim argentinskim strunim asopisima. bensilah iroki koni pojas; panjaa berber brija berekin mangup, fakin, deran, vragolan, objeenjak Berger, Salomon (Mneice, Slovaka, 25.2.1858 - Zagreb, 11.1.1934) sakuplja hrvatskih narodnih rukotvorina. Nastojao je razviti industrijsku proizvodnju narodnih rukotvorina. Brojnim izlobama predstavio hrvatsko rukotvorstvo u Europi i SAD-u (oko 100 izlobi). Njegova zbirka temelj je Etnografskom muzeju u Zagrebu, kojemu je bio upraviteljem do smrti. Najznaajnije djelo: Tragedija hrvatske tekstilne kune industrije, 1913 i dr. beriet blagoslov, srea; dobra ljetina, rodna godina, izobilje, blago berita kapa mediteranskog tipa berkan tkanina od kozje dlake
berke veliki tamni kaput, podstavljen flanelom, optoen krznom, ukraen gajtanima berta ima oblik veeg ovratnika koji se sputa niz prsa besa vjera, obeanje, zadana rije, nagodba, sporazum betija zvijer, teglea ivotinja betima psovka, kletva, ruenje, grdnja bevica ovica betlehem seljaki boini nakit u kutu sobe; jeruzalem betlehemar djeak koji s betlehemom obilazi po selu pjevajui prigodne pjesme i na taj nain prosi; pastir bevanda vino pomijeano s vodom, polomlik, polovnik; moenje pa kuhanje bobica smreke, divlje loze i drijena; razrijeeno vino dobiveno prelijevanjem tropa vodom uz fermentaciju, pivo bez fina turska tkanina bezimena nedjelja trea korizmena nedjelja, ponegdje etvrta korizmena nedjelja Bezjaci hrvatski etnik u Istri biandrija brak ene istodobno sa dva mua bia, bialj vuneni pokriva, pastirski crni rutavi vuneni plat bievi prameni na vunenom pokrivau; kie bive, bjeve vunene arape; hoveje bierin aa biga dvopreg bigamija dvoenstvo, dvobranost; stanje kada je netko istodobno u braku sa dvije ene biheviorizam prouava ponaanje ljudi, vanjske reakcije ponaanja; to je psiholoki pravac amerike antropologije;
najznaajniji predstavnici: Edward Sapir, Gza Rheim bijac debeli sukneni pokriva za krevet bijela magija stvarala je udesa s pomou boanskih sila bijela nedjelja nedjelja nakon Uskrsa; Mali Uskrs bijela subota subota prije Uskrsa; bila subota, mlijena subota bijeli smok mlijeni proizvodi, mlijena jela Bijeli-Bogdan, Pavlina (Cavtat, 29.10.1856 - Dubrovnik, 18.1.1944) uiteljica, etnograf amater. Prouavala narodni ivot u okolici Dubrovnika i bavila se narodnim vezom i posebice ipkom; izlagala u inozemstvu (Be, Graz, Pariz, London). bijelo prvobitno boja smrti i oplakivanja bijelj vuneni pokriva ili prostira; biljac bikela opleteni podloak za kapicu, od ibe ili drveta; kona bikla pomijeano (kozje) mlijeko i vino; smutica bilaa, biljaa, bjeljaa, bjelaa djevojaka duga zimska odjea (haljina) s rukavima, oblai se povrh koulje bilan dio konjske orme koji sprjeava konju da visoko die glavu bilig znakovi na rovau, biljeg bili smok mlijeni proizvodi bilka bijela kabanica bilo pomini okvir za zbijanje tkanine u koje je umetnuto brdo, na vodoravnom tkalakom stanu biljac bijeli pokriva za krevet biljaa suknena enska haljina s rukavima
Biljan, Mijo (Gospi, 1852 Zagreb, 3.7.1924) sakuplja narodnih predaja. Uitelj pukih i uiteljskih kola u Petrinji, Karlobagu, Karlovcu i Osijeku. Sakupljao narodne predaje i vjerovanja o kojima na napisao brojne lanke u Napretku, Zborniku za narodni ivot i obiaje JAZU i dr. biljari, biljarice osobe koje poznaju, sakupljaju i lijee ljekovitim biljem binge dugaka haljina obloena iznutra krznom; benje, bine biranje kralja izmeu Boia i Tri Kralja, osobito dva dana iza Boia (ponegdje i o Pokladama), birao bi se kralj ili knez, koji ima svoje oznake tap i krunu; smijeni kralj biro govedar, volar na imanju biru koija bisage dvostruka torba, dvije sastavljene torbe koje se prte preko ramena ili se vjeaju o sedlo; dvanjke bia vera; crvotoina, crv koji razara drvo bijeli vez blii ukrasnom pletenju, na nitima platna stvaraju se upljikavi motivi ovijeni bijelom pamunom niti birtija krma; bircauz, bircuz biru pastir volar bjeva arapa, enska dokoljenica; bljeva Bjelovui, Nikola Zvonimir (Janjina na Peljecu, 11.11.1882 - Janjina, 23.11.1952) povjesniar i etnograf. Pravo doktorirao u Zagrebu 1907, apsolvirao povijest i zemljopis 1910. Sudsku praksu obavljao u Dubrovniku, Trstu i Podgorici. Osniva i dugogodinji predsjednik ogranka Brae hrvatskog zmaja i Hrvatskog
starinarskog drutva u Dubrovniku. Osniva i urednik tjednika Hrvatska rije 1925. Pisao povijesne, pravne, etnografske i arheoloke rasprave. Napose se bavio povijeu Peljeca, ali mu djela nisu uvijek pouzdana. blagdan privremeni prekid svakodnevice ili svagdana, u pravilu potvrda neke prirodne ili drutvene mijene koja se ponavlja cikliki (kao tzv. godinji obiaji) ili linearno (kao tzv. ivotni obiaji) blago stoka blagoslov jela na Veliku subotu, rjee na sam Uskrs, nosi se u crkvu koara s jajima i drugom hranom na blagoslov; crkvenonarodna tradicija Blagovijest 25. oujka, obani se boje toga dana, jer moe biti tete u blagu od studeni, vukova i zmija, vukovi nakon duge zime napadaju blago a zmije izlaze iz svoga prebivalita; blagovist blatnjara sobna pe od ilovae blazina od peruina slamarica ispunjena kukuruznim liem Blaevo 3. veljae, blagoslivljaju se svijee u crkvi, njima se kui kriaju oko vrata da ih tijekom godine ne boli grlo blizna nejednakost u tkanju, kad pukne koja od niti osnove blonda lagani ipkasti veo bljuza bijela koulja bobar velika neotrovna zmija; kravosac, kravosis bocel, bucel drveni koloturnik kroz koji prolaze jedreni konopi boata voda mijeana slatka voda s morem boe bue, drvene kugle za igru, rairenu u mediteranskom podruju pa i u hrvatskim
primorskim krajevima (igraju se dvije partije; jedna se crvena kugla bulin izbaci u polje i slui kao cilj, a igrai nastoje da svoje raznobojne kugle bace to blie do bulina) Boduli otoani za stanovnike kopna bodve osti Bog danas osobno ime kranskoga Stvoritelja, a u pretkransko vrijeme praslavenska imenica bog bila je atribut, oznaka visokih boanskih osoba Bogii, Baltazar (Cavtat, 20.12.1834 - Rijeka, 24.4.1908) pravni povjesniar i etnograf. Od 1859. studira u Beu, Berlinu, Parizu i dr. U Giessenu 1862. doktorira filozofiju, a 1864. u Beu pravo i politike znanosti. Kao bibliotekar beke Dvorske knjinice (1863-1868) poinje se zanimati za obiaje u Slavena. Tada objavljuje studiju O vanosti sakupljanja narodnijeh pravnih obiaja kod Slovena, Knjievnik, 1866, 13/4, koji je HAZU u obliku ankete razaslala po junoslavenskim krajevima. Gragja u odgovorima iz razliitih krajevah slavenskoga Juga, Zagreb, 1874, obuhvatila je, premda ne posve kritiki, grau iz ivog narodnog prava. Nacrtom Pisani zakoni na slovenskom jugu ...., Zagreb, 1972, Bogii je dao program izdavanja junoslavenskih pravnih spomenika te poticaj za pokretanje edicije JAZU Monumenta historico-iuridica Slavorum Meridionalium. Profesor je slavenskog prava u Odesi (1870-1872). Bio je lan
HAZU i nekih drugih akademija znanosti. bojanje jaja uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna bolesti od perle one bolesti bolta zatitni luk u kuhinji ispleten od prua i omazan domaim mortom bonaca tiina na moru; utiha, maina Borani, Dragutin (Kraj Donji kraj Zapreia, 19.12.1870 Zagreb, 1.9.1955) studirao hrvatsku i slavensku filologiju u Zagrebu. Od 1906. godine profesor na Sveuilitu u Zagrebu. Od 1902. godine pa do kraja ivota ureivao Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena. bosi grah nemrsno jelo, kuhani grah na salatu ili u juhi, sa malo ulja; grah na bosu juhu, baul na suve boa velika kvadratna marama to je nose na glavi udate seljanke; pregaa, kecelja; prekriva uope boaluk dar kojim se naizmjenino daruju mladenci na vjenanju (koulja i drugo rublje to se daje umotano u bou) boket grmlje, umica; mamac za lov ptica botana prosto, grubo tkano pamuno platno botilja boca, staklenka botra kuma; antula botrinje zabava, pir nakon krtenja djeteta botun puce bova plutaa za privez brodova bovan kamen boi mladi bog u slavenskoj predaji Boi 25. prosinca, poetak nove godine; nakon polnoke znanci i rodbina se mirboe ili
boiaju; estitanje i darivanje (znaajna je crvena jabuka); prvi posjetnik; paljenje vatri boina grana na Luciju se otrgne grana neke voke, stavi u vodu da procvjeta do Boia i kiti figuricama od tijesta boina peciva od istog peninog brana, krunog oblika, sa likovima na sebi, jede se na Badnju veer; boinjak, boinica, esnica, badnjak, badnjaa, koleda, koladek, krinica, krsnica, luk, ljetnica, litnjak i dr. boina slama sudjeluje u nekoliko obiaja: unoenje u kuu na Badnju veer i razastiranje pod stol te valjanje po njoj, iznoenje iz kue trei dan Boia i polaganje na voke, gatanje slamom na stolu boina svijea pali se na badnju veer, prije veere; gasi se vinom boinica darivanje siromanih susjeda, dar, darivanje jabuke na Boi boini obiaji cjelina boinih obiaja poinje prije Badnjaka i Boia, obuhvaa cijeli Advent i produuje se do Sv. Tri Kralja boini stol predstavlja obilje; boina peciva i peenka; upuen je ivima i duhovima pokojnika boitnjak kruh od bijela brana s ukrasima od tijesta boja brada posljednje klasje pri etvi koje se uva za plodnost usjeva bracera obalni jedrenjak od 18 do 40 tona s jednim latinskim jedrom i prekom braci konopi za pokretanje penula braa po mlijeku nekrvno srodstvo bradva drvodjelsko orue za tesanje, nalik na sjekiru braganja vrsta ribarske mree
bragee muke suknene hlae do pola lista bragoc ribarska jedrenjaa sa dva jarbola i dva latinska jedra brajde potpornji od letava ili kamena uz koje se penje loza brajin muev mlai brat (eni) brajne naziv za mua i sina (od milja u obraanju ili oplakivanju) brak elementarna zajednica koja ima razne pojavnosti i tumaenja, reguliranjem incesta ima i vie od drutvenoga znaaja kakav mu se u pravilu pridaje, brak je osnova nasljedstva, reguliranje branih i seksulnih odnosa tvori i reguliranje svih ostalih drutvenih odnosa bran nabrana suknja sa poramenicama; brhan brananje usitnjavanje zemlje i pokrivanje zrnja zemljom; drljanje, vlaenje, zubatanje, draenje branalo brana, drljaa brana sprava za usitnjavanje i ravnanje zemlje nakon oranja; dijele se na trokutne, trapezne i pravokutne brane krge u ribe brasero grijalica, eravica, posuda za dranje ari; obino u njoj tinja ugljen Bratani, Branimir (Jastrebarsko, 16.5.1910 - Zagreb, 12.5.1989) diplomirao jugoslavistiku (1932) i etnologiju (1936) u Zagrebu. Profesor etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1955. godine, dugogodinji proelnik Odsjeka za etnologiju, osniva Centra za etnoloki atlas, razvio djelatnost u meunarodnim ustanovama etnoloke kartografije. Istraivao orae sprave, pitanja
ope etnologije i etnoloke kartografije. Jedan od osnivaa asopisa Current Anthropology (Chicago). Objavio Orae sprave u Hrvata, 1939. i dr. bratina bratova ki enskoj osobi; bratanica brati bratov sin enskoj osobi; bratanac bratim lan bratovtine, bratstva; kapar, bratinac, bratinka bratimljenje obiajni postupak za sklapanje pobratimstva bratimstvo tradicijski oblik utvrivanja prijateljstva vrstom nekrvnog srodstva, bratstvo, pobratimstvo bratstvo, braina bratovtina, udruenja svjetovnjaka sa svrhom promicanja vjerskog ivota i dobrotvorstva bratstvo ira drutvena grupa koja se sastoji od dva ili vie srodna ali vremenom razdvojena roda, postoji upravljanje; fratrija brautgeenk svadbeni dar bravar pastir, uvar ovaca bravarol plastron brdak drvena posuda za noenje vina brdila ono u emu stoji brdo kod tkalakoga stana ili razboja brdo gusta reetka od drvenih lamela na vodoravnom tkalakom stanu brecat tuan nain zvonjenja crkvenim zvonima brener posebna eljezna naprava u obliku kara koja se zagrije i takva slui za kovranje kose; kovralo brenta ovelik drveni sud u kojemu se nosi groe za vrijeme berbe; kaca, badanj, puta; posuda za ulijevanje ulja i vode za vrijeme matenja brea, breka vrsta starinske puke
bretela naramenica na enskom rublju brevijar knjiga molitava, lekcija i pjesama za sveenike; asoslov; prirunik, zbornik, molitvenik brgulja blagdan sveca zatitnika, fjera, dernek brig jedrenjak sa dva jarbola, oba s krinim jedrima brigantin jedrenjak sa tri jarbola (dva s krinim, a jedan sa sonim jedrom) brime, breme teret brikula vrsta kartake igre, osobito rairena po primorskim krajevima britva enski ukrasni no, srebrni brnica, brnjica enska dugaka platnena haljina ili samo suknja; vrsta enske haljine, suknje, sloena u nabore koji su priiveni na prslui; carza, sarza, brnja, vrnja, vrhnja brnja materijal za izradu brnjice, brne brnjar noviji opanak na kopanje brojalice oblik pjesmice kojom se izgovaraju formule za brojenje, odnosno skidanje i ponitavanje uroka brojanice krunica brojenice, brojanice 12 dana od sv. Lucije do Boia; gatanje, predvianje brokat teka tkanina protkana svilom, zlatom ili srebrom bronzar ovan predvodnik (isto kao i konj, vol, magarac i sl. ako nosi klepku i ide na elu stada) bronzin lonac, bakra bro ovea kopa kao nakit na enskim haljinama brljan apotropej, odbija vjetice brujet, brudet riba kuhana u vinu, ulju i octu te zainjena raznim zainima brunda prsten provuen kroz nos bika
bruket, brukit drijeb; privatnopravni sporazum ribara ili ribarskih druina jednoga lukoga podruja o stjecanju zatite i prava morskog ribolova drijebanjem lovita brukin etka, drvena otra etka za ribanje brvnara kua graena itava od piljenih, tesanih ili netesanih, oblih, greda brvnaica prizemna ili polukatna zgrada od greda bubanj mree sline vrama, dvostruka vra; vefter, vehter bucanj sprava za mamljenje ili tjeranje ribe na rijekama bua tikva buani pokladna ophodna grupa bunica savijaa nadjevena naribanom buom sa sirom ili makom bua potkoulja, demper buolar novanik buka snano apotropejsko sredstvo, odbija i plai zle demone bukagije sprave za sputavanje prednjih nogu stoci; putila bukal, bokal vr bukara, bukaleta bokal, pastirska aa buklija utura, ploska bukvara jednostruka mrea stajaica za lov na bukve Bula Muslimanka, Turkinja Bulat, Petar prvi profesor na katedri etnologije od 1925. godine, nije ostavio znaajnija traga za sobom bumbak pamuk bunja kamena kuica unjastog oblika, graena u suhozidu, uobiajena na jadranskom podruju, a moe biti od kamena, od slame i sl.; poljarica, trim, kuica, emer, kaun
Bunjevci jedan od najranijih slojeva pohrvaenih gortaka Dinarskih planina; rimokatolici za pravoslavce bunjite mjesto gdje se baca smee bura vjetar od kraja, sjeverac buraa mjeina za noenje pia burin slaba bura, lagan istonjak burina konop kojim se zatee jedro prema vjetru burklja ognjine ralje kojima se hvatao lonac burunduk tanko bijelo svileno platno bua maska, krabulja, krinka bue pokladna ophodna grupa buar makara; karnevalska zabava buari pokladna ophodna grupa; bue bueni bod kod veza po pismu butin, but uski i tijesni enski prsluk butunja drvena aa s drkom, kao pehar, za zahvatanje vode buveljak opanak ili cipela buzdovan hladno oruje, mnogo upotrebljavano prije izuma baruta: teka kijaa, bat sa eljeznim iljcima na debljem kraju; topuz
C
Carrara, Frano (Split, 16.11.1812 - Venecija, 29.1.1854) arheolog, povjesniar i etnograf. Studije zavrio u Zadru i Beu. Direktor Arheolokog muzeja u Splitu (1842-1853). Izdao znaajnu mapu narodnih nonji. carza vrsta enske haljine, suknje, sloena u nabore koji su priiveni na prslui; sarza, brnjica, zardza, carca
cavata kona papua ce lug iz prosijanog pepela za pranje rublja ceh zadruga, esnaf, rufet; u feudalizmu staleka organizacija obrtnika jedne struke; obrtnika bratovtina za meusobnu pomo i reguliranje proizvodnje cekin dukat, zlatnik celaa jednodijelna enska koulja; suknja celebrirati sveano vriti, obavljati, sluiti misu kod katolika celibat beenstvo, bezbranost; zabrana enidbe sveenicima centum sto, stotina Cepeli, Milko (Vuka, 21.9.1853 akovo, 26.3.1920) sveenik, povjesniar i etnolog. Pohaao bogosloviju u akovu, kapelan u Osijeku, Strossmayerov kapelan, a od 1882. godine biskupov tajnik. Sakupio bogatu etnografsku zbirku narodnih tkanina i vezova koju je poklonio Etnografskom muzeju u Zagrebu. Bavio se primjenom narodnih ara u ilimarstvu. Djela: Narodno tkivo i vezivo, 1909, Sijmo opet lan i konoplju, 1917. cerchiata starinsko kolo koje se igralo u Splitu ceremonija obred po ustanovljenim pravilima; vanjski i redoviti oblik kulta; sveani obiaj, sveani in, pompa ceremonijalna cjelina skup obiaja koji tvore jednu loginu i smislenu cjelinu ceribaa ciganski starjeina cesar car cicvara penina kaa s jajima, kuhana na maslu uz manju koliinu vode cia zima ljuta zima, otra zima
cidilo vunena pregaa cidiljaa vunena vrea za gnjeenje maslina ciganica pokladni lik Ciganke cijep sprava za mlaenje ita; mlat cijepci vodoravno poloene ipke na vodoravnom tkalakom stanu cijev trska na koju se sue prea cikliko poimanje vremena vjeno vraanje istoga u pravilnim vremenskim razmacima, godinje ponavljanje, ritmizacija svakodnevice, nepovijesno poimanje vremena; vjenost prirode cilica cijela suha smokva cima ue, priveza, konop za vezivanje broda za obalu; krajina cimer preka s rupicama izmeu lemea i gredelja, slui za uvrivanje lemea, nalazi se kod pluga; boini ukras objeen o strop glavne sobe, kinj, kin cimeri svadbeni nakit mukog uzvanika za krljakom cimerman tesar, krovopokriva cimprle nakit za ensko oglavlje cingara zvonce to se vjea stoci o vrat, mjedenica ciplara mrea potegaa za lovljenje cipala cipotka cjepanica cipov kruh od peninog brana, blagdanski cjedilo posuda nalik na sito cokli visoke cipele na vezivanje cokule opanci, drvene papue copranje aranje magijskim sredstvima coprija, coprie aranje, vradbina, magija; vrake coprnica arobnica, vjetica, ena s nadnaravnim moima za nabacivanje, odnosno obranu od uroka; copernica, coparica
coprnik vjetac, mukarac kome se pripisuju nadnaravne moi i utjecaj na ljude; copernjak crempica glineni kruni podloak na koji se stavlja kruno tijesto pri peenju crepulje posude za peenje kruha na ognjitu crijemu varivo od divljeg luka cripnja, ripnja vrnik, pokljuka, pekva; posuda kojom se pokriva kruh na ognjitu crkovnjak, crikovnjak crkovnjak crkvena godina liturgijska godina crkvena roba sveana roba crlenjak zobun bez rukava od crvenog sukna crljena kabanica kabanica od domaeg sukna, poput pelerine s kukuljicom crna magija vradbine koje su se utjecale za pomo neistoj sili, avlu crno simbol smrti crnokop zimsko okopavanje vinograda crtalo nalazi se ispred lemea na plugu; ree okomito; no, prvo elezo crtorez tanki i plitki urezi (kao ukras) crvena kabanica kabanica od domae rae, ruho za pir i proslave crvenkapa crvena kapa od sukna, ohe, sa resama cubanka ljuljaka; nialjka cup pletenica cura djevojka za udaju, udavaa curica, curca desetogodinje ili jedanaestogodinje djevojice, koje se pripremaju za udaju curina veera oprotajna veera udavae curma ribarska druina cvancige ogrlica od novia cvijet prvo ulje pri tijetenju maslina
Cvijetnica poetak uskrsnih obiaja, esta korizmena nedjelja, kienje zdenaca uoi Cvijetnice, zatakanje blagoslovljene granice o strop, umivanje u vodi sa cvijeem; Cvitnica, Cvitna nedilja, Cvijeti, Ulinica, Maslinica, Maslinska nedija, Nedilja palama, Palminska nedilja, macicna nedilja cvit prvi mlaz pri peenju rakije, rabljen kao lijek cvitnjak velika obiajna vatra, krijes cvilni pas svileni enski pas crvene i zelene boje cvjetniari ophodnici na Cvjetnicu cvrga kap ulja
abar posuda, drvena posuda; abrenica, abrica ador ator akmak konop koji vee jarbol za brod; otrilica, gladilo; ognjilo, kremen akire suknene hlae sa velikim turom alma platneni ovoj oko fesa kod muslimana; turban, saruk ampara uzica to se konju pritee ispod donje eljusti, od jednog kraja vala do drugoga ampre aporci, kande anak zdjela; tas anta kona torba, kesa, bisage apka kapa aplje pokladna ophodna grupa arak ognjilo na starinskoj puki aranje magijska aktivnost sa ciljem da nekome nanese ili sprijei zlo arapa odjevni predmet koji se navlai na noge; negdje isto to
i papua; mekana vunena odjea, okiena vezom arapci arape arapke laganija obua u obliku papua aratan, aratanka opsjenar; onaj koji se rodio u maranoj svijei ili luni, tj. za mjeseine u oujku ardak zgrada drvena, zidana ili na stupovima sa izboenim drvenim gornjim katom ari magijski postupci i efekti takvog djelovanja; are, uroci arobnica ena koja ara, baja; arovnica, vraarica arojice zimski ophod, obiaj preteno oko Boia, ali i Poklada; aroice arug, aruk opanak atrnja kanal, bunar, cisterna au svat koji upravlja svadbom, koji zbija ale u svatovima, esto smijeno opremljen; krcan, ajo, debeli svat, stailo egrtaljke zamjena za zvona za vrijeme utnje u Svetom trodnevlju; krebetaljke, klepetala, regetaljke, klepetoci, klepke ehanje ienje perja; epunjanje perlja eh, Leh, Meh rodovska predaja o tri brata, slavenski praoci u usmenoj tradiciji ekme vrsta toke; gornja haljina ekrk kolo, toak, vitao, kolotur, ureaj za dizanje; mjera, kvarat, etvrt elenka nakit u obliku perjanice, srebrne, rjee zlatne, privren na kalpaku ili almi; nakit na kapi ili kalpaku elopek strana brda okrenuta prema suncu; prisoj ematorij prostor oko crkve, dri se za svetinju
ember veo muslimanskih ena; veliki rubac koji pokriva glavu i elo do oiju emer muki konati pojas eperac mrea na drvetu za hvatanje rijene ribe eranci za vrijeme snovanja pojedine niti se opuste pomou drugog vratila; voranci erga mali ator, osobito ciganski erma na toke jaerma, prsluk erpi, erpi nepeena, na suncu suena cigla esma zdenac, bunar, izvor iz kojega voda tee na cijev esnica boini kruh; krsnica ealj drveno zupasto pomagalo za zbijanje potke na okomitom tkalakom stanu enjak apotropej biljnog porijekla, titi mirisom i okusom enjovke mesne kobasice; djevenice etiri nita u etiri nita, tkanje sa stepeniastom strukturom ili motivom riblje kosti, rabljeno za grube pokrivae etveri etiri (uroka) etverodijelna rala gredelj, kozlac, ruica i plaz iz zasebnih komada etverostrana rala gredelj, kozlac, ruica i plaz tvore etverokutni lik; gredelj je u ruici ibuk duga lula, cijev lule; kami ila konj sa arenim pjegama isanica, isnica sistem brojenja niti namotanih na motovilu ili osnovanih u osnovu na tkalakom stanu, tridesetinski ili ezdesetinski sistem s jedinicama brojenja od tri niti; etnica, isaonica ista nedjelja prva korizmena nedjelja; kvaterna nedjelja itanje uroka ponitavanje loeg efekta magijskim formulama
ivire drvena nosila za graevni materijal obanin ovar, pastir oha vrsta tvornikog vrstog valjanog sukna i odjea od njega oha seoski obrtnik koji izrauje odjeu od sukna oja isto to i oha opor najraniji oblik organiziranja ljudskog drutva, grupice koje su lutale u potrazi za hranom, nema branih odnosa, ni instituta poglavara ili starjeine; horda orda pastir oroje makara, maska, lik u karnevalu; gavran, ciganin ovrtati tresti se i vrtjeti u krug rajika, erajika mala drvena egrtaljka koja se upotrebljavala za vrijeme Velikoga tjedna, umjesto zvona rdak brvnara, katnica reda krdo; stoka se uva zajedno, za cijelo selo redar pastir; hrane ga redom sve kue te mu nabavljaju obuu i odjeu reslo sredstvo za tavljenje, hrastova, brezova ili johova kora ili hrastove iarke rete, rte nova krevina; prvi put orana zemlja rljenica crvena enska odjea u kojoj se djevojka udava udi uroci uenjem, zlo djelovanje uenja i hvaljenja unak pomagalo kod tkanja, oblikovano poput laice, dio tkalakog stana kojim se niti potke provode kroz niti osnove upavac slavonski prekriva, ukraen preko palice upajz varivo utura drvena ploska za tekuinu, isto kao buklija uvarkua kuna zmija; blazna
akula tra, brbljanje, prepirka, rjekanje emer iroki koni pojas sa listovima; panjaa enar naborana prugasta tkanina zbog labavije navijene osnove ili upotrebom treega vratila; voranac erpi sirova, nepeena cigla esta koara ii hrvatski etnik u Istri ike ruho koje se sastoji od stomanje i golograna ikara staklena aa ilim sag, tepih, prostira irak, irjak drveni stalak za svijee ok korijen; nain eljanja ispod marame uike kokoi, pilii uin cucla, duda za dijete up zemljani odugaki lonac za mlijeko, med i slino urak krznom podstavljena haljina, ogrta urija krznar urdija kratki kouh, urdijak; duga enska haljina bez rukava uka drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja
D
dada oslovljavanje svekra dalmatika kasnorimska ukraena gornja odjea, dugaka gornja haljina s rukavima, u starije vrijeme dio vladarskog sveanog ornata, a danas misnika haljina katolikih sveenika; odjea dalmatinskih pastira damast svilena, vunena ili lanena tkanina s arabeskama
dance narodni vez; dio poculice koji se vidi Danica najvie spominjana zvijezda; zornjaa, jutrenja, veernjaa, mjesena, volarica, volarka, prehodnica Danica zvijezda naprsni nakit darivanje vode napose zdenca, boini obiaj kada se daruje voda bacavi u nju jabuku, ito ili to drugo od boinih jela darovac grubo, debelo sukno i odjevni predmeti od njega; tanje vuneno sukno daska asimetrini dio pluga; baca zemlju na stranu otrice lemea daica alat ribara za mjerenje oka mree dad kia debela gibanica gibanica od slatkog kvasnog tijesta debela krv roaci po ocu debela zemlja plodna zemlja, oranica debeli kum drugi po vanosti na svadbi, s mladieve strane; prvi kum debeli svat koji zbija ale u svatovima, esto smijeno opremljen; au, stailo debelke neparan broj kruhova koji se peku kada netko umre dedek-babica uteg na tijesku, prei de Diversis de Quartigianis, Filippo (15. st.) kolski rektor u Dubrovniku opisuje grad, uredbe i obiaje njegovih stanovnika pri svadbi, smrti i pogrebu; djelo Zdanja, uredbe i pohvalni obiaji slavonskoga grada Dubrovnika, 1440. dedukcija zakljuak od opih sudova na pojedinane ili na druge ope sudove, od uopavanja prema pojedinostima ili drugim uopavanjima deman vrsta uskog okovratnika
demejana trbuasta opletena staklenka; demiana demografija prouava ljude i drutva u koliinskom obliku demon vrag, zao duh demonizam vjerovanje u demone, prvotna forma religije demonologija nauka o vjerovanju u demone i natprirodna stvorenja; prouavanje praznovjerja denotacija odnos koji vezuje neki izraz sa dijelom sadraja s kojim je koreliran dereklija tanko platno, u koje su usnovane druge deblje, raznobojne niti dernek blagdan mjesnog ili upnog sveca zatitnika, sajam, zbor, vaar; skup; svadba, veselje dervi monah-prosjak kod muslimana depik, despik lavanda, lavandula; despi deop vrsta slatkog domaeg kolaa za umakanje detii muka djeca devenice kobasice devetnica vrsta katolika molitve dib, diba brokat, svilena tkanina u koje je utkano zlato; diva did voa maskirane pokladne skupine; Turin, arambaa didi, didii pokladna ophodna grupa did i baba maskirani lik u pokladama difuzionizam povijesni pravac u etnologiji, teite je na rasprenosti, irenju i preuzimanju razliitih kulturnih elemenata; nastojao se iznai izvor pojedinih elemenata, te onda veze koje su se ostvarivale meu njima; migracijska teorija; najznaajniji predstavnici: Franz Boas, Alfred Kroeber
digmen sprava za mrvljenje i rezanje slame; dvije daske sa svinutim vrhom; na donjoj strani nalaze se komadii kremena, iljci koji reu slamu dijadema vrsta skupocjenog ukrasa koji ene nose na glavi dijakronija raznovremenost, zbivanje nekih pojava u razliito vrijeme; prikazivanje povijesnog razvoja neke pojave u razliitim vremenskim periodima dijalekt lokalno narjeje, govor dijalektologija znanost koja se bavi prouavanjem i istraivanjem narjeja dikaji djevojke dikela motika sa dva iljasta kraka, roga na drugoj strani (za okopavanje vinograda); trnokop, kramp dikla, dekla djevojka; diklica dilik motka na kolovratu (varokoj preslici); divik dilnica neudata djevojka koja pri diobi dobiva jednaki dio nekretnina kao i sinovi diljka stara puka dimije vrlo iroke hlae istonjakog kroja koje nose mukarci i ene dinarska kulturna zona juni planinski prostor Hrvatske, po podjeli na kulturno-povijesne areale diple dvojnice, vrsta frule, dvocijevne svirale s udarnim jezikom (tipa klarineta) diver, djever muev brat divinacijska praksa oboavanje, iskazivanje poasti kao boanstvu divljatvo esto se smatra stadijem u razvoju tzv. prvobitne zajednice kada ne postoje ratarstvo i stoarstvo
divji ovik udovite, peinski ovjek, sa jednim okom u sredini ela, hvata i jede ljude divovi prvi ljudi, veliki rastom i esto rogati; dinovi, diganti dizanje uroka skidanje, ponitavanje uroka dizga ivica od oje ili sukna dizgin uzda, voica, povodac; dizgen djetinjci, etii trea nedjelja prije Boia; stariji prijete djeci pa ih djeca daruju djevenice, divenice mesne kobasice; enjovke djever, dever pratitelj i zatitnik mlade u svadbi dlaga daica koja se ovci stavlja na slomljenu nogu dlage pribijene daice na ralu; za razgrtanje zemlje dobnjak muko tele, kada navri tri godine, sposobno za rad dobnjakinja ensko tele od dvije godine, sposobno voditi dobrice fantastina bia koja utjeu na zdravlje i sudbinu djeteta doci doline, panjaci u planini dodole, dudulke djevojke, rjee momci, koji dozivaju kiu; idu od kue do kue pri emu glavnu osobu omotanu liem, travom i cvijeem ukuani polijevaju vodom; peperude, prporue dolama haljina s rukavima, do koljena ili dulja, preko koje se stavlja pojas dolibaa svat predvodnik, predvodi svatovsku povorku, prvijenac, prvi, vojvoda, kapitan doguzac okratka gornja haljina dolakta kouh s rukavima samo do lakata dolama, dolam suknena haljina, duga do koljena ili dua, s rukavima
domazet mukarac prienjen u enino kuanstvo; pripuz, podrepa, dognanac, rora, rola, doljo, skupnik, pripeljanec, dohodac, prodan, dopuz donoe dijete donjak vodenini kamen donje vratilo prednji valjak vodoravnog tkalakog stana donjica slavonska bijela podsuknja; krilca dopja boca dvolitarka doramak enski zobun bez rukava dorame muka haljina bez rukava dorat mrkov, konj mrke (tamnorie) boje dorza drak pluga, ruica, rukohvat dolje nepozvani svatovi; pristae dota prilikom udaje djevojka uz odjeu i obuu, posteljinu, stolnjake, katkad stoku i sl. dobiva i novac ili zemlju; sprema, oprema, otprema, dota, tal, del, ris, pridav, miraz, prija, alatura, vijeno dotarica djevojka s mirazom dovoe dijete koje dovede ena muu ili mu eni; dovodac dozluci, dizluci suknene dokoljenice draga dolina drap sukno dretva debeli laneni konac za ivanje drhtavci, drtavci nakit za ensko oglavlje, cvijee od ice drljaa brana drljanje usitnjavanje zemlje i pokrivanje zrnja zemljom; brananje drme najpopularniji ples Hrvata kajkavaca drobina iznutrica, drob drobnina sve vrste mlade peradi, sitne dronjak jagode od sitnog bisera, koje po dvije vise kraj svakog uha
dropuja rakija napravljena od groanog dropa drug prijatelj; pajda, jaran drga prijateljica; pajdaica, jaranica druga, druica pomagalo za varijantu gruboga predenja, slino velikom vretenu; mahaljka, tiljega, tilja, tiljica drugenac drugi roj pela u godini druinska hia glavna kua drveni gunjac enska gornja odjea, od loe, debele, tvrde oje drvenjaa koara, pletena od prua dub hrast; izdubljeno ili prirodno deblo koje slui kao konica; stubli dubenica konica izdubena u drvetu dubljeni rub, dubljenac rub od gustog kupovnog pamunog platna duborez plie ili dublje rovaenje dubovina hrastovina dubrovaki udar kvadratna marama od domae svile ute, crvene i zelene boje duec ples koji je u prolosti bio vezan s kultom plodnosti dude instrument srodan gajdama duga simbolina, proroanska i udotvorna mo; modra boja u dugi simbolizira vegetaciju, uta ito ili ulje, crvena vino; pomlauje, moe promijeniti spol duge, duice daice Duhovi Trojaki, Rusalje, ophod kraljica, ljelja, pomini blagdan, obino u svibnju ili lipnju, deset dana nakon Spasova duhovna kultura skup rezultata drutva u obiajima i moralu; obiaji, vjerovanja, narodna knjievnost, glazba, ples, likovni izraz
duhovnjaa konoplja, koja se sije o Duhovima; duovnjaa duhovski kresovi obiaj paljenja vatri na Duhove dukati obavezni dio miraza i stvarni ili simbolini pokazatelj bogatstva dumanjski ubruii kvalitetni upotrebni i ukrasni rupci dunavska teorija teorija o podrijetlu Slavena od naroda koji su ivjeli uz Dunav dupljak dvostruki plug; na jednom gredelju su dva pluga Duni dan 2. studeni, Mrtvi dan; poduje, aenje i tovanje pokojnika, posjeuju se i iste grobovi duvak svadbena koprena nevjeste; prevjes duijanca proslava zavretka etve te zatvaranje maginog kruga pripremom za novu etvu na nain da se uvaju posljednji ponjeveni klasovi; doinjanca dvanaestodnevnica 12 dana izmeu Badnjaka i Sv. Tri Kralja; aranje, gatanje dva nita u dva nita, tkanje s dvije nianice, vezni bod platna dveke stara slavenska guma za vakanje, smolasta crno-smea tvar dobivena iskuhavanjem brezove kore dvodijelna rala gredelj i kozlac, te ruica i plaz iz jednog komada dvogae gornje gae od lanenog platna sa irokim turom dvojke posude u kojima se nosi jelo na polje za vrijeme poljskih radova dvojnice dvostruka, dvocijevna svirala dvopoljni sistem jedna polovica zemlje miruje, druga se obrauje; zemlja koja se ne obrauje lei na ugaru dvor dvorite, prostor oko kue dvori kua s malim okunicama
dvostruko prezime u prolosti: spajanje dvaju manjih zadruga i zadravanje obaju prezimena ili prienjivanje mukarca u zadrugu dvrst, vrst kalcit dzerzonka konica s pokretnim saem
D
dak vrea debe ploe na jaermi koje stoje iznad ilika pod grbom deferdar damascirana puka dep prorez na odjei izraen u obliku vreice u kojemu se nose sitnije stvari; hrvatski izraz: pag doha kabanica svijetlo ukaste boje; halja
aka kaput, jaketa aketa kratak kaput, jaka ardin cvjetni vrt, perivoj; palubna ograda na brodu avao simbol zla ema srednji dio ibuka en ogrlica oko vrata, niza, niska, erdan ener ljetina eno pas erdan, endar prsni nakit; ogrlica, lanac o vratu; niza; niska; na tekstilnoj ili konoj podlozi nanizani novci dilej prsluk ilet muki prsluk iner ukras, ures, nakit, biser ina, inuha stakleni biser; naunica, minua, unjak, mrnela, grmjela, gmiza ule tane, metak, kugla, zrno un ogrlica od staklenog zrnja
uveglija mladoenja uveglijska koulja za mladoenju
E
eblemska tkanja upotreba od 6 do 12 nianica egalitarna drutva je druga oznaka za akefalna i anarhina drutva, koja trebaju izraavati da su ljudi u njima u naelu jednaki; nema klasnih razlika niti vlasti egzogamija zabrana enidbe djevojkom istoga plemena, odnosno obaveza uzimanja ene iz druge sredine, a ne iz vlastite; u ranim drutvima egzogamska je agnatska srodnika grupa, klan, gens, lineage; egzogamija se redovno dopunjuje zabranom incesta emajl gle, pokost, caklina; staklasta neprozirna masa, koja sadrava kositra i antimona i slui za prevlaenje kovine empirizam nauka koja priznaje iskustvo jedinim sredstvom vjerodostojne spoznaje emsko pojave su opisane kategorijama znaenja i odnosima karakteristinim za same nosioce neke kulture enam kutija za kuran, esto od srebra; knjiica sa citatima iz Kurana (nosi se kao amajlija) endogamija enidba enama vlastitog plemena; u ranim drutvima pleme je endogamno; ono ima vie egzogamskih rodova (lineages), to znai da se brakovi sklapaju u okviru plemena ali izvan roda enkaustika antikni nain slikanja upotrebom boja povezanih voskom
enklava etnika, jezina ili druga skupina odvojena od svoje glavnine ep vrsta literature u kojoj se opisuju neki dogaaji; vrsta literature o herojskim dogaajima u povijesti drutva epifanija prisutnost boanstva, izravan kontakt boanstava i ljudi, uope pojava boanstva u ljudskom liku epika epsko pjesnitvo epitaf nadgrobni spomenik; nadgrobni natpis i sl. epopeja velika epska pjesma; duga poema povijesnog ili mitolokog sadraja eremit pustinjak, isposnik, osamljenik Erlich-Stein, Vera (Zagreb, 4.10.1897-Zagreb, 9.8.1980) socijalna antropologinja, studirala u Zagrebu, Berlinu i Beu. Godine 1952-1960. bila je bliska suradnica Alfreda Kroebera, predavala na sveuilitu u Berkeleyu, potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Istraivala poloaj ene u tradicijskim sredinama i preobrazbu seoske obitelj; znaajna djela: Porodica u transformaciji, Zagreb, 1964, U drutvu s ovjekom. Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina, Naprijed, Zagreb, 1968 esnaf isto to i ceh eka mamac etimologija odreivanje podrijetla rijei i njezina srodstva s drugim rijeima istog ili drugih jezika etnik naziv za ime stanovnika nekog naseljenog mjesta ili zemlje etnocentrizam nazor po kojemu je vlastita nacija centar svijeta
etnogeneza proces nastajanja i razvitka nekog naroda etnografija nauka koja opisuje i prouava materijalne, drutvene i duhovne kulture pojedinih naroda svijeta etnografski prezent kvazi povijesnost, nedostatak konkretnih vremenskih odrednica u tzv. povijesnom pristupu etnologije etnoliza studij naina na koji su se odvajale pojedine kulture iz starijih zajednikih kultura u stanovitim razdobljima etnologija narodoznanstvo; znanost koja prouava irenje ljudskoga roda po zemlji, njegovo podrijetlo i odreuje plemensku i nacionalnu klasifikaciju i smjetaj ljudi; naziv etnologija uvodi u 18. stoljeu francuz A. Cesar Chavannes etnologija svakodnevice prouavanje vie-manje aktualnih obiaja i kulture; ne prouavanje korijena obiaja, nazivlja ili upotrebe, ve trenutno stanje; socioloko obraivanje obiajnosti; u velikoj mjeri pribliava se urbanoj etnologiji etnomuzikologija prouavanje glazbenoga folklora etnonim ime naroda etno-park krae od etnografski park, tj. ustanova gdje se u slobodnoj prirodi nalaze smjetene kue iz razliitih etnografski zanimljivih krajeva, sa svim predmetima koji u te kue spadaju, pa i s ljudskim figurama u odgovarajuim nonjama etnopsihologija prouavanje psihologije narodnih ili plemenskih zajednica
etnos narod, narodnost; narodnosnost, tj. skup svih oznaka koje neki narod ine narodom etsko pojave su opisane kategorijama i odnosima sasvim nezavisnim od prouavane kulture, tj. do kojih se dolo koncenzusom nekolicine istraivaa euharistija priest; po kranskom vjerovanju sakrament tijela i krvi Kristove pod prilikama kruha i vina evanelje izvjetaji sastavljeni u prvim stoljeima kranstva o ivotu i uenju Isusa Krista, u nekoliko knjiga; od njih su etiri knjige ule u Bibliju (Novi zavjet) evolucija princip neprestanog napretka evolucijska teorija u iremu smislu je znanost o razvoju prirode, a u uem shvaanju znanost o razvoju organskoga svijeta (ivotinja i bilja); po evolucijskoj teoriji vrste ivotinja i bilja nisu nepromjenljive i svi organizmi koji sada postoje i koji su postojali u bilo kojoj drugoj epohi nastali su putem dugotrajna mijenjanja i razvitka organizma koji su prije postojali evolucionizam pravac u etnologiji koji prihvaa ideju ope drutvene evolucije kao primarnu smjernicu razvoja drutva i kulture; nastojanje da se utvrdi uzlazni redoslijed razvoja kulture pomou rasprostranjenja u prostoru; jednosmjerno kretanje ljudskog razvitka; najznaajniji predstavnici: Adolf Bastian, J. J. Bachofen, Lewis H. Morgan,
Edward B. Tylor, James G. Frazer ex voto zavjet, formula na zavjetnim darovima, zavjetni darovi
F
fabriijer crkvenjak, zvonar u crkvi facenda pripovijest o lokalnim zbivanjima facol, faco rubac, rupi; depna maramica faco rakamani istarski djevojaki rubac faculet isto to i facol fajak haljetak, dio nonje fajtai zavretak enskih rukava na opleku fald porub, ukrasni rub faldanica vrsta enske suknje falta nabor, bora, ubor faltati praviti nabore na haljini, nabirati, plisirati, ubirati familija obitelj, porodica; kua, rodbina, svojta, fameja fandanija obred fantovska drutva slabije ili vre organizirana drutva, udruenja mladia fanjak kolut na glavi to ga nose ene u znak udaje fanjek podloak na kosu od ibe, trstike, ice fara upa faragov opanarski no za ienje koe od ostataka mesa faa manji komad preparirene govee koe fae djeji povoji fanik vrijeme u crkvenoj godini od boinih do korizmenih dana, poklade, mesojee, karneval; fanjak, fanjek, faenk, faange, vaange, fainge; posljednji dan poklada;
mesopust, pokladni utorak; princ Karneval, maska, makara fainek, fainak, fanik glavni lik u vrijeme karnevala; krnje, krnjo fenomen rijetka pojava; neto znamenito; neobian sluaj, rijetkost fenomenologija znanost o pojavama, znanost nezavisna od iskustva, opisivanje i analiziranje pojava u nekom odreenom podruju fenjer svjetiljka, laterna, lampa, feral fera irina platna, tkanine fereda sveana odjea muslimanskih ena dugaak irok ogrta s mreom od kostrijeti koja pokriva lice fereta ukosnica fermen haljetak bez rukava, bogato ukraen zlatom, prsluk fertun pregaa; fertuf, zastor, pregaica fertunica ui pojas za vezivanje pregae fes kapa osobitog izgleda, obino crvena feti predmet potivanja, potovanja, predmet koji stare kulture ili primitivna plemena oboavaju kao nosioca udotvorne sile fetiizam pripisivanje tajanstvene nadnaravne, udotvorne moi nekom predmetu ili pojavi; potovanje takvog predmeta, njegovo oboavanje fibula kopa; igla koja sastavlja dva dijela haljine; gvozdac, preica, spona, skoba figanj enska haljina; viganj fijole, fiole boini ophodari filare kupovne cipele; postoli filc pust, pustina sukno od grubo izatkane vune ili napravljeno
od vunenih dlaka, zalijepljenih i sabijenih filigran fini mreasti rad od skupocjene (srebrne ili zlatne) ice, slian ipki filipovice proljetni ophod uoi 1. svibnja, sudjeluju djevojke i u ruci nose zelene granice; drve, drvce Filipovo 1. svibnja, dan cvijea, folklorno slian Jurjevu; Filiplje findelj enska kapa od slame; kondelj fioka ladica, pretinac firale vrst cipela od (crvene) koe; postule, postole, kondure fistan vrsta suknje; nekadanja enska ili muka haljina s naboranim donjim dijelom fiek patrona, naboj, metak fieklija spremnica za naboje, fieke; nabojnjaa, fiek-esa fizur, fizir, fizirica vrsta dijadema, uz samo elo; sa svake strane nad uhom ima polukruni ukras od stakalaca fjera, fijera blagdan mjesnog ili upnog sveca zatitnika; god, kirvaj, dernek fjok, fijok velika vezanka, dug do dna suknje, u kompletu sa traversom; natar flanel laka, obino vunena tkanina dlakave povrine flatre ljekoviti oblog koji se lijepi na oboljelo mjesto folklor usmene narodne umotvorine: pjesme, prie, basne, uzreice i sl.; u irem smislu i obiaji, nonje, plesovi i dr.; tzv. duhovna kultura folklorno kazalite obuhvaa obiaje, obrede, igre i predstave, folklorno predstavljanje unutar tradicijske kulture, nastaje slabljenjem magijske funkcije u obredu
forketa ukosnica forma izgled, lik, oblik, vid, obraz, lice, figura i sl. neraskidivo povezana s odreenim sadrajem; formu svakoga predmeta, procesa, pojave uvjetuje njihov sadraj koji sa svoje strane vri obratno djelovanje na njihov razvitak formula izraz, reenica, obrazac za izraavanje nekog smisla i znaenja uobiajena u tradicijskoj kulturi i magijskoj praksi Fortis, Alberto (1741-1803) tijekom 20 godina dvanaest puta putuje Dalmacijom i iznosi mnoge etnografske injenice o unutranjosti Dalmacije; djelo Putovanje u Dalmaciju, 1774. fortunal oluja na moru fraja mrsna veera i zabava sredinom korizme fratar brat redovnik, samostanac, monah; meusobno se oslovljavaju braom, fra, za razliku od drugih klerika koji se oslovljavaju s don, gospodin fratrija u vrijeme rodovskog ureenja prvobitne zajednice skup od nekoliko rodova; fratrije su vrile funkciju drutvenog i vjerskog karaktera; savez fratrija inio je pleme; bratstvo, zadruga, pleme, rodbinstvo Freudenreich, Aleksandar (Zagreb, 21.11.1892 - Zagreb, 22.4.1974) arhitekt i kazalini djelatnik. Nakon zavrene Graditeljske kole i Akademije, projektira i izvodi dvorane hrvatskih kulturnih domova, kolu u Splitu te zgrade u Zagrebu. Rekonstruira Etnografski muzej u Zagrebu (1968-1972). Intendant je HNK u Zagrebu 1940 - 1941. godine.
Prouava hrvatsku narodnu arhitekturu i puke graevinske oblike u kontinentalnim i primorskim krajevima. Objavio sa toga podruja knjige: Narod gradi na ogoljelom krasu, 1962, i Kako narod gradi na podruju Hrvatske, 1972. frigijska kapa visoka iljasta kapa sa zavinutim vrhom, bez oboda fritule utipci, prikle, jelo koje se pri na ulju; kola od dizanog tijesta u obliku kuglica za boino-novogodinje blagdane frk pomagalo za tokarenje, luk za ravnomjerno okretanje frosluk, prosluk prsluk od crna sukna frotuk, frutik jutarnji obrok frlog veliki drveni sanduk za ito fuija dugo barilo, drvena posuda za vodu fudra postava fuksa prvotno ria kobila, rika, a kasnije i svaka druga fumar dimnjak funcara tkanina od najloije kuine funeral sprovod, pogreb funkcionalizam pravac u etnologiji; prouava funkcije kulturnih elemenata, uz tezu da nema nefunkcionalnih (nepotrebnih) kulturnih elemenata; kultura je sredstvo da se podmire bioloke potrebe; apovijesni pravac; najznaajniji predstavnici: Bronislaw Malinowski, A. R. Radcliffe-Brown furjaga mala rupa u zidu suhozidice, potleuice umjesto prozora; argat fustan, fustanela muka koulja sa klinovima; futan, vutan, vutanj futanj, futan vrsta tkanine, flanel; dio enske nonje, vrsta haljine, futana
futuma veliki irevi futa zaprega, zastira; rubac koji nosi sluga
G
gaban gornji odijevni predmet od debelog valjanog sukna sa kukuljicom gabel soha, ralje, rave, krila gae hlae izvedene rezanjem sukna po kroju gae na klita hlae dugih nogavica s proirenim stranjim dijelom ganjak tkana vrpca za vezivanje gaa; svitnjak gadalina gadna ivotinja, buba gaj mala uma, umarak, brdace, panjak Gaj, Ljudevit (Krapina, 8.7.1809 Zagreb, 20.4.1872) knjievnik, voa Ilirskoga pokreta, hrvatski kulturni i politiki preporoditelj; 1818. objavljuje svoju upitnicu za skupljanje folklorne i etnografske grae, tzv. narodnog blaga; znaajan utjecaj J. G. von Herdera gajde narodni glazbeni puhaki instrument koji se sastoji od mijeha i svirale; na stari izraz mijenice; dude gajeta povea laa s pokrivenom palubom i s jednim jedrom gajtan predena ili pletena vrpca koja slui za porubljivanje odjee ili za ukras galanterija trgovina sitnom robom galon posuda za tekuinu (3,785 litara) galotin kalota, nosi se na glavi galun trak za kienje odijela, izatkan zlatnom ili srebrnom icom galja velika morska mrea debela konca, a uska oka
gamaa dokoljenica od koe ili tkanine; nazuvak od pusta koji pokriva ili titi gornji dio obue gamonomija znanost o enidbenim i svadbenim obiajima Gamulin, Jelena (Sarajevo, 20.2.1930 - Split, 28.9.1989) dugogodinja kustosica-etnolog u Etnografskom muzeju u Splitu. Bavila se svim segmentima muzejskoga rada i obraivala mnoga etnografska podruja. Znaajni radovi: Staro balkansko oruje, 1980, Narodni nakit, 1986, Narodna nonja Vrlike, 1988. ganak, ganjak trijem, trijem brvnaice ganga glazbeni oblik srodan ojkanju ganjek, ganjec hodnik gar a, aa garbun sprava na kojoj se s lanenih i konopljanih klasova skida sjemenje; ogreblo gargaa, gargaa greben za eljanje vune garitule, karitule kruh, pecivo u obliku pletenice, na jednom kraju je umetnuto jaje; kolubice, polube, golubii, kosica, ior, iirka, jajnik, jajarica, sisirnjak, teharica gatald funkcija i poloaj u bratovtini gatanje proricanje dogaaja po neemu; vraanje gatare ene za koje se vjerovalo da imaju naroite sposobnosti upravljanja nadnaravnim gatke proricanja, tekstovi bajanja, pripovjetke gator piljski stan, izdubljen u stijeni od lesa Gavazzi, Milovan (Gospi, 18.3.1895 - Zagreb, 20.1.1992) studirao slavistiku, germanistiku i filozofiju u
Zagrebu i Pragu. Radio u Etnografskom muzeju u Zagrebu (1923-1927). Profesor i dugogodinji proelnik Odsjeka za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 1927. do umirovljenja). Terenskim radom istraio hrvatski etniki prostor i postavio temelje etnolokom znanstvenom radu u Hrvatskoj. Odgojio brojne narataje hrvatskih etnologa, potaknuo snimanje etnolokih filmova i etnoloku kartografiju, prouavao folklornu glazbu i instrumente. Bavio se kulturnom analizom, odredio tipove kultura i podruja njihova rasprostiranja na jugoistoku Europe te slojevitosti pojedinih kulturnih pojava. Osim poredbenih studija objavio istraivanja praslavenskog kulturnog sloja. Dobitnik Herderove nagrade. Autor mnotva lanaka te knjiga Vrela i sudbine narodnih tradicija, 1978, Godina dana hrvatskih narodnih obiaja, 1939, 1988, Batina hrvatskog sela, 1937/40, 1991. gavunara jednostruka mrea stajaica za lovljenje ribe gavuna, gauna gaz mjesto gdje se prelazi preko rijeke gazda autoritet u obitelji i kuanstvu sa zajednikim vlasnitvom (zadruga); gospodar, starjeina, domain gazdarica starija ili najstarija ena u kuanstvu, esto gazdina ena; gospodarica, gospodinja, stopanjica, planinka gema ukrasni kamen u prstenu ili drugom nakitu s urezanim likom
gendar erdan genealogija rodoslovlje; znanost o postanku i odnosima pokoljenja ljudi; rodovnik generacija pokoljenje, narataj generalizacija uopavanje, uopenost; stvaranje preopeniti sudova, neodgovorno primjenjivanje pojedinanih sluajeva na sve sluajeve generian koji se tie roda, genusa, rodni geneza postanak, postajanje, nastajanje, proces razvitka, podrijetlo, porijeklo geniografija opisivanje duhova gens rod; gens je ujedinjavao ljude prvobitne zajednice koji su vodili zajedniko domainstvo i koji su meu sobom bili povezani zajednikim podrijetlom od jedne pramajke ili praoca; latinski naziv za agnatsku srodniku grupu; oblik drutvenosti, bave se lovom ili ribolovom, usklauju se seksualni odnosi, razvija se svijest o rodbinskim odnosima; klan, rod gentili pripadnici roda, gensa gentilno ureenje rodovsko ureenje prvobitne zajednice koja nije znala za nejednakost i osnivala se na zajednici sredstava za proizvodnju koja su bila krajnje nerazvijena; isto to i segmentirano drutvo genus rod, vrsta, porod, pleme, koljeno, podrijetlo, porodica gerara jednostruka mrea stajaica za girice, gerice geriara mrea potegaa za girice, gerice germanska teorija teorija o germanskom podrijetlu Slavena gete kratke suknene dokoljenice; visoke cipele od crnog boksa
gibanica slatko tijesto, nekoliko slojeva tanjeg tijesta, neim punjeno; bezlamaa ginekokracija oznaka za vladavinu ena, ima isto znaenje kao i matrijarhat gindac konop za podizanje jedara gizdanje ureivanje, kienje gladilica brus za otrenje kose ili britve; gladilo glavnja klada, gorue drvo glaziranje ocakljivanjem keramikih predmeta olovnom ocaklinom gliha slavlje pri zavretku nakoga posla, pie kojim se proslavlja uspjena prodaja i sl.; likovo gluva nedjelja peta korizmena nedjelja; gluha nedjelja, nedjelja muke gnjila nakvaena glina, ilovaa god blagdan mjesnog ili upnog sveca zatitnika; kirbaj, kirvaj, protenje, proenje, godovno, dernek, brgulja, fjera godinjak osoba koja je ila u crkvu samo na Veliki petak godinji obiaji kalendarski, roni, periodiki; obiaji koji se zbivaju na odreeni dan ili tijekom vie dana kalendarske godine; veinom okupljeni oko vanijih crkveno-kalendarskih datuma gologran, gogran gornje odijelo od vune; istarsko vuneno odijelo nerazrezano u pasu, bez rukava i sprijeda otvoreno; modrna na klinove golokapica kapa bez ikakve are golubinjak sprema u koju se meu klupka pri snovanju gomila hrpa (kamenja) gonanje, gonjanje istjerivanje stoke na pau; magijski obred mladih pri prvom izgonu stoke; vrlo slobodni susreti mladia i djevojaka u dobi sklapanja braka; iarija, meranje
gorica vinograd gornje vratilo stranji valjak vodoravnog tkalakog stana gornjica, gornica gornja soba; soba na tavanu za spremanje raznih stvari grabancija po narodnom vjerovanju ak koji svrivi dvanaest bogoslovnih kola, izui trinaestu vilenjaku, te moe zapovijedati vragovima, jahati na zmaju, voditi oblake i ulaziti u vrzino kolo grad stupanj, stepen gradela, gradele metalna reetka, rotilj gradoboj teta od grada, prirod pobijen gradom; gradobitina graa ukrasi od ohe na suknenim predmetima granajlija puka po kojoj su izvezene grane granina sprava za hvatanje pataka granulacija nain izvoenja u zlatarstvu s pomou lemljenja malih zrnaca gravirati urezivati sliku u kovinu, drvo, linoleum ili kamen s pomou posebnih dlijeta, kemijskih sredstava ili fotomehaniki graa porub ili ukrasni detalj sastavljen od komadia finog sukna na suknenoj odjei grana svadbena grana s vie ogranaka koja se kiti zelenilom, vrpcama, jabukama grbe vez na mukim kouljama greben pomagalo sa eljeznim zupcima za fino ienje vlakana; gratua greblja drvena sprava za vaenje ara iz pei, drveni drak sa okomito usaenom daskom gredelj nosi veinu dijelova pluga; uvren je na jednu ruicu koja nosi i drugu (prva je obino jaa); horizontalni dio koji nosi okomite; oje
grenadin vrsta svilene tkanine Grgurovo sv. Grgur 12. oujka, prvi proljetni radovi i obiaji griblja mea grijanica pe za suenje lana i konoplje grilje kapci, zastori na prozoru, rebrenice, aluzije grimiz ljubiasto-crvena tkanina grinolina iroka svilena suknja za svatove gripe vrsta morske mree grivna eljezna karika to dri kosu za kosite; narukvica grivnica vrsta upletnjaka u kosi gria krvavi proljev grli kruti, gornji dio arapa; narubak grlin ogrlica tijesno privrena oko vrata grlinek ogrlica od arenih staklenih zrnaca grobari mladi ljudi i momci u inicijacijskom obredu na Uskrs, uvari Bojeg groba obueni u sveane nonje s orujem grohotljika pjeskovita zemlja grom objavljuje volju i svemo vrhovnog boga; boansko oruje gromaa kamena ograda koja omeuje kultivirana tla ili panjake gromovnik onaj koji grmi, kod Slavena u predkranstvu oznaka ili atribut vrhunskog boanstva, u kranstvu to mjesto zauzima Ilija groii novci na upletnjaku u djevojaka grot ko u vodenicama gdje se sipa ito grotulja, grontulja probueni orasi ili ljenjaci nanizani na konopac grudnjaa prteno cjedilo za sir; torba sa dvije uzice grudnjak mali kouh bez rukava; grudnik, prnjak
grunt zemljini posjed, zemljite, imanje gruntkorna velika ribarska mrea to se razvlai izmeu dva amca i pada na dno gruntovnica zemljina knjiga u koju se unose same nekretnine, vlasniki odnosi na njima, tereti grualine vrijeme na izmaku babinja gruava, grualina jelo od zakuhana prvog utkastoga mlijeka nakon to se ovca ojanjila guber gunj, pokriva, deka, biljac guc amac na vesla i jedro, sa iljatim pramcem i krmom gua pletena vunena maja ili koulja gugai pokladna ophodna grupa guja zmija; zmaja gujavica glista guke masa u obliku lopte, npr. grnarske zemlje; zadebljanje u obliku kugle pod koom guljevina vuna koja sama opadne s ovce, vuna koja se ne strie gumb dugme, puce gumina vrlo debelo ue kojim se veu velike lae gumno, guvno prostor za vrenje ita; arman gunj, gunji pokriva, deka; kratki sukneni kaput; suknja sa poramenicama gunjac prsluk od domaega sukna gunjci mjeoviti instrumentalni sastav gusle gudako glazbalo s jednom icom gustirna cisterne s kinicom; ternja Gui, Branimir (Zagreb, 6.4.1901 - Zagreb, 6.7.1975) lijenik, geograf i etnolog, Diplomirao 1926. u Zagrebu, doktorirao 1928. Od 1927. godine radi na Klinici za uho,
nos i grlo u Zagrebu, redovni profesor zagrebakog Medicinskog fakulteta, nekoliko puta dekan fakulteta. Bio je vrstan poznavalac dinarskoga podruja, suosnivatelj Odbora za kr, predsjednik Republikog savjeta za zatitu prirode i Odbora za nacionalne parkove. Redovni je lan JAZU, njezin glavni tajnik i predsjednik Odbora za narodni ivot i obiaje Junih Slavena. lan vie znanstvenih akademija i drutava. Obraivao etnografiju otoka Mljeta. Gui, Marijana (Zagreb, 18.2.1901 - Zagreb, 6.2.1987) diplomirala povijest i zemljopis (1924) u Zagrebu. Istraivala narodnu kulturu, osobito nonju, vez i ipku. Kao direktor Etnografskog muzeja u Zagrebu (1946-1964) priredila velik broj izlobi u zemlji i inozemstvu. Bavi se etnografijom Hrvatskog zagorja, Meimurja, Kupine, i djelomice Slavonije. Potaknula osnivanje etno-parka Staro Selo u Kumrovcu. Bila direktor Etnolokog zavoda JAZU (1963-1975). Najznaajnija djela: Tuma etnografske grae, 1955, Narodna nonja senjskih Uskoka, 1971. guta gusti crni oblaci; gutava, gutavina guva kolut od prua; slui da kurelj ne ispadne sa jarma ili kolica gvardijan glavar franjevakog ili kapucinskog samostana; uvar, straar, a u starini katkada i naziv za sakupljaa haraa
H
Habib (10. st.) zvan Siklab Slaven, napisao knjigu o Slavenima, njihovoj povijesti, pjesmama i slavi; pretpostavlja se njegovo hrvatsko podrijetlo habit muko redovniko odijelo (u franjevaca npr.) haizmo konjski pokrovac; haizmo, hakizmo had podzemni, zagrobni svijet haj gornji haljetak s rukavima, kaputi hajdin kola kola od hajde, heljde hajduka trava slui kao zatita od aranja hajduk odmetnik od turske vlasti; odmetnik, razbojnik haji kaputi od damasta ili samta halucinacija privienje ili pojava obmane sluha, njuha itd. koja se javlja uslijed poremeaja djelatnosti mozga; tobonja apercepcija neega to ne postoji halja, haljina dugi kaput s kukuljicom; doha haljina enski haljetak od bijelog sukna; dugaak sa rukavima, sprijeda se ne zatvara ham glavni dio konjske opreme za prezanje pred kola hamajlija amulet, talisman; predmet koji praznovjerni ljudi nose uza se vjerujui da ih brani od zla; zapis koji titi od zla handera svatovska zastava sa arenim rupcima, trakama i umjetnim cvijeem handar orijentalni dvosjekli bojni no za sjeenje i bodenja harambaa poglavica nad hajducima, predvodnik grobara harar vrea od kostrijeti
harbija ipka za nabijanje puke kremenjae odozgo Hefele, Ferdo (Samobor, 10.4.1846 - 10.7.1909) etnograf. Bio je upravitelj vie puke kole u Sisku. Opisivao narodne obrte, prikupljao nazive alata i sl. Zbirku modela sprava narodnih obrta poklonio Etnografskom muzeju u Zagrebu. heklati kukiati; u enskom runom radu plesti iglom kukaom heksagram apotropej, geometrijski lik, esterokraka (Davidova) zvijezda, ucrtava se iznad kolijevke ili na staju; Salamunovo ili Solomunovo slovo Hektorovi, Petar (1487-1572) opisuje trodnevni izlet sa dva ribara, ribarske sprave, ribarenje i ribarske pripovijetke, uz svoje komentare i moraliziranje; djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje ..., 1568 henoteizam tovanje jednoga boga kao glavnoga u mnogoboakim religijama, odnosno, iskazivanje osobitih poasti jednome svecu u jednoboakim vjeroispovijestima (hodoaa, zavjeti, tovanje relikvija i sl.) hepatoskopija gatanje prema znakovima na jetrima rtvovanih ivotinja herceg vojvoda hidromantija proricanje gledanjem u vodu hiromantija vjerovanje da se iz crta ruke na dlanu moe pogoditi sudbina ovjeka historicizam naglaavanje i isticanje gledanja na pojedine pojave prvotno sa povijesnog
stajalita, tj. s obzirom na povijest i prolost hia kua, dom; glavna prostorija u kojoj se kuha i boravi cijeli dan hini otac svat koji zastupa mladenkine ukuane hlaa klanja, dugake bijele arape, preko kojih se obuvaju arape hljeb kruha okrugao kruh peen u krunoj pei ili pod pekom hodulje tapovi na koje se ovjek popne te na njima hoda po blatu, vodi i sl.; gigalje, tule holizam naelo da se pojedine pojave uvijek moraju promatrati u sklopu cjeline homeopatija magijsko naelo slinosti hominizacija oovjeenje, poovjeenje, pojavljivanje ljudskih osobina u tijeku stoljea i u razliitim fazama ljudskog razvitka homogalakti braa po mlijeku, djeca koja su sisala istu majku, ako i nisu ni u kakvom srodstvu hondelj primorsko sveano starinsko oglavlje horda opor, rulja, neorganizirana skupina; najprimitivniji oblik ljudskoga drutva u kome nije bilo ne samo klasa, nego ni podjele rada niti na njoj zasnovanih branih zabrana; opor hoverlica pokrivalo enske glave; hovrlica Hrankovi, Dujam (14.-15. st.) opisuje naseljavanje bjegunaca iz Salone na Bra i rekonstruira njihov nain ivota, a kako je bez izvora opisuje zapravo ivot Braana svoga doba; djelo Opis otoka Braa, 1405.
hrast sveto stablo; zbog toga to privlai grom simbol uzvienosti hrianin Srbin pravoslavne vjere; hrka, rka hrvatka, hrvatica crvena kapa hrvatski ugao izvana neotesani uglovi kod brvnara, glave greda stre preko ugla, starija tradicija; hrvaki vugli
I
ibrik bakreni sud, prema vrhu suen, s kljunom i drkom, a slui za lijevanje vode ili kave; ibrii idiom narjeje jednoga kraja, govor idol kip ili slika mnogoboakog boga idolatrija kult koji se pridaje kipu ili slici nekog boanstva kao da je taj lik samo boanstvo, s tenjom da se od tog lika dobije nadnaravna pomo ii na rune imati intiman odnos s momkom prije vjenanja idrar izraiva jedara igla vijak u tijesku, prei iglica ribarska igla od tvrdog drveta za pletenje i krpanje mree; brlce igo jaram ikona slika sveca ili boanstva u pravoslavnim crkvama, na drvu ili platnu, za razliku od slika na zidu Ili-Oriovanin, Luka (18171878) skupljao pjesme, vjerovanja i obiaje po Slavoniji i 1846. godine ih sumirao u knjizi Narodni slavonski obiaji. Knjiga se smatra prvom ire zasnovanom poredbenom etnolokom studijom u Hrvata.
ilike manje lijevane mjedene ploice, uivane na erdan Ilinje sv. Ilija, 20. srpnja, pale se kresovi, tabu prema itu i krmi ilirski pokret nacionalni pokret to ga je 1835. hrvatska inteligencija povela protiv prevlasti Maara u Hrvatskoj; preuzimanje folklornih elemenata u odjei i kulturi imbrete kope na koulji pod vratom imbulja vrsta pokrivaa od kostrijeti imitativna magija magijski postupci kojima bi se efekt trebao postii imitacijom incest rodoskrvnue, spolni odnos sa krvnim srodnikom indukcija jedna od osnovnih metoda znanstvene spoznaje zakljuivanje od pojedinanih sluajeva na openiti izvod, od pojedinanih fakata na openite inicijacija kod primitivnih naroda sveanost kojom se muka ili enska mlade proglaava punopravnim lanovima drutva inkat utor inkaustika slikanje u vosku inkrustacija ukras od sedefa, kovine i dr. utisnut u drvo, kost ili kamen, i neispupen nad povrinom ukraenog predmeta inoa, inoica druga ena, kada se ima vie ena, ona koja nije prva, glavna intarzija ukraavanje drvenih predmeta ulaganjem raznobojnih uzoraka od drugog drva, kovine, slonove kosti itd. interpretacija tumaenje, objanjenje smisla neemu intrada ljetina, polje, obradivo zemljite ira, irha utrojena ovja koa iranska teorija teorija o iranskom podrijetlu Slavena
Irudica i Poganica ki i majka, zli demoni koji se skitaju po zraku i oblacima za nevremena, donose tuu ispolac izdubena lopata kojom se vadi voda iz amca istifan, istivan eoni nakit, nakit koji ena nosi oko glave iznad ela iti po pitajnu isproena djevojka obilazi rodbinu i pita za miljenje o njenoj udaji itma prorez na gaama Ivanievi, Frano (Jesenice, 1.1.1863 - Jesenice, 4.6.1947) napisao znamenitu etnografsku monografiju o poljikim selima Poljica. Narodni ivot i obiaji u Zborniku za narodni ivot i obiaje, 1903-1905. Bio je sveenik i javni djelatnik. Bogosloviju zavrio u Zadru. Nadstojnik biskupskog sjemenita u Splitu, upnik u Vranjicu i u Jesenicama. Ivanje 24. lipnja, centralni ljetni obiajni datum; kresovi, sklapanje kumstva, kupanje (sv. Ivan Kupavac u Dalmaciji); Ivanj-dan, Ivanja ivanjski kresovi obiaj paljenja vatara na Ivanje; sutradan se preko garita pregoni stoka; krijes, kres, kris, koleda, svitnjak Ivanu, Ivanja 27. prosinca, blagoslov vina u crkvama; iznosi se boina slama van, pale se koleda; boini Ivanjdan ivanjski kukeki krijesnice iveranje vrsta tkanja, odgovara dinarskom kljeanju izazovna, poticajna magija sreonosna magija, izazivanje neeg poeljnog izdig kretanje stoke na ljetna stanita
izgled Zemlje vladalo je uvjerenje da nema kraja, ali da se na kraju dotiu Nebo i Zemlja izgovarajne izgovaranje magijske formule za zdravlje izor posudba volova drugima da njima oru, a plaanje u naturi prema dogovoru; na izor, pod izor izvoda glavica kupusa ili nekog drugog povra, to se ostavlja za sjeme izvoenje dio svadbenoga obiaja, izvodi se u smiraj vjenanog dana
J
jabukovaa sok od mljevenih i tijetenih jabuka jaerma, jaarma, jeerma gornja enska odjea od crvenog ili modrog sukna; erma, zobun, sadak jaica kaputi; komadi platna to se mee iznad latice pod rukav koulje; ogrlica jadranska kulturna zona usko priobalno, obalno i otoki podruje Hrvatske, prema podjeli na kulturno-povijesne areale jagla igla jagli, jagla, jagle, jaglii prosena kaa jagluk vezena maramica, rupi, vezeni ubrus za otiranje znoja jagnu apotropejski predmet vezan uz uskrsno vrijeme, jastui sa blagoslovljenim voskom i dr.; jagnec, onju jajarica ena koja otkupljuje bojana jaja i prodaje ih na trnici jaje simbol postanka svijeta, uskrsnua
Jajnerova, Kata (Trebarjevo Desno, 23.11.1876 - Martinska Ves, 8.3.1953) sestra je brae Antuna i Stjepana Radia. Po uputama brata Antuna napisala je etnografsku monografiju Trebarjevo. Narodni ivot i obiaji, objavljenu u Zborniku za narodni ivot i obiaje, 1898, 1901. jakanica rubac, ubrus jaketa kratki kaput, sako jakiar enski koni pojas ukraen karneolima jalba enska kapica; tehnika izrade kapice; upljikavi materijal za enske kapice jalovari lanovi pastirske drube koji se bave oko jalovih ovaca jame ledenjae skrovita mjesta u planini na kojima se dugo zadravao snijeg jamua pomuzeno mlijeko janari lanovi pastirske drube koji se bave samim janjcima janka vrsta mree janjkel kratki haljetak janju najee srebrna, okrugla ili ovalna kutijica s poklopcem i privjescima medaljica sa strane; nosi se na laniu oko vrata kao amajlija, a u njoj se nalazi zemlja sa svetih mjesta japa tata; japica japic domai nije lan obitelji ali na svadbi govori u ime ukuana i mladenaca japnenica vapnenica, mjesto gdje se pravi vapno, klak japunde kina kabanica, ogrta, plat; japundeta jara pojata jara (ita) proljetna (ita); jarica jaram greda koja lei na volovskoj iji i na koju je prikaen plug ili drugo pomagalo koje vue, drveni okvir za vuu; jarmec, jarmi jarbolac jarbol
Jardas, Ivo (Marelji kraj Kastva, 15.7.1888 - Zagreb, 16.9.1978) uitelj, etnograf. Skupio obilnu etnografsku grau o Istri. Objavio etnografsku monografiju Kastavtina. Graa o narodnom ivotu i obiajima u kastavskom govoru, Zbornik za narodni ivot i obiaje, 1957. jarmenjaa donja letva na jarmu to stoji volovima ispod vrata jarula ograeni morski bazen na brodogradilitu gdje su se namakala debla prije piljenja na daske jaslice pobona inscenacija motiva Kristova roenja za boinih blagdana; irili su ih franjevci jaspre zaruka, pronja jasprenka djevojako ukraeno temeljno ruho jasprica ukras oglavlja, ljokice; asprica jamaar postav za jamake jamak marama; veo kojim se pokrivaju muslimanke (donji dio lica); vrsta prsluka jatagan veliki, malo zakrivljeni no, otar na unutranjoj strani krivine javaa sprava kojom se zavru konju nozdrve da bi bio miran pri potkivanju jaz plotovi u vodi koji usmjeruju ribe prema vrama i mreama jeerma dio muke nonje; preklopljen prsluk s rukavima, ukraen gajtanima jedek ue, povodac, deblji konopac jedinstvo u boino ito umetnuta jedna svijea jednopoljni sistem monokultura; zaputanje jednog podruja, zemlje, da se obnovi jedogonja ovjek iz kojega u snu izie duh; vjedogonja, tenac, tejac
jelek enski prsluk; haljina bez rukava jelitima odmah isplaeni dio dote, nuni dio, dio koji djevojka dobiva nakon oeve smrti jematva berba groa; branje, trgatva jemenija marama jemenije, jemenlije papue, firale jemje, jemlje leme; ljeme, lemlje, lemje, oralo, raonik jemua, jomua nevareno mlijeko, netom pomueno jena, jenga ena koja u svatovima ide uz mladenku; djeverua, posnaka, posnaica, posnanica, podsne, enga, jenija enija, jenibula, enibula jenojni jednostruki (uroci) jerula gredica, lijeha u vrtu ili polju, neto zemlje meu krapama u kru jesenski krug obiaja folklorno siromani, uvod u boine obiaje, najvaniji jesenski obiaji su oko Svih svetih i Dunog dana, te na Martinje jeka mamac, meka; leka jetika tuberkuloza; suica jetrva ena mueva brata; jetrvica jirlanda, girlanda nevjestinski vijenac jujnica veliko reeto s mreom od posebnih trava jumak mala zdjela na kojoj se prodaje zlato i svila junaci sezonski najamni radnici na obali i otocima, doli iz Dalmatinske zagore jurjai, jurjevani ophodnici na Jurjevo; urari, ure, zeleni Juraj Jurjevo 23. travnja, nekada 24. travnja; narodni poetak proljea; prvi puta se stoka izvodi na pau; pastirski blagdan; Jurjev-dan
jurjevski kresovi vatre uoi Jurjeva ili na sam taj dan; povee lomae preko kojih se preskae jurjevski ophodi mlade obilazi selo pjevajui jurjevske popijevke; svi nose svjee zelenilo juta biljka iz porodice lipa; od njezinih se vlakana prave vree, cerade, sagovi, pojasi i sl. jutrenja jutarnje pozdravljenje, zvonjava
K
kaban, kabanica dugi ogrta od smeeg ili crvenog ustupanog sukna, sa kukuljicom i bez rukava; kapot kaca ovei drveni vinogradarski sud kacjola lica kaa zmija kadena lanac, okovi, verige kadifa samt, barun, pli, velur kadifaa janinski bod i tehnika kadija sudac kaditi neto na neemu dimiti kai, kaji koni remen, pojas kaja tkalja, ena koja se poluprofesionalno bavi tkanjem kal blato kalafat brodograditelj kalaj kositar; bijela kovina kojom se pokriva mjedeno posue kalamita gromobran i sve to privlai munju kaline pletene i valjane vunene arape; fusekle kaldrma plonik od neravnog kamenja kaleta uska uliica kalfa obrtniki pomonik kalica tkalja na tkalakom stanu
kalkanj peta, spoj krmene statve s kobilicom kalota kapica kalpak kapa od krzna kalumer ovjek u ribarskoj druini koji baca i die olova iz mora kaljenje postupak pocrnjivanja posua uranjanjem u razmueno brano ili otopinu ae kama dvosjekli bode kamara soba za spavanje; primaa soba kamarin sobiak, smonica kambrik suknja s poramenicama od tanjeg tvornikog pamunog platna kameni stol pojam za plou od kamena postavljenu u davnim vremenima nad ili pri izvoru vode koja se smatra ljekovitom kamin visoko ognjite kamaot suknja s poramenicama, od crne pamune tkanine kamenica posude dubene od kamena u koje se ulijeva i uva ulje, moe imati kameni ili drveni poklopac kamenje apotropej mineralnog porijekla kamin otvorena pe s izravnim dimnjakom koja grije sobu neposredno plamenom kami cijev od lule kamiola, kamiol, kamizol haljetak, prnjak, zobuni, koret, dugi kaput bez rukava, dugi ogrta bez rukava; kamola kamiot crna suknja kanap ue, knopac kanata kuna ili susjedska svetkovina, proslava zavretka nekoga rada ili posla kanavaa, kanavaca kuhinjska krpa kanavina tkanina od konoplje; kanavak
kandara metalne vale na uzdama konja kandela svijea, lojanica, votanica kandelir svijenjak Kandelora, Kandalora Svijenica, 2. veljae kandilo posudica od raznobojnog stakla, obino visea, u kojoj gori iak u ulju kandija bi, korba kanibal ljudoder kanica pojas od svile kanijela duga zlatna ogrlica sastavljena od dvostrukih ploica bademastog oblika kanistar koara kanotjera tvrdi slamnati eir kantar vaga kantun kut, ugao kantunal noni ormari kapa gornji snop kada su snopovi slame sloeni jedan na drugi; baba kapar duga tunika s kukuljicom, odjea bratima kaparan muki gornji haljetak, kaputi kapetan svatovski dunosnik kapiar opanak kapislara vrsta puke koja se palila kapislom kapsla mrtvaki sanduk, kapsil kar teaka kola karabinka kratka, lagana puka, oruje za pucanje kuglom ili samom karatil vea bava karena dno broda, kobilica, podvodni dio broda karet kolica kariola mala kola sa dva kotaa karmine gozba u poast pokojnika, obredno zajedniko jelo poslije pogreba; daa, sedmine, haronime, hormine, karonime, kormine karneol vrsta crvenog poludragulja
karneval mesopust, mesojee, poklade, zauzi, fanik; puka sveanost, praena maskaradama, plesovima i igrama; figura od slame i sl.; krnjeval, krnoval, karnevo, karnivo, krneval karoc vrh krmene ili pramane statve, onaj dio statve koji stri iznad razine palube kas prslui na primorskoj haljini; skas, ivot, but kasapin mesar kasela krinja za ive kasta zatvorena drutvena grupa povezana odreenim zanimanjem i predodbom o zajednikom podrijetlu; sklapa brakove samo unutar svoje grupe, ima svoje obiaje i zakone kastinstvo drutveno ureenje po kastama kaagija etka od kovine za timarenje konja ili krava kaika lica kaikara vodenica potoarka, kojoj kolo stoji uspravno, pera na kolu su u obliku kaika, lica; lopatara kailuk ognjilo na puki; kresivo, akmak, arak kamir svilena tkanina s utkanim vunenim dijelovima kanjak savijaa punjena hajdinom kaom katel pramano nadgrae broda katelice zlatne lijevane naunice katradina ovetina, bravetina kaun velik sanduk, krinja Katani, Matija Petar (Valpovo, 1750 - Budim, 1825) franjevac, od 1795. profesor sveuilita u Peti, pie prve znanstveno utemeljene etnoloke studije u nas: Filoloko istraivanje o staroj domovini Hrvata, 1790, Ogled jezikoslovlja i zemljopisa Panonaca, 1795, Opis Dunava
i stanovnika njegovih obala, 1770-ih katarka jarbol katori mreasto ispunjavanje podloge kod zlatoveza naskroz katriga rustikalni stolci s naslonom; karega katun pastirsko naselje; panjak na koji se preko ljeta izvodi stoka; stan, baija katunar pastir na katunu kaurin nevjernik, muslimanski naziv za kranina kauri, cowrie pu, koljke mu slue kao novac ili ukras kavad jeftino platno; gornja kratka enska haljina, kavadi kavalet, kavaleta leaj na nogarima; stalak, nogari; stolarski konj kavkaska teorija teorija o kavkaskom podrijetlu Slavena kazan kotao kazandije est naziv za majstore koji su radili proizvode od bakra kazma teko orue za krenje kamenja i grmlja; s jedne strane je budak a s druge sjekirica Kaoti, bl. Augustin (oko 12601323) zagrebaki biskup, izloio je 1320. u Avignonu svoje poglede na praznovjerje, pravu malu kulturnoantropoloku studiju; djelo Slijede izlaganja doktora svete teologije o pitanjima krtavanja slika i drugih praznovjerja. Prvo brata Augustina, zagrebakog biskupa ..., oko 1320. kaun kua kece mrea povlakaa, kao kesa na trokutnom okviru, oteana kamenom kecelja pregaa od kupovnih materijala kea bijela kapa od valjane vune
kefalna drutva drutva sa centralnim instancama: drutva sa poglavicom, rana kraljevstva, protodrave i drave. Sva drutva sa politikom vlau, prema tome i antike demokracije, drutva sa azijskim nainom proizvodnje, feudalna drutva i suvremene kraljevine i demokracije. kefija vrea od mree kela magarica kenotaf prazni, fiktivni grob za nekoga tko je stradao na moru ili u tuini kepija sudi za vodu, drvena aa; saplak, tasi kepenjak enski ogrta sa velikom pelerinom kera najslabija rakija, dobivena na samom kraju peenja; plavi, plema kerica, kera ivani bod, ukras kesedija junak, dobar borac; pljaka kesim posudba stoke na 2-3 godine; na kraju posudbe vlasnik mora dobiti isto grlo kakvo je i dao sa kamatama (priplod i neto od mlijenih proizvoda); pod kesim kiica pomagalo za nanoenje rastopljenog voska na jaje, komad drva sa iljkom od ice ili sa cjevicom; kliica, kiica, pisaljka kike pletenice kose kie boina slama i blagoslovljeno zelenilo; gobin kienica ukraeni obredni boini kruh kienje biljem apotropejsko znaenje, titi od vjetica i uroka kijaa batina kojoj je na gornjem kraju zadebljanje kikli prsluk na koji je naiveno krilo rubae
kiklja krilo rubae od etiri pole platna kiljer manja zasebna kua za mladu obitelj u zadruzi; komora kin, kinj ukras kao vijenac od crnogorinog granja s drugim ukrasima objeen za Boi o strop sobe, cimer; simbolina oznaka za ensku djecu u pjesmicama sa obrednim eljama za boine blagdane kipi oznaka za svetu sliicu koja se protiv zla nosi ispod odjee kirbaj, kirvaj crkveni god, blagdan mjesnog ili upnog sveca zatitnika, protenje, zbor, fjera, dernek kiselica kisela juha kiselina kiselo mlijeko kislica postava na suknji kiii, kiii sustav niza daica paralelno poredanih za tkanje; tkalaka daica kitra sanduk kita jabuka ukraena kovanim novcem, svilom i vrpcama, umotana u arenu maramu, svadbena ponuda; nain djevojakog eljanja kitina snijeg koji se zaustavlja na stablima klaina pe u kojoj se pali klak, vapno; kreana, vapnenica kladice udarne stupice za zvjerad klajda haljina klak ivo vapno, kre klan rod, vrsta, zajednica; drutvo; naziv rodovskih zajednica, oblik drutvenosti, bave se lovom ili ribolovom, usklauju se seksualni odnosi, razvija se svijest o rodbinskim odnosima; rod, gens klapa manja skupina pjevaa klanja plahta od kudjelje klanje obua bez stopala, od gleanja do koljena klepac eki
kliek klin na jarmu klijet, klet komora, kuica u vinogradu za spremanje vina i alata klin kozlanjak klin iza kozlaca klin zacrtnjak klin iza crtala klin zagunjak klin na spoju gredelja i ruice klinovi dodaci na koulji ispod rukava; koulja je tako iroka klia sklopne stupice s perom klitine udarne stupice za zvjerad kliti, klijeti drveni ormar za spremanje kruha i mlijeka klobuk veliki enski eir klonja klopka za ptice u obliku kutije klopotec, klepetec strailo za ptice u obliku vjetrenjae, s drvenim krilima Klukas, Lobelos, Kosences, Muhlo, Hrovat, Tuga i Buga legenda o petoro brae i dvije sestre koja objanjava dolazak Hrvata sa sjevera kljeanje tkanje sa stepeniastim uzorcima i geometrijskim oblicima, preborna tehnika kojom se kraim vunenim nitima potke prstima oplee ili prekriva nekoliko niti osnove; na kocke kljukua uskrsna beskvasna pogaa kljun narodno eljanje, pletenica je namjetena nad elom knezo seoski knez kobaa kavez od drveta gdje se dre kokoi i sl. kobila, kobilan krinja sa sedlastim pokrovcem; sanduk kobrtno pokrivka za postelju, napunjena pamukom, postava katkad i od svile koeta, koeta postelja domae izrade s daskama postavljenim preko nogara, starinska drvena postelja
koetna pastirska kabanica od kostrijeti kod putem njega poruka postaje razumljivom; termin sugerira dekodiranje i razumljivost; sredstvo prenoenja kofa kabao, vedro; koara kofrtalo trapezoidni podloak za uplitanje pletenica kognat krvni roak kognatsko srodstvo je krvno srodstvo. Dijete je u srodstvu sa svim srodnicima svoje majke i svoga oca, preko krvi svoje majke i svoga oca. Kognatsko srodstvo povijesno postoji prije agnatskoga, naime jo u lovakim drutvima. Kod kognatskog srodnikog ureenja ne stvaraju se vrste srodnike grupe, koje se uzajamno razgraniuju kao lineages, ve je svako sa svakim u srodstvu. kogol mrea stajaica ili povlakaa na moru; zapravo mreasta vra sa dva povelika krila kokoji badnjak dan uoi Badnjaka kolada, koladek boini kruh u iju sredinu je zabodena kitica kolan pojas na konju, poprug, potprug; enski pojas kolanje plesanje kola kolarda ogrlica od staklenog zrnja sa nekoliko nizova kolarin zlatni lani s privjeskom kolarnica tagalj sa sredinjim otvorenim prostorom za kola i saonice kolba marama, amija kolenje stavljanje novih kolaca za trsove koleda, kolenda ophod; estitarska obredna crkvena ili svjetovna pjesma to se pjeva o Boiu ili Novoj godini koleda boini kres, obredne vatre
koledati pjevati kolede, pjesmom estitati koledvica dar sveeniku koji je blagoslivljao kuu na Badnjak koleani, kolijani, kolendari, izvode kolede; fiole kolenika, koljenika zailjeno drvo na koje se sue prea kolera enska nakaza s jednim okom i uhom, dva jezika i tri usne upljine, personifikacija bolesti i smrti kolijer, kolijera okovratnik; jaka, jaica, ogrica, ogrlica kolino generacija kolinje svinjokolja, klanje svinja pred Boi kolo najpoznatiji slavonski ples; ples u otvorenom i zatvorenom krugu; horo, oro koloture dio razboja o kojem vise niti; koloturii, skoki, koljci, kokci kolovaja uzan prostor izmeu dvije kue kolovrat mehanizirana naprava za predenje Koludrovi, Aida (Split, 1885 Split, 12.9.1976) u Etnografskom muzeju u Splitu radi od 1934. godine. Nakon Kamila Tonia istaknuta ravnateljica Etnografskog muzeja u Splitu, 1946-1959. U rad muzeja uvela je suvremene muzeoloke koncepcije. Mijenja muzejsku postavu i bazira je na prikazu materijalne kulture Dalmacije. Znaajna djela: enske varoke nonje u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, 1954, Vrlika, 1956. kolumba kobilica, osnovna greda na dnu broda na koju se privruju rebra komancin spremnik za robu s jednim pretincem komencija ostarjeli ljudi bez nasljednika daju imanje
roacima ili susjedima a za uzvrat uivali su doivotno uzdravanje kome vrsta potkoulje, dio enske nonje komin otvoreno ognjite, dimnjak; kuhinja, zasebna zgradica ili prostorija s ognjitem kominjanje odvajanje zrnja graha iz osuenih ljuski komo konjski upreg komora prostorija uz kuhinju, za spremanje ivei i sprava; zadnja ia, iica komorica posebna samostojna zgradica za mlade suprunike komotre lanac nad ognjitem o kojima visi kotao; verige komija, konija susjed uz kuu ili u uem dijelu sela, komiluku komiluk dio sela od manje ili vie razbacanih grupa kuita, sa posebnim imenom; pleme, zaselak komuanje, kominjanje skidanje listova s klipova kukuruza; komitranje komuine, peruine listovi klipova kukuruza; stona hrana, punjenje slamarica konak odmor, prenoite kona, konjga marama za glavu; umetak enskih oglavlja, malen obru od lipove kore koji se stavlja oko skupljenih pletenica i ovija povezaom; bikela, kunj konistra vea koara s dvije ruke, pletena od prua konfesija vjeroispovjest, vjera, religija konka sprava za noenje kamenja, gnjojiva konoba podrum, podzemno spremite; donji dio kue (prizemlje) konopar izraiva konopa
konotacija izraava subjektivne vrijednosti vezane za znak s obzirom na njegovu funkciju i formu; na sebe prihvaa znakove drugog sustava da od njih naini svoje oznaitelje Konak, Ferdinand (1703-1759) tri desetljea boravi meu Cochimie Indijancima na poluotoku Baja California, te ostavio vrijedne biljeke o ivotu i jeziku kontagiozna magija magijski postupci dodirom te kroz dodir imaju neposredno djelovanje kontigvitet magijsko naelo dodira kontrada dio primorskog mjesta, ulica, etalite kontradota dio imovine mua, kojega ena dobiva pri udaji ili nakon njegove smrti konjad, kunjad djever, svak, urjak konjarica lepinja, boini kruh sa oblikovane dvije oblice konjobarka vjetica koja ovjeka obara s konja oima kopanja, kopajna drvena posuda; korito za napajanje stoke, nave kopa spona, spojka, fibula kopice enske arene vunene arape koporan gornji kaput od domaega smeeg ili modrog sukna s rukavima; kanparan, trlagan koprena laneni omota koji prekriva glavu, vrat i dio lica; veo kopun pijetao koralji upotrebljavali se kao zatita od uroka i vjeali se djeci oko vrata koram ustrojena ili tabaena koa korba brodsko rebro korba bi od ispletenog konog remenja
korda ue, konopac, vrpca, traka, uzica kordun ogrlica koja se sastoji od veeg niza tanjih zlatnih lania koret, koretina haljetak bez rukava; sadak, jaerma; haljetak sa rukavima; kratki sukneni kaput korizma kod katolika post od 40 dana pred Uskrs (poinje istom srijedom, odnosno Pepelnicom) korpet, koret prsluk korut crnina, korota kosa pomagalo za koenje kosir, koseri slui za krenje grmlja, ima srpasti oblik; kosijer, kosjeri kosite drka kose kostanj kesten kostrijet kozja dlaka, kozina, koet ko cilindrini ili elipsoidni objekt od pletera za spremanje oguljenih klipova kukuruza; donji dio tijeska za masline, pree koar poveliki ko za hvatanje ribe; bacanj koara kuica za sitnu stoku, od pletera ili kamena; dvorite ograeno kamenim zidom koarice eljanje i nakit glave koienka juha od bundevinih kotica koica kauri koljka koii kotarice za voe i povre koka konica kouljac enska kratka koulja po kojoj se skuti pripasuju, i od boljega platna je nego skuti; muka kratka koulja koju teaci kad anju oblae povrh ostalog odijela, od debeloga platna kouljak nosi se ispod koulje, slino gui
kotac svinjac, zatvoreni smjetaj za svinje kotar zamka za lov na lisice i vukove; u obliku pueve kuice kotarica pomagalo za skupljanje bobica, izraena od komada kore u obliku tuljca ili etvrtaste Kotarski, Josip (Rakovica kod Samobora, 10.11.1851 Zagreb, 13.5.1926) bio je kapelan i upnik, istraivao etnografiju Zagorja. Objavljivao je u Katolikom listu i drugdje, a pisac je etnografske monografije Lobor. Narodni ivot i obiaji, objavljene u Zborniku za narodni ivot i obiaje, 19151917. kotiga enska suknja od ovjeg krzna s runom okrenutim unutra kotlac, kotalac, kotlec, kotuc petljice kod pletenja, krui, oko u nienicama kotlenica kotao kotula enska gornja suknja (u cjelini sa prsluiem), nabrana suknja; kotul kotun pamuk, pamuna tkanina kov srebrni ili pozlaeni ukras na prsima kroeta, sastavljen od nizova toka kovrljak umetak za kosu, sprijeda podignut kovrtanj svatovski kola; uskrsno pecivo, zbornjak, vrtanj, sreka, tiice, perec; boini kola kozatu ples koji je u prolosti bio vezan s kultom plodnosti kozbaa prvi kosac koji daje tempo konji, za stolom mu se obino daje bravlji rep kozel torbica od kore kozica slukinja; upa kozlac, kozlanjak dio pluga; klin koji spaja oje i plaz; uvruje
se kroz plaz; zagunjak, kotla, grebenica, brdica kozmogonija pria o stvaranju svijeta; svaka religija i svaka kultura imaju svoje teorije i mitove o podrijetlu univerzuma ili o postanku svijeta kozolac stegnjevi sa kroviem ili bez njega za suenje slame kouh gornji dio ruha od koe ili tekog sukna, krzneni ogrta s rukavima; koun koulec mladenako areno gornje ruho, krzneni prsluk kouli prsluk od crnog glota bez rukava koun dugaki krzneni prsluk sa rukavima kouni kratki krzneni prsluk; kouak kouvari pokladna ophodna grupa kragulj ogrlica od staklenih zrnaca krakun zasun na vratima kralu nizovi koralja kraljaa drveni sud kojim se vadi voda iz bunara kraljice duhovski ophodni obiaj, djevojke sa mukim eirima i sabljama ophode selo; kraljevi, ljelje, rusalije kraljut ukrasni plastron, dodatni dio oplea; prikopek kraljui struke bisera kao nakit kram crkveni blagdan Krampus avo; pratioc Nikole Kranjci Slovenci (za Hrvate) krastavar zlatni prsten Krauss, Fridrich Salomon (Poega, 7.10.1859 - Be, 29.5.1938) etnolog, na terenu je istraivao spolnost i sakupljao usmene predaje. Pokrenuo i uredio 10 svezaka asopisa Anthropophyteia, s ciljem unapreenja folkloristikih istraivanja (1904-1913). Objavio i etnografsku grau skupljanu po Hrvatskoj. kravar pastir
kravosis, kravosisac dua neotrovna zmija za koju se vjeruje da sie mlijeko kravi krag vr, pehar krela luna spojnica, kojom je brana spojena sa zapregom; agre Kreli, Adam Baltazar (17151778) pie o svakidanjem ivotu, opisuje vjerovanja u vampire i razne natprirodne pojave, zabave, etnografski opisuje ondanju Hrvatsku; djela Annuae sive Historia, Prethodne biljeke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, 1770 krevina tek dobiveno obradivo tlo krnica lopata za teko kopanje kre vapno kremenjaa vrsta vatrenog oruja krijes prvotno oznauje vrijeme oko ljetnog solsticija, potom sa Ivanja na ivanjske vatre i napokon sve obredne i ostale vatre; velika vatra krila podsuknje krilai pastiri, dio druine krilo suknja (u cjelini sa prsluiem) krilca bijela podsuknja; donjica kriljava eir od crnog ili zelenog pusta krioce krilo, krilce kriterij forme sluajnosti koje nisu uvjetovane funkcijom kritiki evolucionizam kritiko gledanje na evolucijsku teoriju u etnologiji i kulturi, sa zadravanjem osnovne ideje o evolutivnom razvoju; razne ljudske grupe ne mogu ii istim putem razvitka; najznaajniji predstavnik: Kazimierz Moszynski krivaa suknena ili vunena kapa, crvene boje, kao visoki tuljac; kapa hrvatka
krizbaum boino drvce, jelka, u sjevernim krajevima bor kri srebrni privjesak krianina karirana tkanja, umetanje druge vrste, debljine ili boje pree u potki i osnovi kriara svilena marama kriari, krii proljetni, spasovski ophodi, nose kri u ophodu kriec kri koji se nosi za posveenje kua kriiar uskrnji ophodnik; raspetnik kriii bodovi kod veza brojem krionoa osoba koja u procesiji nosi kri, povezano s velikom au krlj badnji panj krmeak nastamba za svinje Krnje, Krnjeval, krnjo glavni lik karnevala, Poklada krnjeval, krnoval karneval, poklade; fanik, mesopust, pust krnjevalada pokladna povorka, priredba krok opaaj kojim se opau i sveu s mreom ribari kaji e mreu izvlaiti na kraj krop vrela, tek prokljuala voda krosna okomiti i vodoravni tkalaki stan krosnica drvena tkalaka reetka za tkanje tkanica; mali stan, tkalnica, lopatka krotule vrsta hrskavog kolaa peenog na masti krovek potkrovne strehe koje su titile prizemlje; prikrovak kroet, kroat muki prsluk bez rukava; vrsta prsluka od sukna; kroun kroetun muki prsluk, prednjica od crnog sukna, lea od crne pamune tkanine krpa ovei bijeli platneni rubac krpica stranji prevjes, trak od tjemena do ispod struka, irok 15 cm, ukraen stakalcima i ipkom, na kraju su rese;
sliica svetaca koja se nosi kao obrana od zla krpice tjestenina krplje okrugla pomagala za hodanje po snijegu, okrugle ili u obliku potkove krsnica imendan krsnik nadnaravno bie, bezrezervni zatitnik ljudi, oponent vukodlaku, raa se u bijeloj kouljici; karsnik, kresnik, krstenjak, krinjak, grinjak, skrstnik, krstnik krst, krsnica, krsta blagdansko pecivo sa oblikovanim kriem na sebi krstaa eufemizam za vjeticu krstine, kre slaganje slogova u hrpe radi suenja s uvijek istim brojem ukrienih snopova (9, 17, 20 i dr.) kranin Hrvat katolike vjere krtenje oienje i obnova; inicijacijska radnja preporaanja; obred prijelaza krto, krtol pletena koara s jednom rukom krugla trbuasta glinena posuda s rukom i uskim izljevom krugovata bijela platnena pea, koju udovica stavlja povrh bijele kapice krumpiraica sloenija kaa sa sitno izrezanim krumpirom, koji je kuhan s jemenim ili kukuruznim branom pa zatim zaliven maslom kruna erdan od zlatnih ili srebrnih kruna o vratu krunjaa nazubljena metalna naprava za runjenje kukuruza; runji krunica, krunjaki visea naprava s ukrienim prekama za odlaganje kruha krvna osveta obiajno etino i moralno zaduivanje; direktna ili indirektna osveta zbog osobne uvrede ili uvrede nekog
iz obitelji, takoer zbog ozljede ili ubistva krvno srodstvo brano srodstvo, srodstvo putem branih veza kubura mala puka, pitolj kuen no za rezidbu, kosijer kuine, kuina grublji i krai dijelovi vlakna, najloija kvaliteta vlati; sebica kui pastir konjar kua prostorija sa ognjitem kua na pod katnica kuanica kuna zmija, neotrovna; smrialina kuanstvo oznaava zajedniko stanovanje srodnih ili nesrodnih obitelji kuarica zmija, uvar kue i kune imovine kueta, koeta krevet, leaj kudelja, kudilja, kudjelja konoplja; preslica; ono to se prede kudjeljite konopljite, mjesto gdje je bila posijana konoplja kudljak vukodlak, pokriven dlakom kuga demonsko bie enskog lika, koje nosi smrt, bolest i zarazu kuglof, kuglov slatki uskrsni kruh kuhilo, kuvanje variva kujundija zlatar, izraiva umjetnikih filigranskih predmeta kukulja bijela pustena kukuljica na pastiru kukuruzana duguljasta zgradica od prepletenoga prua za smjetaj kukuruznih klipova kular, kolar okovratnik kulen nadjeveno i tlaeno debelo crijevo; vargla kult religiozni obredi, sluenje boanstvu, tovanje, potivanje kultni vrtii struni naziv za boino ito; Adonisovi vrtii kult plodnosti tovanje svega to izaziva ili simbolizira plodnost i obilje
kultura sve to je stvorilo ljudsko drutvo i to postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi, za razliku od prirodnih pojava kulturna antropologija najznaajniji antropoloki pravac u SAD-u, moe se predstaviti kao sinonim za na pojam etnologije; prouava nastanak, razvoj i funkcioniranje kulture kulturna jedinica bilo to kulturno definirano i oznaeno kao entitet kulturni areal odreena kulturna zona oznaena entitetom zbog svojih razliitosti; kontinuirana ili diskontinuirana podruja s ujednaenim prirodnim uvjetima u kojima razliite ljudske zajednice ive na slian nain; podruje tradicijske kulture kulturni krug pojava da se pojedini kulturni elementi meusobno povezuju, a kulturni krug postaje ako se taj kompleks razgraniava prema nekim drugim kulturnim kompleksima; termin iz kulturno-povijesne etnologije kulturni obrazac prouavanje kulture kroz osobnost; u sredite prouavanje dolazi pojedinac; psiholoka kola etnoloke problematike; najznaajnije predstavnice: Ruth Benedict, Margaret Mead kulturno-povijesna etnologija pravac u etnologiji koji se bazira na povijesnom razvoju u drutvu i kulturi; za razliku od evolucionizma, kulturnopovijesni pravac razlikuje razvoj mikro i makro cjelina u drutvu i kulturi; istraivanje utjecaja razliitih kulturnih sfera i etnikih skupina te zemljopisnog okolia na
kulturu; cilj je pronalaenje osnovne poetne kulture, prakulture, odnosno njenih izvora u kojima su se stvarali i dalje irili pojedinani elementi; preesto kvazi povijesni pravac u prouavanju kulture; najnaajniji predstavnici: Friedrich Ratzel, Leo Frobenius, Fritz Graebner, P. Wilhelm Schmidt kuluk vrsta poreza koji se sastojao u osobnom radu ili davanju podvoza kum druga osoba po vanosti u svadbi kume dijete koje nakon krtenja biva pod posebnom zatitom krsnog kuma kumpanija druina, druina pastira kumpanija motra viteki bojni ples kumpanjoli plesai kumpanije kumpare kum kumstvo drutveni odnos koji se uspostavlja izmeu dvaju pojedinaca pri krtenju, krizmanju, vjenanju i prvome ianju kundak dno puke od drva ili kovine kunfet slatki kunfin, kufin granica kunj drveni klin kunjada svastika kupa crijep kupeji ribari u ribarskoj druini koji pomau pri ribolovu kuranti, kurenti pokladni likovi, makare kurativna mo ljekovita mo, mo koja slui za lijeenje kurdela vrpca, traka kurdelj, kurelj dio pluga, klin za koji se zapinje guva oraica; klin na poetku gredelja; slui za uvrivanje sa kolicima; na ralu ide izravno na jaram
kurelica uski enski pojas od sintetinog konca kureja lov na koralje kurjak vuk kurnik kokoinjac kurtin kratki enski haljetak s rukavima kuruzinje suho lie od kukuruza kurunjaa lepinja od kukuruznog brana kurunjak spremite za klipove kukuruza kuserva, kuserba dvojica ili vie ribara zajedniki love, kooperacija Kus-Nikolajev, Mirko (Zagreb, 11.5.1896 - Zagreb, 18.3.1961) etnolog i sociolog. Diplomirao na Prirodoslovno matematikom fakultetu i doktorirao 1924. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izuzetno aktivan u sociologiji. Znaajna su njegova istraivanja na polju primitivne umjetnosti. Napisao nekoliko etnografskih monografija: O porijeklu licitarskog srca, 1928, Ekspresionizam u seljakoj umjetnosti, 1929, Neki narodni obiaji, 1935 i dr. Kuar, Marcel (Rab, 16.1.1858 Rab, 1.12.1940) bavio se jezinopovijesnim, gramatikim, dijalektolokim i slinim pitanjima. Jedna od njegovih najpopularnijih knjiga je etnografski rjenik Narodno blago u izdanju Etnografskog muzeja u Splitu, 1934. kuevanje ljubljenje kria u crkvi na Veliki petak kutlaa velika lica za grabljenje; varjaa kuvada obiaj da mu prigodom poroda u obitelji lijee u postelju i ponaa se kao rodilja; muke babine
kuvarna omanja zgrada s krunom pei; sokanica kuverta pokriva za postelju; kuvertur kuzo, kuzol, kozol posuda od kore drveta, u obliku tuljca, za skupljanje umskih plodova kuelj stoasti dio preslice kuina kuhinja na katu, ili kod katnica u potkrovlju; sredina kuna prostorija, ognjenica kvadar slika sveca kvadrilja ples uz pratnju gitare i mandoline kvas komad uskislog tijesta od umijeanog kruha, koji se dodaje u novo tijesto za kruh da uskisne kvasina vinski ocat, ukiseljeno vino kvatre dobrovoljni postovi koji nisu strogo propisani; 20, 22. i 23. veljae, 22, 24. i 25. svibnja, 18, 20. i 21. rujna, 11, 13. i 14. prosinca
L
laice laneno platno koje se omata oko noge od koljena do glenja; arape ispletene od arene vune lae, lae hlae od modrog i bijelog sukna ladarice, ladekarice, ladajnke obiaj o Ivanju, ophod mladei koji se ovjenavaju vijencima od cvijea; kresovalje, krisnice, kresnice, ivanice, tijolkalice ladet hladetina ladica vrsta krinje lado karakteristini pripjev u pjesmama uz ivanjski krijes, te duhovske i ivanjske ophode lagev, lagva bava
lajbec, lajbek muki sukneni prsluk; kamiol, kamizol, prusljek, prosluk, lajbak lakat duna mjera od 50-60 cm lakomec etvrtak prije pokladne nedjelje, dan kada se meso jelo neumjereno; lakomi etvrtak, tosti etrtek, mali faenjek, mali fanik lalovka gubica svinje lamentacija alovanje, jadikovanje, tualjka, kukanje lamentacije katoliki crkveni obredi u Velikom tjednu (pred Uskrs) lancana konopac za pritezanje jedara lancun plahta, ponjava lananac bod kod veza po pismu Lang, Milan (Volavje kraj Jastrebarskog, 10.9.1863 Samobor, 6.7.1953) uitelj, slubovao u Samoboru, napisao vie pedagokih radova te skupio grau i napisao iscrpnu etnografsku monografiju Samobor. Narodni ivot i obiaji, Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb, 1913. lanite mjesto gdje je bio zasaen lan; etenite, ketenite lapice enske papue larfa, larva maska ivotinjskog lika za Poklade lasinj, lasonj plat od trave, snopove trave bi nanizali na uzicu koje je vezana oko vrata laica vrsta smokve lanjak koni remen laterna, lanterna svjetiljka, fenjer, feral latica klini u koulje pod pazuhom latiina platno od pamuka; rigadina lavanda, lavendula mirisna biljka plavih cvjetova, slui u ljekovite svrhe te kao parfem i zatitno sredstvo protiv moljaca
laz umski proplanak kren prirodno ili ljudski laza ulaz u vinograd ili polje; otvoreno mjesto u gomili kojoj je polje ograeno lazina ono to plug preskoi pri oranju, pa ostane cijela zemlja; oplaza laina vrsta morske trave; svilina lebiada jugozapadni vjetar, olujne snage ledenica vrst kratke puke legenda narodna predaja o ivotu neke osobe ili o nekom dogaaju; pria o neobinom dogaaju leme raonik, eljezni dio rala i pluga; kod rala je u obliku iljka strelice (baca zemlju dvostrano), a kod pluga u obliku polovice iljka strelice (baca zemlju jednostrano); zadnje, dolno elezo, lemje, oralo, jemje len, lenek, lanek lan leno zemljini posjed to ga je zemljoposjednik davao vazalu uz uvjete da e ovaj prema njemu izvravati odreene obveze; isto to i feud lepinja od grla na Badnjak se mora jesti da dogodine ne bi boljelo grlo lepuina suho kukuruzovo lie to se stavlja u slamaricu Lerman, Dragutin (Poega, 24.8.1863 - Kreevo, 12.6.1918) istraiva i putopisac, sudionik Stanleyevih ekspedicija u porijeje Konga. Darovao Hrvatskom narodnom muzeju vrijednu zbirku predmeta naroda istonog Konga (sada u Etnografskom muzeju u Zagrebu). Djela: Listovi iz Afrike, Poega, 1891; Novi listovi iz Afrike, Poega, 1894; Afriki dnevnik 18881896, Zagreb, 1989.
letnica, letnjica vrst blagdanskog peciva sa oblikovanim kriem na sebi leto jelen; rub, kraj odjee leto, lealo pelinji ulaz, otvor za pele leut ribarski brodi s jednim jarbolom i na vesla levanat istoni, hladni i vlani vjetar levirat dunost mueva brata da se oeni njegovom udovicom libacija rtva ljevanica libade, libada dio enske nonje, kratka kabanica sa irokim rukavima libar knjiga libon, libonj debelo ue od trave librica stara mjera za teinu, oko 325 grama licitar kolaar, mediar, obrtnik koji se bavi pripravljanjem medenih kolaa i igraaka od tijesta licitari licitarski kolai, ukraeni bojanom eernom masom, sliicama, ogledalcima, dvostihovima, prodaju se na sajmovima lika kapa crvenkapa, ravnog okruglog tjemenog dijela linik kini plat kod stoara linjak ubrus, runik; otarak, rida liganj koarica za branje (maslina) lijerica, lirica, lira narodni troiani gudaki instrument lijeva posebno udeena iskrivljena poluga sa svake strane seljakih kola, montirana na kotaite likar seljak koji se lijeenjem bavi iz nude likarija lijek likarue ljekovite trave liko kora kalana s ljeskovog, lipovog, brijestovog ili bagremovog pruta
lile, lilji upaljene baklje na ivanje, oko ljetnog solsticija; maale, maalanje linua obino crno groe lino ples uz glazbenu pratnju lirice lineage je engleski termin za agnatsku srodniku grupu, a ima isto znaenje kao gens. U etnologiji se pravi razlika ve prema starosti i veliini ovih grupa, tj. prema broju prolih generacija, izmeu klana, maksimalnog lineagea, srednjih grupa koje se obino obiljeavaju samo kao lineage i nuclear lineage. linearno poimanje vremena nema pravilnih ponavljanja, vrijeme protie neovisno o bilo emu, neovisno o prirodnim ili drutvenim ponavljanjima, dominira povijesnost, povijest; povijest drutva lipa zakrpa listovi slojevi na panjai litar uzak enski koni pojas na kojemu su nanizani kositreni lanci litina urod litnica, letnica, ljetnica prvi dan Boia, poetak nove godine; boini kruh liturgijska godina poinje prvom nedjeljom adventa a zavrava zadnjom nedjeljom mjeseca studenog; sastoji se od tri ciklika sredita: boini, koji komemorira Kristovo djetinjstvo, uskrsni koji komemorira Kristovu smrt, uskrsnue i ivot s apostolima, te duhovski koji komemorira silazak Duha Svetoga na apostole loa ureena nadstrenica lojtra ljestve; dio seljakih kola po uzdunoj strani (ima oblik ljestava)
lokardara suvrstica mree potegaa, za lov na lokarde lopar okrugla daska s dugim dralom za stavljanje i vaenje kruha iz pei; loparica lopia zemljani lonac, posuda, up; bakra Lovreti, Josip (Otok kraj Vinkovaca, 29.6.1865 - ardak kraj Gradaca, BiH, 27.10.1948) bio je sveenik i etnograf. Bavio se knjievnim radom i objavljivao pripovijetke iz slavonskog ivota. Autor je znamenite etnografske monografije Otok. Narodni ivot i obiaji, prva takve vrste objavljena u Zbornik za narodni ivot i obiaje (1897-1899), koja je bila predlokom Antunu Radiu prilikom izrade njegove Osnove ... Lovri, Ivan (Sinj, 1754 - ? 1777) studirao je jezike i filozofiju u Veneciji, a medicinu u Padovi. Napisao 1776. godine Biljeke o putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i ivot Stanislava Soivice, gdje obrauje drutvene prilike i kulturu hrvatskoga stanovnitva Cetinske krajine 18. stoljea. Umro je u 21. godini. loza navoj, navojnica na presama lozovaa rakija dobivena peenjem tropa u rakijskom kotlu; tropica lubnjaa kua ili koliba pokrivena lubom, korom lucijanski dani dvanaest dana od Sv. Luce do Boia lu vatra borovine luica mala uljarica; opani ludinjak otrovna biljka koja titi od vilinske osvete lu srpanj lugana jaja uskrsna jaja bojana au, pepelom; luge
Luki, Luka (Varo kraj Broda na Savi, 04.12.1875 - Varo, 28.5.1956) melograf i etnograf. kolovao se u Petrinji i bio uitelj. Bavio se sakupljanjem etnografske i folkloristike grae. Objavio vie lanaka o narodnoj glazbi iz brodskoga kraja. Napisao je etnografsku monografiju Varo. Narodni ivot i obiaji 1898. godine, koja je objavljena u Zborniku za narodni ivot i obiaje 19191928. godine. lukijerna iak, uljna svjetiljka s mjedenim stalkom luminarij krovni prozor lunarni kalendar razvili su zemljoradniki narodi; mjeseev kalendar lunarni kult tovanje Mjeseca, koji ima utjecaj na prirodu i ljude, posebice ene luperkalijski karneval karakteristian za ruralne stoarske krajeve i blizak magiji plodnosti lupine ljuske krumpira i sl. lustracija oienje lustrativna magija magija oienja, ienja od grijeha lunjak komad vree, to se mee na vrh kace kada se pare haljine
ljesa pletena podloga za suenje voa; ira ulazna drvena vrata u dvorite ljetni obiaji grupiraju se oko Ivanja; inae skromno obiajno razdoblje ljudske tranzicije ivotni prijelazi, roenje djeteta, sazrijevanje, sklapanje braka, smrt, polazak u kolu, zapoljavanje, odlazak u vojsku i sl. ljulj vrsta korova iz porodice trava, neke vrste imaju opijatsko djelovanje poznato u narodu; vrat, utrinac ljutac tvrdi kamen ljutina garavica
M
macaruo dijete koje umre nekrteno pa poslije u grobu oivi i iz groba izlazi i malu djecu mui i davi, na vrhu glave gori im mala svijea; macarula, maciruo maci, mai, mali demonsko bie, dua nekrtena djeteta koje se povampiri, djeluje nou i nije opasan za ljude; malik, masmali, macmoli, malii, mackli, tintilin macrame uzlanje, voranje, jedan od naina tkanja sagova a i sami takvi proizvodi makara, makuri makare, maskirani uesnici karnevala madrac jastuk ispunjen konjskom dlakom, morskom travom ili vunom pa proiven, a slui kao uloak za krevet ma svibanj magija arobnjatvo, udotvorstvo, bajanje, vradbine; proricanje, gatanje, zaklinjanje, udesa; postupci za
LJ
ljetva sredstva za lijeenje bolesti svake vrste ljekarue zbirke zapisa s raznim narodnim i magijskim sredstvima i uputama za lijeenje ljelje duhovski ophodni obiaj, djevojke sa mukim eirima i sabljama ophode selo; kraljice
ponitavanje uroka, lijeenje, nanoenje zla i sl. koje izvode mukarci i ene za koje se smatra da posjeduju neku nadnaravnu mo magini krug zaokruivanje (ucrtavanjem, oboravjanjem, obilaskom) lica, mjesta, sela, kao obrambeni postupak ili lijeenje od bolesti i uroka magija brojeva vjerovanje u maginost odreenih brojeva (npr. 3), ponavljanje maginih radnji onoliko puta koliko se vjeruje da iz nekog odreenog razloga magijski djeluje mahalica lepeza; maha, ventula mahaljka poprena greda izmeu dva drveta o koju se udara konoplja ili lan, da ispadne pozdar; mahaa, mahanica maite kope, spone na prsima; imbrete maj, ma, maju usjeeno povisoko stablo, okieno neim arenim, postavljeno na 1. svibnja odliniku ili djevojci u selu, maibaum; boino drvce maja pleteni demper od domae bijele vune na koji se uz rubove priivala vrsta kupovna tkanina, pleteni kaput; svekrva; redua majdan rudokop, rudnik Majevica 1. svibnja majo kod Hrvata u Italiji maska od zelenila i slame u koju je maskiran mladi; sa pratnjom obilazi selo na 1. svibnja majolika pocakljena i oarana glinena roba majur zemljite s gospodarskim zgradama; baija makadam graenje cesta s nasipavanjem mrvljenog kamenja makovite mjesto gdje je bio posijan mak
mala berita kraa muka kapa ispletena od modre vune i povaljana, u obliku tuljca, a vrh pada prema ramenu Mala Gospojina 8. rujna; izmeu Velike i Male Gospe vlada zdravlje u prirodi Mali Boi Nova godina; Mladi Boi male poklade tjedan dana prije Pepelnice Mali fanik prvi korizmeni etvrtak, jede se meso; Tosti ertetek, Lakomi etvrtak Mali pust etvrtak sredinom korizme kada se jelo meso; Salus mali vlak mrea izmeu dva luka; vue se po dnu malo obiljee poetak razdoblja vjerenitva maljuga drvo, mala lopatica kojom ene lupaju koulje pri pranju; pratljaa mama oslovljavanje svekrve mamuza ostruga mana trajna, tajanstvena snaga u ljudima, ivotinjama i predmetima mandolina iani instrument iz roda lutnji mandra luica za manje brodove manetra juni sloenac od raznovrsnog povra manfrina ples uz pratnju gitare i mandoline manijorgo magarac za kojeg se vjeruje da je inkarnacija avla manizam kult pokojnika, vjerovanje u postojanje dua umrlih predaka mantija irok, dugaak plat; sveenika haljina mantika otkrivanje tajna budunosti po letu ptica, bacanjem karata, tumaenjem snova itd.; vraarska vjetina, gatanje, vraanje
marac, mara mjesec oujak; mar, marat, mare marama rubac, facol maraka poznata jadranska vrsta vinje maranske bure tri bure u mjesecu oujku, otprilike 7., 17. i 27. oujka, zadnja hladnoa prije ljeta; marane bure marenda prvo jutarnje obilnije jelo Mareti, Tomo (Virovitica, 13.12.1854 - Zagreb, 15.1.1938) jezikoslovac, studirao slavensku i klasinu filologiju na zagrebakom Filozofskom fakultetu. Na istome fakultetu bio je profesor. Urednik Akademijina Rjenika hrvatskoga ili srpskoga jezika (1907-1935), te urednik Zbornika za narodni ivot i obiaje Junih Slavena. marija srebrni prsni nakit ili ukras za kosu marinera odijelo na mornarsku Markovi, Tomo (Livno, 26.2.1894 - ?) isusovac i etnolog. Etnologiju diplomira u Zagrebu 1932. godine. Kustos etnografskog odjela Zemaljskog muzeja u Sarajevu od 1942-1945. godine, potom emigrira i ivi u Venezueli. Znaajno mu je djelo Boini obiaji Hrvata u Bosni i Hercegovini, Zagreb, 1940. Markovo 25. travnja, dan blagoslova polja, procesije za zatitu polja; Markovdan marksistika antropologija pravac etnologije i antropologije koji prihvaa odreene postavke dijalektikog i povijesnog materijalizma, te ih preoblikuje u moderne znanstvene pravce, zaetnik je pravca F. Engels;
predstavnici: Maurice Godelier, Lawrence Krader Martinje dan sv. Martina po katolikom kalendaru, 11. studenoga; uz taj dan vezani su, esto aljivi, obiaji krtenja mota, blagovanja utovljenih gusaka i sl. marva, marha blago, domae ivotinje krupnog zuba maskerada krabuljni ples, maskenbal, maskirana povorka mast mot mastenjaa drveni sud za gnjeenje groa mastiona bojadisaona mastiti gnjeiti, gaziti groe, praviti mot maa, maica klijeta za hvatanje ari kod ognjita maala izraz za onemoguavanje djelovanja uroka makadur spremnica za dranje sira, kruha i sl. makara maska; obrazina, krinka, krabulja, larva, larfa, uvida, nagubnica, vizera makarada pokladna povorka, priredba makare pokladni ophodnici; makare, makari, makarai, maskare, maskari, makari, makarade, makarai, makeri, makore, makuri, faenki, faenkai, faenjkari, fasargare, faingi, fanici, fanjaci, fanjaki, faingari, fajeki, faenjaci, faanke, fainke, afanjgari, afingari, efengari, vaange, pusti, krnjevali, karnevali, babani, djedi, didi, arojice, erjaci, araci, orjaci, oraci, balije, pepelnice, pesnike, pesniki makare, makare obiaji prije korizme, karneval, poklade makula, makula prangija, topi, muar makuri pokladna ophodna grupa
malija svilena vrpca malijara sveana rubina, koulja; sveana baranjska odjea matelo iroka plia kaca; matil, eber matenje ulja gaenje maslina; masti ulike maur, mour duguljasti plitki drveni sud za prenoenje raznog materijala Matasovi, Josip (Vrpolje, 18.8.1892 - Zagreb, 10.2.1937) povjesniar, studirao povijest u Zagrebu, Zrichu i Beu, gdje doktorira 1915. godine. Od 1920. godine kustos Narodnog muzeja u Zagrebu. Od 19221940. godine izdavao i ureivao Narodnu starinu. Prouavao najrazliitije pojave u hrvatskoj prolosti, od trgovine i umjetnikog obrta do folklora, te osobito hrvatsku povijest od 17. do 19. stoljea. materice, majke nebeske druga nedjelja prije Boia; mukarci ucjenjuju enske i trae otkup materijalna kultura skup sredstava za proizvodnju i drugih materijalnih vrijednosti drutva na svakom povijesnom stupnju materinsko pravo termin se upotrebljava za matrijarhat, matrilinearnost, matristika drutva, a i za matrifokalnost. Problematian je zbog toga to se o pravu moe govoriti ako postoji politika vlast, a to obino ne postoji u drutvima koja se oznaavaju kao materinsko-pravna. Ona su segmentirana, anarhina. Tamo postoje samo navike ili obiaji (custom za razliku od law). materinstvo obiteljska i pravna institucija koja osigurava nasljee enskoj djeci
matkanje obredno pomirenje ena koje su se tijekom godine posvaale; razmjena uskrsnih jaja, sestrenje matke sudionice posestrimskog obreda o Uskrsu, izmjenjuju jaja ili mijeaju krv; sestre matrijarhat je vladavina ena; to je novoskovana rije s kraja 19. stoljea, a oznaava politiku vlast ena u drutvu i njihovu dominaciju u obitelji matrifokalna drutva su u svom ureenju usmjerena na ene, prema porijeklu i odreivanju boravita, dakle kombinacijom matrilinearnosti i matrilokalnosti matrilinearnost je agnatsko srodstvo po enskoj liniji; djeca pripadaju samo srodnicima svoje majke, a ne svoga oca matrilokalnost oznaava stalno mjesto stanovanja jedne obitelji; mu, ena i njihova djeca ive u mjestu enina roda; postoji samo u matrilinearnim drutvima matrimonij brak, enidba, brano stanje suprunitvo matristika drutva oznaava drutvenu premo ena, ali bez politike vladavine matronimik prezime po majinom imenu matun cigla, opeka, kamen mavez crveni vez na ruhu medalja srebrni privjesak medenica okrugla keramika zdjela medi bolest na smokvi mediar majstor koji pravi licitare medik, medih lijenik medovina, medica alkoholno pie proizvedeno od meda; gvirc meh, mih ivotinjske mjeine za transport (groa) melo eljezna lopata s drvenom ruicom za metenje vapna
mendula bajam mendulat, mandulat slatki od bajama, tradicionalan za boine blagdane menestra, minestra juha sa gusto ukuhanim rezancima, riom, zeleni i sl. uz dodatak sira parmezana menten velika bunda mentruga korito ugraeno u posebnu vrstu stola; korito sa poklopcem za mijeanje i spremanje kruha mesitje korito nave, korito mesnati kamen karneol, poludragulj mesojee obiaji prije korizme; mesoije, mesovee, mesuvee, mesvijee, mrsovea mesopust poklade, karneval, obiaji prije korizme; pust, mesopue metar obrtnik metafora deklarirana slinost; veze simbola; imenuje jedan predmet pomou drugoga, a ovaj se postavlja kao termin prikrivene slinosti metek plavo cvijee, ima ga u proljee; zimi zeleni listovi, obino bez cvijea; zimzelen od kojeg se pletu vijenci; metig, metik, netik, neteg metonimija implicira kongvitet (susjedstvo); javlja se tamo gdje dio stoji umjesto cjeline; veze znakova; imenuje predmet pomou drugoga predmeta koji se s njim nalazi u bliskom odnosu mezabota bava od 6 hektolitara menjar crkvenjak, remeta micano arhaina tehnika bijelog raspleta migavica mrea potegaa; baca se sa kopna a sredina je ispupena kao vrea (sak) mih drveni puhaki instrument s mjeinom
mij mjeina, mijeh; mijur Mikac, Jakov (Brest u iariji, 1892 - Zagreb, 7.5.1982) etnolog. Uiteljsku kolu zavrava 1913. godine. Do 1. svjetskog rata radi kao uitelj u Istri. Nakon rata na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje studij zemljopisa, etnologije i etnografije te narodne povijesti. Prikuplja narodnu batinu Istre. Etnografskom muzeju u Zagrebu nabavlja primjerke nonji. iroj javnosti poznat je po knjizi Istarska krinjica, 1977. milanje magijski obiaj zaklanjanja, sakrivanja vezan uz boini kruh; zaklanjanje iza kruha, slame Mileti, Ivan (Mileti, 27.8.1853 - Varadin, 26.10.1921) kroatist i slavist, gimnazijski profesor. Jedan je od zaetnika hrvatske etnografije, jezikoslovac koji je prouavao dijalekte. Djelo: akavtina kvarnerskih otoka, 1895. milibrot mlijeni kruh, obredno jelo minua naunica, rinica mirakul udo miraz imetak koji ena donese u brak, eninstvo, prija, dota mirboenje, mirboanje obredno mirenje za Boi mirilo kameno odlagalite za nosae tereta i odmaranje pogrebne povorke, odnosno odlaganje lijesa; poivalo mirina zidine; staja bez krova miina mjeina od ovce za uvanje sira, tekuine i sl.; mjeina povukodlaenog mrtvaca minice diple s mijehom mini sir pohranjivan u mjeine uz dodatak soli
mi potopir imi mit pria, predajno vjerovanje o podrijetlu svijeta, o prirodnim pojavama, o bogovima i legendarnim herojima; dramaturgija drutvenoga ivota, poetizirana povijest; sveti obredni tekst mitologema temeljna, mitska pria mitologija skup mitova, bajki o boanstvima i o legendarnim herojima mitske predstave razni likovi iz kompleksa predkranskih vjerovanja miza odar, stol mizariola drvena bavica mlada, mladenka udavaa, nevjesta, nevista, nevesta, nevistica; mlada ena do vremena kad rodi prvo dijete Mlada nedjelja nadnaravno bie, ena u bijelom koja stoji na krianju ili na ogradi, bezopasna je; prva nedjelja u mjesecu mladenac enik; mladoenja, oenja, enih, uveg, uvegija, guveglija, beg, kapetan, vojno mladenci, mladinci, mladijenci obiaj ibanja o Nevinoj djeici, 28. prosinca; herodeevo, ibarjevo mladii, mladenii naziv za udavau i enika; mladenci, mladijenci mladina mlado od peradi mlado leto, mlado ljeto Badnjak ili Boi mlaak novi mjesec; mijena, mladina, novljak, prvak, sedmak mlat pomagalo za mlaenje snoplja; cijep mlinci tanje, izvaljano tijesto mlinica vodenica moba, molba, moljba kooperativni obiaj, veliki radovi se vre uz pomo
suseljana, naroito etve, iskopavanja, transport npr. kue, rad se uzvraao na isti nain ili se plaao; pomo, bedba moilo mjesto gdje se moi konoplja i lan, lokva, prirodna kamenica mo, moi nadnaravna snaga modeli predstavljaju zamiljeni red stvari na nekom podruju; obrazac, ablon, uopeni opis; ne odraava pravu, konkretnu realnost modraperla, madreperla koljka bisernica, sedef modric prslui priit na krilo, suknju modrina enska modra ili crna gornja, zimska odjea modrini ukrasni vezeni dijelovi na enskoj haljini modrna suknja mogut pozitivni demon, seoski patron moliti izgovarati molitve naopako ili magijske formule u magijskom lijeenju molitvice, molitve tradicijski rimovani tekstovi za obranu od zla molo ort ribolov na udicu, parangal i manje mree momake drube slobodne ali zatvorene lokalno ograniene drube mladih, obiljeene tradicijom primanja u drubu monfrina starinski ples monizam filozofsko uenje koje priznaje za temelj svih pojava u svijetu jedno naelo monoandrija drutveni sistem u kome ena ima samo jednoga mua monogamija brak s jednom enom odnosno s jednim muem, jednobranost
monoginija drutveni sistem u kojem mu ima samo jednu enu, jednoenstvo monoteizan jednobotvo, religija koja priznaje samo jednog boga mora, mura neudata ena, djevojka, koja nastane od enskog djeteta roenog u posteljici, fantastina bia koja utjeu na zdravlje i sudbinu djeteta, nevidljiva sila koja u snu mui i gui odrasle i djecu, pritiska grudi u snu; morica, morina moreka narodni ples s maevima, simboliki prikazuje borbu protiv Maura, poznata je korulanska moreka; motra kompanjija moreta maska morfologizam smjer kulturnopovijesne etnologije koji uvaava tzv. kriterij kvantitete; po njima kultura je nezavisna od ovjeka, potrebno je slaganje slike svijeta prouavane kulture; Najznaajniji predstavnici: Leo Frobenius, A. Jansen mori, mori, morii zlatne naunice u formi crnca morica mala naunica koju ene i mukarci nose u desnom uhu Morlak ime kojim su nazivali stanovnike Dalmatinske zagore, nekada stoare dinarskoga soja mora drvena stezaljka za stezanje komada drva pri piljenju mosur odug, produeni drveni valjak sa veim podnicama na koju se namata prea sa vitla za tkanje; navojak, klupka mot mlado vino; mast motak sistem brojenja niti namotanih na motovilu ili osnovanih u osnovu na tkalakom stanu, tridesetinski ili ezdesetinski sistem s
jedinicama brojenja od 1200 ili manje niti; predeno motap, mutap prosti gunj za pokrivanje konja motovilo namotava konop kad se mrea povlai; za namatanje niti s vretena, runo i okretno, raak, mahalo; mjera od 20 pasama, odnosno 600 niti modac, modanik, moenak, moznik drveni klin koji spaja gredu s gredom i nije vidljiv mranica, mrana trava nametnik na rui, ipku ili drugo rasline, koje se stavlja uglavnom pod glavu djeteta da bi ga se obranilo od more i uroka mrak razdolje od 20 dana, a traje od punog mjeseca nadalje (etiri puta ljeti), kada se lovi mreom plivaricom mrak, mrakovi, mraki mrani gorostas, fantastina bia koja utjeu na zdravlje i sudbinu djeteta, nematerijalna opasnost, naroito za djecu i trudnice; mranica, mranjak, mraina, buan, strane crne spodobe, vadine, avline, paklenjaki, vragi mrina enska crna haljina, suknja s poramenicama u obliku prsluka za kopanje; iroka kiklja, ara kiklja mrea veo mrgar zidom ograena dva prostora za stoku mrs meso mrska, mrske nabori na odjei muketii uske hlae od zagasito modra sukna munjak (kod vodenica) sanduk u koji pada brano ispod kamena mudante gae mula krianac izmeu kobile i magarca mulac, mulica izvanbrano dijete mulete hvataljke za eravicu
mulice obua, arape mumlija pamuna marama bojana tehnikom batika munja nebeski oganj, iskra ivota, plodovita mo; grmljavina i munja su boanski atributi murka, murga tekuina koja je ostala nakon odvajanja ulja, mjeavina vode i taloga ulja, talog nakon tijetenja maslina, od kojeg se proizvodio sapun, mazivo i sl. murva stablo duda musa proljetni slatkasti sok iz debla klena, brijesta, graba, bukve ili javora museki mala bia ili plamici, inkarnacije dua mrtvih musulin vrsta pamune tkanine muula vrsta morske koljke mutaba vrsta prostirke mutap pokrovac za samare i tovare muzaa krabuljno odijelo seljakinje muzniari lanovi pastirske druine koji se brinu oko ovaca koje se muzu mu seljak muar avan, stupa, drveno pomagalo za tucanje soli, kave, maka, papra i sl. muikai glazbenici, skupina glazbenika, putujui glazbenici
N
nabaciti ini nekome nanijeti zlo pomou arolije na batie ipka, tvori se isprepletanjem niti namotanih na posebne drvene drke nabijae kue od nabijene ilovae, bez drvenog kostura nabijajla kolac za nabijanje konoplje ili kudjelje nabiranje av pred iglu
naboj gnojna rana prouzroena ubodom na trnje i sl. nabrajalice tekstovi u vidu pjesme koji se itaju ili napamet izgovaraju kod krtenja mota na Martinje nabrajati plakati za mrtvim nave korito za mijeanje kruha; nave, mlave na fraj doi na udvaranje nagariti zacrniti dijete aom protiv uroka i zla pogleda nagazi ari, magijska zla na koja se moe na odreenim mjestima nogom nagaziti nagaziti stati na ini, ari koje je netko sa zlom namjerom ostavio na raskriju ili drugome mjestu na iglu ipka, izrauje se na podlozi od papira preko pomonih niti prema nacrtu ili bez njega naie, naja pokrovni prostor za spremanje namirnica, tavan najmenik sluga na kocke preborna tehnika kojom se kraim vunenim nitima potke prstima oplee ili prekriva nekoliko niti osnove; kljeanje nakoljene, nakonje malo muko dijete, koje daju mladenki pri dolasku u novi dom namah ovjek u ribarskoj druini koji vue mreu iz mora nameti ini koje su nametnute, nabaene na nekoga namira dokument kojim se ena prilikom udaje odrie obiteljskih nekretnina namjenica djevojka koje kod nekoga radi u najmu, koja kod koga slui namjenjivati na Badnjak, polijevajui vino po badnjacima, eljeti dobar urod za penicu i sl.
naniz grivna, grotulja, ogrlica od nanizanih novia ili bisera nanule drvene papue naoposun, naoposum smjer kretanja Sunca, svadbeno kretanje, okretati nekoga ili ii u krug oko neega za suncem, magino kretanje; naopos napa polupiramidalna nadstrenica nad ognjitem, kominom, ognjiem, tornicom i sl. naparit ulike preliti masline vrelom vodom prije gaenja napanjak stopalo pleteno od vune naphanci pokladna ophodna grupa napitni brati oblik bratimljenja kada dva mukarca ispiju vino ukrstivi ruke na poek plaanje obrtnicima s odgodom do jeseni, kada su ih seljaci plaali u naturi napolica pastir i vlasnik stoke dobivaju po pola dobara na godinu dana; vrsta krunog brana; pamuk po prei na postavsku tkanje u dva nita napovid javna obavijest u crkvi o sklapanju braka naprava crvena ili crna oha kojom je na rubovima opivena kabanica naprsci nazuvci na razor oranje plugom ili pluicom; na dva susjedna dijela njive prevre se zemlja na suprotne strane, s ruba oranice prema sredini; jazor narekue vjete narikae, ene koje nisu pripadale obitelji; narekalje, javkalje, naricue naricati za mrtvom osobom u planome tonu govoriti njegove dobre osobine narodna umjetnost kolektivna umjetnost, folklorni likovni izraz
narodoznanstvo Radiev izraz, preuzet iz njemakoga oblika naziva za etnologiju; sinonim izrazu etnologija narukve ukrasi na podlaktici, pleteni od tamnocrvene vunice i navezeni sitnim bijelim staklenim zrnjem; ticle na sklad oranje plugom ili pluicom; na dva susjedna dijela njive prevre se zemlja ususret, na hrpu, od sredine prema rubovima naskroz zlatovez, vez izraen tehnikama plosnog veza po pismu nastojna boini kola koji se sastoji od tri kolaa poslaganih jedan na drugi a u sredinu najgornjega utaknula bi se slama i zelenilo na sukansku tkanje u etiri nita naarati ukrasiti obrednu pogau na ibe tehnika tkanja; ukrasna tehnika prebiranjem niti osnove natar velika vezanka, duga do dna suknje, u kompletu sa traversom navice tkani ukras, nakit natak pamuk, kojim seljanke vezu svoje rubine; tiflik natega zaimaa za vaenje vina iz bave natra gornji dio stupe; razboj; stan natruhe nesree nanesene arolijama naturaina demon mraka koji se nou pojavljuje u ivotinjskom obliku nav drugi svijet, svijet blaenih u mitologiji Starih Slavena navitak povjesmo na vjeru uzimanje neke robe od trgovaca s odgoenim plaanjem navlaak priglavak, bozavac; grlii na zakon odlazak na crkveno vjenanje
nazubak grlo u arape, grli nazuvci, nazupci obua, pokriva samo prste na ein uoi nebo sveopi simbol koji izraava vjerovanje u jedno nebesko boansko bie; nebeski svod, nebosklon, nebeska tvrdina, nebeska puina, nemjereno polje; strop u kui neak sestrin sin mukoj osobi neakinja sestrina ki mukoj osobi neistaci kuni duhovi i patroni obitelji, zatitnici ljudi, slini sa krsnikom Nedjelja nadnaravno bie, zatitnica lovaca nedobrice vile, ali i vjetice nemri nadnaravne osobe, ni ive ni mrtve, nisu umirali a bili su kao skamenjeni ili odrvenjeni nemki vugli glave greda na uglu kue su ravno otesane nena enino oslovljavanje jetrve ili zaove ako je bila starija neoevolucionizam pravac u etnologiji koji je radio na obnavljanju nekih evolucionistikih teorija i postavki; predstavnici: Leslie A. White, Julian H. Steward neolokalna rezidencijalnost novi brani par zasniva zasebno kuanstvo, nakon vjenanja ne prelaze ni u muevo ni u enino roditeljsko kuanstvo nerezine zemljite naputenog vinograda; zemljite gdje se ne ore nerotkinja nerodna ena, voka nesrodnike zadruge u kuanstva kojima prijeti izumiranje naseljavaju se pojedinci ili obitelji nestve vrsta lagane enske obue od laganije koe neteg, netig zimzelen za mladenkin vijenac; pavenka
neva nevjesta nevera iznenadna oluja na moru nevesta, nevista mlada, nevjesta, sinova ili bratova ena mukoj i enskoj osobi; snaja Nevina djeica 28. prosinca, vri se obiaj ibanja; mladenci nianice sustav petlji na tkalakom stanu nidra njedra, prsa nijelo gravira u srebru ili kojoj drugoj kovini; ureu se crte koje se onda ispunjavaju crnom mjeavinom nekih kovina nijemo kolo stari ples praen zveketom nakita i dubokim disanjem plesaa Nikolinje 6. prosinca, darivanje dobre djece a iba zloj Nimac, F. pisao o ivotu pastira Dalmatinske zagore, suraivao sa Etnografskim muzejom u Zagrebu nonica avet koja ovjeku nou, dok spava, ini kakvu pakost nonjak ulje dobiveno samo mljevenjem, bez tijetenja, ljekovito; ulje verino Nodilo, Natko (Split, 31.8.1834 Zagreb, 21.5.1912) politiar, povjesniar i publicist, studirao teologiju, povijest i zemljopis u Beu do 1861. Prvi profesor ope povijesti na zagrebakom Filozofskom fakultetu. Kao povjesniar prouavao ranu srednjovjekovnu povijest Hrvata i jugoistone Europe. Prouavao staru religiju. Znaajno djelo: Religija Srba i Hrvata. Na glavnoj osnovi pjesama, pria i govora narodnog, Zagreb, 1885. nogae velike drvene cipele novena devetnica, molitva u katolikom obredu novogodinja jelka socijalistiki pandan boinom drvcu,
zapravo ateistiki katalizator boinih ukrasa Novo lito Nova godina no crtalo na plugu nuklearna obitelj brani par sa djecom i zajednikim vlasnitvom; otac, majka i djeca; oznaava srodstvo lanova obitelji
NJ
njadast tamnozelen njoki valjuci, knedle, okruglice
O
obalut oblutak, kamen morem izvaljan u gladak i okruglast oblik obamet bod kod veza po pismu obeanje zaruke obiaj ponaanje vezano za skupinu ljudi, ouvano tradicijom i podrano normom, pravilima, postupcima i oblicima ponaanja obiajno pravo nepisano pravo, pravo zasnovano na tradicijskim normama obiljeje dar koji prosci daju djevojci nakon uspjene pronje; obilije, obiljee oboii filigranske naunice, sastavljene su od dva ili tri srebrna dijela koji su povezani u cjelinu oboj naboj, nauljano mjesto obojak vunena pregaa od dva dijela obojci obua koja ima stopalo bez pete, ovoj nogu, od domae vune; onue obor ograeni prostor za ovce, na otvorenome prostoru nedaleko kue
oboravanje radnja kojom se to oborava, npr. u kuno doba obori se selo da kuga u njega ne doe; plug tada esto ne vuku volovi ve mukarci ili djevojke oborit, oborita bolja vrsta ribe obrambena magija odbojna, zatitna, apotropejska magija koja se prakticira kao prevencija od zla; meu vanijim nainima su: skrivanje, odvlaenje pozornosti, upotreba neistih stvari obramnica, obramnjica torba prtenjaa obred sklop radnji i obiajnoga ponaanja, koji u tradicijskoj kulturi svakoga naroda, izvoen u odreenim prilikama (bolest, sklapanje braka, smrt i sl.) i vremenu (doba dana, noi ili godine), ima izraziti socijalni ili magijski karakter kojim daje osnovno obiljeje obiaju, ili sam po sebi oznaava sutinsku namjenu u kojoj je i naznaka svrhe, rezultata, odnosno ispunjenja ina (sklopljeni brak, obrana, lijeenje i sl.); zajednitvo misli, mita i ina, ritual obredno jelo odreena, tradicijom ustaljena vrsta hrane, pripremljene na poseban obredni nain; jede se, ak i danas, iskljuivo na odreene dane (blagdane, obiteljske sveanosti) kada je prisutna cijela obitelj ili najui srodstveni krug obredno pranje spojeno je s obrednim ienjem; simbol je oienja vodom; ienje od blata kojim smo pokriveni obred prijelaza obred ili obredne radnje, obiajne radnje koje izvrava osoba koja iz jednoga
drutvenoga ili generacijskoga stupnja prelazi u vii stupanj, najistaknutiji takav obiaj je in vjenanja; zahvaa prirodno-svemirske i ljudske tranzicije obredi agregacije zavrna faza obreda prijelaza, stanje nakon prijelaza, ponovno simboliko roenje; postliminalna faza obredi margine sredinja faza obreda prijelaza, sm prijelaz, izuzetno opasno i sveto stanje; liminalna faza obredi separacije poetna faza obreda prijelaza, simboliko umiranje; predliminalna faza obrstar vukodlak, osoba kojoj se pridaje izvanredno snana mo djelovanja obrui vea marama, sloena povie poice obrusac bijeli rupi obuvae vrsta opanaka oci, oii, oci nebeski nedjelja pred Boi; djeca ili enske osobe trae od mukaraca da se otkupe odiva djevojka odiva vrsta vunenog pokrivaa za novoroenad odnica svakidanje odijelo odnjica naziv rubine u starijem sloju slavonske nonje; hodnjica, vezenka odrina nekoliko trsova uz kuu na podupiraima, za hladovinu; brajda odak ognjite, loite, dimnjak oganj ogenj, vatra, vruica oglava opanci od koe ogledi propitivanje, predsvadbeni sastanak, nekad i nakon pronje; zagledi ognjarica obanska koliba ognjenica prizemna kuhinja; ognjanka ognjie nisko, otvoreno ognjite; komin
ognjite sredinji kultni objekt oko kojeg su se odvijale ceremonije obiteljskog kulta ograjica ograene male panjake povrine oguzine donji dio hlaa; omudine oje, oji gredelj; koljenasto rudo rala; nosi veinu dijelova pluga ojkae glazbeni oblik srodan ojkanju ojkanje otegnuto pjevanje nekoliko tonova na slogu oj; orcanje, zerzavanje, rozganje oka mjera za teinu (1.282 kg) i zapremninu (litra i po) okarina malo duhako glazbalo od ilovae, jajolika oblika, s rupicama za prebiranje okinana ukraena, npr. boina pogaa okno prozor; obloki okretanje naoposum u smjeru prividnog kretanja sunca, redovno tri puta, npr. kod svadbe okruga, okrug marama za glavu omaijati zaarati omanja, oman vrsta trave ljekovitih i magijskih svojstava omel, omela sveanj komuine na dugakom drku ometaa, omitaa sveanj suhog kukuruza kojim se dno pei istilo od pepela opani prebor ukrasna tehnika prebiranjem niti osnove opaklija krzneni ogrta bez rukava; kabanica s lenim prevjesom opasno doba sredina noi; tada izlaze vukodlaci, more, vile i sve druge nevidljive sile, koje ljudima mogu nanijeti zlo operani ra svileni damast operani velud damast broiran velurom oplata tkanje, koje se prede od loije kudjelje; platno od kuina
opleak dio suknje opleek, oplee kratka enska bluza; opleek, opleje, pleek oplea stranji dio koulje opleak prednji dio enske koulje opolac drveni tanjur opoldeni podnevni uroci, uroci nabaeni sredinom dana oposun kretanje suprotno od kretanja Sunca, pogrebno kretanje oprava odijelo, ruho opregalj pregaa; opreg opreina vunena pregaa oprljua mrava zemlja oprnjak komadi krpe to se djeci stavlja ispod brade da se ne zaprljaju jedui oputa konopac od tanke ovje koe oputai opanci od oputa; pripletenjaci, prepletai Orbini, Mavro (16-17. st.) slavensku pradomovinu smjeta na Jadran i te su hipoteze postale poznate u Europi; djelo Slavensko kraljevstvo, 1601. orci demonska, fantastina bia koja utjeu na zdravlje i sudbinu djeteta, imaju oblik neke ivotinje i opasni su za ljude; orbo, manjijorgo, poprdan, ava poludani, smetinjak, posmetinjak, manjimorgo, mrak ora ribarska mrea koja se baca; samarica orija div, gorostas, kolos orijent istok ornica, ornice pluna kolica; jedan kota moe biti vei (za brazde) oroz odapinja, obara, okida na puci orzo oguljeni jeam osik prostor za uvanje koza i ovaca
osmina posjeti nevjestinih roditelja mladencima dva tjedna nakon vjenanja, zavretak svadbenih obiaja osnova sustav paralelnih niti kroz koji se provlai potka osobac, osobak miraz koji se donosi u zadrugu, npr. ovca ili krava; individualna svojina pojedinane obitelji ili lana obitelji u zadruzi, odnosno zajednikom kunom vlasnitvu; prija, prija, bakaluk, osobina, osebujak, osebujek, osebuak, osebunjak ostrve raljaste naprave za suenje sijena, podiu se na travnjaku oca vee zamke za zvjerad oit tanki drveni zid izmeu soba, drvena pregrada otarija gostionica, krma ova, ovica okovratnik, vratni ovoj otac jedan od tri panja badnjaka, ostali su sini otarak runik otava sijeno druge konje u jednoj godini otavi sijeno tree konje u jednoj godini otik, otka eljezna lopatica za skidanje zemlje sa pluga otkup krinje svadbeni obiaj, bacanje novca na nevjestino ruho otmica djevojke kod neeljenog braka ili kada se ele izbjei trokovi vjenanja, pira; fingirana otmica, djelomice dogovorena otmica, prava otmica; umicanje otun mjed, mesing ovasar udovite, gorostas sa mnogo repova, koji se nou ulja po zidovima ili prebiva u mlinovima ovarica lepinja, boini kruh sa oblikovane dvije oblice ovijanac bod kod veza po pismu
ovjenanje stoke na Jurjevo rogatoj stoci na glavu i oko vrata stavljaju vijence proljetnog bilja ovrljina enska kapa, koja stoji navrh glave kao konjsko kopito ovrka vrak crnogorinog drveta ozima zimska (ita); ozimica ozimac lan koji se sije u jesen na zemlji koja dolazi pod ito oeg ara
P
paculica enska kapica; trokutni platneni rubac pae hladetina paista nedjelja druga korizmena nedjelja pael nevjestin veo, kojim se pokriva idui na vjenanje; paio, paeo padela posuda za kuhanje pafta karika, grivna, spojka; pojas; kopka od kovine pagadebit bijelo stolno groe pajer okrugla sprta za ribu, od vrhova iblja pajola pomina daska na dnu lae, podnica; pajol pajvan ue kojim se veu konji dok pasu pala dugaki bojni no pali u bajkama je malen i uvijek obdaren atributima moi paletun kratki kaputi uskih rukava, prsluk palinjak svrdlo kojim se na jarmovima vrte rupe za palice palma sveanj maslinovih ili drugih granica, pa i palminih palmena nedjelja esta korizmena nedjelja, Cvjetnica, Cvjetna nedjelja; ulinica palmete ukrasi razliitih oblika na pojasu
palj, palja drvena lopatica kojom se izbacuje more iz amca paljenje aranje usijanom icom; peenje osuenog posua na otvorenoj vatri, eenje paljenje u crno dimljenjem kod peenja dobiva se posue glatke i sjajne crne boje pan crveni skrlet; sukno pancir lanac koji vezuje stupce na teakim kolima; lanac, ogrlica pandil, pandilj enska haljina pandil na kase suknja sa steznikom i irokim poramenicama pandij, pandija prsni dio haljine panel suknja od svilene tkanine panibrod juha s udrobljenim kruhom panica zdjela, inija, tava pano fino kupovno sukno panoge dio nonog stupa za konoplju panonska kulturna zona sjeverni nizinski krajevi Hrvatske po podjeli na kulturno-povijesne areale pantagana takor panteizam religiozno-filozofsko uenje koje poistovjeuje boga s prirodom i prirodu razmatra kao oitovanje boanstva panteon u povijesti religija naziv za skup boanstava u nekom politeistikom vjerovanju; hram posveen svim bogovima pantlika, pantljika vrpca, traka, uglavnom od crvene vunice; pantlin, pantlek panula udice koje se povlae brodom, panulavanje panj komad debla od hrasta, graba; najee vezan uz badnjak i panj koji se u to vrijeme stavlja na ognjite panja kruh paor seljak, seljanin papa, papica kuhana jemena kaa sa liem od sljeza ili
medom, koja se previja na ir ili bolno mjesto papar apotropej biljnog porijekla, titi ljutim okusom pape ukras koji se zatie u pletenice paprenjaci mali kolaii, oblikovani u posebnim drvenim kalupima paprica dio rvnja; ploica, uglavljena u gornji kamen, sa iljkom koji se nasloni na donji kamen papula zgnjeeni, zainjeni grah parabola pria koja sama po sebi ima odreen smisao, ali kojoj je svrha da sugerira vie od toga neposrednog znaenja, neku moralnu pouku parangal vrsta ribarske sprave od niza udica na dugakome konopu; palingar, odmet, odmetnica parazitsko hranjenje lov i sabiratvo parba parnica, pravda, proces, raspra parci mali smotuljci proeljane vune, prikladni za veliinu preslice na koju se uvrsti i prede pari malo veslo parip konj, kljuse parmak povjesma to se izvlae iz velikog vlasa parog kukasta batina pogodna za noenje tereta parojak drugi roj pela u godini, drugenac parojak, parojka prvi roj pela u godini, prvenac parta nakit na glavi djevojke, nevjeste; dijadema, kruna, oznaka djevojatva; svetlo partenjaki pokladna ophodna grupa parun ovjek u ribarskoj druini koji baca i vue mreu iz mora;
voa ribarske druine, obino vlasnik broda i mree pas pojas od vune ili svile pasaman vrpca za kienje koreta, ali bez zlata pasara un, laica, ami pasarica mrea stajaica, srodna poponici pase vrsta djeje hodalice pasmo sistem brojenja niti namotanih na motovilu ili osnovanih u osnovu na tkalakom stanu, tridesetinski ili ezdesetinski sistem s jedinicama brojenja od 30 ili 60 niti; pasam pas na struke muki svileni pojas, pojas od snopa vunenih uzica pasoglavac udovite, ovjek s pasjom glavom, jednim okom, repom, konjskim nogama ili etiri ljudske noge; pesoglavec, pasjan, pesjak, pasjoglavac, songlav pastirica rana jutarnja misa na Boi pastorak, pastorka muev sin/ker maehi ili enin sin/ker ouhu paaman nakit na tkanici paanac mu enine sestre; paenog, ogor, fa paica platno od debljeg pamuka; povoj za novoroene paki teg ipkarski bod, ivana ipka pamag, pamaka vrsta obue, papua, cipela, sandala; pamaga panjaa, pripanjaa iroki koni pojas u kojem se nosilo oruje; bensilah, saktijan, emer, pasnjaa pata tjestenina, rezanci paticada govedina kuhana u vinu i sa zainima te nadjevena slaninom, bijelim lukom, dodaje se i crveni luk i sl. paticerija slastiarna
patrijarh praotac, rodonaelnik patrijarhalni poredak vee vrednovanje mukaraca u drutvu patrijarhat je vladavina mukaraca u drutvu i obitelji; oblik rodovske zajednice u kojoj je osnovna drutvena jedinica oev rod, grupa povezana srodstvom po mukoj liniji patrilinearnost agnatsko srodstvo po mukoj liniji; djeca pripadaju samo srodnicima svoga oca, a ne svoje majke patrilokalnost obitelj stanuje u mjestu muevljeva roda patrimonij oevina, oinstvo, nasljedstvo, batina Pauli, Tereza (Osijek, 2.8.1887 Zagreb, 31.7.1971) folkloristica, studirala u Pragu i Beu. Bila je kustosica Etnografskoga muzeja u Zagrebu od 1923-1948. godine. Bavila se izradom nacrta za vezivo, ipke, batik, tapiserije i ilime, prouavala hrvatsku narodnu nonju, zalaui se za upotrebu narodnih motiva u primijenjenoj umjetnosti. Izlagala 1923. godine s Ankom Martini u Zagrebu; sudjelovala na meunarodnim izlobama dekorativnih umjetnosti u zemlji i inozemstvu. pavutina konica pletena od umske ili divlje loze pela za razliku od drugih ivotinja ona je Boje stvorenje, pele ne ugibaju ve umiru pea rubac, enska povezaa za glavu; amija peilo odabrana ovca za boinu peenku; boko peki vez bod kod veza po pismu
pedalj starinska mjera, udaljenost od vrha palca do malog prsta pedana vrsta suknje peglja na spret eljezno glaalo punjeno eravicom pejar drveni tanjur; pejarica pejarac posuda ispletena od raene slame; slamnata ili drvena posuda, grovaa pekmez gusto ukuhano slatko voe pekva zemljana posuda kojom se pokriva kruh na ognjitu; cripnja, pokljuka pelengae vunene podebele gae do ispod koljena; pelengiri pelerina iroka kina kabanica bez rukava; ogrta pele perin, pletenica pendelj, pendel gornji dio enske koulje, rubae, koji odgovara prsluiu; ravan komad platna; vrsta donje suknje s uskim gornjim dijelom i poramenicama pender prozor pentagram apotropej, geometrijski lik, ucrtava se iznad kolijevke ili na staju; Salamunovo, Solomunovo slovo Pepelnica zapoinje korizma, etrdesetodnevni nemrs, prvi dan iza Poklada, pomini blagdan, obino u veljai ili oujku; ista srijeda pepeljuga pepeljava djevojka; pepeljuha, pepeljua pepeljuina biljka, razni sadraji sa pepelom, zmija, pojave podzemlja sa zlim djelovanjem pepeo apotropej mineralnog porijekla, ima i lustrativnu mo paprenjaci blagdanski kolai, izraivani pomou kalupa, na gornjoj povrini ukraeni biljnim, ivotinjskim ili sakralnim motivima perin pletenica, kika, dio kose
perda pregrada od prepletenog prua peretak djeji uskrsni kruh; pereci pergelj rozeta od est listova perian eoni nakit; ploice meusobno povezane laniima sa privjescima od lima; kovinski ukras koji se prihvaa na ruho visoko na prsima, sastavljen od tankih lania i mnotva lijevanih, kucanih i na proboj raenih listia perjaa krilo od guske s perjem, slui za ienje, ponajvie pepela oko ognjita perla biser, zrno bisera pernata blazina slamarica ispunjena grubo obraenim kokojim perjem Perun staroslavenski ratniki bog, bog groma, gromovnik perun, pirun viljuka perunika biljka, iris germanica; bogia peruanje runjenje zrnja s klipova kukuruza pekarija ribarnica pekir runik, ubrus pet smjesa od sala, bijelog luka i perina, sve sitno isjeckano, dodatak jelu petaki ogrlica od novia Petani, Feliks (oko 1455-oko 1517) najugledniji turkolog svoga vremena petenin ealj petnjaci ostakljeni keramiki lonii od kojih su graene pei petnjica kamena pe za suenje konoplje i voa petrada kamenolom Petrovo 29. lipnja, pale se kresovi peturin prsa kod haljina; plastron od svilenog damasta ili damasta broiranog velurom picek pili, mlado od peradi, kokoi
pijaljika pastirska cijev za pie, kada piju iz dubokih jama pijatica, pijatina ukrasni rub na odjei pikai pokladna ophodna grupa pilibaba sredinom korizme obiaj piljenja lutke koja predstavlja babu pilipina vonj odjee seljaka Dalmatinske zagore (za primorce) pilj zidani iri stup ili kuica na raskriju puteva sa slikom ili kipom sveca zatitnika piljak obli kamen, oblutak pikaica motika kojoj je sjeivo dopunjeno dvama dodatnim zubovima pilav ria s mesom pinca slatki uskrsni kruh sa jajima; pinica, maslenica, sirnica, vazmena pogaa pinjata loni pirlit orijentalni vez pisanac bod kod veza brojem pisanice, pisanke bojana uskrnja jaja, arena jaja; pisanki, arana jaja, svilopis, napengana jaja, pengana jaja pisanje tehnika ukraavanja jaja rastopljenim voskom; cifranje, aranje, penganje, ukanje pismo crveni pamuk koji slui za pretkivanje pialica svirala od lijeske; piavica pitar kamena posuda za spremanje maslina pivnica, pelnica prizemna prostorija za pohranu ivenih namirnica; zidanica pivo razrijeeno vino dobiveno prelijevanjem tropa vodom uz fermentaciju pjat, pinjat tanjur, zdjela pjevanje na bas dijatonsko dvoglasje, zapoinje i vodi jedan glas a drugi izvode pratei glas
pjeta pregib, nabor na odjei pla pjevanje na temu tuenja Majke Boje nad raspetim Kristom, sa primjesom usmenoga pjesnitva, ukomponirano u procesiju na Veliki etvrtak; Gospin pla plahta, plavta, plafta velika posteljina plandite predjel gdje ovce poinu u hladovini planinka ena koja s pastirima ide u planinu i vodi posao u kolibi; maja, stanarica, stopanjica plast slaganje sijena u dvoritu; stog plasta snijeg koji pada u velikim krpama; lopatar plastii manje hrpe otkosa nakon suenja; naviljci plastron prsa kod haljina i kod mukih koulja pla pastirski kini plat od vlatova aa, od raene slame; lasec platul daska za pranje; daska na koju se polae mrtvac plaz vodoravni dio pluga i rala; na njega je utaknut leme; obino je spojen s ruicama plazovi saonice za transport pleh lim, metalna ploa pleme drutvena zajednica sastavljena od nekoliko bratstava, odnosno rodova, poznat je teritorij na kojemu boravi, ima zajednike tradicije o porijeklu, zajedniko ime, postoje glavari, uprava, pravo i vojna organizacija; dio sela od manje ili vie razbacanih grupa kuita, sa posebnim imenom, komiluk plemenjaci po podrijetlu srodnici, istoga prezimena plet, pleto veliki vuneni al, vuneni ogrta pletak uska vrpca, koju ene upleu u kosu
pletara slamnata konica, zvonolikog oblika sa drkom na vrhu pletenac motiv ukrasa u drvu pleterua kua kojoj je na okosnici od drvenih greda i stupova ispletena stijena od pletera pletke arape bez stopala; orape plise pravilni nabori na enskim haljinama plisiran nabran, s naborima pli kadifa; barunasta tkanina; samt plitica muka crvenkapa sa stoastim tjemenim dijelom; velika drvena plitka zdjela ploa zlatni lijevani ili filigranski prsten ploe kope kojima se sapinje nonja na grudima, od mjedi ili srebrnih slitina ploska utura plosni vez bod kod veza brojem i veza po pismu plot drvena ograda oko kue i okunice plug asimetrina oraa sprava pluica hibrid rala i pluga; uz ralo i plug trei oblik drvenih oraih sprava; simetrina oraa sprava; nema kolica i esto nedostaje no; vrganj pluina koliba kod npr. tora; pruina pobraditi svezati rubac sprijeda, ispod brade pobratimstvo nadomjestak za krvno srodstvo, sklapanje trajnih veza meu pojedincima ili obiteljima, tvorenje zadruge pobuk sprava za mamljenje ili tjeranje ribe na moru pocelica enska kapica koja samo kosu pokriva poces posjed, pravo na posjed ili vlasnost pocok nastavak na dnu suknje, ukrasni rub; pocuk
poculica kapica, oglavlje; poculjica poelica eoni nakit, na tekstilni trak su priiti novii; poelica, kapica, kufija Poelo Nova godina poivalo, poivaljka kameno odlagalite za nosae tereta i odmaranje pogrebne povorke, odnosno odlaganje lijesa; mirilo pod kat, tavan podbojnaa, podbojnjaa daske od kojih je vodenica sa strane nainjena podbradnjik trak nakien novcima, koji se pribode na ensku kapu i idui ispod brade dri kapu na glavi podgrljaa drvo na jarmu koje volu stoji ispod grla; podjarmica podila babine, posjete rodilji i djetetu podina prostira, prostirka podlake grede temeljnjae; poceki podlanica starinska mjera, duina kaiprsta podloak jaje koje stoji u gnijezdu podmee dijete koje vile podmetnu nekoj majci a njoj ukradu njeno podmetaa klin koji na plugu odreuje dubinu oranja podmitalce platneni ovoj oko ela, slui u kui podnice posude za peenje kruha na ognjitu; crepulje podnonici none podloge za razdvajanje osnove na vodoravnom tkalakom stanu; podnoi, stopnjak podrepina iri navezeni trak, dolazi na potiljak podrepnica kai na sedlu koji konju stoji ispod repa; podrepina, kuskun podronjak oblak koji se navue na nonu rosu
podsedlica prostirka pod sedlom podsnehalja, posnehalja djeverua, pratiteljica i zatitnica mlade na svadbi; posnaica, posnanica, podsne, jenga, enga, jenija, enija, jenibula, enibula podpice podloak ispod kapice, od tvornike bijele tkanine podumjente temelj polukatnice, brvnaice, od etiri masivne grede oslonjene na kamenu podlogu; poduminta poduje dar nekome za neiju duu, za ispokoj due podveza ono ime se podvezuje bjeve ili hlae; podvezaa podvezaa marama koju seljanka nosi podvezanu do blizu oiju da titi lice od sunca; podvezica podvezak paetvorinasta marama od domaeg tkanja podvija tekstilni kruni podmeta za noenje tereta na glavi, dio miraza; poglava podzimak jesen podupan funkcija i dunost u bratovtini pogaa beskvasni kruh; kruh od bijelog brana poganac, poganica personificirana bolest, neist; poganina; opaka bolest, rak pogansko nekransko, predkransko pogrebnjak osoba koji je bio u kontaktu sa mrtvim tijelom, nosio je pokojnika na groblje pohoani, pooani mladenkina najblia rodbina koja se pridruuje ostalim svatovima u mladenca pri kraju pirovanja; pohodi, darovniki, gosti pohotki dva tjedna nakon vjenanja mladenci sa mladoenjinim roditeljima posjeuju mladenkine roditelje pojarica vrsta smokve
pojata nastamba za koze i ovce, gospodarska zgrada, poljska kuica, staja, sjenik pojatak u zadrunim kuama pregradak u kojemu mu i ena spavaju; kuak pojilo poznato mjesto gdje se stoka napaja; pojite, napojite pokajna nonja korotna nonja; zagasita, mrka, crno-bijela nonja pokapalite groblje pokaporta poklopac pramanog otvora ili skladita na brodu pokladari pokladna ophodna grupa Poklade obiaji prije korizme, karnevali, maskiranja, fanik, povlaenje orae sprave po selu; pokladi, poklad, karneval, mesopust, fanik pokljuka glinena polukuglasta zdjela pokojnika jela obino za Boi, indicija tovanja pokojnika pokoljenje potomstvo, pomladak pokresniari uesnici obrednog ophoda na Jurjevo pokrivaca pravokutno oglavlje od kupovnog bijelog platna, ureeno pakim tegom pokrivaa svileni rubac; pravokutni komad platna za omatanje glave, rub pokusni brak razdoblje nevjenanog zajednikog ivota, vrijeme branog iskuavanja; probni brak pola enska koulja tkana iz jednoga komada; jedna irina platna polandara jednostruka mrea stajaica za lov na palamide polaznik, polaenik, poleaj, poloaj, poloajnik, poloar obiaj prvog gosta na Boi, boini estitar pole krumpir peen u ljusci
polega zao duh, koji jai na ovjeku muei ga, jednak mori poliandrija jedna ena ima vie mueva; mnogomutvo poli politra, boca od pola litre poligamija mnogoenstvo; u ranijim drutvima je esta pojava da se istovremeno bude u braku sa vie ena poliginija jedan mukarac u braku sa vie ena polijevanje vodom na uskrsni ponedjeljak djevojke polijevaju momke politeizam mnogobotvo, vjerovanje u vie bogova polka altina ples uz pratnju gitare i mandoline polovnik napoliar polovnjak itna mjera poloaj Zemlje stoji na vodi, ribi, volu, na rogovima vola polutina svilena trokutasta marama za lea poljar, poljak uva polje od stoke poljevaina novci koji mladoj daju svatovi da im poljeva te se oni umivaju poljevka uskrsni kukuruzni kruh poliven uljem poljska kuica pravokutna tlocrta, s jednostrenim krovom, uz ogradu polja ili panjaka; sinica poma rajica pomije splaine pomir izmirenje, prva posjeta djevojke roditeljima nakon vjenanja pomie dio nepregraene teake kue ponara udubina u zidu u kojoj se dre razni predmeti ponikvica proplanak, polje u planini meu umom ponistra prozor, okno ponjavci manje i laganije pokrivke ponjavka stranja vunena pregaa
ponjavke dvije iroke vunene pregae, koje opasuju tijelo i veu se sprijeda i straga; obojak popasak poslijepodnevno ili jutarnje izvoenje stoke na pau blizu sela Pop Dukljanin zapravo barski biskup Grgur (biskupovao 1172-1195) u svoj ljetopis umee puke legende popeena pea marama sa dvije izvezene pruge na suprotnim stranama popelnica udubina na ognjitu u koju se sprema popeo poponac vrsta mirisne trave poponica, popunica trostruka mrea stajaica, sastoji se od mree sitnih oka (naha, maha, platno) i dvije mree veih oka (arun, poponica, retkija) poprsnica prsni dio koulje; krpa poprug trak kojim se samar ili sedlo vee za konja; kolan, potprug poputina, poputnina hrana koja se daje putniku ili pastiru kad ide na pau; popudbina poralija zemljana posuda za jelo; bljuda, inija, kalenica poramak na koulji rameni dio od kolijera do rukava; poduplata, ramenjaa, potkrpa poramie aplikacije oko ramena na sadaku porat, port luka, pristanite poredue ene koje su se u zadrunim obiteljima smjenjivale na poslovima posluivanja, noenja vode, pranja sua i slinim pomonim poslovima porpet kruh peen ispred pei ili ispod ara portun ulaz, portal sa vratima, kuna vea posejati izmijeniti o Ivanju narukvice, vrst posestrimstva
posestrimstvo obiaj o Uskrsu; u (bijelu) nedjelju iza Uskrsa djevojke iz sela sklapaju posestrimstvo i postaju matke poskoica ples uz glazbenu pratnju lirice posna nedjelja naziv za treu korizmenu nedjelju pospavaa rua sa ipka, za koju se smatra da uspavljuje i smiruje dijete u kolijevci ako se stavi pod jastuk; pospea rua post vjerska obaveza koja nastaje na temelju vjerovanja da se uzdravanjem od raznih jela moe zadobiti milost Boja postat prostor koji dobiva za etvu jedan eteoc postol drvena klompa za gaenje maslina; cokol, kopito, drvenjok posveenica boini ukraeni kruh poa vrpca koju mukarac vee oko vrata; kapa, marama, oglavlje poica enski mali bijeli rubac, mala marama pota odreeno mjesto za lov ribe pot zemljani lonac potegae pokretne mree za ribolov potez slatkovodna mrea zaimaa; mali kriak potenice dvije daska koje dre osovine kola jednu za drugu; sranice, potege potinji manje razglaen (svetac) potka popreni sustav niti u tkanju; poutka, vutek potkapak manja kapa koja se nosi pod veom; potkapi, potkapka potkoljenae remeni stegnuti ispod koljena; podveza, potkoljenica potkorica sloj pod korom drveta, liko
potkouljak donja enska koulja bez rukava, oblai se na golo tijelo; privlaak potleuica prizemna kua, esto zidana usuho; evarica potoara vodenica potpaaj iroki muki koni pojas; panjaa potprug kolan na samaru potuk klin kojim se udaraju obrui kada se postavljaju na bavu poturlija hlae sa irokim turom povezaa okruga, marama povijest znanost o konkretnom razvitku, osobito ljudskog drutva povismo platno od lana, vrsta pamune robe povitica beskvasna savijaa od sira povjesmo oiena finija i dua vlakna od konoplje i lana povlakae povlane (ili strune) mree za ribolov povodanj kia kao iz kabla, poplava povojnica dolazak ena kod porodilje povojnik dar djetetu (arapice, kapa ili koulja) to se alje porodilji poslije poroaja povozi klin u ornicama, kod pluga povraaj u tkanju onoliko pree koliko se s vratila u jedanput odmota povraz ribarski konopac, uzica; povrazaa pozakoniti se vjenati se pozder drvenasti otpaci iz vlakana konoplje i lana pozemljua kua koja je ozidana od sama kamena bez veziva, nema tavana; pozemljuica pozemuljka prizemna kua pozlatinski vez zlatni vez po papiru pozoj zmaj, adaja pounac itna i vinska mjera praa stremen, praka
prag kultno mjesto, prebivalite predaka; vrata se sastoje od gornjeg praga, donjeg praga i lijevog i desnog dovratka prahaa ralica kojom se posijano proso preorava pralica eljezna poluga za vaenje kamenja praljak eljezni iljak kojim se rade opanci pramalie proljee pranica menstruacija pratljaa drveno pomagalo kojim se lupaju koulje pri pranju praznica prazna konica praznovjerje religijski oblici koji su izgubili znaenje, prvotnu ili pravu ideju, iji je sadraj izmijenjen praetina peena jaja umuena s branom prija vjenani dar, dota, miraz; djevojaka oprema, vijeno, alatura pr jarac prija individualna svojina pojedinane obitelji ili lana obitelji u zadruzi, odnosno zajednikom kunom vlasnitvu; prija, bakaluk, osobina, osebujak, osebujek, osebuak, osebunjak; osobac preanimizam teorija po kojoj je najprimitivniji oblik religije vjerovanje u tajanstvenu bezlinu silu prebor, prebiranje tkanje, prebirui niti osnove, ubacuju se ukrasi prebor na dasku ukrasna tehnika prebiranjem niti osnove preaga poprene daske na ljestvama, na vodenikom kolu; preaica, preanica preka dodatak na donjem dijelu rala za razgrtanje zemlje predenje pravljenje niti za tkanje ili pletenje
predivo dio vlakanaca iz kojeg se prede prednjaci pastiri, dio druine predodba o vie svjetova ovaj svijet (gdje ive ivi), svijet pod nami (gdje takoer netko ivi i prouzrokuje grmljavinu) i onaj svijet (gdje odlaze due mrtvih) predpasnik, pretpasnik velika bijela pregaa, zapreg pregljaa pregaa pregovaranje, pregovor magijsko lijeenje izgovaranjem tajnih, magijskih formula preja prea, laneno predivo preko palice stvaranje petljica, slino tvornikim frot tkaninama preko papira zlatovez, icom se pokrivaju motivi izrezani od kartona prelevanje izraz za magijsko lijeenje izgovaranjem magijske formule uz gaenje ugljevlja u ai posveene vode prelo ijalo, vrst sastanka u kojima se mijea rad i drutvenost, prelo se, tkalo, ijalo perje, komualo kukuruz, eljala vuna, listao duhan; sijelo, silo, divan prelog dio njive koji se ostavi neobraen da se regenerira prelja osoba koja prede prema vrsta uspravnog tkalakog stana za pletenje rogozom premalie, premaljee proljee premetnjak plug kojemu se daska premjeta s jedne na drugu stranu premetaa platnena pravokutna marama premlice uesnice obrednog ophoda na Pepelnicu prenona voda voda koja prenoi, koja ostane preko noi, kraj bolesnikove postelje
preokumak, prekumak kumov momak, u svatovima nosi barjak preorica preorana njiva, ugarnica preperue obiaj dozivanja kie preprut paprat preslica drvena podloga, tap na kojemu se dri predivo; stoasta, kopljasta, lopatasta, jabuasta ili buzdovanska presnica sirutka presomitaa odjevni predmet povrh koulje, prsluk prea tijesak za groe; turanj preljen, prljen mali koluti od kosti ili roga, koji se natie na vreteno kada ponu presti da ga oteaju pretkivanje na odreenim razmacima se pretkiva drugaijom niti, veinom u drugoj boji pretpeak postament ispred loita pei prevezaa lanena ili svilena marama prez, brez bez pregana juha od brana preitak nestajui, i esto neitki, dio kulture prga kaa kuhana od prosa ili jema; sir pomijean s enjakom ili paprikom i suen na dimu prhnuti poletjeti Pribojevi, Vinko (16. st.) je povezao podrijetlo Ilira, koje smatra Slavenima, s nastankom naroda opisanim u biblijskoj Knjizi postanka, podrava legendu o ehu, Lehu i Rusu; djelo O izvorima i uspjesima Slavena, 1532. pridvorje, pridvrae ograeno dvorite; korta priglavak kratka arapa od vune prijatelji roditelji ija djeca sklapaju brak
prijeboj pregrada u vodi od kolja i prua radi lovljenja ribe prijebor, pribor tkanje, utkiva se zlatna nit u bijelu osnovu; naopani prebor; prebor prijeklad, preklad eljezni naslon, stalak za naslanjanje klada kraj vatre; zaklad, panjug, konj prijesnac, prisnac beskvasna pogaa prikopek ukrasni plastron; kraljut prikupljai pastiri, dio druine primetaa marama, ogrta, nosi se preko koulje primicijska rtva rtva od prvine princ Karneval jedan od sudionika na pokladnoj zabavi koga o ponoi pokapaju kao znak da je proao karneval pripaa onaj dio od stoke koji se ne prodaje nego se ostavlja za kuu; domazluk pripaaj pastirski pojas priplet ukrasni sastavni av, tehnika bijelog veza prirodno-svemirske tranzicije prirodni prijelazi, poetak novoga vegetacijskog ciklusa u proljee, umiranje i ponovno raanje Mjeseca, suneve mijene pripuz mukarac koji se prieni u eninu kuu; prienja prisad zemlja na kojoj je prije bila loza, a sada se uzgaja povre prismuditi pripaliti, nagorjeti prisnac suhi kola sa sirom prinica dio sedla, palica privlaka mrea povlakaa, kao oduga kesa na raljastoj motki prienjivanje dolazak mukarca u zadrugu ili eninu kuu nakon vjenanja prlie mjesto u dvoritu gdje se ubivena koko preliva vrelom vodom i gdje joj se upa perje
prljaa eljezni ara kojim se drva turaju u klainu, vapnenicu probni brak brani institut, oblik branih odnosa gdje iskljuivo ena dolazi u kuu potencijalnoga mua na probni rok u kojemu mora dokazati da je sposobna odgovoriti na sva oekivanja mua i njegove obitelji; ne spada u predbrane odnose jer se partneri u probnome braku smatraju u neku ruku ozakonjeni proboj tehnika rezbarenja gdje su motivi potpuno izrezani u drvu procesija vjerska ili obiajna povorka koja ide s jednog mjesta na drugo produktivno hranjenje stoarstvo i zemljoradnja profilaktiki in zatitni, preventivni in proja kukuruzni beskvasni kruh prokurator mali funkcija i dunost u bratovtini prokurator veli funkcija i dunost u bratovtini proljetni obiaji obiaji od Cvjetne nedjelje do Duhova; okupljeni oko dolaska proljea proricanje magijski postupak predvianja dogaaja u budunosti prosluk ukrasni enski prsluk, muki prsluk od crnog baruna prostica jednostruka mrea stajaica za raznu ribu; sanadia prostina obino, prosto ruho, nosila se i za alost prosvita velika vatra paljena na kakav blagdan proe ograda od dasaka ili kolaca proek vino od suenoga groa ili od ukuhane ire proirena obitelj sastavljena od dvije ili vie nuklearnih obitelji; oznaava srodstvo
lanova obitelji; esto se uopeno naziva zadrugom pronja predsvadbeni in, pregovori o vjenanju, proenje mlade; snuboki, snuboenje, uprosi prova pramac, kljun broda, prednji dio lae provaljenica zimska suknja od debelog valjanog sukna provodadija osoba koja navodi prosce na djevojku, posrednik; navodadija proanj dio koji proanje prva etelica prpac starjeina ili kolovoa prporua prporue ophodi za kiu sa zelenim granama i cvijeem prstac vrsta koljke, duguljasta poput prsta prnjak krzneni prsluk prura tava, tiganj prurate, prunate uskrsni utipci; fritule prtenina naziv za otkane materijale izraene od niti biljnoga porijekla (pamuk, lan, konoplja); prteno prtit, prtiti tovariti (na ivinu) pruglo zamka za zvjerad, s petljom pruanka bod kod veza brojem prva kua kuhinja kod brvnaica; ugljenica prvenac prvi roj u konici; ranko prvi, prvinac, prvijenac svat predvodnik, predvodi svatovsku povorku; vojvoda, dolibaa, dei, poklojni prvi Boi naziv za Svi svete; prvo elo Boia, prva noga Boia prvii prvi posjet mladenaca, nakon svadbe, mladenkinim roditeljima; povrati prvidan ponedjeljak prvi ljudi predodba analogna s biblijskom priom o raju, esto su to divovi
prvina, prvine prvi rod prvinkinja ena koja prvi puta raa psoglav prikaza, lik sa pseom glavom pucal dio bunara puce dugme, spona s ukrasnom funkcijom puka etimologija nestruno tumaenje znaenja rijei na temelju slinosti ili istovjetnosti naih rijei s tuima bez obzira na sutinsku srodnost pudar unajmljeni uvari koji su vinograde uvali od ptica puhalo cijev od trske za raspirivanje plamena pula kukuruzna kaa pulac mladune magarca; pule, pulak pulaz velika ploa koja stoji na jeermi navrh prsiju povie toka, sa strane su manje ploice pod kojima su kope pulentada vjetar jugozapadnjak puletkanje kupljenje ostataka nakon berbe maslina pulija puce, kopa; ukrasni predmet od kovine; priiva se na odjeu pulini maleni okrugli areni komadii papira kojima se posipa u karnevalu punac, punica enin otac, majka; tast punela svilena ahura punduka opanak na vezice punica enina majka (muu); mama punta bol miia uzrokovan prehladom; upala plua puntapet zlatni ovalni bro ukraen listiima i cvjetovima od filigrana puntarol iljasto dlijeto za obradu kamena punta smrti stanje tik pred smrt
punjara polica u zidu na kojoj su naslagane razne stvari pupkorez noi za sjeenje pupane vrpce pura kaa kuhana od kukuruza, kukuruznog brana purgarsko odijelo vie graanska odjea, odjea s velikim gradskim utjecajem u kroju i materijalu; civilsko odijelo, varoka odjea pusni utorak pokladni utorak pust karneval, poklade; figura od slame i dronjaka za vrijeme karnevala, krnjo; prostira svaljan od vune, pustina pustina debeli pokriva od valjane vune, na kojemu se spava pustopa mjesto gdje je svakome slobodno pasti pustosvat sudionik svadbe bez posebne uloge pua debela udica s mnogo ravnih iljaka naokolo; karamela pul buketi punica pe za suenje voa putila sprave za sputavanje prednjih nogu stoci; od drva ili kovine; bukagije, puto, klato putina sporedni put, jarak pored puta putunja brenta, drvena posuda s naramenicama u kojoj se pri berbi nosi obrano groe
R
raca rod, porijeklo Radi, Antun (Trebarjevo Desno kod Siska 11.6.1868 - Zagreb, 10.2.1919) studirao slavistiku u Zagrebu i Beu 1891-1892. godine. Doktorirao iz filozofije 1892. godine temom O nekim eshatolokijem motivima u hrvatskoj knjievnosti. Zaetak
modernoga etnolokog istraivanja u Hrvatskoj smatra se izdavanjem Radieve Osnove za sabiranje i prouavanje grae o narodnom ivotu, iz 1897. godine. To je upitnik za istraivanje i obuhvaa sve to se u to vrijeme smatralo narodnim ivotom. Na temelju ovoga upitnika skupljena je ogromna graa o narodnom ivotu u Hrvatskoj i u ostalim junoslavenskim zemljama. Razradio problem narodne kulture i narodoznanstva (etnologije) kao znanosti. rahet napravica za biljeenje debljine drva rahta konjski pokriva raj mjesto gdje prebivaju due umrlih, zemlja obilja, otok blaenih, virej rajni pokojni rakaman izvezen, ipkan rakija pie dobiveno u sredini procesa peenja rakije, najbolje za pie rakno teaki enski crni vuneni al; kratki al od plavetna sukna ral 1600 hvati zemlje ili dva dana oranja; rali ralica mali plug kojim se ore samo sa dva vola po strmijim njivama ralo simetrina oraa sprava ramenjaa poramak na koulji ramina limeni sud, posuda, kanta rankine zlatne naunice raonik oralo, leme rasa soj, vrsta, sorta; povijesno nastale grupe ljudi obiljeene odreenim skupom drugorazrednih vanjskih fizikih osobina bojom koe, oiju, kose, uzrastom itd. raskoljenka koulja, sprijeda ili nazad ima razrez
rasoje ruice na plugu; rasohe rasol sok od kiselog kupusa raspelo apotropej religijskocrkvenog podrijetla, protjeruje vjetice i ubija vukolake raspetnik uskrnji ophodnik; kriiar rasplit, rasplet izvlaenje niti potke i obavijanje ostalih niti koncem, tehnika bijelog veza raspon kod pluga, preka iznutra povie plaza, raspinje ruicu od ruice rastepena sela razasute kue, razbijena sela rastoka mjesto gdje se voda razbija, odvaja rastri razrez kod suknje, haljine; prorez, prostri rasuhe drvene vile za okretanje trave kod suenja raa enski nakit za glavu; vrsta debele tkanine, sukno raa, raevina vrsta suknje raak raljasta grana na koju se namataju niti, za namatanje niti s vretena, runo i okretno; motovilo raica domae sukno raketa vrsta kape ralje dodatak na donjem dijelu ruice kod rala; sasvim malo razgre zemlju ratar ora, rataj ratilo naziv za plug, kolica (rudo) i jaram zajedno ravnjaa kapa koja je gore ravna raz kod pluga daska prikovana izvana na desnu ruicu da odbija brazdu raza, raz vrsta svilene tkanine, atlas, saten razbludnica ovca ljubimica pastira razboj tkalaki stan razdvoj kamen ili drugi znak koji razdvaja dvije njive ili sl. razdvojena zadruga veinom rodbinska zadruga gdje svi
lanovi ne ive na istome mjestu, pod istim krovom ra fini atlas razboj horizontalni tkalaki stan; stativo razgovarati vraati razgovaranje lijeenje (od zmijskog ugriza) razgovarati za zgrihe lijeiti glavobolju razor trag oranja, izmeu dva razora je slog recelj ruke na kositu (drku) kose rea, rjea vrea u koju se stavljaju masline pri tijetenju; porta ream ptica mamac za druge ptice; mamac openito rein naunica noena u jednom uhu reine, reini, rein naunice, minue redelin drveni tap s ploicom na dnu za mlaenje maslaca u stapu redina tanko i prozirno platno redue ene koje su se u zadrunim obiteljima smjenjivale u kuhanju; kuvarice, inice reful udar vjetra; refuja rekla kratki kaput od tamnomodre vune s ukrasnom bordurom na rukavima i donjem rubu; pencla, pencl; bluza s pravim krojenim rukavom, irokim u gornjem dijelu; haljetak religija vjera, vjeroispovijest; moralni i prirodni svjetonazor prihvaen od neke grupe ljudi relikt stvar, pojava sauvan kao ostatak iz davnih vremena, a nalazi se jo samo u malom broju na nekim ogranienim podrujima relikvija ostatak, predmet tovanja, obino tijelo, odjea
ili dio odjee kojeg vjerskog muenika Relkovi, Matija Antun (Svinjar, danas Davor, 06.1.1732 Vinkovci, 22.1.1798) napisao Satir iliti divji ovik (prvo izdanje 1762, drugo 1779. godine). Pie o drutvenim odnosima u Slavoniji, a osobito o funkcioniranju zadruga u 18. stoljeu. Propagira europske uzore nasuprot turskom feudalnom sistemu. remeta pustinjak, isposnik; crkvenjak, zvonar u crkvi remiza spremite za kola, kolnica repaa zvijezda repatica repai udovita, ljudi koji se rode s repom repni kola savijaa sa sirom i repom rera glazbeni oblik srodan ojkanju reeto sito s krupnijim otvorima, slui za vijanje ita rema konjsko oglavlje retkoseja veliko reeto s mreom od lika za prosijavanje zrnja reza zasun, zatvara rear eir s perjanicom rg zaimaa od dugoljaste tikve rigadina platno od pamuka; latiina rigolanje kopanje pijukom i motikom i do 80 cm dubine rikaman izvezen ril ovei drveni ealj za kidanje lanenih glavica sa sjemenom rinica naunica, minua ris vampir; magijski krug u obrambene svrhe riani pravoslavci Srbi (za katolike) Ritter-Vitezovi, Pavao (16521713) opisuje ivanjske obiaje i proglaava uzvik lado imenom prahrvatskoga boga ritus obred, vjerski propis, obiaj ritual skup obreda koji se vre uz neki religiozni in i
predstavljaju njegovo vanjsko oblikovanje; obred riva ureeni obalni prostor riza uska traka na odjei od ohe, kao ukras rizanci tjestenina rizano arhaina tehnika ukrasa, izriza Rkai katoliki naziv za pravoslavce; Arkai robaa suknja do struka; koulja od domaeg platna s dugim rukavima rod oblik drutvenosti, bave se lovom ili ribolovom, usklauju se seksualni odnosi, razvija se svijest o rodbinskim odnosima; gens, klan rodinci dani u proljeu kada pada krupan snijeg; lastinci roenice obino tri, koje kod poroda odreuju sudbinu; suenice rog uplje doglasalo; aa; spremnica za barut rogacjun, rogacjuni tri prosna dana prije Spasova, crkveni ophod, procesija i molitve za polja roga motika sa dva roga; dikela rogi stalak uiven u kosu, podloga za kapicu; kobasica rogonje pokladna ophodna grupa rogulje ralje na dugakom drku, kojima su pomicali lonce na pei; burklje rojenje okupljanje pela rojstvo rodbina rokavci enska kratka platnena koulja rokoko sveani, uz tijelo krojeni kaputi od baruna, Baranja romanija svijetlocrveno stolno groe romijena bakrena posuda, vedro, kabao rotni suci, porotnici davni nain presuivanja, narodni sud
rova tapii za diobu mlijeka kod stoara, pastirski kalendar; rabo rovnjae kuine kojima se pokrivaju ukopani krumpiri da se ne smrznu rozgalice oblik ojkanja rozgva, rezgva loza, grana obitelji; vria rozi tajno ili javno pokazivanje kaiprsta i malog prsta (rogovi) ispruenih na ruci u znak magijskog odbijanja uroka ili nagaza roarija, ruarij, ruzarij, rozarij krunica, brojanice, oenai; kralje roenice puhaka glazbala s dvostrukim jezikom tipa oboe Roi, Vatroslav (Prodindol, kraj Jastrebarskog, 13.3.1857 Zagreb, 6.3.1937) pisac monografije Prigorje u Zborniku za narodni ivot i obiaje, 1907-1908. Napisao je vie lanaka o jezinim pitanjima i dijalektu svoga kraja. Bio je uitelj i profesor na preparandiji. rono ulje ulje u kojemu su otapane latice rua rub ensko prastaro oglavlje u primorju, dugaki povoj koji se omata oko glave; pravokutni komad platna za omatanje glave rubaa duga suknja priivena na prslui rubaa, robaa (dvodijelna) enska i muka koulja, rubina; suknja od domaega lanenog platna rubaa pisanka suknja za bolje zgode, gusto protkana tehnikom tkanja na ibe ruban vrpca, traka rubec crveni svileni rubac
rubina temeljno ruho od istog platna, dugaka enska platnena koulja rubina arenka djevojako ukraeno temeljno ruho rubinka donja koulja, nosi se ispod rubine rublje donji odjevni sloj ruice noge, stegna, kvake, rasovi; plug ima dvije koje nisu jednake; ralo ima jednu ruicu rudo, ruda spaja kolica i volovski jaram ruh rog, stara pokladna igra ruho sve ono to se podrazumijeva pod pojmom narodna nonja; haljine, roba, oprava ruho, ruvo prilikom udaje djevojka uz odjeu i obuu, posteljinu, stolnjake, katkad stoku i sl. dobiva i novac ili zemlju; sprema, oprema, otprema, dota, tal, del, ris, pridav rukatke grubo, neocakljeno posue rukovan zaruen rukovet ono to se moe uzeti jednom rukom runo vuna, ovje krzno rupek maramica ruralan koji se tie sela, seljaki, poljodjelski, zemljoradniki rusalka umska i vodena vila kod starih Slavena rusalje naziv za kranski blagdan Duhove; rusalji ruica plahta kojom se zaogru ene protiv kie ili zime ruvo kuno i odjevno ruho rumarin sredozemna biljka, simbol radosti a naroito svatovske
S
sabat raspojasanost, orgija
sabatlija sveano odijelo Sabolovi, Martin (1730-1801) za potrebe knjige Antona Karla Gottloba Prve crte pokuaja o izvoru, ponaanju, obiajima, mnijenjima i znanjima Slavena, 1789., alje priloge o izgledu sela, nainu ivota, obiajima, kolima, crta plug sa nomenklaturom i dr. sa, saa pekva, peka, vrnik, etka; plitak eljezni sud pod kojim se pee kruh saica vrsta ribarske mree zaimae, mreica je razapeta na luku od pruta, a ovaj uvren na drku; sak podima, oprara, janka samarica ribarska mrea koja se baca i koju priteu prema dnu olovna zrnca; ora, oaz, riaglo, riijak saura kotarica od slame u kojoj stoji kruh prije nego se metna u pe; saurica sadak enski zobun, jeerma sadiljka drveni klin za saenje; sadaljka, sadilica saguma mjera u obliku tapa za mjerenje sadraja baava saja vrsta fine crvene ohe; enska haljina bez rukava; gornje lice papue sak kronje za noenje slame, tralje, mreale; mrea za ribolov saka bure za vodu; ogrta to ga nose starci Sakalibi (Sakalibah) arapski naziv za Slavene sakaluk ogrlica, erdan saketa torbica, kesica, vreica sako kratki muki kaput sakritan, sakristan posluitelj u crkvi, raznosi ar na Uskrs, izrauje palme na Cvjetnu nedjelju Salamunovo slovo apotropej, geometrijski lik, pentagram ili
heksagram, ucrtava se iznad kolijevke ili na staju; Solomunovo slovo salamura slana voda s razliitim zainima u kojoj se prepapira meso, rasol sala imanje s gospodarskim zgradama salbun pijesak salinac dio saonica koji ide po snijegu salma buzdovan, topuz samar drveno sedlo, prednjica sasvim obla od jednoga komada; tovar, tovarnica samardija sara, sedlar, remenar samica tambura kao solistiko glazbalo samocid isti med koji se ocijedi sa saa samodola dolazak udavae u kuu bez pristanka enika, zbog otezanja vjenanja, esto prethodi predbrana obveza; dobjeglica samojede enski kaput sa dugim irokim rukavima samokres pitolj, kubura samotok ulje dobiveno hladnim postupkom, tj. drobljenjem; diviino, nevereno, prisno, sirovo, puvenik, puveno, puheno, lotnjak, lonjak, nonjak, lanbik, pajveno; med koji sam istee iz saa santina prostor na dnu broda izmeu brodskih rebara sapon, saponi tapii u krosnama, prvi i stranji valjak na kojima stoje stativice sara sedlar, remenar sarice stativice za vratilo stana saruk pletenica; ovijanje glave alom, pekir satana avo, vrag, zao duh saten svilena tkanina vrlo sjajna na jednoj strani
satir u starogrkoj mitologiji je jedno od niih boanstava koje se odlikovalo pohotljivou satkanica satkana suknja ili pojas saturnalijski karneval ei u urbanim okrujima i skloniji drutvenoj kritici Savistar Silvestrovo saz vrst tambure sebica prostija vrsta lana; muligin seija poiroka, uza zid postavljena klupa prostrta ilimima sedef blistava masa kojom je obloena nutrina koljke i kuice nekih pueva sedeflija predmet optoen sedefom, npr. puka, tambura sedefli tambura s ukrasima od sedefa; bisernica sedlo pomagalo za noenje tereta na konjima i mazgama, naprijed ima dva drvena komada koji se ukrtaju i tvore dva roga sedmaci mjeseeve mijene sedmine, sedmane gozba u poast pokojnika, obredno zajedniko jelo poslije pogreba; karmine segmentirana drutva oznaava akefalna drutva, ije ureenje postoji paralelno u vie segmenata; njihovo ureenje se sastoji u ravnopravnom paralelnom postojanju vie egzogamnih rodova koji su meusobno povezani mnogostrukim enidbenim odnosima; ne postoji centralna vlast; drutvena ravnotea se odrava egzogamijom roda i endogamijom plemena; njihova karakteristika je identitet srodnikog ureenja i politikog poretka seka enino oslovljavanje jetrve ili zaove ako su bile vrnjakinje seksizam tenja da se poslovi i uloge u drutvu strogo odijele
na muke i enske, segregacija na osnovu spola selite mjesto gdje je nekada bilo selo; povremeno stanite, etapa na putu Seljan, Mirko (Karlovac, 5.6.1971 - Peru, 1913) s bratom Stevom poao 1899. godine na put oko svijeta. Proveli su etnografska istraivanja podruja Rudolfova i Stefanijina jezera. Godine 1903. odlaze u Junu Ameriku. Tijekom ekspedicije u podruju Amazone Mirko pogiba. Braa Seljan objavili su razliite putopisne crtice na mnogim jezicima. Zbirke materijalne kulture iz Etiopije i June Amerike poklonili su Etnografskom muzeju u Zagrebu. Seljan, Stevo (Karlovac, 19.8.1875 - Ouro Pret, Brazil, 7.6.1936) istraivao, putovao i pisao zajedno s bratom Mirkom sena boravi nou na mei i u mraku lovi ljude senj dio rvnja; ipka na kojoj stoji paprica seoska endogamija izrazita u Hrvata, sklapanje braka s partnerom iz vlastita mjesta, upe seoski kralj boini i novogodinji izbor kralja sa znacima vlasti, pratnjom, vlau, aenjem; smijeni kralj, doa sepet pletena koara serenada podoknica, pozdravna pjesma sersan konjska oprema sestrenje nazivni pandan bratimljenju, sklapanje posebnih nekrvnih odnosa meu enskim osobama, ali s manjim drutvenim znaenjem od bratimljenja, to je u vezi s subkulturnim poloajem ene u
drutvu; sestrimljenje, sestrinstvo sestrina sestrina ki enskoj osobi sestri sestrin sin enskoj osobi Severovi, T. istraivao i pisao o etnografiji umberka. Suraivao sa Etnografskim muzejom u Zagrebu. shodi vanjsko stubite si vjedro za vodu, uglavnom bakreno ili emajlirano sidim ue, jelek sijelo, silo vrst sastanka u kojima se mijea rad i drutvenost, prelo se, tkalo, ijalo perje, komualo kukuruz, eljala vuna, listao duhan; prelo, divan sik, sjek usjecima na kraju, brvna (na brvnari) su po pravim kutom povezane u produeni preklop silah, silaj pojas u koji se zadijeva oruje; panjaa, silav, bensilah, bensilav silidik daica kojom se ito skida s mjerice pri mjerenju silja jelek simbol mnogo vie od obinog znaka: on upuuje s one strane znaenja, ovisi o tumaenju, a ono o nekoj vrsti sklonosti; znak znamen, biljeg koji predstavlja, oznauje neki pojam ili na njega podsjea, smislena slika simpatika magija magija koja izaziva protudjelovanje; magijski postupci ija se snaga bazira na slinosti postupaka i stanja koje se time eli postii sindir lanac, verige; nakit u perinu singava crna ovca sini dva panja badnjaka, trei je otac sinija niski stol za blagovanje; bakrena ili bronana ploa na tronogu; sofra
sinovac bratov sin mukoj osobi sinovica bratova ki mukoj osobi; era sinjal signal, oznaka sinjavo sivkasto, mijeana crna i bijela prirodna vuna sipac morsko vabilo za sipe sirada plavetni konop za optakanje haljine sirar proizvoa ili prodava sira sire kvasina, ocat sirena morska nimfa koja je svojim pjevanjem zavodila pomorce na opasna mjesta gdje su pogibali sirene vile koje su se povukle ivjeti u more sirinava vuna ostriena ali neoprana, neoiena vuna ovce, onakva kakva je bila na tijelu ivotinje, proeta njenim znojem i komadiima razne neistoe sirite osueni elui malog teleta ili janjeta, slui za sirenje; sirie sirnica koara ili mrea za suenje sira u zraku; slatki kruh koji se spravlja o Uskrsu sirutka tekuina koja ostaje iza sirenja sialj sijeanj; sianj, sian sitari obrtnici koji izrauju sita sjecalo kresivo, sprava za paljenje vatre sjea postolje ili kolibica nad vodom, iz koje se lovi riba sjek kua od dugakih i debelih brvana koja su na krajevima usjeena jedno u drugo sjekira vjerovalo se da (kamena, neolitika) sjekira, spremljena u kui na tavanu ili zaticana iza grede ili strehe, brani od udara groma; kamena strela, strelni kamen, strela sjenica koliba od sirova granja sjenokos livada, sjenokoa; vrijeme kada se sijeno kosi
sjerina neoprana, ostriena vuna ovce skale kamene stube skancija polica; skancil skarifikacija ukraavanje tijela nanoenjem ozljeda na koi, direktnim zarezivanjem po koi sklavina istarski pokriva sklepanec pojas za kljueve Sklevicky, Lydia (Zagreb, 7.5.1952 - Zagreb, 21.1.1990) studira na zagrebakome Filozofskom fakultetu, 1976. godine diplomira sociologiju i etnologiju. Radi u Institutu za historiju radnikog pokreta u Hrvatskoj do 1988. godine, kada prelazi u dananji Institut za etnologiju i folkloristiku. Glavno istraivako podruje joj je povijest enske emancipacije. Posthumno joj je izdana knjiga Konji, ene, ratovi, Zagreb, 1996. sklopnice dvije kaike (posna i mrsna), koje se sklope jedna u drugu i nose o pojasu skorup vrhnje, slaka skornja izma, kornja skretan predmet koji se nabire, skree skretanje nabiranje rublja; uglaaju se nabori, utuu manjim kamenom te se oteaju pomou korita skrinja, krinja drveni sanduk; kasela skudari ogrlica od koraljnih nizova skunfija kapa uivena od crne svile skuta obrani skorup skuti donji dio rubine, koulje; donji dio enske koulje skutii jednostavna bijela podsuknja iste duine kao i koulja slar trijem pred kuom, balkon
slamnjaa vrea napunjena slamom s koje se jede od badnjega dana do mladoga boia slavenski jaram podbradni tip jarma, jaa gredica iznad ije, slabija gredica ispod vrata slipci prosjaci; bokci, pekljari smesni kruh kruh od mijeanog brana smilje, kovilje i neven nakit djevojaka smok mesna jela; bolja vrsta jela smotak prea skinuta s raka smra, smr smreka smri osvjeavajue bezalkoholno pie od divljih plodova smrt prikazuje se kao sablast, bijela, mrava i runa ena snaja, sneha, sneja snaha, nevjesta, sinova ili bratova ena mukoj i enskoj osobi; nevista, snaa, snaica snovaa okretna sprava za pravljenje osnove; snovaljka snovanje pripremanje, pravljenje osnove, osnutka snuboica, snubokalja brana posrednica; poprdulja, provodainica snuboki prosci; snoboki soba prostorija sa krevetom, stolom, klupama, pei; prva hia, ia socijalna antropologija prihvaa funkcionalistike metode; funkcionalistiku analizu stavlja u okvire socioloke znanosti; znaajni predstavnici: Emile Durkheim, Marcel Mauss, Lucien Levy-Bruhl, E. E. Evans-Pritchard so vrsta pregiba na suknji soj rod, pleme, narod, koljeno soje, sohe jaki drveni stupovi sojenice, sonice, sonice brvnare, graene na sohama, drvenim stupovima sokaica, sekaica kuharica
sol apotropej mineralnog porijekla, zbog otrog okusa solarni kalendar razvili su stoarski narodi; sunev kalendar solarni kult tovanje Sunca solila mjesta gdje se ovcama povremeno daje da liu sol soparnik poljiko jelo, varijanta pite zeljanice sopile, sopele puhaka glazbala s dvostrukim jezikom tipa oboe, mala i vela sopila; roenice soprapiin pregaa sorgu perjanica sororat obiaj da se udovac oeni sestrom svoje preminule ene sotianka vrsta koulje sotokotul podsuknja od bijelog tvornikog platna soto tkanje od najfinijeg pamuka; merim sovjelo unak na razboju; sovilja spada kratak ma, vrsta bodea spara podloga od krpe za noenje tereta na glavi; kotrlj, kotulja, svitak Spasovo 40. dan iz Uskrsa, pastirska svetkovina, ophod kriara, pomini blagdan, obino u svibnju ili lipnju; Krievo, Krii, Sensa, Sensova spice ipke za poculicu oko ela spirit duh, dua, utvara, prikaza spiritizam vjerovanje u zagrobni ivot duhova umrlih ljudi i u mogunost openja s njima s police davanje privatne imovine nekom sumjetaninu izvan kue na obradu spona sapetljaa na koulji, koni kojim se vee koulja na zamku sponje kope nainjene od ice, uvijek su u paru: kukac i kovica; parovi sprega, sprea kooperativni obiaj, ugovorni odnos, pomo u tegleem blagu kod gospodarskih poslova, to
dvoje dogovorno pruaju jedan drugome; suvez spret eravica sprianje, prianje tekst oprotaja od pokojnika sprta, sprtva koara srce srebrni privjesak srdelara jednostruka mrea stajaica ili potegaa za srdele srebro apotropej mineralnog porijekla, zbog vrijednosti, istoe i boje sredoposna nedjelja etvrta korizmena nedjelja; purgatorska nedjelja srma srebro, srebrni konac koji se upotrebljava za filigran i za vez srpac, srpak trava za bojenje ute vune staburina deblo, panj, trupac staica mjera za duinu u obliku pruta staun trgovina stailo koji zbija ale u svatovima, esto smijeno opremljen; au, debeli svat stajae ruho najsveanija odjea stajaice stajae mree, spuste se iz broda i uvrste stan nastamba izvan sela u kojoj netko boravi cijelu godinu sa stokom; dio je zadruge stanite mjesto gdje se netko nastani stan, stative vodoravni tkalaki stan; krosna, vuin stan koulje oblik vree, tkanina preklopljena na pola kod dinarske koulje stanje sklop gospodarskih zgrada stap drveni sud u kojemu se radi maslo star mjera od dubenog drveta za itarice i druge proizvode stara parta stara djevojka, usidjelica stareica u zadrunoj obitelji glavarica kue, domaica
stari svat ugledan mukarac na elu svatova, stariji od ostalih svatova; stareina, starjeina staro sito ples koji je u prolosti bio vezan s kultom plodnosti starovirsko ruho stariji sloj nonje u Slavoniji starosno naelo vee vrednovanje starijih osoba u drutvu stative tkalaki stan, razboj, tara stea anterija koja se nosi na blagdan steak isklesani kamen koji se stavlja na grob ili na kakav drugi biljeg; kamenje starovirsko stelja naramci slame i suhog lia da blago bude na suhom; uanj Stepanov, Stjepan (Osijek, 30.1.1901 - Zagreb, 11.6.1984) etnomuzikolog i glazbenik. Kao djelatnik Instituta za etnologiju i folkloristiku od 1954-1965. prikuplja i znanstveno obrauje opsenu melografsku grau, ali i bogatu folkloristiku i etnografsku grau. stepka tekuina preostala pri pravljenju maslaca stereotip etnografsko tipiziranje; vrijedi u principu samo za one druge stifle crne ili ute cipele stigma znamenje, znak, toka, obiljeje, ig, biljeg, oiljak Stipanje, Stjepanje, tefanje 26. prosinca, dan konja, seljaci izlaze vani s konjima i utrkuju se stisak mjesto gdje se dvije ivice saiju stiva tovarni prostor na brodu, brodsko spremite za teret stivan nevjestinski ukras stjegonoa barjaktar, zastavnik stog sijeno sloeno oko stoine; plast
stogodnjak stara, davno tiskana knjiga stoka apotropej ivotinjskog porijekla, zatita od zlih sila; i dijelovi ivotinja bili su apotropeji stolec stoliica, niska stolica, tronoac stolnica tkani stolnjak stomanja muka koulja; koulja nabrana oko vrata i na rukavima Stomorina Velika Gospa stopanica ena koja u stoarskim sredinama vodi domainstvo stopanin domain, gazda stopina stopa, otisak stoina visok tap oko kojeg se slae sijeno; stoer stoie stog strain morska mrea povlakaa, kao uglata klinasta koara stravine nadnaravna bia, pojave koje plae ljude, dogaaji na granici vizija i halucinacija; plaine, danje streka zlatom izvezeno odijelo strievii meusobno nazivanje djece dvojice brae strija streha strijela munja, grom u staroj mitskoj predaji te u narodnim uzrekama; strila strija ljetni lagani slamnati eir iroka oboda strienje ianje ovje vune strievina najfinija vuna strug, struk sprava za slatkovodni ribolov, slina parangalu struga zidom ograen prostor za stoku; posebni dio tora za jutarnju i veernju munju; ravan pred kuom, proireni dio ulice u selu struganjka drvena zdjela, razne veliine i namjene, iz jednog komada izdubljena struka dugaki i ui komad tkanine, krpet; pastirski plat-
pokriva od vune i kostrijeti sa dugakim resama, gunj, ebe struke ogrlice od jednog ili dva niza staklenih zrnaca strukturalna antropologija primjena strukturalne metode u etnologiji i prouavanju kulture; preko jezika i drugih kulturnih dobara dolazi se do nesvjesnog; apovijesni pristup; najznaajniji predstavnici: Claude Lvi-Strauss, Edmund Leach strukturalizam odjeljivanje kulture na strukturne dijelove; preuzeto iz lingvistike te primarno lingvistika metoda strumica rukovet lana strunica tokarski stan stucka zemljani vr za pie; krugla, korov studenac izvor iz kojega se zahvata voda stuha vjedogonja, vjetac, vilenjak stupa nazubljena poluga koja udara po rukovetima, koje su prislonjene na donji nazubljeni dio, podie se nogom; ureaj pokretan vodom koji velikim batovima udara sukno; valjarica; ostaci konoplje ili lana, kuina subaa poljar, uvar polja Sudamja sajam sv. Duje u Splitu, zatitnika grada suenice vilinska bia koja odreuju ovjekovu sudbinu u asu roenja, porodna demonska bia, obino tri, koje kod poroda odreuju sudbinu; roenice, sudbine, sudbinice, sujenice, sudnice, rejenice suhozid slaganje neobraenog kamena bez vezivnog sredstva suhozidica prizemna nastamba graena kamenom u suho, bez vezivnoga materijala; potleuica
suk panj, posebice badnjak, glavnja sukanac debeli sukneni pokriva za krevet suknena kecelja tamna vunena pregaa sukno tkanina od vune, tkana u etiri nita sukub enski vampir; enski demon koji spolno opi s usnulim ljudima sular kamena terasa ispred vrata; balatura sunani prah pojam za unitenje nekoga ili neega, razbijanje u najsitnije estice, prainu supa juha supkultura kultura ili segment kulture koji nije priznat od vladajueg dijela drutva, bilo koja kultura ili njen segment koji ivi paralelno sa oficijelnom kulturom: kultura ena, djece, staraca, homoseksualaca, rock kultura itd. supkulturne razlike razlike unutar jednog manjeg ili veeg podruja sline kulture suraica, surica ra se sije mijeana sa nekim itom, ito u kojem ima vie rai nego penice surka, surina kratki kaput od sukna, kabanica; surica, menten, beke, kudmen survival ostatak iz prolosti koji se jo danas vidi u narodnim obiajima i vjerovanjima susvita svretak svijeta, sudnji dan suac suhi snijeg, koji kripi pod nogama sunik bezvodan oblak suvar, suva mlin na pogon stokom suvat mjesto gdje se ljeti uvaju goveda suvez kooperativni obiaj, ugovorni odnos, pomo u
tegleem blagu kod gospodarskih poslova, to dvoje dogovorno pruaju jedan drugome; sprega suveznici partneri u suvezu, obino ljudi unutar istoga sela svaa nevjestina sestra svagdan svakodnevica, ustaljeni tijek ivota i rada, ovisan o godinjem dobu svak sestrin mu enskoj osobi, mu mueve sestre; svojak svaldanica nabrana suknja svalde, svaldi nabori na odjei sv. Andrija 30. studeni, obiaj nagaanja djevojaka o buduem eniku i uope o sudbini svast, svaja enina sestra svastika zaobljeni kri s kukama, motiv sunca indoevropske starine, najznaajniji motiv ara na pisanicama; ogorica, svast svatovi svi sudionici svadbe; glavni sudionici svadbe; svati, svaa, pirovjani, pirovljani svatovska grana svadbeni obiaj, grana s etiri ogranka koja je nakiena i utaknuta u kri ili kola, a koja se prodaje, daruje ili otkupljuje za mladu; svadbena grana, jabuka, gorica zelena, kravalj sv. Barbara 4. prosinca, sijanje penice, gatanje, proricnje, obiaj polaenika sv. Bla 3. veljae, blagoslov grla sveanica koulja za svece svekar muev otac (eni) svekrva mueva majka sven uganue svetenje blagoslov jela na Uskrs; posveenje sveti kutak dio kue gdje visi raspelo uz nekoliko slika s biblijskim motivima svetinja izvor kojemu se pridaje ljekovita mo svetlo dijadema na glavi; parta
sveza vrpca otkana od svile i zlata sveanj straga svezana vrpca; fjok, mala, pantljika sv. Filip i Jakov 1. svibnja, ukraavanje zelenilom, podizanje maja; Filipovo, Filiplje svibovina vrbovina, drvo vrbe svialo brodska eljezna sprava s nekoliko rebara u kojoj gori vatra sviar ribar koji u ribarskoj druini radi na sviama sviarica brod koji lovi po mraku, na sviu, pomou svjetlosti Svijenica 2. veljae, Svitlo Marinje, Kandalora, Svenica; ene prave svijee i daju ih blagosloviti; ophod sa sakupljanjem darova svilaa koulja, svilena koulja svilaj, svilaja koni pojas s nekoliko listova, pregrada svilec lan finoga vlakna, fini lan; preja svilica svilina vrsta morske trave svilopis u cjevicu kiice (za aranje jaja) umetne se svilena nit, pa vosak ostavlja tanje linije; naziv za jaja obojena u vie boja svinjak obiajna vatra Velike Ivanje svinjar pastir svinjarica lepinja, boini kruh sa oblikovanih dvanaest sisa svinjokolja vrijeme pred Boi u kojem se kolju svinje; kolinje Svi sveti 1. studeni, posljednji pastirski blagdan u godini; tovanje pokojnika, ureuju se i posjeuju grobovi svita oha, oja svitica crveni sukneni ogrta za djecu svitnjaci krijesovi, velike vatre na otvorenome, na Ivanje svitnjak tkana vrpca za vezivanje gaa; ganjak
sv. Ivan Glavosjek 29. kolovoza, dan kada se ne smije poinjati nikakav posao svjetlica munja sv. Katarina 25. studenog, zadnji dan jeseni, do kada se mogu sklapati brakovi; sveta Kate sv. Kliment, Klement 23. studenog, seljaci vode tri puta stoku oko crkve; patron stoke, spremanje drva za blagdane sv. Lucija 13. prosinca, sijanje penice, darivanje djece, gatanje, proricanje u 12 dana od Luce do Boia sv. Matija navjeuje konac zime, korizmeni datum svojak mu enine sestre svornica klin na plugu ili kolima svraine, svraina ravasti stranji kraj na rudu svrdlo osovina u turnju sv. Toma 21. prosinca, gatanje djevojaka, klanje onog to je spremno za Boi sv. Tri Kralja 6. sijenja, Vodokre, posljednji dan boinog ciklusa, blagoslov kua, ophod zvjezdara sv. Valentin 14. veljae, peku se i darivaju mala peciva
ajtar vea morska i slatkovodna mrea zaimaa; veliki kriak alange, alanke dvije jednake ukrasne vrpce sputene na plea, u vezi s ogrlicom od dukata ali tlo poploano kamenim ploama (u kui npr.) alu sredposni praznik kada se jelo meso, poznat i velebitskim pastirima
alvare iroke turske hlae, naroito suknene, dimije od ohe amija marama ovijena oko glave udatih ena; zavoj, zlatara amlija crvena marama, na jednome kraju uplja gdje je objeeno puce anka svila za jeerme, arena i prugasta apalica basma, magijski tekst koji se u obredu tiho i nerazumljivo izgovara, da ne bi izgubio snagu ako netko nepozvan sazna sadraj apelj nakit za glavu, iskien inama i zlatom ara prednji ukraeni dio na crnim vunenim pojasima; vuneni pojas pravokutnog oblika arage ko u kolima, zadnji dio kola aranje ukraavanje tikvica crtorezom arenica tkanina od naveza i pamuka; areni biljac argija vrst tambure arkanj zmaj, adaja arpelj seljaka kona torba to se nosi preko ramena arvale suknene gae ator nastamba osobita oblika od vrsto impregnirane tkanine; slui za stanovanje na otvorenom egac manja jednoruna pila ejtan vrag ekati ispolcem prazniti more i vodu iz broda ekret priprost zahod; vuvodnjak ereg kapitan predvodnik svatova eebanji ukrasi od tijesta na svadbenoj pogai erca na prazan eludac (ujutro) eula drveni ispolac za grabljenje tekuine, obino vode, mora, vina i sl. etemana tjedan evar trska
evarica kamena potleuica sa slamnatim krovom evasta epava, djevojka koja u hodu zanosi na stranu ibanje udaranje prutovima po crkvenim klupama u Velikom tjednu; tui barabana, tjerati korizmu ijavac ribar koji u ribarskoj druini vesla; vesla ijun zli morski demon koji je uzrokovao nevere i potapao brodove; jak vjetar ijunada estoki vjetar, estoki udar vjetra, olujni vjetar iljkan opanak obrtnike izrade, sa remeniima, naprijed ima kljun imatorij prostor oko crkve koji je nakada sluio za pokapanje mrtvih indra, imla otesana daica za pokrivanje krova, slui umjesto crijepa; soba ugraena u potkrovlju seljake kue irit zlatni nakit na jeermi iroka mala sjekirica iroko vrui vjetar; jugo, ilok irola, Boidar (akanje kraj Ozlja, 20.12.1889 - Zagreb, 10.6.1956) muzikolog i etnograf, bio je kustos i direktor Etnografskog muzeja u Zagrebu. Prouavao glazbeni folklor i narodne glazbene instrumente. irop ljekoviti aj, sirup iana vrsta puke, karabinka iani, strieni, natrigani kum stupa u duhovno srodstvo sa kumetom i cijelom obitelji; vri prvo ianje djeteta iano kumstvo obiaji pri prvom ianju kose, prvo rezanje kose, utjee na poboljanje zdravlja; strigano kumstvo igori, Juraj (1420-1509) opisuje kako su ibenani preuzimali obiaje od susjeda,
zadivljen je pukom kulturom, uvjeren u hrvatstvo Ilira; djelo O poloaju Ilirije i grada ibenika, 1487. jarpa, jarpica ovratnik kaf vjedro kafetin mala ladica kancija polica, stalaa ovjeena o zid kanj, kanjet stoliica, jednostavna klupica bez naslona; klup kanji omanji trononi stolac domae izrade; bani kapular dvije platnene svetake sliice spojene uzicom karii uske hlae, benevreci kip drvena posuda kod preraivanja mlijeka; drvena duguljasta zdjela za mijeanje kruha kojar otoanin kontradur zli susret, zlo oko kopular, kapular dio sveenikove odjee ili opreme koji se kod blagoslova stavlja bolesniku ili drugome na glavu krebetaljke njima su se mjetani pozivali u crkvu izmeu Velikog etvrtka i Velike subote, kada su zvona utjela; egrtaljke, klepetaljke, klepetarnice krij kamena ploa krilok muki eir krilje vapnenake ploe za pokrivanje krova kripavac sir suen na zraku krlak, krljak muki eir, kapa; kriljak krova dvije grede u turnju koje se vrte oko osovine i tako pritiu i gnjee groe kudar, kude ogrlica od velikih srebrnih novaca kufija, kufijica enska bijela kapica; poelica kufjun djeja kapuljaa kura kapak na prozoru
lajer veo larna pea marama od jeftinog tvornikog materijala, presloena u obliku trokuta lingeraj bijeli ukras loprtki pokvarena jaja ljepice ocakljene kalijeve ploe za pe muk nakit, ukras nekle vjetaki uvojci na kosi ofo krevet (kupovni) sa upljim, izrezbarenim ploama pri glavi i nogama ogor enin brat, ura, urjak, svak, djever, zet, paanac okci rimokatolici za pravoslavce op snopi, rukovet slame za pokrivanje krovova na starinskim seljakim kuama; ritak, ritek opati nasilno hraniti, kljukati oriti graditi kue tako da budu u nizu orke pletene cipele otana podsuknja, od pamunog platna otarica potkoulja, od tanke vune ili pamuka oti ples uz pratnju gitare i mandoline pajza spremnica za hranu, smonica, ostava panera graanski eir paranec vrst torbe panga kopa, grivna, sponka paej drvena ogradica u kojoj su se malena djeca uila hodati pigeta trak, vrpca, uzica pila zlatna ukrasna igla u obliku cvijeta, s velikim poludragim kamenom piode, pjode ukrasne igle poret zidani tednjak porta mreasta torba, vrea u koju se stavljaju masline pri tijetenju; rea, rjea poa nevjesta prajak iljasti komad drveta kojim se podbada magare
prulja dugaka motka, kojom djeca mlate voe sa zemlje purtil ribarska sprava refanje putanje krvi u svrhu lijeenja zarezivanjem koe tacun duan, trgovina tagalj, kedenj sjenik tala nastamba za goveda tamet prea od vune tampari majstori za izradu enskih marama, zejtinjaa tepati, topati proivati terika svijea, lojanica ternja zdenac ticle ukrasi na podlaktici, pleteni od tamnocrvene vunice i navezeni sitnim bijelim staklenim zrnjem; narukve tihanje kopanje zemlje lopatom tinge stepenice topelice cipele tovanje pokojnika, predaka odnosno kult pokojnika, na razne naine pokazivanje tovanja umrlih, povezano sa vjerovanjem u due umrlih predaka trada proireno i ureeno mjesto okupljanja suseljana, trg, ulica; strada, troda trena svitak vune, povjesmo, predenica trepe nakit za kosu; titrenke triga, tringa vjetica, arobnica; fantastina bia koja utjeu na zdravlje i sudbinu djeteta trigon, trigun vjetac, arobnjak, ljudi koji se nakon smrti vraaju meu ive da bi im inili zlo, raaju se u crvenoj kouljici; vukodlak trikana reklja kratki vuneni kaput s dugim rukavima trikati plesti trikeri majstori koji pletu rekle, arape i sl. trokalj kvasni kola od sira trolig vra
truklji savijaa od beskvasnog tijesta tuc kratka puka, skraene i otpilane cijevi; karabinka tule drvene motke na kojima se prelaze voda ili blato, drvene noge; hodulje, gigalje tumfe, tumfi ustupane arape, pamune bijele dokoljenice; tunfe uba dugaka enska haljina s rukavima od ohe i postavljena koom ubara pokrivalo za glavu od krzna udar svileni ubrus, rubac, marama ufit tavan, potkrovlje ulj elementarna brana, na hrpu drae se na bok postavi oraa sprava i tako brana upre glaalo urjak, ura enin brat urjinica ena eninog brata uanj naramci slame i suhog lia da blago bude na suhom; stelja utina vrsta dugmeta, puceta, kope uumad suha trava za potpaljivanje vatre ute prizemne prostorije u ardaku vabica moda gdje su haljetci i bluze uskih rukava vav komadi lipove kore koja doe pod potplatu vora redovnica, opatica, koludrica, kaluerica
T
tabar starinska sveana kabanica, ogrta tabor ratni logor, atorje; prostor za dranje ovaca i koza taborite mjesto za tabor tabu zabrana koja se stavlja na neki predmet, rad, rije i sl.;
naruavanje te zabrane povlai za sobom teku bolest; zabranjeni predmeti, pitanja, miljenja; neto posveeno, sveto, to se ne smije dirati, nepovredivo tabu incesta je zabrana spolnog openja sa bliskim srodnikom ili u okviru jedne vee agnatske grupe srodnika; to je redovno dopuna egzogamskih propisa; nalazi se ve u lovakim drutvima taclini, tacne iroko zarukavlje na enskoj koulji tak podnoak za bavu takalj kolac takica, takljica pritka, vilica takjat postavljati takice u vinogradu taktina, taptina donji, esto proupljeni dio debla masline, panj masline talisman predmet koji svome posjedniku daje udotvornu mo, donosi sreu, uspjeh; amajlija talokinja ker koja dobiva za miraz zemlju, ona je jedinica ili je obitelj bogata ili je majka sauvala od svoga miraza taljige kola u koje se upree jedan konj tambura, tamburica iani instrument; po budistikoj mitologiji prvu je tamburu nainio bog Tamburu, zatitnik glazbe i glazbenika tamen tamjan tanac ples tancanje venca opratanje mladenke od njezina djevojakog vijenca tancar plesa tanka krv roaci po majci tapun veliki ep na sredini bave tara uspravni tkalaki stan; krosna tarabe daana ograda tarana tjestenina
tarankanje pjevanje instrumentalne melodije uz oponaanje sopila tarantela mrea stajaica, srodna poponici tast enin otac (muu) tatuaa, tetovirati urisivati neizbrisive slike na ovjeje tijelo s pomou uboda u kou i stavljanje boje u te ubode; obiaj rairen meu nekim plemenima od kojih su ga preuzeli pomorci i ostali slojevi razliitih zemalja tauiranje postupak umetanja kovine u kovinu (npr. zlata i srebra u elik) pri kome se duboko u gravirani crte na kovini umee druga kovina, zakiva i grijanjem stapa s podlogom; ureavanje kovine kovinskim intarzijama tavaja stolnjak, stolni prekriva tavan potkrovlje tazbina enina obitelj tefeba zlatna anterija tegeltija proivena koa ili sukno na sedlu tehara uskrsni kola s jajetom u sredini; teharica teizam religiozno-filozofska dogma koja tvrdi da postoji jedan bog, predstavljen u liku jedne osobe koja je stvorila svijet i koja njime upravlja tela tkanje, tkanina, platno od debljeg pamuka tenac, tenjac vjedogonja, vjetac tenda, tjenda ator koji samo s jedne strane uva od sunca tenka gibanica gibanica od beskvasna tijesta tentacija demonsko bie u obliku djeaia, sa zelenim hlaama, kaputom i eiriem, neista savjest za one koji se ne znaju prekriiti i moliti Boga; betija, vrai
teofagija u nekim religijama uenje da se bog nalazi u stanovitoj hrani i da osoba koja tu hranu jede prima boga u sebe (kod krana je to sluaj sa prieu, a kod starih naroda razumijevalo se pod tim pojmom blagovanje rtvene ivotinje) teofanija vjerovanje da boanstvo, duh ili demon dolazi preruen u ljudskom liku u posjetu, odatle razni oblici gostoprimstva tepalek drveni bati za pravljenje maslaca tepeluk tjemeni nakit; kovinska ploica, nosi se na tjemenu kape; tepelak terluci vrsta papua, nazuvaka; priglavci tesla orue za dubenje, kopanje tesnek, tasnak gornji dio odjee, oplee; suknja i oplee teerska krosna savreniji tip krosana, manufakturni tip tetak mu oeve sestre, mu majine sestre tetka oeva ili majina sestra tetii meusobno nazivanje djece dviju sestara tetoviranje ukraavanje tijela trajnim nanoenjem boje na kou; tatauiranje teurgija zaklinjanje duhova, spiritizam, vidovnjatvo, udotvorstvo, arobnjatvo teza prizemna kuica, slui za spremite, u gospodarske svrhe, katkada se u njoj dri i perad teaka lepinja boini kruh na kojem su oblikovane etiri dojke; volarica tibet cvijetni uzorak tiftik isto pamuno platno tiganj tava tiha molitva tajna magijska stihovana formula, magija rijei uz magijski obred za lijeenje bolesnika
Tijelovo pomini blagdan, obino u lipnju ili svibnju, deset dana nakon Duhova tikva, tikvica prva posuda; posuda ili ukras; tukvanj til laka, rijetka, prozirna mreasta tkanina tilut hrbat noa, sjekire ili kojeg drugog otrog predmeta timariti brinuti o konjima timon rudo timun kormilo tinac veliki drveni sud s rupiastim podnojem pri vrhu za gnjeenje maslina tindirik kovni nakit, zvonca tintilin kuni, domai duh tip obrazac, model za grupu, forma neega tipizacija ureivanje ili svrstavanje koje se vri po odreenim tipovima, po znaajnim osnovnim obiljejima tipologija znanost o tipovima, svrstavanje u tipove, klasifikacija tisto smjesa dobivena meljavom maslina; pata tiljar stolar titular momak koji se sprema zaruiti djevojku tkalaki stan naprave za tkanje; postoje dvije osnovne vrste: vertikalni i horizontalni Tkali, Vladimir (Zagreb, 30.9.1883 - 11.11.1971) muzeolog, povjesniar umjetnosti i etnograf, studirao zemljopis i povijest na zagrebakom Filozofskom fakultetu. Djelovao je u tri zagrebaka muzeja: bio je kustos u Arheolokome (19071919) i Etnografskome muzeju, potom ravnatelj Etnografskoga muzeja (od 1927) i Muzeja za umjetnost i obrt (1933-1952). Znaajniji etnografski radovi:
Seljake nonje na podruju Zagrebake Gore, Narodna starina, 10, 1925, Seljako ilimarstvo u Jugoslaviji, Zagreb, 1929, Etnografski muzej u Zagrebu 1919-1929, Zagreb, 1930, Seljako zgradarstvo u Turopolju, Etnografska istraivanja i graa, 1934. tkalice, kalice vjetije ene koje su tkale preteno vunom za novanu naknadu tkanica enski pojas od raznobojne vune tkanjae sprave za tkanje tmora crna oblaina tobalica vodir, vodijer, brunjaa tocilj brus, gladilica to prea za masline, jednostavni mlin smjeten uz kuu i s jednostavnim kamenim koritom; valjavac, vajavac toka dugme ili ploica od kovine na nonji (na prsima) tokmak mali buzdovan, topuz, malj, palica, toljaga, drveni bat u suknarskoj stupi Tommasini, Giacomo Filippo (17. st.) iz Kopra daje dobar opis seoskoga ivota u Istri; djelo Povijesno zemljopisni prikaz provincije Istre, 1645. Toni, Kamilo (Zadar, 28.10.1878 - Split, 29.6.1961) graevinski inenjer, Visoku tehniku kolu zavrio u Beu. U razdoblju od 1910-1925. godine utemeljitelj i ravnatelj Obrtne kole, Graditeljske i umjetnike kole, te Srednje tehnike kole u Splitu. Bavio se skupljanjem i prouavanjem dalmatinskoga folklora. Godine 1907. organizira prvu slubenu etnografsku izlobu, a 1910. godine osniva Pokrajinski muzej za narodni obrt i umjetnost, dananji Etnografski
muzej Split. Godine 1926. muzej preuzima splitska opina i Kamila Tonia postavlja za ravnatelja. Tridesetih godina od Etnografskog muzeja odvaja se Galerija umjetnina te je Toni osniva i prvi ravnatelj Galerije (1931-1941). Godine 1913. pokrenuo muzejski asopis Koledar Pokrajinskog muzeja za narodni obrt i umjetnost u Splitu, ali su izala samo dva broja. Od brojnih radova treba istaknuti mape Narodne are, 1937. i Narodne nonje s jadranskog primorja i zagorja. tonda vjenani prsten tondin omanja jednostavna eljezna runa sprava iz koje se udarcem o zid puca o boinim blagdanima i uoi njih, sastoji se od ruice, udarne igle i udubljenja (obino dijela kakve okrugle cijevi) u koje se stavi neto smjese, praha tj. mjeavine klora i sumpora toponim naziv nekog zemljopisnog mjesta, mjesno ime toponimija znanost koja se bavi prouavanjem toponima toponomastika znanost o znaenju i podrijetlu imena mjesta topuz buzdovan, malj, kijaa tor pomina i nepomina ograda za ovce i sl. torara malena pastirska kolibica, koja je poloena na plazove pa se moe premjetati torba torbar, ide po selima i prodaje torci, torac svijee na visokim tapovima, nose se u procesiji o Uskrsu; duplir torkul sloeniji mlin za masline; to, toklarija tornica pokrajnja apsidalna prigradnja kue
torniek svadbena kruna od crvenih pera, cvijea i stakalaca to prostorija ili zgrada sa svim ureajima i priborom za mljevenje, tj. drobljenje maslina, mlin, tijesak i uzidani kotao za grijanje vode; to, toklarija, tor, torkula, malin, mlinica toar unajmljeni poslovoa kod prerade maslina u tou; proto totem ivotinja, biljka ili predmet kojemu svi lanovi prvobitne socijalne grupe (roda, plemena) iskazuju specijalno potovanje pri emu se totem smatra zaetnikom plemena totemizam kult totema; jedan od najranijih oblika religije, ponikao istodobno s rodovskim ureenjem tovar magarac tovilica stol za jelo tozluci dokoljenica; tozluke, tozluine trabakul teretni obalni jedrenjak sa dva jarbola traboloz svileni pojas, vrsta mukoga pojasa; trabulos tradicija predanje, usmena predaja povijesnog materijala; obiaj, poredak, pravila ponaanja, konstante koja prelaze od pokoljenja na pokoljenje tradicijski koji je doao do nas po predanju, koji prelazi, koji se predaje od pokoljenja pokoljenju; koji je uobiajen od davnine; osnovan na tradiciji, predajni tradicijski kalendar obuhvaa blagdane koji se ponavljaju svake godine, a u Hrvata su vezani uz blagdane katolikog kalendara tradiranje kulture proces prenoenja kulture s narataja na narataj trag dio rukava odjee u Slavoniji
trajina udica trak srma, lanac obloen oko zlatne ploe na fesu, srebrn je a krajevi mu se sputaju niz oba obraza tralje, traglje nosiljka, nosila; kronje tram masivna sredinja greda, protegnuta du stropa; poprena greda u tijesku, prei tramontana, tramuntana sjeverni, sjeverozapadni vjetar; tremuntana transhumantno stoarstvo selidbeno stoarstvo; jednom ili vie puta na godinu stoka sa pastirima seli na druga selita ili u bazino selo trap ostava za krumpir, dijelom u zemlji i sa kroviem trapula zamka, klopka, stupica, miolovka trata mrea, vrsta povlane mree tratina zemlja na kojoj je narasla sitna trava travan travanj travar, travarica mukarac ili ena koji se bavi sakupljanjem i lijeenjem ljekovitim biljem travarica rakija dobivena peenjem tropa u rakijskom kotlu uz dodatak aromatinog bilja traversa uska svilena pregaa, od kupovnog materijala; travesa, travea, traveza traversada platno otkano od modrog pamuka s uskim prugama trbok mala mrea; vue se po dnu treba rtva poganskim boanstvima trebe, trebeite krevina treaki trei roj pela u godini; ele trea koulja nosi je ensko dvogodinje dijete, ima ogrlicu a natrag je malo nabrana trem, trim trijem; ganjak
tremanat zlatna igla, ukosnica trenfus tronogi eljezni stalak, u obliku kruga ili trokuta, za prenje trepaa stupa, sprava kojom se nabija kudjelja trepetljika zlatna igla, ukosnica; tremanat treskavice glazbeni oblik srodan ojkanju trgaina berba groa, trgati groe trganci tjestenina tri kralji ophod na Sv. Tri Kralja; zvezdari trim kamena kuica unjastog oblika, graena u suhozidu, uobiajena na jadranskom podruju; bunja, kaun, emer tri nedjelje pred Boi djetinjci, materice i oci trinoge tronoac; bani trizir ipka oko enske kape poculice trklja, brklja uspravna grana sa izboinama na koje se nabaca sijeno trkmar, dakmar malo sidro ili grana s pomou koje se vadi otkinuta mrea s dna; granik, ebig trlac gornji dio stupe za konoplju; daska na kojoj se tkaju tkanice trlagan kaput od smeeg ili modrog sukna; koporan trlica runa naprava sastavljena od drvenog noa umetnutog u procijep izmeu dviju uzdunih daica, za ienje vlaknastih dijelova konoplje i lana trli debelo platno; odijelo od takva platna trnac vonjak; ljivik trnka, trnjka, trmka konica zvonolika oblika, od prua trnov ili glogov kolac apotropej, titi od vukodlaka
trodijelna rala ruica i plaz iz jednog komada, gredelj i kozlac zasebno trojica trokraka boina svijea trojstvo meu boino ito stavljaju se tri svijee tronog, tronoga stoliica sa tri noge; tronoac trostrana rala gredelj, kozlac, ruica i plaz tvore trokutasti lik trpeza stol; astal trs loza, okot trsje vinograd, loza; lozje trst trstika truba bala platna; cijeli komad tkanja koji je na stativama otkan; ono to se sa prednjeg vratila izmota truhnjeta, truhnjela nosea ena, ena u drugom stanju trvelji dvije pletenice koje se umjetno odebljavaju savijene kraj uha tucanje jaja uskrsni obiaj, igra, najee na Uskrsni ponedjeljak Tucin dan, Tuin dan dan prije Badnjaka; isto kao i sv. Toma, klanje onoga to je spremno za Boi tu bronca, mjed tua, toa grad tukaa, tuka runa stupa za konoplju tukalo gornji dio preslice tulac stupica, izdubeni panj kroz koji bi ivotinja morala proi tuligan uplje stablo za lov na somove tumban duga paetvorinasta marama tunara jednostruka mrea stajaica za lov na tune turanj tijesak za groe; turan, prea turica maskirani lik u karnevalu, bivol turnjaina tijetenje groa
turo umetnuti sredinji kvadratni dio gaa turek lan; len, lenek, keten turija sok od mljevenih i tijetenih kruaka turta torta, pogaa, pogaa bijeloga kruha tuelj zimski, kratak haljetak podstavljan vatom tul vuneni kaputi dugih rukava tulin haljetak od finih vunenih i polusvilenih tkanina tualjke pripadaju pogrebnim obiajima svih naroda; svrha im je zaklinjanje i zazivanje tuenina bijela odjea upotpunjena velikim bijelim rupcima, nosi se osobito u posljednjim danima korizme; prostina, crni se v belini tuiti glasno naricati, tradicijski obrazac oplakivanja pokojnika; jafkati, navijati, narekati, naricati tvez po tvezu bijeli vez kombiniran sa ipkanim bodom tvorilo drvena forma za oblikovanje sira tvorenka uplja klopka za tvorove s pominim vratima
U
uboga gore, vrlo visoko ubojni kamen brus, kamen osobite vrste, slui za otrenje kose kod konje; slui za lijeenje, s magijskim znaenjem ubotnica hobotnica ubrada nakit glave, od umjetnoga cvijea i svilenih vrpca ubrada vrsta koprene, od fine prozirne tkanine obrubljena zlatnom ipkom, kojom mlada ena u prvo vrijeme braka zastire lice kada ide u crkvu
ubrusac rubac od kupovne poluvunene tkanine u elo oglavlje, okrugla i debela tkanina koja se mee na elo ugar dio njive koji se ostavi neobraen da se regenerira ugota magarica ugovor sastanak na kojemu se ugovara vjenanje, obveze obiju strana o darovima, proceduri i sudionicima svadbe ujak majin brat; ujac, daida ujam naplaivanje za mljevenje u mlinu ujna ena majina brata ujvenik vrlo dugaak pojas uklii napovijedi uknica mali prozori ukopnica ukopna, pogrebna koulja ukopnina odjea koja se spremi za ukop uksorilokalna rezidencijalnost prelazak mukarca u eninu kuu, ene i nakon udaje ostaju u roditeljskom kuanstvu ul konica ular povodac, oglav, uzda, voica ulanik uzica za vezivanje hlaa ulenjaci boini valjuci preni u ulju ulino selo kue uz ulicu ili rijeku ulika, uljika, uljka, uljikva maslina ulite pelinjak, elinjak, vulnjak, elci uljenica posudica u kojoj je ulje i slui za rasvjetu ulje violito ulje u kojemu su otapane latice ljubica uljez mukarac koji nakon vjenanja doe stanovati u eninu kuu; pripuz, dohodar, domazet, domazetovi, priupak, privuk, utoskalo uma uta ljepljiva zemlja pomijeana sa slamom koja slui za jednostavne papue izmeu ona i podstave
umicanje otmica djevojke kod neeljenog braka ili kada se ele izbjei trokovi vjenanja, pira undurulja kisela surutka unkos prednji kraj sedla, jabuka unterok podsuknja od domaeg platna upletnjak nakit u kosi, sastavljen od lania, lijevanih kuglica, listia i novia; uplet uprta vunena uzica za noenje urbana etnologija prouavanje obiajnosti i tradicija urbanih cjelina, kako u prolosti tako i u svakodnevici, bliska urbanoj sociologiji urbar, urbarij propisi kojima se ureuju odnosi izmeu feudalaca i kmetova; zemljine knjige urda, vurda vrsta mlijene hrane, sirutka se grije uz dodavanje mlijeka; provaka uroljiva trava trave koje su poznavale samo osobe koje su, po vjerovanju, mogle nabacivati ili skidati uroke; djelovanje im je uglavnom u znaenju lijeka protiv uroka urok koditi nekome ili neemu pomou pogleda i elja; kljuka, urek usklisure zimske vunene bijele arape uskoiti intiman odnos djevojke s momkom prije vjenanja, imati odnos prije vjenanja Uskrs dan Isusova uskrsnua; ienje kue i okunice, bojanje i ukraavanje jaja, blagoslov jela, djevojke s blagoslovljenim jelom tre kui, pomini blagdan, obino u travnju ili oujku; Vuzem, Vazam uskrsna peciva kolai koji se samo o Uskrsu peku, znaajna
su pletena peciva s umetnutim jajem uskrsna kola na uskrsni ponedjeljak poinje doba plesanja kola, kolanje uskrsni krijes obiaj paljenja vatre u noi od Velike subote na Uskrs uskrsno jaje simbol periodike obnove prirode usmena epika opjevava dogaaje i junake, karakteristine su formule, modeli tvorbe stihova usmena knjievnost poseban oblik jezinog stvaralatva, koji u principu nije zapisan u knjigama usmena predaja usmeni knjievni anr, a ne izravno svjedoenje o zbilji i zato predaje nisu vjerodostojna svjedoanstva usnivanje najjednostavnije ukraavanje prilikom samog snovanja usnivanica koulja od jednostruka pamuka usprema ostava s gotovim mlijenim proizvodima i krevetom, dio stana u planini usuho zidanje kamenom bez veziva ui dodatak kose daske na ralu; za razgrtanje zemlje, brazda ispada ira, ali ne prevre zemlju kao daska uoreno selo kojemu kue ine ulicu, nisu razbacane ve u pravilnome nizu utipak slatko jelo, umijeano brano, jaja i voda te preno na masti uur ujam, dio brana koji se ostavlja mlinaru kao plaa za mljevenje, umjesto novca Utjeenovi-Ostroinski, Ognjeslav (Ostroin kraj Vrginmosta, 21.8.1817 Zagreb, 8.6.1890) napisao prvu raspravu o tematici zadruga,
Kune zadruge u junih Slavena, Be, 1859. kolovao se u Beu. Bio je priklonjen ilirizmu. Osim zanimanja za zadruge, bavio se pisanjem spisa pravnoga karaktera. Stvorio je model zadrunog ivota. utkanica bod kod veza brojem utor dno bave uvaa drveno vedro sa dva drka uvrati prostor za okretanje pluga uzanca navika, obiaj, upotreba; uanca uzdarje povrat dara, odgovor na darivanje uzengija u to jaha utie noge na konju uanca obiaj, navada ue usukane vlati kojima su na njivi snopovi povezani u ein uoi, dan prije blagdana uina ruak, podnevni obrok uivo zidanje kamenom i vezanje bukom
V
vabac, babac niz udica unaokolo nanizanih u olovnom sreditu, za lov sipa, liganja vael ubrada, konjga, enska povezaa od krpa; vaov vagir oval koji lei na konjskoj iji i na koji je prikaen plug ili drugo pomagalo koje vue vala tanka, prozirna tkanina; starinski upljikavi vez, npr. za rukave vald nabor na odjei valdanica ljetna suknja od tankoga sukna, modra; carza valov korito za napajanje stoke; kopanja Valvasor, Johann Weikhard (17. st.) opisuje ivot Hrvata u sjevernoj Istri, Rijeci, Senju i
umberku; djelo Slava vojvodine Kranjske, 1689. valjavac, vajavac prea za masline, jednostavni mlin smjeten uz kuu i s jednostavnim kamenim koritom za mrvljenje maslina; to valjanje jaja uskrsna igra, ije jaje ode najdalje pobjednik je; kotrljanje valjenke izme od valjanog sukna, pusta ili ohe; obuvaju se preko druge obue valjuci tjestenina vampir zao duh pokojnika, nono strailo, vukodlak; mrtvac za kojega se vjeruje da je izaao iz groba kako bi sisao krv ivima vandrovanje putovanje obrtnikog pomonika svijetom radi stjecanja radnog iskustva vanga vrsta ribarske mree vanjku jastuk punjen kokojim perjem ili pljevom varak pozlata varenik vrue vino u koje je dodan med i biber, po obiaju pije se na Boi prije jela varenika mlijeko ugrijano usijanim kamenjem koji se ubace u posudu; cje od crnog groa koji se kuha na vatri varenje kuhanje u loncima varga opanar; koar, tavitelj variak mjera za ito (oko deset litara); varak, vareak varizlana, varzlana jaja uskrsna jaja koja se samo bojaju; ovarzilita jaja, broe, broka, bojak, tuak, kaluer varjaa, varnjaa velika lica; kutlaa varnica kaca ukopana u zemlju, u kojoj se opanarska koa zaluuje varo grad
varoka nonja puka odjea s velikim gradskim utjecajem u kroju i materijalu varotice sitni pozamanterijski svileni ukras za ensku nonju varzilo crvena kupovna boja za bojanje jaja; vrazilo, fernambuka vasiljica vrst blagdanskog kolaa sa oblikovanim kriem na sebi vaar sajam, pazar vatra zdravonosna, lustrativna i apotropejska mo, ima mistinu snagu i kultnu ulogu u ivotu vazmeni ognji uskrsne vatre vedi gorostasna bia obiteljsko patronatskog znaenja, rado su se druili sa ljudima vela berita duga muka kapa ispletena od modre vune i povaljana, u obliku tuljca je i vrh pada prema ramenu vela ort veliki organizirani ribolov Veles zmijoliki bog stoke; u slavenskoj predaji Velesova postojbina je voda veleta veo, koprena; malo trokutno jedro pri vrhu jarbola Velika Gospa 15. kolovoz, prinoenje prvog grozda u crkvu gdje se objesi; sinjska alka Velika nedjelja sedma korizmena nedjelja Velika subota dan u Velikom tjednu kada se razveu crkvena zvona velike poklade tri dana prije Pepelnice Veliki etvrtak dan u Velikom tjednu kada se veu crkvena zvona Veliki petak strogi post, ponegdje se pije vino, pjevanje muke veliki stailo svatovski dunosnik Veliki tjedan priprema za predstojee uskrsne blagdane,
ureivanje kue, vezivanje crkvenih zvona, post, baraban veliko obiljee zavretak razdoblja vjerenitva velur vrsta baruna, samt, somot, kadifa; velud Velja no poganska Nova godina veljun krabuljni ples; maskenbal, karneval venanice zavrne grede na kojima poiva krov venec navijat pletenje svadbenog vijenca ventula lepeza; mahalica venturin razdoblje prije prvog mraka i poslije zadnjega (dva puta ljeti), kada se lovi mreom plivaricom verige, verinjaa eljezni lanac nad kominom; komotre verinjaa drvena greda na kojoj su uvrene verige Vetranovi-avi, Mavro (1482/3-1576) opisuje idove u Abramovo doba kao Vlahe u Dubrovakom zaleu vez brojem ukras na ruhu, izvodi se brojenjem niti podloge vezivanje vora oteava porod, sputava mukost vez po papiru vez sa podmetnutim papirom, izveden zlatnim koncem bez dodavanja drugih boja vez po pismu ukras na ruhu, prema nacrtanom ili zamiljenom liku vez naskroz zlatni vez, izvodi se plosnim bodom Vezdin, Ivan Filip (1748-1806) od 1776-1789. godine boravi u Indiji. Svojim radovima utemeljio europsku indologiju. U raspravama o indijskoj kulturi unosi mnogo etnolokih elemenata. Znaajno djelo: Brahmanski liturgijski, mitoloki, civilni ... sustav, 1791.
vezenka naziv rubine u starijem sloju slavonske nonje; odnjica vea kuhinja viaticum prilog u grobu, popudbina vidari narodni ljekari koji manuelno lijee iaenja i druge sline bolesti vide ovei drveni vijci na suprotnim stranama kamene podloge tijeska za masline, uz iji je rub dubljeni kanali vidina vila, ena nadnaravnih osobina, vjetica vidjelica otvor u krovu u potleuici vidjelo svjetlost Vidovo pale se kresovi viganj enska haljina viganj, duganja kovanica vijaa drvena lopata za vijanje vila maskirani lik u karnevalu vilaet zemlja, zaviaj, postojbina vila mladi ovan vile jezerkinje, vodene vile, vile u oblacima, biljarice; vjerovanje u sveprisutna bia, esto mrtve osobe; samovila, samodiva; stvorovi kao ljudi a ipak nisu ljudi; tajanstvena enska bia koja ive daleko od ljudi, a ipak im pomau i s njima komuniciraju vilci vile mukog roda vilenice ljudi miljenici vila; vilai vileni kovitlac kolo vila koje je, po vjerovanju, opasno za ljude, ali isto tako i za bolest, vjetice i personificirana zla uope vilenjaci muka djeca koju rode vile vinac kovinski ukras koji se prihvaa na ruho visoko na prsima, sastavljen od tankih lania i mnotva lijevanih, kucanih i na proboj raenih listia; perian
vinotok ovei drveni vinogradarski sud, vie irok nego visok, u kojemu se u vinogradu nogama gnjei groe vinovina list od trsja vinove loze viraj zemlja u koju odlijeu ptice selice u jesen virilokalna rezidecijalnost mukarci i nakon enidbe ostaju u roditeljskom kuanstvu, a ene samo do udaje visilice nakit za ensko oglavlja, stakleno zrnje vitlac komadi drveta sa kukom, slui umjesto vretena vitl, vitli za namatanje pree u klupka vitrica koara pletena od kalanih drvenih trakova; brukvica vilini mala bia sa svjetlima, obino po grobljima vjedogonja vidovnjak, ovjek iz kojega u snu izie duh; jedogonja, vidogoja vjedovit vidovit vjetac, vjetica baca ini na ljude kojima eli zlo; odaje se vraanju uz pomo svakojakih postupaka, u potrazi za tajnama prirode, kako bi stekao arobne moi, ili stekao materijalna dobra, vjeticama postaju more kada se udaju; coprnice, ceprnice, ceprnjaki, vike, trige, trigi, tringe, vidine, vitice, viice, vee, viun, viak, bilfo, dobrice, nedobrice vlaa drljaa, brana vlaale konstrukcija od drva na kojima se plug vozi od kue na njivu i s njive kui Vlai, Matija (16. st.) nauavao je kako tumaenje starih tekstova ili prolosti nije mogue bez poznavanja naina govora i naina ivota ljudi i
vremena; djelo Klju Svetome pismu Vlah kod razliitih naroda naziv za razliite tue narode; stanovnici kopna za otoane; pravoslavci za rimokatolike Vlaj i danas naziv za stanovnike Dalmatinske zagore vlaka terasica u krkome terenu (u vinogradu i sl.) vlak ajtar mrea potegaa; sputa se u more iz amca; drak se nasloni o bok amca vlak virnja velika mrea; vue se sistemom konopaca vlas kosa, esto magijski objekt vlako brojenje ovaca u zagorskoj Dalmaciji, do=2, pato=4, asto=6, opi=8, zei=10 itd. voda daje ivot i zdravlje, ima oisnu mo, ona se dariva, ne smije ju se prevariti vodenica mlin na rijeci, potoku, mjesto gdje se sakupljaju vile i druga nadnaravna bia vodir brusna torbica od dubenog drva, posebna posudica za brus s vodom i mazalom; vodijer, tobolac Vodokre Sv. Tri Kralja, blagoslov kue, blagoslov blaga vojkavice glazbeni oblik srodan ojkanju volat, volta bavasti svod Volos stroslavenski bog stoke; Veles volovaa bi za volove voranci uzdune pruge u osnovi su naborane, oputene; eranci votari majstori koji prerauju vosak i proizvode svijee votiv zavjetni dar, obino crkvi, i to takav koji simbolizira elju darodavca; figurica od srebra ili voska votivan zavjetan, posveen voz kola vra narodni ljekar
vraanje magijski postupci, odnose se na izazivanje neke materijalne koristi, izazivanje tete drugome i sl. vrae snopovi konoplje dok se moi u vodi vraitel, vraitelka onaj koji lijei tradicijskim metodama vraiti lijeiti narodnim lijekovima vratva narodni, magijski lijekovi i trave; vratvo vragodusni koji je pod utjecajem vraga vratilo dio tkalakog stana; navija Vraz, Stanko (Cerovec kraj Ljutomera, 30.6.1810 - Zagreb, 24.5.1851) ilirac, pjesnik. 1839. godine izradio pravila za zapisivanje i opisivanje folklornih sadraja i ivota na selu (Kolo od III do VII). Razradio metode terenskog rada. vraarica vraarica od koje postoji strah kao od vjetice vrada krvna osveta, obiajno etino i moralno zaduivanje; mirenje krvnika s rodbinom ubijenoga vraji peat ena je vjetica ako ima made ispod pazuha desne ruke, pod grudima ili gdje drugdje; made vranac opanak vrina nona posuda vrdako veta od sukna vretenaa mjerica, kotarica vreteno pomagalo za sukanje niti, konusni tapi; uspravna greda na tijesku za masline na koju su ljudi okretanjem namatali konop iji je drugi kraj bio vezan za vidu vrimenjak osoba koja moe prouzroiti tuu i nevrijeme, utjee na vrijeme vrit povrinska mjera, 864 m2
vrganj hibrid rala i pluga; pluica Vrhovac, Maksimilijan (Karlovac, 23.11.1752 Zagreb, 16.12.1827) biskup i politiar. 1813. godine uputio prvi Poziv sveenstvu svoje dijeceze da mu alje narodno blago, tj. folklorne sadraje. Izmeu ostaloga jedan je od osnivaa sadanje Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu. vrnanje prepletanje konih traka vrnja koara za darove vrsta stucani i samljeveni kalcit vra, vrva sprava od prua za lovljenje ribe vraj rasprostrto snoplje na gumnu vrtaa dolina Vrtiava srida srijeda u pola korizmenog posta vrulja izvor boate vode vrvica ue od kostrijeti za noenje brimena vrzino kolo vilinsko kolo u kojem aci izue trinaestu kolu i postanu grabancijai vuija plosnata posuda od drvenih duica vugli ugao usjeen u preklop vukari, vuari ophod oko Boia, mlai mukarci obilaze selom s vujom koom vukodaka miina mjeina vukodlaka vukodlak vampir, demon; nastaje nakon smrti vjetice koja je prije bila mora, ljudi koji se nakon smrti vraaju meu ive da bi im inili zlo, raaju se u crvenoj kouljici, mrtvac koji nou izlazi na Zemlju, a vidljiv je samo u asu ubijanja, u liku mjeine pune krvi; vukudlak, kudlak, fudlak, ukodlak, ukodlaica, ukosica, korlak, trigon, trigun, obrstar vukolovka klopka izraena kao ograda od prua, sastoji se od
dvaju koncentrinih krugova; kotar, tor vul konica Vuleti-Vukasovi, Vid (Brseine kraj Dubrovnika, 16.12.1853 Dubrovnik, 10.7.1933) kulturni povjesniar, prouavao je i spaavao korulansku spomeniku batinu. Bio je uitelj u Dubrovniku i Koruli. Objavio je niz lanaka i rasprava s podruja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije i etnologije: Napomene o narodnom umijeu, Dubrovnik, 1913; Imena i prezimena zlatara u Dubrovniku XV. vijeka, Reetarov zbornik, Dubrovnik, 1931. vunena vuneni rubac za glavu vureki, vroki uroci vutan enska suknja od domaeg bijelog platna vutlak upljikavo prebirano tkanje geometrijskih motiva Vuzem, Vazam Uskrs, prestanak nemrsa, ponovno uzimanje mesa vuzmenka, vazmenka uskrsni krijes, visok i do 6 metara, sastavljen od velikih motki meu kojima se naslae granje; vuzmica, vuzemlica, vuzelnica, vuzmenjak, vuzemljak, vuzijelnjak, vuzmeni oganj, kris
Z
zaboj mjesto gdje se kri zemlja zabratka rubac zabraen i vezan otpozadi zabrdnjaa mala gredica na razboju, stoji odozgo preko stativica, a o njoj vise ipila i brdila
zacoprati zaarati zacrtnjak zaglavak u plugu kojim se crtalo odozgo zaglavljuje zadavaa oje, gredelj zadavii demonska bia koja nastaju od umorene, pobaene ili nekrtene djece (kao i macii), nou plau i zovu roditelje kojima jedino i mogu nauditi; nevidinii, medivanii zadruga ivot vie generacija u jednoj zajednici, velika obitelj i kuanstvo s vie branih parova, zajednika imovina, zajedniki rad i zajedniko starjeinstvo, odravanje patrijarhalnih odnosa u gospodarenju, vrste obiajne norme; oblik obiteljske zajednice zadruna obitelj svi lanovi zadruge, odnosno proirene obitelji zaganja vrsta pletene ribarske mree zagledaina pretpronja, gledanje prije pronje zagovor zavjetna molitva zagrlja okovratnik zahlae mjesto gdje je hlad zaimae morske ili slatkovodne mree koje se uvis podiu zajam reciprona razmjena radne snage pri veim poslovima, s nedefiniranim datumom uzvraanja zaklade skupni naziv za srebrne toke, dugmad i oruje zaklinjanja nain magijskog djelovanja uz magiju rijei zakon brak; hini zakon Za krien, Za kriem uskrnja procesija na Hvaru, izmeu etvrtka i petka zakuljaviti zatrudnjeti zakunak stranji dio poculice zakusniti napojiti, kao dio svatovskog obiaja
zaoblica boina peenka; veselica zaova mueva sestra; zava zapanjivati okopavati vinograd prvi put, zgrtati zemlju uz panj zapara sparina, omara zaperak maleni listi od loze koji se odree da ne raste dalje da bi grozd bio jai zapetak arapa oko pete zapetnica, zapetnjica stranji dio opanka zapinja, zapinjaa drvo, motka na tkalakom stanu za poputanje pree na vratilo zapira slatkovodna mrea potegaa zapisi prave ih sveenici, esto druge vjere, imaju apotropejsku i kurativnu mo; magijske formule zapisane na papiru ili kruhu koje bolesnik nosi uza se ili pojede zapitki pronja zaponac vrpca za stezanje na kikliu, prsluku zapreg suknena pregaa zapunit svojim dahom nanijeti nekome bolest zar vanjska odjea muslimanki zara avao ili to slino ime se isti lula ili kami zaramlje zlatom izvezeni dio na koretu zaruke predsvadbeni obiaj, iskaz odluke da se zasnuje brak zaspel mjera za preu zastor pregaa panonskog dijela; fertun zatitna magija odbijanje i zastraivanje zlih sila zatka vez na okrajku pregae zauit uzrokovati kome kakvu bolest (vjerovalo se da mrtvaci mogu zauit) zavada svaa zavijaa bolest na vinovoj lozi od koje se list zavija; enska marama
zavjeti obeani materijalni dar crkvi za izljeenje i ophodi oko svetita zbijena sela stisnute kue zdelnjaa zidna stalaa za posue sa tri do etiri police zdig silazak stoke s planine, ljetnih stanita zduha vjedogonja, vjetac; zduha zulo, zjalo otvor za loenje na pei zec darovatelj pisanica za Uskrs zejtinjaa pamuna marama bojana tehnikom batika; mumlija zelenina groe koje raste na neplodnu tlu zeleni Juraj proljetni jurjevski ophodni lik u direktnoj vezi sa starom slavenskom mitologijom; hoda poklopljen spletenim koem; sam zeleni Juraj u povorci uti zeljanica pita od zelja Zemlja tovala se poput nebeskih tijela, daje ljudima zdravlje ili bolest zet kerin ili sestrin mu (bratu) zibaa kolijevka koja se moe zibati zidanica prostorija zijev u zijev, ukrasna tehnika prebiranjem niti osnove zikva, zivka kolijevka zimorad rumarin zimski obiaji poinju u studenome i traju do Poklada; sredinje mjesto zauzima boini skup zivalo nakit na glavi zlatara slavonska odjea bogato ureena zlatnim vezom; marama, amija zlatni udar trokutasta marama od ukastobijelog finog atlasa ili svilenog damasta zlato apotropej mineralnog porijekla, zbog vrijednosti, istoe i boje
zlatovez tehnika proivanja zlatnom icom zlevanka kola od kukuruznog brana pomijeanog sa mlijekom, jajima, maslom i vrhnjem zlogoda oblak koji nosi oluju, grad zmaj uvar skrivenih blaga, protivnik kojeg valja savladati da bi se dolo do blaga; poistovjeuje se sa zmijom; lik u staroj slavenskoj mitologiji zmija dio mitologije, poistovjeena sa zmajem zmijari osobe koje se profesionalno bave lovom i prodajom zmija, vjeruje se da nad zmijama imaju neku mo zmijski kralj shvaanje da zmije imaju funkciju starjeine, vladara; zmijska kraljica, modros, kaec znak kombinacija pojma i akustine slike, oznaenog i oznaitelja; stimulans iju mentalnu sliku na duh vezuje uz sliku drugog stimulansa koju treba oivjeti u cilju openja; nosilac znaenja, neto to posjeduje znaenje, predmet koji upuuje na neki drugi predmet zobun, zubun vrsta prsluka; enski haljetak koji se nosi preko haljine; bez rukava zobnica, zovnica torba sa hranom koja se konju objesi o vrat zora koulja od debelog platna Zorani, Petar (1508-1550?) opisuje ivot seljaka u zadarskome zaleu, postavljanje majskog drvca, guslanje, vjerovanja; djelo Planina, 1536 zornica jutarnja misa zrak uz Zemlju i vodu trei junak, zdravonosan zrman roak zrnani bod kod veza po pismu
zub kamena konzola zubac istureni kamen na kui pored prozora zubaa grablje sa drvenim zubima za sijeno zubatica, zuba brana koju su izraivali tesari, gredice s klinovima su uvrene u okvir; brnaa, drljaa zubato sunce zimsko sunce zunj lipanj zurna, zurla glazbeni duhaki instrument, vrsta frule, elementarna oboa zvekai, zvekae praporci; zvekaice zvjezdari, zvezdari ophod na Tri Kralja s elementima koleda; tri kralji zvonar ovan sa zvonom, predvodnik stada zvonari pokladna ophodna grupa zvrk ukras na suknenoj odjei, velika suknena ploha
agra zglob koji spaja dijelove oja izmeu jarma i kolica aket vrsta mukog sveanog kaputa; kaputi, prsluk alba nonja za alost ara velika teka zemljana posuda za vodu, rjee vino ili ulje; velike spremnice ar-ptica rajska ptica u naim narodnim priama banja malen drveni sud u kojemu se dri i prenosi pie bjaka bjelilo za obuu drilo otvor na gornjim dijelovima suknje ili drugih dijelova enske nonje drilj struk egar svadbeni dar
eljezo apotropej mineralnog porijekla, zbog tvrdoe i otpornosti enidbar mladi koji se eni enica pokrivalo istog oblika kao i rub, ali od tankog batista etica sirutka, dobivena saimanjem svjee usirenog sira ein post; velika vatra paljena na blagdan ganci kaa od kukuruznog zrnja; palenta, pura itak razne vrste ita itnica zgrada za spremanje ita itovica jemeni kruh ivac kamen izniknuo iz zemlje i ne da se pomaknuti iva vatra vatra koja se pali kresanjem drveta o drvo; obredna, boina vatra na ognjitu na kojoj gore badnjaci lajf konica na seljakim kolima liar mlin vodenica s vodoravnim vodnim kolom mul aa oke vrsta obue od vune rtva odricanje od zemaljskih veza iz ljubavi prema boanstvu; zamjena za prinositelja rtvovanje mora postii svoj cilj u njegovu korist; vrhunac obreda rtva ljevanica rtvovanje, prolijevanje tekuine (vode i vina najee) u obredne svrhe; libacija rtva paljenica spaljivanje ivotinje ili biljke u obredne svrhe rtvenik mjesto na kojemu se ostvaruje rtva, odnosno ono to se ini svetim rvanj naprava za runo mljevenje ita; orna uka brnistra upan nadglednik pri jematvi, u primorju obino dalmatinski
Zagorac koji je titio probitke vlasnika vinograda upetac muki prsluk od svile ili samta urka, zurka sukneni haljetak dugih rukava utaci uti dukati kao nakit na erdanu, fesu ili kapi uteljci djevojaki nakit za glavu
INDEKS IMENA
Ardali, Vladimir 9 Ardener, Shirley 9 Arhiakon, Toma 9 Bastian, Adolf 28 Bachofen, J. J. 28 Bedekovi, Josip 12 Belovi-Bernadzikowska, Jelica 12 Benedict, Ruth 50 Benigar, Ivan 12 Berger, Salomon 12 Bijeli-Bogdan, Pavlina 13 Biljan, Mijo 14 Bjelovui, Nikola Zvonimir 14 Boas, Franz 23 Bogii, Baltazar 15 Borani, Dragutin 15 Bratani, Branimir 16 Bulat, Petar 18 Carrara, Frano 18 Cepeli, Milko 19 Chavannes, A. Cesar
Habib 36 Hefele, Ferdo 36 Hektorovi, Petar 36 Herder 31 Hrankovi, Dujam 37 Ili-Oriovanin, Luka 37 Ivanievi, Frano 38 Jajnerova, Kata Jansen, A. 61 Jardas, Ivo 40 39
Katani, Matija Petar 42 Kaoti, bl. Augustin 43 Koludrovi, Aida 45 Konak, Ferdinand 46 Kotarski, Josip 47 Krader, Lawrence 57 Krauss, Fridrich Salomon 48 Kreli, Adam Baltazar 48 Kroeber, Alfred 23, 27 Kus-Nikolajev, Mirko 51 Kuar, Marcel 51 Lang, Milan 52 Leach, Edmund 90 Leacock, Eleanor 9 Lerman, Dragutin 53 Lvi-Strauss, Claude 90 Levy-Bruhl, Lucien 87 Lovreti, Josip 54 Lovri, Ivan 54 Luki, Luka 55 Malinowski, Bronislaw 31 Mareti, Tomo 57 Markovi, Tomo 57 Matasovi, Josip 58 Mauss, Marcel 87 Mead, Margaret 50 Mikac, Jakov 59 Mileti, Ivan 59 Morgan, Lewis H. 28 Moszynski, Kazimierz 48 Nimac, F. 64 Nodilo, Natko 64
28
de Diversis de Quartigianis, Filippo 23 Durkheim, Emile 87 Engels, F. 57 Erlich-Stein, Vera 27 Evans-Pritchard, E. E. 87 Fortis, Alberto 30, 54 Frazer, James G. 29 Freudenreich, Aleksandar Frobenius, Leo 51, 61 Gaj, Ljudevit 31 Gamulin, Jelena 32 Gavazzi, Milovan 32 Godelier, Maurice 57 Gottlob, Anton Karl 84 Graebner, Fritz 51 Gui, Branimir 35 Gui, Marijana 35
30
Orbini, Mavro 67 Pauli, Tereza 70 Petani, Feliks 71 Pop Dukljanin 75 Pribojevi, Vinko 77 Radcliffe-Brown, A. R. 31 Radi, Antun 9, 39, 54, 63, 80 Ratzel, Friedrich 51 Relkovi, Matija Antun 82 Ritter-Vitezovi, Pavao 12, 82 Rheim, Gza 13 Rohrlich-Leavitt, Ruby 9 Roi, Vatroslav 83 Rubin, Gayle 9 Sabolovi, Martin 84 Sapir, Edward 13 Schmidt, P. Wilhelm 51 Seljan, Mirko 85 Seljan, Stevo 85 Severovi, T. 86 Sklevicky, Lydia 87 Stepanov, Stjepan 89 Steward, Julian H. 64 irola, Boidar 93 igori, Juraj 93 Tkali, Vladimir 97 Tommasini, Giacomo Filippo Toni, Kamilo 97, 98 Tylor, Edward B. 29 Utjeenovi-Ostroinski, Ognjeslav 102 Valvasor, Johann Weikhard 102 Vetranovi-avi, Mavro 104 Vezdin, Ivan Filip 104 Vlai, Matija 105 Vraz, Stanko 106 Vrhovac, Maksimilijan 106 Vuleti-Vukasovi, Vid 107 Zorani, Petar White, Leslie A. 109 64 97
INDEKS TEORIJSKIH POJMOVA

agnat 7 agnacija 7 agnatsko srodstvo 7 akefalna drutva 8 alegorija 8 amblem 8 analogija 8 analogna magija 8 anarhina drutva 8 animalizam 8 animizam 8 antropologija 8 antropologija ene 8, 9 antropos 9 antska teorija 9 apolog 9 apotropej 9 apotropejska magija 9 arhetip 9 astralna vjerovanja 9 atribut 9 autohtona kultura 9 avunkulat 10 balada 11 biandrija 13 bigamija 13 biheviorizam 13 blagdan 14 boini obiaji 16 ceh 19 celibat 19 ceremonija 19 ceremonijalna cjelina 19 cikliko poimanje vremena crkvena godina 20 opor 22 dedukcija 23 demografija 23 demonizam 23
19
demonologija 23 denotacija 23 difuzionizam 23 dijakronija 24 dijalektologija 24 dinarska kulturna zona 24 divinacijska praksa 24 divljatvo 24 duhovna kultura 25 dunavska teorija 26 egalitarna drutva 27 egzogamija 27 emsko 27 endogamija 27 epifanija 27 epika 27 epopeja 27 etimologija 27 etnik 27 etnocentrizam 27 etnogeneza 28 etnografija 28 etnografski prezent 28 etnoliza 28 etnologija 28 etnologija svakodnevice 28 etnomuzikologija 28 etnonim 28 etno-park 28 etnopsihologija 28 etnos 28 etsko 28 evolucija 28 evolucijska teorija 28 evolucionizam 28 fenomen 29 fenomenologija 29 feti 29 fetiizam 29 folklor 30 folklorno kazalite 31 forma 30 formula 30 fratrija 30 funkcionalizam 31 gamonomija 32
genealogija 33 generalizacija 33 generian 33 geneza 33 geniografija 33 gens 33 gentili 33 gentilno ureenje 33 genus 33 germanska teorija 33 ginekokracija 33 godinji obiaji 33 halucinacija 36 henoteizam 36 hepatoskopija 36 hidromantija 36 hiromantija 36 historicizam 36 holizam 37 homeopatija 37 hominizacija 37 homogalakti 37 horda 37 idiom 37 idol 37 idolatrija 37 ilirski pokret 38 imitativna magija 38 incest 38 indukcija 38 inicijacija 38 interpretacija 38 iranska teorija 38 izazovna, poticajna magija 38 jadranska kulturna zona 39 jesenski krug obiaja 40 kasta 42 kastinstvo 42 kavkaska teorija 43 kefalna drutva 43 kognat 45 kognatsko srodstvo 45 konotacija 46 kontagiozna magija 46 kontigvitet 46
kozmogonija 48 kriterij forme 48 kritiki evolucionizam 48 krvna osveta 49 krvno srodstvo 50 kuanstvo 50 kult 50 kultura 50 kulturna antropologija 50 kulturna jedinica 50 kulturni areal 50 kulturni krug 50 kulturni obrazac 50 kulturno-povijesna etnologija kumstvo 51 kurativna mo 51 kuvada 51 lamentacija 52 legenda 53 levirat 53 libacija 53 lineage 54 linearno poimanje vremena liturgijska godina 54 lunarni kalendar 55 lunarni kult 55 luperkalijski karneval 55 lustracija 55 lustrativna magija 55 ljetni obiaji 55 ljudske tranzicije 55 magija 55, 56 magija brojeva 56 manizam 56 mantika 56 marksistika antropologija 57 materijalna kultura 58 materinsko pravo 58 materinstvo 58 matrijarhat 58 matrifokalna drutva 58 matrilinearnost 58 matrilokalnost 58 matrimonij 58 matristika drutva 58 matronimik 58
metafora 59 metonimija 59 mit 60 mitologema 60 mitologija 60 mitske predstave 60 monizam 60 monoandrija 60 monogamija 60 monoginija 61 monoteizan 61 morfologizam 61 50 narodna umjetnost 63 narodoznanstvo 63 neoevolucionizam 64 neolokalna rezidencijalnost nuklearna obitelj 65 obiaj 65 obiajno pravo 65 obrambena magija 65 obred 65 obred prijelaza 65, 66 obredi agregacije 66 obredi margine 66 obredi separacije 66 okretanje naoposum 66 oposun 67 panonska kulturna zona 68 panteizam 68 panteon 68 parabola 69 patrijarhalni poredak 70 patrijarhat 70 patrilinearnost 70 patrilokalnost 70 patrimonij 70 pleme 72 pobratimstvo 72 poliandrija 74 poligamija 74 poliginija 74 politeizam 74 povijest 76 praznovjerje 76 preanimizam 76 primicijska rtva 78
64
54
prirodno-svemirske tranzicije proljetni obiaji 78 puka etimologija 79 rasa 80 religija 81 relikt 81 ritus 82 ritual 82 rod 82 saturnalijski karneval 85 segmentirana drutva 85 seksizam 85 seoska endogamija 85 simbol 86 simpatika magija 86 socijalna antropologija 87 solarni kalendar 88 solarni kult 88 sororat 88 spiritizam 88 starosno naelo 89 stereotip 89 strukturalna antropologija 90 strukturalizam 90 supkultura 90 supkulturne razlike 90 survival 90 svagdan 91 tovanje predaka 94
78
transhumantno stoarstvo
99
uksorilokalna rezidencijalnost 101 urbana etnologija 101 usmena epika 102 usmena knjievnost 102 usmena predaja 102 virilokalna rezidecijalnost zadruga 107 zatitna magija 108 zimski obiaji 108 znak 109 rtva 110 rtva ljevanica 110 rtva paljenica 110 105
tabu 95 tabu incesta 95 teizam 96 teofagija 96 teofanija 96 tip 97 tipizacija 97 tipologija 97 toponim 98 toponimija 98 toponomastika 98 totem 98 totemizam 98 tradicija 98 tradicijski kalendar 98 tradiranje kulture 98
Materice
58
INDEKS BLAGDANA I SVETAKIH DANA

Advent 7, 16 Antunovo 9 Badnjak 10, 16, 26, 45 Bezimena nedjelja 13 Bijela nedjelja 13 Bijela subota 13 Blagovijest 14 Blaevo 14 Boi 7, 14, 15, 16, 17, 21, 45, 54 Cvijetnica 20, 68, 78
Nevina djeica 60 Nikolinje 64 Nova godina 45, 65 Oci 66
Paista nedjelja 68 Pepelnica 47, 70 Petrovo 71 Poklade 14, 21, 49, 74 Posna nedjelja 75 Silvestrovo 85 Spasovo 88 Sredoposna nedjelja 88 Stjepanje 89 Sv. Andrija 91 Sv. Barbara 91 Sv. Bla 91 Sv. Duje 90 Sv. Filip i Jakov 30, 91 Svijenica 91 Svi sveti 40, 79, 91 Sv. Ivan Glavosjek 92 Sv. Katarina 92 Sv. Kliment 92 Sv. Lucija 17, 92 Sv. Matija 92 Sv. Toma 92, 100 Sv. Tri Kralja 14, 16, 26, 92, 99 Sv. Valentin 92 Tijelovo 97 Tucin dan 100 Uskrs 14, 47, 101
ista srijeda 47 ista nedjelja 21 Djetinjci 24 Duhovi 25, 26, 48, 78, 83, 97 Duni dan 26, 40 Filipovo 30, 91
Gluva nedjelja 33 Grgurovo 34 Ilinje 38 Ivanja 38 Ivanje 38, 48, 75 Jurjevo Korizma 40, 41 47
Majevica 56 Mala Gospa 56 Mali fanik 56 Mali pust 56 Mali Uskrs 13 Markovo 57 Martinje 40, 57
Velika nedjelja 103 Velika subota 14, 93, 103 Velika Gospa 103 Veliki etvrtak 72, 93, 103 Veliki petak 11, 103 Veliki tjedan 93, 103 Vidovo 104 Vodokre 105 Vrtiava srida 106 Vuzem 107
LITERATURA
Andri, Jasna: Predavanja, Filozofski fakultet, Zagreb, 1983/1986 Bagur, Radojka: Neretvanska narodna nonja Metkovi i okolina, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1989 Bakra, Ivanka: Narodna nonja Kupinca, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986 Barjaktarovi, Mirko: Osnovi opte etnologije, Beograd, 1977 Belaj, Vitomir: Predavanja, Filozofski fakultet, Zagreb, 1983/1986 *** Hod kroz godinu. Mitska pozadina hrvatskih narodnih obiaja i vjerovanja, Golden marketing, Zagreb, 1998 Belovi-Bernadzikowska, Jelica: Gragja za tehnoloki rjenik enskog runog rada, Sarajevo, 1906 Benc-Bokovi, Katica: Konavle tekstilno rukotvorstvo i narodna nonja, Etnoloka istraivanja 2, Etnografski muzej, Zagreb, 1983 *** Narodna nonja Podravine Koprivniki Ivanec, Kulturnoprosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986 *** Narodna nonja Dubrovakog primorja Doli, Kulturnoprosvjetni sabor, Zagreb, 1987 Braica, Silvio: Retorikom Starih u Carstvu Znakova, Ethnologica Dalmatica 7, Etnografski muzej Split, Split, 1998 *** Mala splitska kronologija, Etnografski muzej Split, Split, 1999 Chevalier, Jean i Gheerbrant, Alain: Rjenik simbola. Mitovi, sni, obiaji, geste, oblici, likovi,
boje, brojevi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1983 Cooper, Jean Campbel: Ilustrovana enciklopedija tradicionalnih simbola, Prosveta Nolit, Beograd, 1986 apo mega, Jasna: Hrvatski uskrsni obiaji. Korizmenousksni obiaji hrvatskog puka u prvoj polovici XX. stoljea: svakidanjica, puka pobonost, zajednica, Golden marketing, Zagreb, 1997 apo mega, Jasna Muraj, Aleksandra Vitez, Zorica Grbi, Jadranka Belaj, Vitomir: Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, Matica hrvatska, Zagreb, 1998 ulinovi-Konstantinovi, Vesna: Adajkinja iz Manite Drage (obiaji, vjerovanja, magija, lijeenje), Logos, Split, 1989 Eckhel, Nerina: Narodna nonja ogulinskog kraja Ogulin, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986 Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, kolska knjiga, Zagreb, 1980 Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. I IV, Leksikografski zavod FNRJ Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, MCMLIX-MCMLXVI Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1995-1996 Fazini, Alena: Narodna nonja otoka Korule - Blato, Hrvatski sabor kulture, Zagreb, 1993 Filipi, Goran: Betinska brodogradnja. Etimologijski rjenik pukog nazivlja, upanijski muzej, ibenik, 1997
Furi, Ivo: Narodno stvaralatvo ibenskog podruja, I. ibensko otoje, Muzej grada ibenika, ibenik, 1980 *** Narodno stvaralatvo ibenskog podruja, III. mjesta u ibenskom zaleu, Muzej grada ibenika, ibenik, 1988 Gamulin, Jelena: Narodna nonja Vrlike, Kulturno prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988 Gavazzi, Milovan: Vrela i sudbine narodnih tradicija kroz prostore, vremena i ljude, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1978 *** Godina dana hrvatskih narodnih obiaja, Kulturnoprosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988 *** Batina hrvatskoga sela, Otvoreno sveuilite, Zagreb, 1991 Gui, Marijana: Tuma izloene grae, Etnografski muzej, Zagreb, 1955 Hatch, Elvin: Theories of Man and Culture, Columbia University Press, 1973 Hrvatska enciklopedija, sv. I V, Naklada konzorcija Hrvatske enciklopedije Naklada hrvatskog izdavalakog bibliografskog zavoda, Zagreb, 1941-1945 Hrvatski leksikon, sv. I II, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996-1997 Ivekovi, F. i Broz, Ivan: Rjenik hrvatskoga jezika, sv. I - II, Zagreb, 1901 Igum, Marija: Predavanja, Filozofski fakultet, Zagreb, 1983/4 Katii, Radoslav: Predavanja, Filozofski fakultet, Zagreb, 1985/1989 Klai, Bratoljub: Rjenik stranih rijei. Tuice i posuenice,
Nakladni zavod MH, Zagreb, 1988 Kuar, Marcel: Narodno blago (Rijei, fraze, poredbe, poslovice, priice, izrazi od mila i od pote, pozdravi, estitke, blagoslovi, pohvale, zahvale, molitve, psovke, kletve, zakletve, tubalice, pitalice, zagonetke), Etnografski muzej, Split, 1934 Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva, Sveuilina naklada Liber Kranska sadanjost, Zagreb, 1985 Lozica, Ivan: Hrvatski karnevali, Golden marketing, Zagreb, 1997 Mikac, Jakov: Istarska krinjica. Iz kulturne batine naroda Istre, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1977 Mileusni, Zlatko estan, Ivica: Ljudi i masline, Etnografski muzej, Zagreb, 1994 Muraj, Aleksandra: Narodna nonja umberka, Kulturnoprosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988 *** ivim znai stanujem. Etnoloka studija o kulturi stanovanja u umberakim Soicama, HED-IEF-ZIFF, Zagreb, 1989 Pisanica. Hrvatski uskrsni obiaji, Otvoreno sveuilite, Zagreb, 1991 Radau-Ribari, Jelka: Narodne nonje Hrvatske, Spektar, Zagreb, 1975 Rihtman-Augutin, Dunja: Knjiga o Boiu. Boi i boini obiaji u hrvatskoj narodnoj kulturi, Golden marketing, Zagreb, 1995 estan, Ivica: Narodna nonja Slavonije, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1984
*** Narodna nonja Baranje Topolje, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986 Vidovi, Radovan: Rjenik, u: Ivan Kovai: Smij i suze starega Splita, Split, 1971, str. 235-267 Vidovi-Begonja, Ilda: Narodna nonja Splita, Kulturno prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988 Vitez, Zorica - Anto, Zvjezdana Bikupi-Bai, Iris: Mladenka u hrvatskim svadbenim obiajima, Etnografski muzej Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 1996 Vrtovec, Ivanka: Narodni nakit Hrvatske, Grafiki zavod Hrvatske - Kranska sadanjost, Zagreb, 1985 Wesel, Uwe: Mit o matrijarhatu, Prosveta, Beograd, 1983

Silvio Braica Pojmovnik Hrvatske Etnografije I Etnologije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Silvio Braica Pojmovnik Hrvatske Etnografije I Etnologije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 7

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 8

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 9

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 10

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 11

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 12

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 13

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 14

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 15

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 16

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 17

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 18

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 19

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 20

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 21

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 22

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 23

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 24

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 25

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 26

uveglija mladoenja uveglijska koulja za mladoenju

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 27

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 28

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 29

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 30

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 31

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 32

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 33

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 34

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 35

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 36

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 37

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 38

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 39

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 40

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 41

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 42

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 43

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 44

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 45

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 46

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 47

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 48

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 49

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 50

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 51

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 52

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 53

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 54

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 55

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 56

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 57

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 58

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 59

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 60

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 61

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 62

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 63

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 64

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 65

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 66

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 67