Antidampinki zakoni Damping kao cjenovna strategija prodaje proizvoda na inozemnim tritima ispod trokova proizvodnje ili ispod

cijene koja vrijedi za potroaa u zemlji porijekla, nerijetko se javlja kao problem kako za razvijene, tako i za zemlje u razvoju. Zbog toga vlade mnogih zemalja esto donose zakone protiv dampinga da bi zatitile domau industriju. Primjena dampinga s teoretskog se stajalita ne moe u potpunosti osporiti. Naime, svaka bi poslovna aktivnost trebala slobodno primijeniti bilo koju cijenu za koju smatra da bi dugorono bila korisna. Prema tome, na razliitim tritima mogu biti primijenjene razliite cijene, temeljene na potronji i konkurenciji. Protuargument je da su cjenovne razlike striktno usmjerene na slabljenje konkurencije i da e kao takve dugorono pogoditi sve sudionike na tritu odreenog proizvoda. Naroito u meunarodnom poslovanju damping spreava uredan razvoj domae industrije. Promatrano s tog stajalita, napadi na trine suparnike dampingom destruktivan i beskrupulozan nain osiguranja poloaja na tritu, te iz tog razloga zemlje uvode antidampinke zakone. U razdoblju 70-ih i 80-ih godina antidampinki zakoni esto doivljavaju praktino ostvarenje u SAD. npr. 1976. godine ustanovljeno je da ak 23 od 28 stranih proizvoaa automobila na amerikom tritu primjenjuje dampinku strategiju. Za dampinke su cijene na tom tritu optueni i japanski proizvoai televizora, te poduzea za proizvodnju elika. Vlade europskih zemalja takoer su uvele primjenu antidampinkih propisa na uvoz elika i drugih proizvoda koji se uvoze po niskim cijenama. Poslovni subjekti koji obavljaju meunarodne transakcije moraju voditi rauna o injenici da postojanje antidampinkih zakona ograniava slobodu u ustanovljavanju cijena ak i u sluaju prekapacitarnosti ili zastoja industrije. Prednost koju antidampinki zakoni pruaju nekom poduzeu jest zatita od nelojalne konkurencije. Antiinflacijska politika Antiinflacijska politika (engl. anti-inflationary policy, njem. antiinflationre/gegeninflationre Manahmen) je skup mjera koje poduzima vlada jedne drave u okviru ope ekonomske politike kako bi suzbila inflaciju; obino se rabi kao sinonim za stabilizacijsku politiku, odnosno njezin je najvaniji i najsloeniji dio. Kombinacija mjera antiinflacijske politike ovisi o uzroku/karakteru inflacije. Za suzbijanje inflacije nastale vikom agregatne potranje prema agregatnoj ponudi primjenjuje se ortodoksni antiinflacijski program restriktivna monetarna politika (ograniavanje stopa rasta monetarnih agregata, kamata, deviznog teaja) i restriktivna fiskalna politika (politika poreza, carina i ostalih davanja, politika dravnih rashoda i dr.) u odgovarajuoj kombinaciji. Trokovna inflacija i na njoj temeljena inercijska inflacija (inflacijska oekivanja) suzbija se mjerama heterodoksnog programa: uvoenje sidra (zamrznut ili utvren rast) za plae, cijene, neke monetarne agregate i devizni teaj. Ortodoksni antiinflacijski program u odreenom razdoblju izaziva neizbjene recesijske posljedice. Borba protiv inflacije obino rezultira smanjenjem proizvodnje, zaposlenosti i potronje. Zbog toga se sve vie primjenjuje politika dohodaka kontrola plaa i cijena, dobrovoljne smjernice, porezna politika i strategija jaanja trita.

Anticipativni obraun kamata Anticipativni obraun kamata je nain obrauna kamata u kojem se one obraunavaju poetkom termina od konane vrijednosti glavnice. Uz jednaku glavnicu, stopu i broj dana efektivna stopa e kod anticipativnog obrauna kamata biti vea, nepovoljnija za dunika, nego li kod dekurzivnog obrauna kamata. Anormalni rizik Anormalni rizik (engl. abnormal risk, njem. anomales Risiko, fr. risque anormal) je rizik s nepovoljnijim svojstvima u odnosu na prosjean rizik. U osiguranju osoba upotrebljava se za osobe koje zbog bolesti, invalidnosti ili tjelesne teine vee od uobiajene predstavljaju vei rizik u pogledu smrtnosti ili sklonosti nesretnom sluaju. Anatocizam Anatocizam (engl. anatocism, njem. Zinsezins) je zaraunavanje i naplaivanje kamate na kamatu. Naziv potjee iz starogrkog prava te je preko rimskog i pandektnog prava preuzet u suvremene pravne sustave. Anatocizam je vrlo esto znaio lihvarstvo i dovodio do prezaduenosti dunika, tako da je bio zabranjen jo u rimskom pravu. U naem obveznom pravu takoer je zabranjen, s tim da je zakonom mogue ustanoviti iznimke. Zabrana anatocizma u praksi se esto izigrava ugovaranjem i zaraunavanjem raznih provizija, trokova i sl. Analiza trenda Analiza trenda (engl. trend analysis, njem. Trendanalyse) je nain predvianja kroz ekstrapolaciju trendova iz prethodnog razdoblja u budunost. Trend predouje dugoronu tendenciju razvoja kretanja nekih varijabli ili njihovih povezanosti (kovarijacija) u odreenom vremenu. Kvalitetno predvianje pomou analize trenda zahtijeva: 1. utvrivanje nekog pokazatelja poslovne aktivnosti koji najbolje izraava njezino kretanje u duem razdoblju; 2. postojanje visoke i konzistentne povezanosti izmeu izabranog pokazatelja poslovanja i varijable koja se predvia (primjerice, broja zaposlenih); 3. utvrivanje dovoljno dugog razdoblja praenja povezanosti odabranih varijabli u prolosti kako bi se predvidio njihov trend kretanja u budunosti (dobar izbor i odreenje funkcije vremena); 4. visoka strunost i stabilnost uvjeta i povezanost varijabli u prethodnom (prolom) i predvienom (buduem) razdoblju. Primarno je sredstvo analize trenda regresijska analiza koja predvia jednu, zavisnu, varijablu u odnosu na jednu ili vie nezavisnih varijabli. Analiza toke pokria Analiza toke pokria (engl. break-even analysis, njem. Deckungsrechnung) je instrument planiranja i kontrole uspjeha kojim se utvruje prag dobitka, odnosno toka pokria poslovanja. U osnovnom modelu se linearnoj promjeni prihoda nekog proizvoda

suprotstavljaju linearni trokovi, i to ovisno o koliini proizvodnje. Kod malih koliina proizvodnje nekog proizvoda ukupni trokovi mogu premaivati njegov ukupan promet, i to zbog pojave fiksnih trokova. Kritina koliina proizvodnje i prodaje kod koje dolazi do izjednaavanja kumuliranih prihoda i trokova naziva se tokom pokria ili pragom dobitka. Ovakav jednostavni model analize toke pokria za jedan proizvod te za konstantne prodajne cijene i konstantne varijabilne jedinine trokove moe se proirivati u razliite smjerove za vie proizvoda, za nelinearne proizvodne i trokovne funkcije itd. Takoer postoje dinamika i stohastika analiza toke pokria. Analiza rizika Analiza rizika (engl. risk analysis, njem. Risikoanalyse) je sustavna analiza stupnja rizika vezanog uz ulaganje kapitala. Njom se procjenjuje distribucija vjerojatnosti za svaki faktor koji utjee na investicijski projekt i stimuliraju mogue kombinacije vrijednosti svakog faktora kako bi se odredio raspon moguih ishoda i vjerojatnost njihova dogaanja. Rizik izraava varijabilnost oekivanog budueg povrata na investirani kapital i stoga se u njegovu utvrivanju koriste statistike tehnike vjerojatnosti kao pomo pri donoenju pravih odluka kojima bi se rizik predvidio i smanjio. Analiza novanog toka Analiza novanog toka (engl. cash flow analysis, njem. Cash-flow-Analyse, Finanzflussanalyse) je postupak analiziranja promjena u financijskom poloaju poduzea. Izvjea sastavljena na temelju raunovodstvene konvencije zasnivaju se na obraunskim, raunovodstvenim kategorijama pa ne mogu pruiti dovoljno informacija o tokovima sredstava. Analiza novanog toka prikazuje tokove novanih sredstava kroz izvjetajno razdoblje. Postupak obuhvaa analizu novanih primitaka (zadrani dobitak i nenovani trokovi, poveanje dugoronih dugova, vlasnike glavnice i tekuih obveza te smanjenje fiksne i nenovane tekue imovine) i novanih izdataka (isplata dividendi, smanjenje dugoronih dugova, vlasnike glavnice, tekuih obveza te poveanje fiksne i nenovane tekue imovine). Moderna financijska analiza usmjerena je na uoavanje novanih tokova kao realnih i kljunih kategorija za donoenje financijskih odluka. Metodoloki je usklaena s planiranjem novanog toka, prua vrlo vrijedne informacije o odstupanjima u primicima, izdacima i njihovoj razlici. Izuzetno je vana za analizu i upravljanje likvidnou poslovanja i preduvjet je upravljanja novanim tokom. Analiza izvedivosti Analiza izvedivosti (engl. feasibility study, njem. Realisationsanalyse) je analiza ostvarivosti za korisnu realizaciju nekog programa ili projekta, njegove investicijske rentabilnosti i profitabilnosti. Po svom sadraju objedinjuje sadraj detaljnog razvojnog poslovnog plana, projektnog zadatka i investicijskog programa, odnosno financijske analize o podobnosti turistikog projekta ili programa za realizaciju i njegovu isplativost.