Na osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlansko- podrinjskog kantona; broj: 7/97.

, 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kantona; broj: 13/99., 10/00 i 14/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog Kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, , na sjednici od ____________________, donosi

ZAKON
O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uje se obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja, osnivanje, organizacija i finansiranje osnovne kole, prava i obaveze uenika i njihovih roditelja-staratelja, upravne strukture osnovnih kola i procedure izbora nastavnika i drugih zaposlenika u koli, status nastavnika i drugih zaposlenika kole, struni razvoj i nadzor nad radom nastavnika i druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja. Svrha obrazovanja lan 2. Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je da kroz optimalni, intelektualni, fizi ki, moralni i drutveni razvoj pojedinca, u skladu sa njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju drutva zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava i unapreenju ivotnog standarda graana. Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog interesa. Opi ciljevi obrazovanja lan 3. Opi ciljevi osnovnog odgoja i obrazovanja proizilaze iz op eprihvaenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog drutva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifinostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ive na podruju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Opi ciljevi obrazovanja su: - omoguavanje pristupa izvorima znanja kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ivi; - osiguravanje optimalnog razvoja za svako lice ukljuujui i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim i fizikim sposobnostima; - promocija potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i priprema svakog lica za ivot u drutvu koje potuje principe demokratije i vladavine zakona; - razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui ih i uvaavajui druge i drugaije; - osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini status, vjeroispovijest, psihofizi ke i druge line osobine; - postizanje kvalitetnog obrazovanja za graane; - postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na meunarodnom odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju ukljuivanje i nastavak kolovanja u evropskom obrazovnom sistemu; - podsticanje cjeloivotnog uenja,

- promocija ekonomskog razvoja, - ukljuivanje u proces evropskih integracija. Pravo djeteta na obrazovanje lan 4. Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogunosti uea u odgovarajuem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje u skladu s utvr enim standardima osigurava djetetu da na najbolji nain razvije svoje uro ene i potencijalne umne, fizike i moralne sposobnosti na svim nivoima obrazovanja. Obrazovna institucija ne smije vriti diskriminaciju zasnovanu na spolu u vezi sa: - uslovima prijema; - odbijanjem prijema; - nainom pruanja usluga i beneficija; - iskljuenjem iz procesa obrazovanja; - vrednovanjem dostignutih rezultata u toku obrazovanja. Definisanje pojmova: lan 5. kolski obveznik je dijete koje u kalendarskoj godini do 1. septembra navri est godina ivota pa do navrene petnaeste godine ivota. Osnovna kola je ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja koja moe biti redovna, paralelna (osnovna muzika kola, osnovna baletska kola i sl.) i specijalna osnovna kola. Osnovna muzika kola je paralelna osnovna kola u kojoj se realizuje nastavni plan i program za osnovno muzi ko obrazovanje za uenike koji imaju muzi ke ili baletske sklonosti i sposobnosti ime se vri osposobljavanje za nastavak kolovanja i profesionalno bavljenje muzikom uopte ili baletom. Inkluzija podrazumijeva sveobuhvatno ukljuivanje lica s tekoama u razvoju, tekoama u uenju i uopte tekoama socijalne integracije ne samo u odgojno-obrazovni sistem ve i u svakodnevni ivot i drutvenu stvarnost. Specijalno obrazovanje znai obrazovanje za uenike koji imaju posebne obrazovne potrebe, u sluajevima kada nije mogue pruiti odgovarajue obrazovanje u redovnim kolama. Polaznik je lice starije od 15 godina koje poha anjem nastave po Programu za odrasle ili polaganjem ispita stjee osnovno obrazovanje. Agencija za nastavne planove i programe je institucija ustanovljena za implementaciju zajednikog jezgra nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Agencija za standarde i ocjenjivanje je institucija za ustanovljenje standarda uspjeha uenika i ocjenjivanje postignutih rezultata u skladu sa lanom 47. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

Obavezno obrazovanje lan 6. Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno i osigurava se svoj djeci. Dijete u smislu ovog zakona je svako lice do navrene osamnaeste godine ivota. Obavezno obrazovanje poinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1.septembra navrava est godina ivota i traje do navrene petnaeste godine ivota. Ministarstvo obrazovanja, nauke kulture i sporta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) moe na inicijativu ili uz saglasnost roditelja, staratelja i usvojioca (u daljem

tekstu: roditelji) i uz konsultacije sa drugim strunim i nadlenim institucijama, dozvoliti jednu godinu ranijeg ili odgoenog poetka obaveznog obrazovanja, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta. lan 7. U osnovnoj koli nastava se izvodi na slubenim jezicima Bosne i Hercegovine: bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, ijekavskog izgovora , uz upotrebu oba slubena pisma (latinica i irilica) a u zavisnosti od potreba uenika u upotrebi je i znakovno pismo. Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika ili drugog zaposlenika pri izboru, zaposlenju, obavljanju poslova radnog mjesta ili napredovanju na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. Ne moe se vriti diskriminacija uenika pri prijemu, ueu u aktivnostima kole ili u bilo kojoj drugoj aktivnosti vezanoj za tog uenika, na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. Do kraja tree godine osnovnog odgoja i obrazovanja uenici e savladati oba slubena pisma Bosne i Hercegovine, a uenici sa posebnim obrazovnim potrebama e savladati oba slubena pisma u skladu sa njihovim mogunostima, do kraja osnovnog odgoja i obrazovanja. Nastavnici su osposobljeni da prepoznaju i tumae razlike izmeu tri slubena jezika Bosne i Hercegovine u mjeri u kojoj je to bitno za predmete koje predaju. Udbenici koji su u upotrebi u kolama moraju u potpunosti potovati razlike izme u tri slubena jezika Bosne i Hercegovine. Nastavu bosanskog jezika, hrvatskog jezika i srpskog jezika realizuju nastavnici koji imaju odgovarajui profil i strunu spremu utvrenu nastavnim planom i programom. Jezik i kultura svake nacionalne manjine, koja ivi na podruju Kantona, potivat e se i uklapati u kolu u najveoj mjeri u kojoj je to izvodljivo, u skladu sa Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina. lan 8. Ueniku, dravljaninu Bosne i Hercegovine koji se izjanjava pripadnikom nacionalne manjine, bit e osigurana nastava maternjeg jezika u osnovnoj koli u koju je upisan u najveoj mjeri u kojoj je to izvodljivo. Uenik iz stava 1. ovog lana koji eli pohaati nastavu maternjeg jezika pri upisu e obavijestiti kolu da je pripadnik nacionalne manjine, i kola e to prihvatiti kao injenicu bez daljnjih provjera ili dokaza. Nastava maternjeg jezika moe se odvijati u odjeljenju, grupi ili pojedina no. Nastavnik koji relizuje nastavu maternjeg jezika uenika pripadnika nacionalne manjine mora imati odgovarajuu strunu spremu kojom se osigurava da predmet moe predavati uz odgovarajui standard. Nastavni plan i program za nastavu maternjeg jezika manjina donosi, na prijedlog Pedagokog zavoda, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljem tekstu: ministar), a Ministarstvo osigurava nastavna sredstva za obrazovanje manjina, uz ocjenu i miljenje predstavnika nacionalnih manjina na podruju Kantona. Nastavna sredstva treba da odgovaraju potrebama date nacionalne manjine i obuhvataju knjievnost, historiju, geografiju i kulturu te manjine. U osnovnoj koli u kojoj se obrazuju uenici samo jedne nacionalne manjine, cjelokupna nastava se izvodi na jeziku manjine uz obavezno savladavanje jezika iz lana 7. ovog zakona. lan 9. Dravljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stjeu odgoj i obrazovanje u kolama na podruju Kantona po odredbama ovog Zakona. Strani dravljani i lica bez dravljanstva, kada se moe osnovano zakljuiti da e takva lica u Bosni i Hercegovini boraviti due od tri mjeseca, imaju pravo da stjeu osnovno obrazovanje u kolama na podruju Kantona, po odredbama ovog Zakona, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je drava Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili me unarodnim organizacijama.

lan 10. kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga. Imajui u vidu razliitost i slobodu vjerskih ubje enja u Bosni i Hercegovini, uenici e su u skladu s njihovim uvjerenjem i uvjerenjem njihovih roditelja pohaati asove vjeronauke. kola ne moe preduzimati mjere i aktivnosti kojima bi se ograni avala sloboda izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja. Uenici koji ne ele pohaati vjeronauku nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljan poloaj u odnosu na druge uenike. U nastavnim i drugim aktivnostima u osnovnoj koli se ne mogu upotrebljavati ili izlagati didaktiki i drugi materijali, niti davati izjave od strane nastavnika i drugog kolskog osoblja, iji sadraj bi se opravdano mogao smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju uenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, odnosno etni koj grupi ili religiji. II. OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE lan 11. Osnovnu kolu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva) u skladu sa ovim zakonom. Osnovnu kolu kao javnu ustanovu osniva Skuptina Tuzlanskog Kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona), Opinsko vijee kada obezbijedi sredstva potreba za osnivanje i rad kole ili Skuptina Kantona i Opinsko vijee u svojstvu suosnivaa. Izuzetno, osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati i vjerska zajednica samostalno ili sa drugim pravnim, odnosno fizi kim licem, kada Skuptina Kantona ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes. Meusobna prava i obaveze osnivaa i osnovne kole ureuju se ugovorom. Osnovna kola se osniva u skladu sa dugoronim programom razvoja i koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja, koji donosi Skuptina Kantona. Osnovnu kolu mogu osnovati dva ili vie osnivaa. Ako osnovnu kolu osnivaju dva ili vie osnivaa, njihova meusobna prava, obaveze i odgovornosti ure uju se ugovorom. Privatna osnovna kola moe poeti sa radom kada Ministarstvo da saglasnost za primjenu odgovarajueg nastavnog plana i programa i kada, u skladu s vaeim propisima osigura i druge standarde i uslove koji garantiraju da e uenici dobiti odgovaraju e obrazovanje, njegu i sigurnost u skladu sa specifinostima kole koja se osniva. Izuzetno, meunarodne privatne osnovne kole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedni ko jezgro nastavnih planova i programa. Osnovna kola ne moe se osnivati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vriti na nain protivan zakonu, odnosno na nain kojim se navedene predrasude promoviraju. lan 12. Osniva osnovne kole obezbje uje sredstva potrebna za osnivanje i rad u skladu sa Pedagokim standardima za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: Pedagoki standardi) na podruju Kantona i Normativima kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uila (u daljem tekstu: Normativi) Pedagoke standarde i Normative iz stava 1. ovog lana, nakon provedene javne rasprave donosi ministar uz prethodnu saglasnost Vlade Tuzlanskog Kantona (u daljem tekstu: Vlade Kantona). Osniva osnovne kole osigurava finansiranje plaa nastavnika, strunih saradnika, saradnika, i drugih zaposlenika, njihovo obrazovanje i obuku, osnovno obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, opremanje radionica, rad eksperimentalne osnovne kole, odravanje kolskih takmienja, prostora kole, kupovinu kolske opreme i uila, a po

mogunosti nabavku kolskih udbenika, prirunika i prijevoz uenika koji stanuju na udaljenosti veoj od etiri kilometra od kole. lan 13. Osnovna kola kao javna ustanova moe se osnovati, ako: - postoji dovoljan broj uenika za formiranje 18 odjeljenja za redovnu osnovnu kolu, 9 odjeljenja za specijalnu osnovnu kolu i 12 odjeljenja za osnovnu muzi ku kolu; - je obezbije en odgovarajui struni nastavni kadar u skladu sa nastavnim planovima i programima za osnovnu kolu; - su obezbijeene odgovarajue kolske prostorije, oprema, nastavna sredstva i uila u skladu sa Normativima; - su obezbije eni uslovi za rad u skladu sa Pedagokim standardima. Izuzetno, osnovna kola moe se osnovati i kada nije obezbije en dovoljan broj uenika za formiranje broja odjeljenja utvr enih u stavu 1. ovog lana, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, i u skladu sa odgovarajuim kriterijima. Osnovna kola koja nema status javne ustanove moe se osnovati ako ima dovoljan broj uenika za formiranje jednog odjeljenja svakog razreda. Blii propis iz stava 2. i 3. ovog lana donosi ministar. lan 14. Osniva prilikom osnivanja osnovne kole formira komisiju, koja e u skladu sa ovim zakonom, izvriti pripreme za poetak rada i izvriti izbor prvih nastavnika kole. Kod osnivanja osnovne kole kao javne ustanove, komisiju, iz prethodnog stava, u ime osnivaa imenuje Ministarstvo. lan 15. Osnovna kola se upisuje u sudski registar. Pored upisa u sudski registar, osnovna kola se upisuje u Registar osnovnih kola (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo. U Registar se moe upisati samo osnovna kola koja ispunjava uslove iz lana 13. ovog Zakona. lan 16. Provjeru uslova za upis osnovne kole u Registar vri Ministarstvo, na zahtjev osnovne kole. Osnovna kola moe poeti sa radom nakon upisa u Registar. Novoosnovana kola poinje sa radom poetkom kolske godine. Osnovna kola, upisana u Registar, moe izdavati svjedodbe i druge javne isprave o zavrenom obrazovanju, odnosno zavretku pojedinih razreda i drugih oblika obrazovanja. lan 17. Osnovna kola brie se iz Registra kada prestane da ispunjava uslove propisane ovim zakonom. Blii propis o postupku utvrivanja uslova za upis u Registar , trokovima postupka, sadraju i nainu vo enja Registra i brisanju iz Registra donosi ministar. lan 18. Osnovna kola ima status pravnog lica. Osnovna kola moe vriti statusne promjene. Odluku o statusnim promjenama osnovne kole donosi osniva. lan 19. Ministarstvo, na prijedlog Op inskog vijea, utvr uje kolsko podruje sa kojeg je redovna osnovna kola obavezna da primi kolske obveznike.

Svi uenici u dobi obaveznog poha anja nastave upisuju se u kolu na kolskom podruju na kojem imaju mjesto prebivalita, odnosno kolu koja je najblia njihovom mjestu stanovanja. U izuzetnim sluajevima Ministarstvo moe na zahtjev roditelja, dijete izuzeti od obaveze pohaanja kole iz stava 2. ovog lana, ako je to potrebno da bi se zatitila prava djeteta i ako se na e da je to u najboljem interesu djeteta, ako postoje prostorne mogunosti kole. Osnovna kola moe na svom kolskom podruju organizovati podrune kole sa jednim ili vie odjeljenja, u skladu sa Pedagokim standardima. Osnovna kola koja nema status javne ustanove upisuje kolske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima kolskih obveznika neovisno o kolskom podruju, o emu je obavezna izvijestiti osnovnu kolu sa ijeg su kolskog podruja upisani uenici. lan 20. Kada uenik promijeni prebivalite osnovna kola u novom mjestu prebivalita duna je upisati uenika. na osnovu pisanog akta prijevodnice, koja se dostavlja slubenim putem. Uenik koji se obrazovao u drugom kantonu, odnosno entitetu upisuje se i nastavlja obrazovanje pod istim uvjetima kao i uenik u Kantonu. U spornim sluajevima o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja odluuje Ministarstvo. Uenik koji se obrazovao u inozemstvu uslovno se upisuje dok se u Ministarstvu ne izvri nostrifikacija odnosno ekvivalencija dokumenata o njegovom obrazovanju. U postupku nostrifikacije i ekvivalencije ueniku se ne moe utvrditi obaveza polaganja dopunskih ispita. lan 21. Rad osnovne kole je javan. Osnovna kola ima peat u skladu sa pravilima kole, koji se koristi za potvrivanje autenti nosti akata koje izdaje osnovna kola. Osnovna kola, iji je osniva ili prema kojoj je pravo osnivaa preuzela Skuptina Kantona, ima peat sa grbom Tuzlanskog kantona. Oblik, veliina i sadraj peata utvr uju se osnivakim aktom i Pravilima kole. Osnovna kola na vidnom mjestu pri ulazu u kolski objekat je obavezna istaknuti natpisnu plou koja sadri naziv i sjedite kole, a natpisna ploa osnovne kole koja ima status javne ustanove osim naziva i sjedita sadri i grb Kantona. Osnovne kole mogu saraivati i meusobno udruivati odreene poslove, s tim da svaka osnovna kola zadrava svojstvo pravnog lica. lan 22. U prostorima kole neprihvatljivi kolski simboli su: - simboli drugih drava (zastave, grbovi stranih drava i sl.), - bilo kakvi simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na politike stranke, pokrete, lidere, - simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na bilo koji rat osim uila u kabinetima koji su nuni za izuavanje programskih sadraja, - ratne spomen ploe i spomenici koji sadre detalje, interpretacije, kvalifikacije ili veliaju rat, kao i u drugim sluajevima predvienim Kriterijima za kolske nazive i simbole. lan 23. Osnovna kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uslove utvrene ovim Zakonom i Pedagokim standardima i zadatke radi kojih je osnovana ili ako ne postoji potreba za njenim daljim radom. Akt o prestanku rada osnovne kole donosi osniva. Kada Ministarstvo utvrdi da osnovna kola ne ispunjava uslove koji su propisani ovim zakonom, odredit e rok u kome e osniva otkloniti utvrene nedostatke.

Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni u odre enom roku, Ministarstvo e predloiti osnivau donoenje akta o prestanku rada osnovne kole. Ako osniva osnovne kole koja nema status javne ustanove ne donese akt o prestanku rada osnovne kole u roku od tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga iz stava 3. ovog lana, Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada osnovne kole. Ukoliko se Skuptina Kantona i opinsko vijee kao osnivai ili suosnivai , u roku od tri mjeseca ne izjasne o prijedlogu iz stava 3. ovog lana, Ministarstvo e donijeti rjeenje o prekidu rada osnovne koli, koje e vaiti do konane odluke Skuptine odnosno Op inskog vijea. Aktom o prestanku, odnosno prekidu rada osnovne kole odredit e se rok prestanka rada, koji ne moe biti krai od roka zavretka tekue kolske godine. U sluaju prestanka, odnosno prekida rada osnovne kole, osniva je duan da zateenim uenicima omogui nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja i odgoja. Donoenjem akta o prestanku rada kole, pokree se postupak brisanja kole iz Registra kola. Akt o prestanku rada osnovne kole objavljuje se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona. Osnovna kola prestaje sa radom i u drugim sluajevima utvr enim Zakonom o ustanovama i aktom o osnivanju.

III. PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

lan 24. Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj osnovnoj koli. Privatne kole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis svim uenicima. U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje djece da imaju pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima. Svoje pravo na izbor osnovne kole, roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se promoviraju predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi kao i na nain protivan ovom zakonu. lan 25. Roditelji su obavezni upisati svoje dijete u kolu i osigurati da dijete redovno pohaa osnovnu kolu tokom perioda trajanja obaveznog obrazovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi roditelji podlijeu sankcijama u skladu sa zakonom. Pravo i obaveza roditelja je redovno informisanje, konsultiranje i pra enje obrazovnog napretka svoje djece. Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima i tijelima ili putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje obrazovnog sistema uop e.

IV. ULOGA I OBAVEZE KOLE lan 26. kola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruenju koje razvija motivaciju za sticanje znanja, koje potuje i podrava individualnost svakog uenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizi kog kanjavanja, vrijeanja, poniavanja, degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava.

lan 27. kola ne smije vriti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom ueu u obrazovnom procesu na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga to su djeca s posebnim potrebama, ili na bilo kojoj drugoj osnovi. Osniva osnovne kole, zajedno sa osnovnom kolom, osigurava funkcionalni smjetaj i prateu infrastrukturu za nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu djeci s posebnim obrazovnim potrebama, mladima i odraslima. lan 28. Osnovna kola promovira jednake mogunosti za sve svoje uenike, nastavnike i ostale zaposlenike, uvaavajui i promovirajui istovremeno i pravo na razliitosti me u njima. U tom cilju, osnovna kola, uz saglasnost Ministarstva, utvruje i provodi vlastite programe koji podravaju i njeguju razliite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih uenika i zaposlenika. lan 29. Osnovna kola promovira i razvija stalno i dinamino partnerstvo kole, roditelja i sredine u kojoj ive, u svim pitanjima od znaaja i interesa za ostvarivanje funkcije kole i potreba uenika. Osnovna kola, roditelji, uenici i lokalna zajednica naroito, promoviraju i provode programe zajednikog i organizovanog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, puenja i maloljetnike delikvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika.

V. AUTONOMIJA KOLE
lan 30. U osnovnoj koli je zabranjeno organizovanje i djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka. U prostorije osnovne kole je zabranjen pristup i boravak naoruanih lica, bez prethodnog odobrenja direktora kole. Osnovna kola ima odgovarajui stepen autonomije, u skladu sa vaeim propisima, a naroito u pogledu zapoljavanja nastavnog, strunog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika i strunih saradnika. Osnovna kola potuje slobodu nastavnika da izvode nastavu na nain koji smatraju odgovarajuim, pri emu kola mora voditi rauna o standardima i odrivosti postojeih i primjeni novih oblika i metoda rada u nastavnom procesu. VI. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE lan 31. Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovne kole (u daljem tekstu: nastavni plan i program). Nastavnim planom i programom utvruju se ciljevi i zadaci, sadraj, oblici i postupci odgojno-obrazovnog rada, kao i izvo enje razredne, odnosno predmetne nastave u pojedinim razredima, ili drugi oblici nastave i obezbje uje nacionalna ravnopravnost kroz posebne programe za nacionalnu grupu predmeta u osnovnim kolama svih oblika svojine. Osnovna kola organizuje odgojno-obrazovni rad po nastavnom planu i programu koji donosi Ministarstvo, u skladu sa zajednikim jezgrom nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini, na projedlog Pedagokog zavoda, i uz prethodno provedenu javnu raspravu. Zajedniko jezgro nastavnih planova i programa: a) osigurava da se u vaspitno-obrazovnom procesu razvija odnos i osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini;

b) garantira i osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti za svu djecu; c) osigurava dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim kolama; d) osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog naina ivota kao najveeg interesa uenika, roditelja, nastavnog osoblja i drutva; e) osigurava slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju; f) garantira ekonominost i efikasnost u finansiranju i radu kole. Sastavni dio nastavnog plana i programa ine i specifi ni sadraji, iji obim ne moe biti vei od 30% u odnosu na zajedniko jezgro nastavnih planova i programa. Specifi ne sadraje utvr uje nastavniko vijee na prijedlog kolskog odbora, osnivaa, vijea roditelja i udruenja graana, nakon pribavljenog miljenja Pedagokog zavoda i uz saglasnost Ministarstva. Broj, vrsta i trajanje fakultativne nastave odreuje se godinjim programom rada kole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima kola raspolae. lan 32. U redovnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program redovne osnovne kole, posebni dodatni program za nadarene uenike, prilago eni programi za djecu s posebnim potrebama, nastavni plan i program za osnovno muziko obrazovanje odnosno osnovno baletsko obrazovanje, nastavni plan i program za odrasle, programi fakultativne, dopunske, dodatne nastave, te nastavni planovi i programi raznih vrsta kurseva. Predmete u okviru fakultativne nastave biraju uenici i roditelji uenika na poetku kolske godine sa liste koju donosi Ministarstvo i kad se da izjanjenje o odabranim predmetima, fakultativna nastava za datog uenika postaje obavezna. U specijalnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program za uenike sa smetnjama u psihikom i fizikom razvoju. U osnovnoj muzikoj koli realizuje se nastavni plan i program za osnovno muzi ko obrazovanje i posebni dodatni program za nadarene uenike. lan 33. Osnovno muziko obrazovanje traje est godina, a osnovno baletsko obrazovanje traje etiri godine. Pravo na upis u prvi razred paralelne kole iz stava 1. ovog lana uenik stie nakon zavrenog treeg razreda redovne osnovne kole. lan 34. Broj uenika u odjeljenju redovne, specijalne i paralelne osnovne kole utvruje se Pedagokim standardima. U redovnim osnovnim kolama koje nemaju status javne ustanove, broj uenika moe biti i manji, to utvr uje kolski odbor te kole, uz saglasnost osnivaa. Redovna osnovna kola moe organizovati rad kombinovanih odjeljenja od I do IV razreda za istovremeno izvo enje nastave sa vie razreda. Za uenike od V do IX razreda kola moe organizovati kursnu nastavu. Kursna nastava se organizuje za vie razreda u jednom odjeljenju, ako u osnovnoj koli nema dovoljan broj uenika za organizovanje odjeljenja jednog razreda. Osnovna kola moe organizovati produeni ili cjelodnevni boravak uenika, u skladu sa Pedagokim standardima, po programu koji donosi Pedagoki zavod. lan 35. kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. avgusta naredne godine. Nastava u redovnoj i specijalnoj osnovnoj koli izvodi se po polugoditima i traje 185 radnih dana s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realizuju u okviru 175 nastavnih dana.

Nastava u zavrnom razredu kole, iz prethodnog stava ovog lana, traje 170 radnih dana, s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realizuju u okviru 160 nastavnih dana. Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realizaciju posebnih programskih sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti kole, utvrenih godinjim programom rada. kolski kalendar za svaku kolsku godinu donosi ministar. kolski kalendar se objavljuje u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona. lan 36. Nastava u prvom polugoditu poinje prvog ponedjeljka u septembru, osim kada ministar, iz odreenih opravdanih razloga, donese drugaiju odluku.. Zimski odmor, u skladu sa kolskim kalendarom, za uenike redovne i specijalne osnovne kole traje tri sedmice, a ljetnji odmor od zavretka drugog polugodita do poetka naredne kolske godine. Osnovna kola moe, radi obiljeavanja vjerskih praznika, odrediti da se dio zimskog odmora za uenike koristi u toku prvog ili drugog polugodita. lan 37. Osnovna kola organizuje nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici. Izuzetno, osnovna kola, u kojoj se nastava izvodi u tri smjene, moe uz saglasnost ministra nastavni proces organizirati u estodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni sat u redovnoj i paralelnoj osnovnoj koli traje 45 minuta, a u specijalnoj osnovnoj koli 40 minuta. Osnovna kola, broj nastavnih sati u toku radne sedmice utvr uje u sklopu zajednikih jezgri nastavnih planova i programa, s tim da u toku dana uenici od I do III razreda ne mogu imati vie od 4 nastavna sata, uenici od IV do VI razreda vie od 5, a uenici od VII do IX razreda vie od 6 nastavnih sati redovne nastave. Uenici od I do III razreda mogu imati sedmino optereenje do 20 sati, uenici od IV do VI razreda do 25 sati, a uenici od VII do IX razreda mogu imati sedmino optereenje do 30 sati. kola moe u okviru jedne subote u toku mjeseca organizirati dodatnu i dopunsku nastavu, rad sekcija i uenikih organizacija, ukoliko nije mogue te aktivnosti organizirati u okviru petodnevne radne sedmice. lan 38. Osnovna kola duna je da u toku kolske godine ostvari nastavni plan i program, odnosno godinji fond nastavnih sati. Ako se utvrdi da osnovna kola nije ostvarila u okviru predvienog broja nastavnih dana godinji fond nastavnih sati, mora produiti nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih sati. lan 39. Osnovna kola ne smije prekidati odgojno-obrazovni rad u toku polugodita, odnosno kolske godine, izuzev uslijed elementarnih nepogoda, epidemije zarazne bolesti i drugih posebno opravdanih razloga, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Ministarstvo moe odobriti, u zavisnosti od klimatskih ili drugih uslova, produetak zimskog odmora najdue jednu radnu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih sati, predvi en nastavnim planom i programom i realizovani programski sadraji. Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike osnovnih kola na podruju Kantona je, u pravilu istovremeno i regulie se kolskim kalendarom. lan 40. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli realizuje se u skladu sa nastavnim planom i programom i na osnovu godinjeg programa rada osnovne kole (u daljem tekstu: godinji program).

10

Godinjim programom utvruju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orijentaciji uenika, slobodne aktivnosti uenika, oblici, sadraji, obim i raspored odgojno-obrazovnog rada i druge aktivnosti u osnovnoj koli. Godinji program se sainjava po jedinstvenoj metodologiji koju utvr uje Pedagoki zavod. Prijedlog godinjeg programa kole utvr uje Nastavniko vijee osnovne kole (u daljem tekstu: Nastavniko vijee), a donosi kolski odbor, i dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu najkasnije do 1. oktobra za tekuu kolsku godinu. Izvjetaj o radu i izvjetaj o realizaciji godinjeg programa rada, kola dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu. Izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju, kola je duna dostaviti Pedagokom zavodu i osnivau na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine. Slobodne aktivnosti uenika lan 41. U osnovnoj koli organiziraju se slobodne aktivnosti uenika radi razvijanja i produbljivanja njihovih stvaralakih sposobnosti i stjecanja pozitivnih navika i vjetina. Zadaci i programski sadraji slobodnih aktivnosti utvr uju se odgojno-obrazovnim programom i godinjim programom u skladu sa Pedagokim standardima. Slobodne aktivnosti uenika ostvaruju se preko drutava, sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika na principu dobrovoljnosti uenika. Osnovna kola moe organizovati manifestaciju koja nije utvrena godinjim programom rada, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. kole su dune preduzeti sve mjere u cilju spreavanja diskriminacije po osnovu spola, a radi obezbjeenja jednakih mogunosti za pristup slobodnim aktivnostima. lan 42. Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanja, drutveno-korisni rad, kola u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada predvieni godinjim programom, organizuju se i izvode u okviru radnih dana, u skladu sa Naelima koje donosi ministar na prijedlog Pedagokog zavoda. Eksperimentalne kole lan 43. Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada na prijedlog Pedagokog zavoda, Ministarstvo moe jednu, ili vie osnovnih kola, proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu osnovnu kolu. Za eksperimentalnu kolu moe se odobriti odstupanje od odredbi ovog zakona o primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika asovima, nain vrednovanja i ocjenjivanja znanja uenika, obrazovanja odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa. Osnivanje i rad eksperimentalne osnovne kole i proglaavanje postojeih kola eksperimentalnim, ure uje se bliim propisom koji donosi ministar. lan 44. Na prijedlog nastavnikih kola i fakulteta ministar odreuje osnovne kole za izvo enje pedagoke i metodike prakse studenata i uenika srednjih kola sa pedagokim usmjerenjem. Nastavnike kole i fakulteti s osnovnom kolom u kojoj se realizira pedagoka i metodika praksa zakljuuju ugovor kojim se reguliu me usobna prava i obaveze. Obavljanje pedagoke i metodike prakse iz stava 1. ovog lana, ure uju se posebnim propisom koji donosi ministar.

11

lan 45. Osnovna kola, u nastavnom procesu koristi kolske udbenike i nastavna sredstva koje odobrava Ministarstvo, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije za nastavne planove i programe. kolski udbenik je osnovno nastavno sredstvo koje obuhvata sadraje iz nastavnog plana i programa i koji je uraen u skladu sa koncepcijom udbenika. U osnovnoj koli pored udbenika, koristi se zbirka zadataka, prirunik, radna sveska i druga literatura, koja zamjenjuje udbenik, a koja je izraena u skladu sa koncepcijom kolskog udbenika. Novi nastavni plan i program ne moe se primijeniti ako nisu obezbije eni odgovarajui udbenici: novi, adaptirani, preuzeti ili prevedeni. Osnovna kola u svom sastavu ima biblioteku ili ima pristup javnoj biblioteci. VII. UENICI lan 46. Upis uenika u redovnu osnovnu kolu obavlja se na osnovu spiska kolskih obveznika i izvoda iz matine knjige ro enih. Spiskove kolskih obveznika dostavlja, po slubenoj dunosti, nadleni organ op ine osnovnim kolama prema kolskom podruju do 15. aprila tekue godine, na zahtjev direktora osnovne kole. Upis uenika sa smetnjama i potekoama u razvoju, u redovne kole, vri se na osnovu nalaza i miljenja Komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece. Rjeenje o kategorizaciji djeteta donosi sluba socijalne zatite u op ini, a odluku o upisu djece sa potekoama u razvoju donosi Komisija sastavljena od pedagoga i nastavnika kole. Upis u redovnu osnovnu kolu vri se tokom mjeseca aprila, upis uenika u specijalnu osnovnu kolu vri se u periodu od maja do septebra tekue godine, upis u osnovnu muziku kolu i osnovnu baletsku kolu vri se u mjesecu maju, a upis odraslih polaznika u redovnu osnovnu kolu vri se najkasnije daset dana prije poetka nastave za odrasle. Redovna osnovna kola duna je osnivau i Pedagokom zavodu podnijeti izvjetaj o upistu do 30. juna tekue godine. lan 47. Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u redovnu osnovnu kolu obavlja komisija sastavljena od pedagoga ili psihologa i nastavnika kole. Komisiju iz prethodnog stava imenuje Nastavni ko vijee. Broj uenika sa posebnim obrazovnim potrebama u odjeljenju redovne osnovne kole utvruje se Pedagokim standardima. Obrazovanje djece sa posebnim potrebama lan 48. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama organizira se i provodi u skladu s ovim Zakonom. Osnovni cilj obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama je da se svim uenicima daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od obrazovanja i uea u drutvu, na nain koji se zasniva na principu najboljeg interesa djeteta, u skladu sa lanom 46 stav 3, ovog Zakona. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama odvija se u redovnim osnovnim kolama, na osnovu principa integriranog obrazovanja, to znai da svi uenici, ukljuujui i uenike sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, a da je to je mogue vie obrazovanje djece iz stava 1. ovog lana integralni dio obrazovnih aktivnosti u razredu.

12

Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnoj osnovnoj koli moe se realizirati u manjim grupama u koli, ili kroz pojedinani rad sa nastavnikomspecijalistom (defektologom odgovarajueg usmjerenja), na prijedlog Komisije iz lana 46. stav 3. ovog zakona i uz saglasnost Ministarstva. Specijalna osnovna kola moe biti organizirana i u sastavu odgojno-obrazovnog Zavoda u ijoj se djelatnosti, pored osnovnog odgoja i obrazovanja, realizuju i programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostiki postupci, razvrstavanje i rana rehabilitacija djece sa smetnjama u razvoju. Za uenike koji osnovni odgoj i obrazovanje stjeu u specijalnoj osnovnoj koli moe biti organizovan i cjelodnevni boravak. U prvi razred specijalne osnovne kolu moe se upisati kolski obveznik do navrenih devet godina ivota, na osnovu miljenja komisije iz lana 47. ovog Zakona. Uz obuavanje uenika i unapreivanje njihovih sposobnosti, da bi se to prije vratili u kolu kojoj njihovo podruje stanovanja gravitira, specijalne kole odgovorne su i za obuavanje nastavnika za rad sa djecom sa posebnim potrebama, i obuavanje i informiranje roditelja uenika sa posebnim potrebama, u cilju povratka i zadravanja uenika u redovnoj koli kojoj gravitira njihovo podruje stanovanja. lan 49. Kada u toku kolovanja u razvoju uenika nastupe promjene koje zahtijevaju prijelaz iz specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu kolu, kola e bez odlaganja uputiti uenika Komisiji za ocjenjivanje sposobnosti djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Na osnovu nalaza i miljenja Komisije iz prethodnog stava ovog lana, uenik se upisuje u odgovarajuu osnovnu kolu, o emu se obavjetava Ministarstvo. lan 50. Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na trajanje kolovanja kako je propisano lanom 6. ovog zakona. kola je odgovorna za omoguavanje stjecanja osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Ustanovljenje i opis posebnih obrazovnih potreba, cilj i opi plan zadovoljenja obrazovnih potreba utvr uje kola u saradnji sa roditeljima uenika. kola moe, uz prethodnu saglasnost Ministarstva angaovati nastavnike i strune saradnike radi realizacije posebnih programa osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama u skladu sa stavom 3. ovog lana imaju pravo na individualni nastavni plan i program, kojim se utvruju aktivnosti i ciljevi obrazovnih potreba uenika. Roditelji svakog polugodita dobijaju pismeni izvjetaj, kojim se opisuju postignuti rezultati uenika u odnosu na ciljeve iz plana zadovoljenja obrazovnih potreba. lan 51. Ustanove koje obrazuju djecu sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budetska sredstva da bi se pokrili trokovi posebnog programa ili da bi se kolsko okruenje prilagodilo fizikim potrebama uenika. lan 52. U realizaciji posebnih programa iz lana 48. ovog zakona redovna kola moe ostvariti saradnju sa specijalnom kolom radi edukacije nastavnika putem seminara, obuke na radnom mjestu u kraim ili duim periodima, pojedinanim instrukcijama i drugim aktivnostima koje za cilj imaju da pomognu redovnim kolama u obrazovanju uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

13

Osnovno obrazovanje odraslih lan 53. Lica starija od 15 godina koja ne pohaaju redovno osnovu kolu (u daljem tekstu: odrasli) mogu osnovno obrazovanje stjecati po nastavnom planu i programu za odrasle. Nastavni plan i program za odrasle donosi Ministarstvo uz saglasnost Agencije za nastavne planove i programe. Nastavnim planom i programom za odrasle utvr uju se ciljevi, zadaci, sadraj i trajanje obrazovanja, sedmi ni i godinji fond asova i drugi oblici obrazovnog rada, kao i nain i oblik izvo enja nastave. Osnovno obrazovanje odrasli mogu stei pohaanjem nastave ili polaganjem ispita. Vrijeme upisa ili prijave za ispite odre uje kolski odbor. Redovna osnovna kola podnosi osnivau izvjetaj o upisu odraslih najkasnije deset dana nakon poetka nastave. Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave i polaganje ispita osiguravaju kandidati koji stiu obrazovanje ili drugo pravno ili fiziko lice za ije potrebe se vri obrazovanje, u skladu sa propisima koje donosi ministar. O zavrenim pojedinim razredima i zavrenom osnovnom obrazovanju osnovna kola izdaje svjedodbu. Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje rezultata rada uenika lan 54. Osnovna kola je odgovorna da se praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uenika vri kontinuirano, u toku cijele kolske godine. Ocjenjivanje je javno. Prilikom ocjenjivanja uz brojanu ocjenu se upisuje i datum. Ocjene su brojane i opisne. Brojane ocjene iz predmeta su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju propisuje standarde uspjeha uenika i ocjenjivanje postignutih rezultata. Blie propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika donosi ministar. lan 55. Opi uspjeh uenika i rezultati postignua uenika iz nastavnih predmeta utvruju se na kraju svakog polugodita. Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena iz nastavnih predmeta. Zakljunu ocjenu u razrednoj nastavi utvr uje nastavnik razredne nastave. Zakljune ocjene u predmetnoj nastavi utvruje Razredno vijee na prijedlog predmetnog nastavnika. Ocjena iz fakultativne nastave ne ulazi u op i uspjeh uenika. Nastavniko vijee sredinom oba polugodita analizira realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na postignua uenika i kontinuitet u ocjenjivanju. Zakljune ocjene na kraju drugog polugodita u muzikoj koli utvr uje komisija koju obrazuje Nastavniko vijee. Nastavniko vijee po okonanju prvog polugodita i na kraju kolske godine analizira rad i rezultate rada uenika, odjeljenja, razrednih vijea, nastavnika i kole u cjelini. lan 56. Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih predmeta, iz kojih su ocjene brojane. Uenik je sa uspjehom zavrio razred: - odlian (5) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50 - vrlo dobar (4) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50

14

- dobar (3) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50 - dovoljan (2) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,00, a nema nedovoljnih ocjena. Uenik koji ima jednu ili vie nedovoljnih ocjena utvruje se opti uspjeh nedovoljan. Opi uspjeh uenika utvruje se aritmetikom sredinom svih nastavnih predmeta izraunatom na dvije decimale. Na osnovu opteg uspjeha utvruje se redoslijed uspjeha uenika u odjeljenju, razredu i koli. Uenik, koji zavri osnovu kolu po najsloenijem programu i ima najbolji opti uspjeh, proglaava se uenikom generacije kole. Kriterije za proglaenje uenika generacije iz stava 6. ovog lana, donosi ministar. lan 57. Kada uenik due vrijeme ne pohaa nastavu zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, moe polaganjem ispita ili drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i stei osnovno obrazovanje u redovnom roku. Razredni ispiti za uenike se organizuju ako je uenik izostao vie od jedne polovine planiranih asova u drugom polugoditu. Nastavniko vijee, u svakom konkretnom sluaju, cijeni opravdanost razloga nepoha anja nastave i donosi odluku o polaganju ispita. lan 58. Uenik od I do V razreda koji na kraju kolske godine ima jednu nedovoljnu ocjenu, moe nastaviti obrazovanje u narednom razredu, uz saglasnost razrednog vijea i roditelja. Ukoliko uenik iz stava 1. ovog lana sa uspjehom zavri naredni razred, smatra se da je savladao i gradivo prethodnog razreda, a u protivnom, uenik ponavlja posljednji pohaani razred. Uenik V razreda koji na kraju godine ima dvije nedovoljne ocjene i uenik od VI do IX razreda koji na kraju kolske godine ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene upuuje se na popravni ispit. Uenik koji na kraju drugog polugodita ima tri i vie nedovoljnih ocjena upuuje se da ponovi razred. Uenik moe zadrati status redovnog uenika do navrene 18. godine ivota. U sluaju neprimjernog odnosa prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima, te kolskoj imovini, uenik moe, po odluci Nastavnikog vijea, izgubiti status redovnog uenika osnovne kole kada navri 15. godina ivota. lan 59. Polaganje popravnih, dopunskih i razrednih ispita u osnovnoj koli vri se pred komisijom koju obrazuje Nastavniko vijee. U sluaju nepravilno provedenih ispita Nastavniko vijee moe ispit ponititi. Blie propise o organizovanju, nainu polaganja popravnih, dopunskih i razrednih ispita donosi ministar. lan 60. Roditelj, odnosno staratelj uenika ima pravo prigovora na utvr enu ocjenu ili opti uspjeh na kraju drugog polugodita, odnosno na kraju kolske godine. Prigovor se podnosi Nastavnikom vijeu u roku od tri dana od dana saoptavanja uspjeha uenika, ueniku, roditelju ili staratelju uenika. Nastavniko vijee u roku od tri dana odluuje o prigovoru iz prethodnog stava. Kada Nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti znanje uenika u roku od dva dana. Ocjena komisije je konana. Prigovorom se moe zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika iz komisije za provjeru znanja.

15

lan 61. Uenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh, moe u toku jedne kolske godine zavriti dva razreda, pod uslovom i na nain utvr en Pravilima kole. kola e, u skladu sa Pravilima kole, uenicima koji su proglaeni perspektivnim i vrhunskim sportistima i nadarenim uenicima s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, dravnom ili me unarodnom takmienju odobriti odsustvovanje s nastave radi pripremanja i uea na takmienjima. Uenicima iz prethodnog stava kola e omoguiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita u toku kolske godine zavre odgovarajui razred. lan 62. U osnovnoj koli ocjenjuje se vladanje uenika. Ocjene iz vladanju su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loe. Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvr uje nastavnik razredne nastave, a u predmetnoj nastavi odjeljensko vijee na prijedlog razrednika. lan 63. Ueniku, koji u toku osmogodinjeg odnosno devetogodinjeg osnovnog obrazovanja i odgoja po nastavnom planu i programu postigne, pored odlinog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i primjernog vladanja, vrhunske rezultate, izdaje se posebna diploma za postignute rezultate. Nastavni plan i program podrazumIjeva program redovne nastave u kojem je postignut odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje u svim razredima osnovne kole, program dodatne nastave, program slobodnih aktivnosti kao i postignuti znaajni rezultati na takmienjima, smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima. Obrazac posebne diplome iz stava 1. ovog lana propisuje ministar. lan 64. Ako uenik iz zdravstvenih razloga ne moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ili ako bi takva vjeba mogla ugroziti njegovo zdravlje, uenik e biti privremeno ili trajno oslobo en od takvih aktivnosti. Ocjena koju postigne uenik iz sadraja od kojih nije osloboen slui kao osnov za utvrivanje ocjene iz tog predmeta. Odluku o oslobaanju uenika od odre enih aktivnosti na period dui od dvije sedmice donijet e Nastavniko vijee, na preporuku nadlene zdravstvene ustanove. lan 65. kole, zajedno sa ustanovama za socijalnu zatitu, prate socijalne probleme me u uenicima i poduzimaju mjere u cilju osiguravanja da svaki uenik dobije pomo i savjet potreban za prevazilaenje takvih problema. Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa kolu koja je najblia toj ustanovi. Pedagoka dokumentacija i evidencija i javne isprave lan 66. Osnovna kola je obavezna voditi dokumentaciju i evidenciju o odgojno-obrazovnoj djelatnosti: matinu knjigu, registar uz matinu knjigu, ljetopis kole, zapisnike Nastavni kog vijea i drugu dokumentaciju te evidenciju utvr enu ovim Zakonom. Osnovna kola podatke u dokumentaciji i evidenciji razvrstava. i po spolu. Blie propise o nainu vo enja dokumentacije i evidencije u osnovnoj koli donosi ministar. lan 67. Osnovna kola ueniku na poetku kolovanja izdaje ueniku knjiicu. Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje status uenika osnovne kole.

16

lan 68. O zavrenom osnovnom obrazovanju po odgovarajuem nastavnom planu i programu, ueniku se izdaje svjedodba. Uz svjedodbu kola izdaje uvjerenje o zavrenom V, VI, VII i VIII razredu osnovne kole, te list profesionalne orijentacije. kola, ueniku sa posebnim obrazovanim potrebama, uz uvjerenja i svjedodbe sa ocjenama, izdaje i pismeni godinji izvjetaj koji opisuje postignute rezultate uenika u odnosu na ciljeve iz plana. lan 69. Radi podsticanja na to kvalitetniji uspjeh u odgojno-obrazovnom radu, ueniku se dodjeljuju pohvale i nagrade pod uslovima i na nain utvren pravilima kole. Odgojno-disciplinske mjere lan 70. Ueniku koji se neprimjerno odnosi prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima ukljuujui i diskriminaciju na osnovu spola i spolne orijentacije, seksualno uznemiravanje drugih uenika, te neprimjeren odnos prema slobodnim aktivnostima i kolskoj imovini, mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere. Odgojno-disciplinske mjere su: - ukor razrednika, - ukor razrednog vijea, - ukor direktora, - ukor Nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje iste kole i - premjetaj u drugu najbliu osnovnu kolu na podruju iste op ine. Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja. Odgojno-disciplinska mjera vrijedi za kolsku godinu u kojoj je izreena, a moe se u toku kolske godine ublaiti ili ukinuti. Blii propis o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika, naknadi priinjene materijalne tete, trajanju izreene odgojno-disciplinske mjere, ublaavanju i ukidanju, te posljedinom odnosu na ocjene iz vladanja uenika donosi ministar. VIII. NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI lan 71. Poslove odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli obavljaju nastavnici (profesori, nastavnici razredne i nastavnici predmetne nastave), struni saradnici i saradnici. Primarni zadatak nastavnika u osnovnoj koli je odgoj i obrazovanje uenika prema savremenim pedagokim kriterijima, u okviru utvr enog nastavnog plana i programa, uvaavajui slobodu pedagokog rada, principe demokratinosti i ljudskih prava. Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste osnovne kole, utvruje se odgovarajui profil i struna sprema nastavnika razredne i predmetne nastave i strunog saradnika. Nastavnik razredne nastave koji izvodi nastavu od I-IV razreda ima visoku ili viu strunu spremu i poloen struni ispit. Nastavnik predmetne nastave koji izvodi nastavu od V-IX razreda ima visoku ili viu strunu spremu i poloen struni ispit. Nastavnici u specijalnim odjeljenjima pri osnovnoj koli i u specijalnoj osnovnoj koli su i defektolozi. Struni saradnici u osnovnoj koli su: pedagog, psiholog, pedagog-psiholog, defektolog, , socijalni radnik i bibliotekar. Broj strunih saradnika, profil i struna sprema kao i uvjeti obavljanja njihovih poslova u osnovnoj koli utvruje se Pedagokim standardima

17

lan 72. Nastavnici, struni saradnici i saradnici biraju se na osnovu konkursa, koji raspisuje kolski odbor. Izuzetno, lica iz prethodnog stava, mogu se primiti u radni odnos na odre eno ili neodreeno vrijeme bez konkursa: - kada je prestala potreba za radom zaposlenika koji je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme u drugoj koli (preuzimanje tehnolokog vika). - ukoliko se po okonanju konkursne procedure ne bude mogao izabrati kandidat koji ispunjava uslove za izvo enje odgojno obrazovnog rada odreenog predmeta kola moe primiti na odreeni period, ne dui od 90 dana, lice koje ispunjava uslove utvr ene ovim zakonom. - radi zamjene odsutnog zaposlenika, kola moe primiti lice odgovarajueg profila i strune spreme do 90 dana. Izuzetno, ako se po okonanju konkursa ne bude mogao izabrati kandidat u skladu sa stavom 2. ovog lana, direktor kole moe, angaovati lice na poslove instruktivne nastave za pripremanje uenika za polaganje razrednog ispita. Angaovanje lica iz prethodnog stava se vri u svojstvu zaposlenika na odreeno vrijeme odnosno na period do kraja polugodita, u skladu sa kriterijima koje donosi ministar. Zabranjena je diskriminacija po osnovu spola u radu osnovne kole a posebno: - neprimjenjivanje jednake plae i drugih naknada za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti; - onemoguavanje napredovanja u poslu pod jednakim uslovima; - onemoguavanje jednakih uslova za obrazovanje, osposobljavanje i struno usavravanje; - neravnomjerna prilago enost radnih i pomonih prostorija i opreme potrebama zaposlenika oba spola; - svaka druga radnja ili djelo koje predstavlja neki oblik direktne ili indirektne diskriminacije utvrene Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovine lan 73. Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici osnovne kole izvre ljekarski pregled najkasnije do 30. septembra tekue kolske godine. Trokovi ljekarskog pregleda padaju na teret Budeta Tuzlanskog Kantona (u daljem tekstu: Budeta Kantona), a odluku o visini trokova donosi Vlada na prijedlog resornog Ministarstva. Lica koja boluju od zarazne ili duevne bolesti ne mogu raditi u osnovnoj koli. Lice koje je pravosnanom presudom osueno za kazneno djelo koje, obzirom na prirodu kaznenog djela, to lice ini nepodobnim za rad s djecom nee biti izabrano za nastavnika odnosno zaposlenika kole. Zaposlenici osnovne kole koji na osnovu spola vre diskriminaciju, odnosno nasilje, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje podlijeu kaznenim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik obolio od zarazne ili duevne bolesti ili ima ozbiljne psihi ke poremeaje, utvr ene od strane nadlene zdravstvene ustanove, bie oslobo en izvo enja nastave, odnosno obavljanja poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom. lan 74. Pravilima osnovne kole utvr uje se raspored radnog vremena nastavnika, strunih saradnika i saradnika u okviru 40-satne radne sedmice i koritenje godinjeg odmora u skladu sa Pedagokim standardima. Osnovna kola je obavezna osigurati da nastavnik u okviru 40-satne radne sedmice moe imati najvie 25 nastavnih sati svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruju u osnovnoj koli.

18

Izuzetno, nastavnik moe, po pismenom nalogu direktora kole raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad) do 6 nastavnih sati sedmino. Norma nastavnih sati u nastavi utvr uje se Pedagokim standardima. lan 75. Nastavnici, struni saradnici i saradnici, u pravilu, koriste godinji odmor u toku ljetnog odmora uenika, u trajanju od 30 do 40 dana u skladu sa odredbama Zakona o radu, ovog Zakona i Kolektivnog ugovora. Subota se uraunava u godinji odmor. Nastavnici, struni saradnici i saradnici koji zbog bolovanja i drugih opravdanih razloga ne iskoriste godinji odmor u toku ljetnog odmora, mogu koristiti godinji odmor u trajanju do 30 dana najkasnije do 30. juna naredne godine. Duina trajanja godinjeg odmora nastavnika, strunih saradnika i saradnika blie se ureuje Pravilnikom o radu kole. lan 76. Nastavnici imaju pravo i obavezu da se pripremaju za organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, praenje, podsticanje i pomaganje razvoja uenika, struno usavravanje i izvravanje drugih zadataka, utvr enih ovim Zakonom i Pravilima osnovne kole. lan 77. Lice, angaovano u koli na poslove nastavnika, strunog saradnika i saradnika obavezno je u roku od jedne godine od dana angaovanja poloiti struni ispit. Struno osposobljavanje za samostalan odgojno-obrazovni rad lica iz stava 1. ovog lana traje 9 mjeseci, a struni ispit duan je poloiti u roku od 3. mjeseca od dana sticanja uslova za polaganje strunog ispita. Struni ispit polae se pred strunom komisijom koju imenuje ministar. Program strunog ispita, imenovanje i sastav komisije, nain polaganja i izdavanje uvjerenja o poloenom strunom ispitu i vo enju evidencije o strunom usavravanju reguliu se bliim propisom koji donosi ministar. lan 78. Verifikovanje nastave nastavnika, strunog saradnika i saradnika za vrijeme obavljanja odgojno-obrazovnog rada prije poloenog strunog ispita, vri mentor. Do momenta sticanja uslova za samostalan odgojno-obrazovni rad nastavnik, struni saradnik i saradnik radi po instrukcijama i pod nadzorom mentora. lan 79. Osnovna kola je obavezna da osigura da se nastavnici, struni saradnici i saradnici ocjenjuju se svake godine. Ocjena rada nastavnika, strunog saradnika i saradnika temelji se na kvalitetu i rezultatima samostalnog izvravanja poslova i zadataka, odgovornosti u radu i radnoj disciplini, blagovremenosti i urednosti u izvravanju poslova, miljenju Vijea roditelja i Vijea uenika, te angaovanju na osavremenjavanju obrazovno-odgojnog procesa u osnovnoj koli. Nastavnik, struni saradnik i saradnik koji za svoj rad dva puta uzastopno bude ocijenjen nezadovoljavajuom ocjenom gubi pravo na dalji rad u nastavi. Osnovna kola je duna da na osnovu rezultata ocjenjivanja rada, nastavniku, strunom saradniku i saradniku omogui stjecanje vieg strunog zvanja pod odgovarajuim uslovima. Osnovna zvanja nastavnika, strunih saradnika i saradnika su: nastavnik, profesor, struni saradnik i saradnik. Via struna zvanja su: nastavnik mentor, nastavnik savjetnik, profesor mentor, profesor savjetnik, vii struni saradnik, struni savjetnik i vii saradnik. Struno usavravanje nastavnika, strunih saradnika i saradnika, postupak ocjenjivanja rada, stjecanje viih strunih zvanja i vo enje dokumentacije, blie se ureuje propisom koji donosi ministar.

19

lan 80. Nastavnik moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavni ko vijee, Pedagoki zavod ili inspekcija za obrazovanje, utvrde da nastavnik ne izvrava svoje obaveze u skladu sa nastavnim planom i programom, ovim Zakonom, drugim propisima i pravilima kole. Lice iz prethodnog stava ovog lana moe uputiti zahtjev ministru za povratak u nastavu. Ministar moe dozvoliti povratak tog lica u nastavu uzevi u obzir relevantne injenice navedene u zahtjevu. lan 81. U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli, nastavnik se moe rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Kada nastavnik kome je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeen na druge poslove ili ne zasnuje radni odnos u drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ili kod drugog pravnog lica ili na drugi nain ne osigura zaposlenje, otkazuje se ugovor o radu, s tim da ima pravo na otkazni rok u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja. IX. STRUNI NADZOR I NADZOR NAD ZAKONITOU RADA lan 82. Struni nadzor se vri nad radom, organizacijom, izvo enjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, radom nastavnika, strunih saradnika i saradnika u svim osnovnim kolama radi kontinuiranog unapreenja odgojno-obrazovnog rada, a u cilju provjere da li uenici dostiu standarde uspjeha koje utvrdi Agencija za standarde i ocjenjivanje. Struni nadzor, pored ostalog, obuhvata: - praenje primjene nastavnih planova i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadraja, obima, oblika, metoda i postupaka odgojno-obrazovnog rada, - praenje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u nastavi, kao i rada direktora osnovne kole, - pruanje strune pomoi u planiranju, programiranju i organizovanju odgojnoobrazovnog rada, Osnovna kola duna je omoguiti nesmetano obavljanje strunog nadzora i uvid u dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli. lan 83.. Struni nadzor vri Pedagoki zavod. Pedagoki zavod u okviru svoje djelatnosti obavlja sljedee poslove: - izrada standarda i normativa za osnovne kole i praenje nivoa postignua uenika; - kreiranje prijedloga nastavnih planova i programa i praenje implementacije; - kontinuirano pedagoko i struno usavravanje nastavnika i strunih saradnika; - stvaranje baze podataka u cilju evaulacije obrazovnog procesa; - odreivanje potreba i koncepcije udbenike literature i indikatora kvaliteta izvoenja; - izrada programa obrazovanja odraslih; - poboljanje nastavne prakse i uvoenje inovacija u nastavni proces; - uvo enje metoda inkluzije u osnovne kole - vri druge poslove u skladu sa zakonom i op im aktima Ministarstva i Pedagokog zavoda. lan 84. O obavljenom strunom nadzoru, Ministarstvu i Nastavnikom vijeu podnosi se izvjetaj, koji uti e na ocjenjivanje rada i napredovanje nastavnika, strunog saradnika i saradnika. Blii propis o vrenju strunog nadzora donosi ministar.

20

lan 85. Nadzor nad zakonito u rada i inspekcijski nadzor nad radom ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja vri Ministarstvo.

X. KOLSKI ORGANI I TIJELA kolski odbor lan 86. Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor, a organ rukovo enja je direktor osnovne kole. lan 87. Osnovnom kolom upravlja kolski odbor koji broji pet lanova. lanove kolskog odbora osnovne kole imenuje osniva. Dva lana kolskog odbora imenuju se iz reda nastavnika i strunih saradnika kole, dva lana iz reda roditelja i staratelja uenika koji nemaju status zaposlenika kole, a jedan lan je predstavnik osnivaa. Direktor i pomonik direktora osnovne kole ne mogu biti imenovani u kolski odbor osnovne kole. Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona izgleda u momentu imenovanja kolskog odbora. kolski odbor u pravilu e odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova. lanove kolskog odbora osnovne kole, iji je osniva Skuptina Kantona, imenuje i razrjeava u ime osnivaa Vlada Kantona. lanovi kolskog odbora imenuju se na period od etiri godine. Po isteku ovog perioda isto lice moe biti ponovo imenovano za lana kolskog odbora. Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Osniva, odnosno ministar, moe razrijeiti lana kolskog odbora osnovne kole i prije vremena na koje je imenovan ako utvrdi da je odgovoran za neuspjean i nezakonit rad osnovne kole, na njegov lini zahtjev i u drugim sluajevima predvi enim pravilima kole. lan 88. kolski odbor, pored poslova utvrenih u ovom zakonu, obavlja i slijedee poslove: - utvruje potrebu za prijemom zaposlenika u radni odnos, - odluuje o prestanku prava nastavnika, strunih saradnika i saradnika na dalji odgojno-obrazovni rad, - odluuje o prigovorima na odluke direktora o prijemu u radni odnos, - odluuje o prigovorima zaposlenika na odluke direktora o pravima i obavezama iz radnog odnosa, - razmatra izvjetaj direktora osnovne kole o upisu uenika u prvi razred osnove kole, - donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun, - razmatra ostvarivanje godinjeg programa rada i ralizaciju nastavnog plana i programa, - usvaja izvjetaje o finansijskom poslovanju, - usmjerava, kontrolie i ocjenjuje rad direktora, - odluuje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika na rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika, - odluuje, na prijedlog Nastavnikog vijea i direktora osnovne kole, o prigovorima nastavnika i strunih saradnika izjavljenim na ocjenu o radu, - razmatra prijedloge i preporuke Nastavnikog vijea, - donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji i druge op e akte kole, - rjeava pitanja odnosa sa osnivaem,

21

- odgovara osnivau za rezultate rada osnovne kole, - podnosi osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaj o poslovanju osnovne kole i - vri druge poslove utvr ene Pravilima osnovne kole. Direktor lan 89. Osnovnom kolom rukovodi direktor, koji se imenuje na vrijeme od etiri godine. Za direktora osnovne kole moe biti imenovano lice koje, pored optih uslova ispunjava i uslove za nastavnika ili pedagoga kole, ima najmanje viu strunu spremu VI stepen strune spreme i najmanje pet godina radnog iskustva u nastavi, odnosno u osnovnoj koli na pedagoko-psiholokim poslovima, a naroito se istie svojim radom u pedagokoj teoriji i praksi. lan 90. kolski odbor raspisuje konkurs za direktora osnovne kole koji se objavljuje u dnevnom listu. Konkurs za direktora osnovne kole sadri odgovarajue uslove iz prethodnog lana, trajanje konkursa, postupak i trajanje izbora kandidata i nain obavjetavanja kandidata o rezultatima konkursa. Kandidat za direktora osnovne kole, uz prijavu na konkurs, dostavlja i svoj program rada i razvoja kole za period na koji se imenuje. Nakon provedene procedure konkursa, kolski odbor na osnovu pribavljenog miljenja Pedagokog zavoda i saglasnosti Ministarstva, sainjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa. Direktora osnovne kole, koja ima status javne ustanove, biraju neposrednim tajnim izborima roditelji, staratelji i zaposlenici kole. kolski odbor, za direktora kole, imenuje onog kandidata koji je dobio najvei broj glasova biraa koji su izali na izbore. U sluaju da dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, organizovat e se drugi krug izbora za kandidate sa istim brojem glasova u roku od sedam dana od dana odranih izbora. Ako se na konkurs prijavio samo jedan kandidat koji ispunjava uslove konkursa i koji je dobio pozitivno struno miljenje Pedagokog zavoda i saglasnost Ministarstva, kolski odbor e imenovati tog kandidata za direktora kole bez provo enja izbora. Isto lice moe biti imenovano za direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove najvie dva puta uzastopno. Zaposleniku koji je imenovan za direktora osnovne kole, kola u kojoj je bio zaposlen duna je, na njegov zahtjev obezbijediti mirovanje njegovih prava i obaveza iz radnog odnosa a najdue 4 godine od dana imenovanja. Postupak i procedura izbora direktora osnovne kole ureuje se posebnim propisom koji donosi ministar. lan 91. Ukoliko procedura imenovanja direktora nije okonana do isteka mandata, kolski odbor e, bez konkursa, imenovati vrioca dunosti direktora iz reda nastavnika ili strunih saradnika u koli. Vrilac dunosti direktora ima sva prava i dunosti direktora. Vrilac dunosti direktora moe rukovoditi osnovnom kolom do imenovanja direktora, a najdue est mjeseci od dana njegovog imenovanja. Isto lice ne moe biti ponovo imenovano za vrioca dunosti direktora, nakon isteka roka iz stava 3. ovog lana. lan 92. Direktor osnovne kole, pored poslova i zadataka utvrenih zakonom, obavlja i slijedee poslove:

22

- predlae program odgojno-obrazovnog rada i poduzima odgovarajue mjere za njegovu realizaciju, - odluuje o prijemu zaposlenika u radni odnos, - odluuje o rasporeivanju zaposlenika na poslove u skladu sa optim aktima kole, - podnosi kolskom odboru, osnivau, Pedagokom zavodu i Ministarstvu izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i materijalnom poslovanju osnovne kole, i - obavlja i druge poslove predvi ene Pravilima kole i ovim zakonom. lan 93. Rad direktora osnovne kole ocjenjuje Ministarstvo i Pedagoki zavod. Ukoliko je rad direktora osnovne kole ocijenjen uspjenim ili naroito uspjenim nakon isteka mandata stie vie struno zvanje. lan 94. kolski odbor moe razrijeiti direktora osnovne kole i prije isteka vremena na koje je imenovan: - na zahtjev direktora; - ako utvrdi da je rad direktora neuspjean i nezakonit; - ako utvrdi da je odgovoran za neuspjean rad ili nezakonit rad osnovne kole; - u drugim sluajevima predvi enim zakonom ili pravilima osnovne kole. lan 95. Osnovna kola koja ima vie od 25 odjeljenja, moe na poslovima rukovo enja, optim aktom utvrditi poslove pomonika direktora, u skladu sa Pedagokim standardima. Za pomonika direktora osnovne kole moe biti imenovano lice koje ispunjava uslove za direktora osnovne kole iz lana 89. ovog zakona. Imenovanje pomonika direktora vri kolski odbor, na prijedlog direktora, iz reda nastavnika kole. Postupak imenovanja pomonika direktora i ovlatenja i dunosti utvr uju se optim aktom kole. Zajednica uenika i Vijee uenika lan 96. Uenici osnovne kole obrazuju Zajednicu uenika odjeljenja (u daljem tekstu: Zajednicu uenika) i Vijee uenika kole (u daljem tekstu: Vijee uenika). Zajednica uenika i Vijee uenika : promoviraju interese kole u zajednici na ijoj teritoriji se kola nalazi, predstavlja stavove uenika kolskom odboru, podstie angaman uenika u radu kole, informira kolski odbor o svojim stavovima kad ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu kolskog odbora izjanjava se o pitanjima koja se odnose na rad i upravljanje kolom. Blie odredbe o obrazovanju i radu Zajednice uenika i Vijea uenika iz prethodnog stava, kao i o drugim pravima, obavezama uenika u odgojno-obrazovnom radu utvruju se Pravilima osnovne kole. Vijee roditelja lan 97. Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu, pomoi roditeljima da osnuju vijee roditelja osnovne kole (u daljem tekstu: Vijee roditelja).Vijee roditelja se osniva za svaku kolsku godinu. Vijee roditelja: promovira interese kole u zajednici u kojoj se kola nalazi; predstavlja stavove roditelja uenika kolskom odboru ili bilo kojoj drugoj zainteresovanoj

23

strani; podrava aktivno uee roditelja i zajednice u radu kole; obavjetava kolski odbor i druge zainteresovane strane o stavovima Vijea roditelja kad god to smatra neophodnim, ili po zahtjevu kolskog odbora ili druge zainteresovane strane izjanjava se o svim pitanjima vezanim za rad i rukovo enje kolom; utvruje prijedloge lanova kolskog odbora iz reda roditelja; uestvuje u pripremi i realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviraju obrazovni rad u koli; razvija komunikaciju i odnose izme u uenika, nastavnika, roditelja i lokalne zajednice. Sastav Vijea roditelja u pravilu odraava ravnopravnu zastupljenost spolova. Nain i procedura osnivanja i rada Vijea roditelja utvruje se opim aktima kole lan 98. Roditelji, nastavnici i uenici osnovne kole formira Vijee kole i roditelja. Vijee kole i roditelja unapre uje odgojno-obrazovni rad kroz: - poboljanje uslova rada i ambijenta u koli, - unapre uje komunikaciju izme u uenika, nastavnika i roditelja, - podrava aktivno uee roditelja i zajednice u radu kole, - predstavlja aktivnosti i stavove Vijea kole i roditelja kolskom odboru, - realizuje projekte i kampanju podstiui volonterski rad, - sarauje sa vladinim i nevladinim sektorom i - radi na umreavanju Vijea roditelja i kole na podruju Kantona, Vijea kole i roditelja se mogu organizovati na opinskom i kantonalnom nivou kroz opinski i regionalni centar. lan 99. U opinama na podruju Kantona koje imaju pet i vie osnovnih kola, Ministarstvo formira Aktiv direktora osnovnih kola (u daljem tekstu: Aktiv direktora). Aktiv direktora moe se formirati za dvije ili vie op ina. Aktiv direktora ine direktori osnovnih kola sa podruja jedne ili vie op ina. Aktom o formiranju Aktiva direktora utvr uje se sastav i poslovi Aktiva direktora. Aktiv direktora donosi Poslovnik o radu kojim se ureuje nain rada. Aktivi direktora mogu formirati Aktiv direktora osnovnih kola Tuzlanskog kantona. XI. STRUNI ORGANI lan 100. U osnovnoj koli obrazuju se struni organi: - Nastavni ko vijee koje sainjavaju svi nastavnici i struni saradnici kole, - Razredno vijee koje sainjavaju nastavnici svih odjeljenja jednog razreda, - Struni aktivi nastavnika odreenih nastavnih oblasti i - Pedagoko vijee. lan 101. Radom Nastavni kog vijea rukovodi direktor osnovne kole. Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove: - donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada, - prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvravanje i o tome podnosi izvjetaj kolskom odboru, - utvr uje prijedlog i razmatra realizaciju godinjeg programa rada kole, program strunog usavravanja nastavnika i strunih saradnika, program rada strunih organa i komisija, koje e odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova, - priprema program mjera radi postizanja jednakosti spolova u odgojno-obrazovnom radu, - osigurava vo enje statistikih podataka razvrstanih po spolu,

24

- vri izbor oblika nastave, i saglasno tome, vri raspored uenika i podjelu predmeta na nastavnike, odnosno vri raspored rada u 40 satnoj radnoj sedmici, - analizira uspjeh uenika i rad razrednih vijea, - odreuje rukovodioce razrednih vijea, - analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za unapreivanje odgojno-obrazovnog rada, - imenuje komisije za polaganje ispita, - razmatra izvjetaje o polaganju ispita, - razmatra izvjetaje o izvrenom strunom nadzoru, - preduzima odgovarajue mjere i stara se o izvrenju tih mjera, - odobrava zavravanje dva razreda ueniku u toku jedne kolske godine, - stara se o profesionalnom usmjeravanju uenika, - razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajue odluke i - obavlja i druge poslove utvrene zakonom i optim aktom kole. lan 102. Razredno vijee obavlja slijedee poslove: - prati razvoj uenika i, na osnovu toga, predlae izbor programa, - neposredno uestvuje u profesionalnoj orijentaciji uenika, - odluuje o programima nadarenih uenika, za uenike koji zaostaju u napredovanju i oblicima nastave koji e se primjenjivati u razredu u cjelini ili za pojedinane grupe uenika ili uenike pojedinano, - usklauje rad nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu, - utvruje zakljune ocjene uenika, - analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za unapreivanje odgojno-obrazovnog rada uenika i - vri i druge poslove utvrene zakonom i optim aktom kole. lan 103. Struni aktiv obavlja sljedee poslove: - radi na mikro i makro planiranju nastave, - razmatra pitanja u vezi nastave i predlae poduzimanje potrebnih mjera u cilju osavremenjavanja odgojno-obrazovnog rada; - radi na usavravanju i ujednaavanju kriterija za ocjenjivanje rezultata rada uenika; - predlae nove oblike i sredstva rada u nastavi; - predlae organizovanje dopunske i dodatne nastave vodei rauna o optereenju uenika; - predlae pohvale i nagrade za nastavnike i uenike; - razmatra rezultate rada nastavnika i probleme sa kojim se nastavnici suoavaju u svom radu. Sadraj i nain rada aktiva nastavnika, grupe nastavnih predmeta i razrednog starjeine utvruje se Pravilima osnovne kole. Sadraj i nain rada strunog aktiva blie se ureuje pravilima kole i godinjim programom rada kole. lan 104. Pedagoko vijee kole predstavlja struni, operativni i savjetodavni organ u koli. Pedagoko vijee sainjavaju: direktor, pomonik direktora, pedagog, predsjednici strunih aktiva i rukovodioci razrednih vijea kole. Pedagoko vijee obavlja sljedee poslove: - razmatra organizaciono-materijalnu problematiku rada kole, - prati uvoenje inovacija u vaspitno-obrazovni proces, - radi na izradi Programa vrednovanja rada kole, - prati rad ueni kih organa i tijela, - analizira program vaspitnog rada kole,

25

- programira i analizira rad specijalnih odjeljenja u koli, - vri analitiko-studijske poslove (vodi dokumentaciju i evidenciju i poduzima mjere za unapre enje organizacije i metodologije rada) - vri i druge poslove u skladu sa optim aktima kole. Sastav i nain rada Pedagokog vijea blie se ure uje Pravilima kole.

XII. AKTI lan 105. Osnovni opi akt osnovne kole su Pravila osnovne kole. Osnovna kola ima i druge op e akte u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilima osnovne kole. Pravila osnovne kole sadre odredbe koje se odnose na: naziv i sjedite osnovne kole, osnivaa osnovne kole, obaveze osnovne kole prema osnivau, djelatnost osnovne kole, nain i uslove obavljanja djelatnosti, odnos prema korisnicima usluga, statusne promjene, nain sticanja i rasporeivanja sredstava za rad, utvrivanje vrste i oblika organizovanja odgojnoobrazovnog rada, utvrivanje oblika i naina osnovnog obrazovanja odraslih, utvrivanje oblika i naina obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, uslove za prijem nastavnika, strunih saradnika i saradnika, nain donoenja pravila o kunom redu, nain ostvarivanja saradnje kole sa roditeljima, odnosno starateljima uenika, stjecanje i rasporeivanje sredstava, postupak i utvrivanje specifinih sadraja u okviru nastavnih planova i programa, organizovanje rada uenikih zadruga u koli, postupak strunog usavravanja nastavnika, vrednovanje rada nastavnika, ocjenjivanje i postupak sticanja vieg strunog zvanja, nadlenosti, prava, obaveze i odgovornosti, nain izbora i broj lanova kolskog odbora, postupak imenovanja i razrjeenja direktora, struni organi kole i njihove nadlenosti, opti akti i nain njihovog donoenja, lica ovlatena da pored direktora zastupaju kolu i njihova ovlaenja i odgovornosti, nain ostvarivanja javnosti rada, ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti radnika osnovne kole i druga pitanja znaajna za rad osnovne kole.

XIII. POTREBE I INTERESI DRUTVA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU lan 106. Potrebe i interesi drutva u osnovnom odgoju i obrazovanju, u smislu ovog zakona, su: - obezbijediti ostvarivanje prava svoj djeci na obrazovanje; - osnovno obrazovanje i odgoj kolskih obveznika u redovnim osnovnim kolama, - osnovno obrazovanje i odgoj kolskih obveznika u specijalnim kolama, - odgoj i osnovno obrazovanje kolskih obveznika u specijalnim zavodima, - dodatno obrazovanje nadarenih uenika u redovnim osnovnim kolama, osnovnim muzi kim kolama, odnosno odjeljenjima tog obrazovanja u redovnim kolama, - osnovno obrazovanje odraslih, - struno usavravanje nastavnika i - izdavanje udbenika, prirunika i druge strune literature za potrebe osnovne kole. U kolama je zabranjeno djelovanje politikih stranaka i njihovih ogranaka. lan 107. Rad osnovnih kola, kao javnih ustanova finansira se iz budeta Kantona na osnovu Kriterija finansiranja, koje na prijedlog ministra, donosi Vlada kantona. Osnovna kola stie sredstva za rad od naknade za obavljanje intelektualnih, obrazovnih i drugih usluga, od linog uea korisnika usluga, prodajom materijalnih dobara i iz drugih izvora, pod uslovima odreenim zakonom ili aktom o osnivanju osnovne kole.

26

Sredstva iz prethodnog stava se zasebno evidentiraju i koriste za poboljanje standarda nastavnika i uenika, opremanje uenikih radionica, odravanje kolskog prostora, nabavka opreme, uila i sl. lan 108. Osnovna kola moe sticati prihod i: - donacijama pravnih i fizikih lica i humanitarnih organizacija, - iz legata, poklona i zavjetanja i - prodajom proizvoda i vrenjem usluga.

XIV. SINDIKAT KOLE lan 109. U koli se omoguava djelovanje samostalnog sindikata Bosne i Hercegovine, Kantonalnog odbora i lanova sindikata preko sindikalne organizacije osnovne kole. Sindikat kole djeluje u skladu sa Kolektivnim ugovorom i sindikalnim pravilima. Djelovanje sindikata ne moe se ograniiti odlukama organa kole.

XV. KAZNENE ODREDBE

lan 110. Novanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit e se za prekraj osnovna kola: 1. onemogui upotrebu u nastavi bilo kojeg slubenog jezika ili slubenog pisma (lan 7.) 2. ako otpone sa radom prije nego to je upisana u Registar osnovnih kola koji vodi Ministarstvo (lan 16. stav 2.); 3. ako izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom obrazovanju prije nego to je upisana u Registar osnovnih kola (lan 16. stav 4.);

4. ako ne upie uenika koji je doselio na podruje kole i ako ga upie bez prevodnice (lan 20.); 5. ako omogui djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka (lan30. stav1.);
6. ako izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donijelo Ministarstvo (lan 31. stav 3.); 7. ako, bez saglasnosti Ministarstva, prekine nastavu (lan 39. stav 1.); 8. ako organizuje manifestaciju koja nije utvrena godinjim programom rada kole bez prethodne saglasnosti Ministarstvaa (lan 41. stav 4.) ; 9. ako se u koli upotrebljavaju udbenici i nastavna sredstva koja nije odobrilo Ministarstvo (lan 45. stav 1.); 10. ako ne izvri upis uenika u periodu kako je utvreno u lanu 46. stav 4. 11. ako izvjetaj o upisu u odreenom roku ne dostavi osnivau i Pedagokom zavodu u propisanom roku (lan 46 stav 5.); 12. ako ne uputi uenika, bez odlaganja, na komisiju, kada kod njega nastupe promjene koje zahtijevaju prijelaz iz specijalne kole u redovnu ili iz redovne u specijalnu kolu (lan 49.); 13. ako ne omogui sticanje osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim potrebama (lan 50. stav2.); 14. ako utvrdi da nastavnik u okviru 40-asovne radne sedmice ima vie od 25 svih oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada (lan 74. stav 2.); 15. ako ne omogui sticanje viih strunih zvanja nastavnicima, strunim saradnicima i saradnicima (lan 79. stav 3.); Za prekraje iz prethodnog stava ovog zakona kaznit e se i odgovorno lice u osnovnoj koli novanom kaznom od 400 do 1.500 KM.

27

lan 111. Novanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit e se za prekraj osnovna kola: 1. ako uenici imaju vie od nastavnim planom i programom predvienih nastavnih sati u toku jedne radne sedmice (lan 37.); 2. ako ne produi nastavu kada nije realizovan godinji fond nastavnih sati i realizovani programski sadraji (lan 38. stav. 2.); 3. ako ne donese godinji program rada kole ili ga u roku ne dostavi Ministarstvu i Pedagokom zavodu (lan 40.stav 3.) 4. ako ne vri redovno ocjenjivanje uenika na nain utvren ovim zakonom (lan 54. ovog zakona); 5. ako ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju i ako ne razvrstava podatke u dokumentaciji i evidenciji i po spolu (lan 66.); 6. ako ne osigura da zaposlenici u odreenom roku izvre ljekarski pregled (lan 73.) 7. ako ne vri redovno ocjenjivanje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika (lan 79. stav 1.) Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se odgovorno lice u osnovnoj koli novanom kaznom od 200 do 800 KM. lan 112. Novanom kaznom od 200 do 1.000 KM kaznit e se za prekraj roditelj ako ne obezbijedi da dijete bude upisano u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu (lan 25.stav 1 ovog zakona). Ukoliko ni poslije izvrene kazne roditelj ne upie dijete u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu, kazna se ponavlja. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 113. Postojee osnovne kole su dune da usklade svoju organizaciju, djelatnost i opa akta sa odredbama ovog zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ministar e do 31. avgusta 2004. godine donijeti: - kriterije za angaovanje lica na poslovima instruktivne nastave iz lana 72. ovog zakona. Ministar e, u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pedagoke standarde i Normative iz lana 12. ovog zakona i blie propise o: - utvrivanju kriterija za osnivanje osnovne kole sa manje od 18 odjeljenja iz lana 13. ovog zakona, - organizovanju izleta, ekskurzija i logorovanja ( lan 42.), - osnivanju i radu eksperimentalnih osnovnih kola (lan 43.), - osnovnom obrazovanju odraslih ( lan 53. ovog zakona) - praenju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika (lan 54.) - o kriterijima za proglaenje uenika generacije (lan 56.), - organizovanju i nainu polaganja ispita u osnovnoj koli (lan 59.), - obrascu posebne diplome o zavrenoj osnovnoj koli (lan 63.) - voenju dokumentacije i evidencije u osnovnoj koli (lan 66. ovog zakona), - disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti uenika (lan 70. ovog zakona) - programu i nainu polaganja strunog ispita nastavnika, strunih saradnika i saradnika osnovne kole ( lan 77. ovog zakona) - ocjenjivanju, napredovanju i strunom usavravanju nastavnika, strunih saradnika i saradnika (lan 79. ovog zakona), - vrenju strunog nadzora (lan 84. ovog zakona)

28

lan 114. Ministarstvo e do 31. avgusta 2004. godine donijeti listu predmeta fakultativne nastave iz lana 32. ovog zakona. Ministarstvo e u roku od godinu dana donijeti Nastavni plan i program iz lana 31. ovog zakona. lan 115. Pedagoki zavod e do 31. avgusta 2004.godine donijeti Program cjelodnevnog boravka uenika u koli iz lana 48. stav 6. ovog zakona i utvrditi Metodologiju za izradu Godinjeg programa rada kole iz lana 40. ovog zakona. lan 116. Do donoenja propisa iz lana 113., 114. i 115. ovog zakona primjenjivat e se postojei propisi ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. lan 117. Kanton e obezbijediti uslove za sukcesivno uvo enje devetogodinjeg osnovnog obrazovanja uenika na podruju Tuzlanskog kantona, poev od kolske 2004/2005. godine. Uenici koji su zapoeli osnovno obrazovanje po nastavnom planu i programu osmogodinjeg osnovnog obrazovanja nastavljaju obrazovanje po tom nastavnom planu i programu. lan 118. Lice sa zavrenom srednjom uiteljskom kolom, zateeno na poslovima nastavnika razredne nastave, sa najmanje dvadeset godina radnog iskustva neposredno u nastavi, poloenim strunim ispitom, moe i dalje obavljati poslove nastavnika razredne nastave u nastavi od I do IV razreda osnovne kole. Lice sa zavrenom srednjom muzikom kolom odnosno kolom za primijenjenu umjetnost, zateeno na poslovima nastavnika muzike odnosno likovne kulture, koje je poloilo pedagoko-andragoku grupu predmeta, sa najmanje deset godina radnog iskustva neposredno u nastavi i poloenim strunim ispitom, moe i dalje izvoditi nastavu iz predmeta muzi ka, odnosno likovna kultura. lan 119. Lice koje je imenovano dva ili vie puta uzastopno za direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove, prije stupanja na snagu ovog zakona, ne moe se imenovati za direktora ili vrioca dunosti direktora iste osnovne kole. lan 120. Skuptina Kantona zadrava prava i obaveze osnivaa prema postojeim osnovnim kolama koje imaju status javne ustanove, preuzete ranijim propisima. lan 121. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o osnovnoj koli - Prei eni tekst (Slubene novine Tuzlanskog kantona broj: 11/02). lan 122. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona. BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON SKUPTINA Broj: _____________________ Tuzla, _____________________ PREDSJEDNIK SKUPTINE Amir Fazli

29

OBRAZLOENJE uz prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju

I - PRAVNI OSNOV
Pravni osnov za donoenja Zakona o osnovnoj koli sadran je u poglavlju IV 2. lan 24. c), a u vezi sa poglavljem III lan 11.c) Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona ("Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj: 7/97. i 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kantona broj: 10/00), kojima je utvrdjeno da Skuptina Kantona donosi zakone i ostale propise neophodne za izvravanje nadlenosti Kantona, i da je Kanton posebno nadlean za "utvrivanje i provoenje politike obrazovanja i vaspitanja", kao i u lanu 59. stav3. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnikBiH br. 18/03) kojim je predvieno da se zakoni i drugi odogovarajui propisi iz oblasti obrazovanja trebaju uskladiti sa odredbama Okvirnog zakona najkasnije u roku od 6 mjeseci po stupanju na snagu Okvirnog zakona.

II - RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA

U okviru sveukupnih reformi koje se provode u Bosni i Hercegovini posebno znaajno mjesto zauzima reforma u odgojno-obrazovnom sistemu, to iziskuje i novu zakonsku regulativu u ovoj oblasti. Reforma snovnog odgoja i obrazovanja podrazumijeva viestruke promjene koje se ti u, prije svega, koncepcije kole, ciljeva i zadataka odgoja, nastavnog plana i programa, osposobljavanja i usavravanja nastavnika, vrednovanja rezultata rada uenika i nastavnika, upravljanja i rukovoenja kolom, finansiranja, te zakonske regulative. Zakoni su samo normativna podloga i okvir za odreene promjene i rjeenja u obrazovanju. Pri tome, mora se uvaavati sve ono to je u razvoju obrazovanja u naoj zemlji ocijenjeno i prihvaeno kao dostignuti rezultat i prihvatiti sve pozivitno to su Evropa i razvijeni svijet do danas postigli u organizovanom obrazovanju. Prelazak na devetogodinje obavezno kolovanje nalae novu zakonsku regulativu. Posebno treba naglsiti da je izrada koncepcije osnovne kole u zavrnoj fazi, te ukoliko usaglaavanje bude okonano prije skupinskog zasijedanja predloie se Skuptini Kantona da usvoji amandmane koji e biti sastavni dio ovog Zakona. U Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ugraena je veina odredbi Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, kao i veina odredbi Prototipa zakona koje je Ministarstvo dobilo od OSCE-a (posebno odredbe koje se odnose na nekoliko kljunih pitanja: jezik i pismo, vjeroispovijest, prava stranih dravljana i priznavanje obrazovanja steenog u inostranstvu, obrazovanje manjina, upis i prelazak uenika u osnovnom obrazovanju, nastavni planovi i programi, specijalno obrazovanje, registar kola, obaveza donoenja podzakonskih akata i sl.) Skuptina Kantona je na sjednici od 29.1.2004. utvrila Nacrt Zakona o osnovnoj koli i uputila ga u javnu raspravu u trajanju od 45 dana. Po okonanju javne rasprave dana 22.3.2004. godine odran je okrugli sto na kome su sumirani razultati javne rasprave i prihvaen odreeni broj primjedbi, prijedloga i sugestija koje su iznijeli uesnici javne rasprave.Tako je prihvaena primjedba o usklaivanju koncepcije Zakona sa koncepcijom Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, preciziran je rad organa i tijela kole, ugraene odredbe o gender komponenti, precizirana procedura izbora i imenovanja direktora, ureeno trajanje godinjeg odmora nastavnika, strunih saradnika i saradnika, precizirano ocjenjivanje i struno napredovanje nastavnika i drugo. Predloeni naziv Zakona je promijenjen u odnosu na naziv koji je bio naznaen u Nacrtu zakona na prijedlog Savjeta za obrazovanje, nauku, kulturu i sport KO SDP BiH Tuzla, a nakon konsultacija sa pedagozima angaovanim u obrazovnim institucijama prihvaen je naziv: Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju , iz razloga to je ODGOJ proces formiranja ovjeka, izgraivanje i oblikovanje svakog bia sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama, a OBRAZOVANJE proces usvajanja znanja, umijea i navika.

30

Naela na kojima se zasniva Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju su: Osnovna kola je ustanova za opi obavezni odgoj i obrazovanje i predstavlja temelj u razvijanju li nosti Osnovna kola daje osnovu svakog daljeg obrazovanja Posebnost osnovne kole sastoji se u njenoj jedinstvenosti, odgojnoj i opeobrazovnoj funkciji za populaciju od 6 15 godina, iji su programi rasporeeni u trajanju od 9 godina (od I IX razreda) Osnovna kola ima opeobrazovni odgojni karakter koji je obezbijeen strukturom plana i programa u kom se nalazi humanistiko, prirodno-matemati ko, tjelesnozdravstveno, umjetniko i radno-tehni ko podruje Osnovna kola kao ustanova od posebnog drutvenog znaaja stvara uslove da se uenici ispoljavaju kao aktivni subjekti odgojno-obrazovnog procesa Programski sadraji su u funkciji stjecanja znanja, umijea i navika i razvijanju pozitivnih crta volje i karaktera uenika Osnovna kola osigurava jednaka prava svim uenicima, bez obzira na njihovo drutveno porijeklo, vjersku, nacionalnu i manjinsku pripadnost Osnovna kola podrazumijeva slobodno biranje kole, biranje odgojno-obrazovnih programa, biranje uenja stranog jezika, uvaavanje individualnih elja, postojanje i ravnopravan tretman svih kola u sistemu obrazovanja kola je otvorena za inovacije i promjene.

III OBRAZLOENJE ZNAAJNIJIH PRAVNIH RJEENJA

I OSNOVNE ODREDBE (lanovi 1. 10.) U ovom poglavlju je propisana obaveznost poha anja osnovne kole, vrste osnovnih kola, jezici i pisma u upotrebi, sloboda vjeroispovijesti, te pravo stranih dravljana za stjecanje osnovnog obrazovanja. Novina je to je sada osnovno obrazovanje u trajanju od devet godina. U lanu 6. ponueno rjeenje odstupa od Okvirnog zakona i od Prototipa zakona, a svrha je da se omogui postepen prelazak na devetogodinje kolovanje (u Okvirnom zakonu kolski obveznik je dijete koje do 01.04. navrava 6 godina ivota, a u ponuenom rjeenju kolski obveznik je dijete koje do 01.09. navrava 6 godina ivota). Uz ovo, ponueni programski sadraji za I razred omoguuiu da djeca sa 6 godina ivota mogu da ih uspjeno savladaju, a ovakvo rjeenje su predloili i ostali kantoni. II OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE (lanovi 11. 23.) U ovom poglavlju regulisano je osnivanje osnovnih kola, poetak rada osnovnih kola, statusne promjene, kolsko podruje, prava nacionalnih manjina, udruivanje odreenih poslova i prestanak rada kola. lan 19. regulie upisivanje uenika sa kolskog podruja kole, a stav 3. ovog lana nije u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i Konvencijom o pravima djece. III PRAVA I OBAVEZE RODITELJA (lanovi 24. 25.) Navedeni lanovi naglaavaju ulogu i prava roditelja u odnosu na obrazovanje djece. Prema odredbama Konvencije o pravima djeteta i odredbama Ope deklaracije o ljudskim pravima zemlje potpisnice ... preuzimaju obavezu da potuju slobodu roditelja i zakonitih staratelja, kada se ove odredbe odnose na takve sluajeve, da za svoju djecu izaberu kole, koje ne moraju biti kole iji su osnivai javni organi vlasti, koje potuju minimalne obrazovne standarde definirane ili odobrene od strane drave. Meutim, ovdje ne radi se o apsolutnim pravima roditelja. Obim ostvarivanja ovih prava uslovljen je, prvenstveno, zahtjevima u pogledu garancija da e dijete, u skladu sa izborom roditelja dobiti i neophodno i odgovarajue obrazovanje. Takoe je data mogunost utjecaja roditelja kroz vijee roditelja i druge asocijacije na uspostavu efikasnog i funkcionalnog obrazovnog sistema, lan 68. odnosi se na vijee roditelja i sadri vane elemente koji pruaju demokratsku osnovu u upravljanju kolom i podstiu aktivan angaman roditelja u pitanjima vezanim za kolu.

31

U lanu 69. predvi eno je formiranje Vijea kole u koji su ukljueni i uenici to predstavlja praktini primjer demokratije na djelu i sticanje iskustava za ivot i rad u demokratskim institucijama. IV ULOGA I OBAVEZE KOLE (lanovi 26. 29) Prvenstvena uloga i obaveza osnovne kole je da poduava i procjenjuje obrazovni napredak svojih uenika. Meutim, osnovna kola je istovremeno i zajednica, koja je i sama dio ire zajednice u kojoj djeluje. Pored znanja koje prenosi svojim uenicima, kola igra kljunu ulogu u odgoju svojih uenika u dobre graane i u stvaranju siviliziranog i humanog drutva. Tu ulogu kola ostvaruje u ambijentu koji sama kreira, a koji, izmeu ostalog, podrazumijeva i stvaranje uslova za eliminisanje diskriminacije po bilo kom osnovu, svakog oblika zlostavljanja, fizikog zastraivanja, poniavanja i dr. kola, takoer, promovie i provodi vlastite programme koji podravaju i njeguju razli itost i specifinost kultura, jezika i religija uenika i njihovih roditelja, zaposlenika i lokalne sredine. Kako su roditelji kljuni protagonisti u obrazovanju svoje djece, kole, u partnerstvu s njima i lokalnom sredinom, sarauju po svim pitanjima od znaaja za ostvarenje funkcije i interesa obrazovnih potreba uenika. Takoe, ovim se odredbama naroito afirmira partnerstvo roditelja, kole i drutvene zajednice u borbi protiv razli itih vidova zloupotreba djece, to na odgovarajui nain predstavlja implementaciju konvencije o pravima djeteta. V AUTONOMIJA KOLE ( lan 30.) Ovim lanom Zakona se zabranjuje svaki vid upotrebe kolskog prostora u svrhu propagiranja i provoenja politi kih programa i sadraja djelovanjem politikih stranaka ili njihovih podmladaka. kolski prostor iskljuivo slui za obrazovanje, kulturne, sportske i rekreativne aktivnosti. Pored depolitizacije kole, u cilju osiguranja neophodnog stepena autonomije, koli se garantira sloboda zapoljavanja pedagokog i drugog kadra. Posebno se afirmira sloboda pedagokog rada nastavnika uz obavezu kole da osigura i odri visoke standarde nastavnih oblika i metoda u obrazovnom procesu. VI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE (lanovi 31. 45.) Ovao poglavlje regulie odgojno-obrazovni rad kole, nastavni plan i program, rad sa djecom sa posebnim potrebama, trajanje kolske godine godinji program rada kole, vannastavne aktivnosti, eksperimentalne osnovne kole, kole u kojima e se realizovati pedagoka i metodika praksa, te autonomiju kole. Ponuena rjeenja su data samo kao mogunost, a konana rjeenja e dati koncepcija osnovne kole. VII UENICI (lanovi 46. 70.) Ovaj segment regulie pravo i obavezu djeteta da pohaa osnovnu kolu kao i obavezu roditelja da im to omogui, komisije za obavljanje upisa, prelazak uenika iz jedne kole u drugu, ocjenjivanje u koli, polaganje odreenih predmeta ili razreda, dokumentacija i evidencija koja se vodi u koli, odgojno-disciplinske mjere prema uenicima. Koncepcija osnovne kole e dati decidniji odgovor posebno u dijelu ocjenjivanja i uspjeha uenika, kao i polaganje predmeta i razreda. VIII NASTAVNICI I STRUNI SARADNICI (lanovi 71. 81.) U ovom poglavlju regulisano je pitanje nastavnika (ko su nastavnici u osnovnoj koli, prava i obaveze nastavnika, praenje i ocjenjivanje nastavnika, napredovanje nastavnika i sticanje zvanja, rad pripravnika, te gubljenje prava rada u nastavi). U ovom segmentu ponuena rjeenja odstupaju od Okvirnog zakona i Prototipa zakona u dijelu strune spreme nastavnika (Prototip trai visoku strunu spremu za nastavnike, a ovdje je ostavljena mogunost da nastavnici rade i sa viom strunom spremom, a u odreenom dijelu i sa srednjom strunom spremom), kao i radno angaovanje pripravnika (Prototip trai poloen struni ispit, a ponuena rjeenja ostavljaju mogunost radnog angaovanja pripravnika).

32

Ponuena rjeenja imaju uporite u injenici da veliki broj zaposlenika sa viom spremom izuzetno korektno obavljaju ovaj posao, te injenicu da u osnovnim kolama u Tuzlanskom Kantonu veina nastavnika ima viu kolsku spremu. Uz to, jo uvijek u Tuzlanskom Kantonu imamo obrazovanje nastavnika VI stepena sloenosti. Sigurni smo da e u narednom periodu za rad u osnovnoj koli biti potreban kadar koji ima visoku strunu spremu. IX STRUNI NADZOR I NADZOR NAD ZAKONITOU RADA (lanovi 83. 85.) U ovom dijelu Zakona ugraeni su elementi postojeeg Zakona o inspekciji za obrazovanje i propisi o strunom nadzoru nad radom javnih ustanova iz oblasti odgoja i obrazovanja. Reforma obrazovanja i integracija obrazovnog sistema u Evropski obrazovni sistem zahtijeva da e u narednom periodu biti neophodno formiranje instituta za istraivanja u oblasti odgoja i obrazovanja.Djelimi no su stvoreni uslovi u tom pogledu kroz edukativni centar u okviru Pedagokog zavoda X KOLSKI ORGANI I TIJELA (lanovi 86. 99.) Ovaj dio Zakona je primjena Zakona o ustanovama. U Zakonu o ustanovama i ranijim zakonima organ upravljanja bio je upravni odbor, a sada se to tijelo zove kolski odbor. U ovom Zakonu je ponueno da kolski odbor broji 5 lanova, a u Prototipu zakona je predvi eno da se kolski odbor sastoji od najmanje 5, a najvie 13 lanova. Organ rukovo enja je direktor kole. Vijee roditelja je tijelo koje ima ingerencije slino savjetu roditelja, a nain rada e se regulisati pravilima, pravilnicima i poslovnikom o radu. Vijee uenika je novina i to tijelo e da egzistira u kolama, a rad e biti odreen programom rada vijea uenika uz obavezu svih sudionika odgojno-obrazovnog rada da pomognu rad ovoga tijela. Rad vijea uenika e biti regulisan pravilima kole i drugim aktima. Pravilima kola i poslovnicima o radu detaljnije e se regulisati rad ovih organa. XI STRUNI ORGANI (LANOVI 100. 103.) U ovom dijelu je regulisan rad strunih organa: nastavnikog vijea, razrednog vijea i strunih aktiva. XII AKTI (lan 104.) Ovim lanom propisano je da su pravila kole osnovni opi akt i evidentirano je sve ono to treba da sadre pravila kole. Novina je rad vijea roditelja i vijea uenika.

XIII POTREBE I INTERESI DRUTVA U OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU (lanovi 1005. 107.) U ovom poglavlju su regulisane potrebe i interesi Kantona u osnovnom odgoju i obrazovanju kao i nain stjecanja prihoda kola. XIV SINDIKAT KOLE (lan 108.) U ovom lanu je predvi eno sindikalno organizovanje i djelovanje u skladu sa Zakonom o radu I Kolektivnim ugovorom. XV KAZNENE ODREDBE ( lanovi 109. 111.) U ovom dijelu su regulisane kaznene odredbe za prekraje pojedincima i ustanovama kada doe do odstupanja od odredbi ovog Zakona.

33

XVI PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (lan 112. - 121.) U prelaznim i zavrnim odredbama regulisana je obaveza ministra da donese blie propise kojima e se detaljnije urediti odreene oblasti, obaveza kola da usklade svoju organizaciju sa odredbama ovog Zakona, postepeni prelazak na devetogodinje obavezno kolovanje, radno-pravni status nastavnika koji ne ispunjavaju uslove po ovom Zakonu, te stavljanje van snage Zakona koji trenutno ureuje odgojno-obrazovnu djelatnost u osnovnim kolama. U lanu 115. je predvieno da se devetogodinje obrazovanje uvodi sukcesivno a da e i u narednim godinama biti upisivani uenici po osmogodinjem programu dok se ne stvore uslovi za potpuni obuhvat djece devetogodinjim obrazovanjem. Takoe treba naglasiti, da ukoliko bi svi uenici od naredne kolske godine bili upisani u devetogodinju osnovnu, nakon osam godina ne bi bilo uenika koji su zavrili osnovnu kolu, te srednje kole ne bi nikako upisale jednu generaciju uenika. Zato cijenimo da je prihvatljivije sukcesivno uvoenje devetogodinjeg osnovnog obrazovanja, odnosno postepeni prelazak sa osmogodinjeg na devetogodinje osnovno obrazovanje. PRIJEDLOG Na osnovu izloenog predlaemo Vladi Tuzlanskog Kantona da utvrdi prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i svojim zakljukom predloi Skuptini Tuzlanskog Kantona da u skladu sa Poslovnikom Skuptina Kantona stavi prijedlog Zakona na dnevni red prve naredne sjednice kako bi ovaj Zakon bio usvojen u roku utvrenom od strane meunarodne zajednice odnosno do 24.04.2004. godine.

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA

34

35