Gre e n Ga rd e n b ro j 74 svib a n j / l i p a n j 2 0 1 1 .

go d i n a X I c i j e n a 3 , 5 0 K M

Eterina ulja Mrkva pravilnog korijena Zatita od komaraca Zatita od zmija Aktualnosti u pelinjaku poetkom lipnja

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Urednikova rije
Poetkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima, vonjacima i vinogradima, odnosno u ovom periodu mnoge povrtne, ali i neke vone kulture, primjerice jagode i trenje, su u fazi plodonoenja i berbe. Kod drugih vonih vrsta i vinove loze provode se intenzivne mjere zatite od uzronika biljnih bolesti i tetnika, ali i druge agrotehnike mjere koje imaju za cilj to vei i kvalitetniji urod. I ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama donosi mnotvo zanimljivih priloga posveenih cvijeu, povru, vokama i vinovoj lozi, zatiti poljoprivrednih kultura od bolesti i tetnika, ali za razliku od prethodnih brojeva daleko vie korisnih savjeta namijenjenih pelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim proizvodima na naem tritu koji slue zatiti od zmija, muha i komaraca. Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji poetkom ljeta, preporuujemo Vam da detaljno proitate sve priloge iz ovog broja, te obogatite Vae znanje novim spoznajama, ali i aktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti. Urednitvo

Editors word
The beginning of summer is time when all activities in gardens, orchards and vineyards are intensified, meaning that beginning of summer is time when many vegetable and also some fruit crops, such as strawberries and cherries, are in the stage of fruiting and harvesting. In some other fruit crops and grape wine we carry out intensive measures of plant protection from different pests and diseases, but also conduct agricultural measures aimed to give larger and better quality crops. This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant diseases, but the difference from previous issues is that this one has much more useful tips for bee keepers. In addition, there are also a large number of useful informations about new products in our market that are excellent in protection against snakes, flies and mosquitoes. In order to have complete informations about all agricultural activities in the beginning of summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. Editors office

Jednostavnost i ljepota pavitine 4 Raskoni lepezasti listovi palme 5 Eterina ulja ljekovita priroda u boici 6 STIHL Motorne kose - idealan izbor pri konji u tekim uvjetima 7 Povrtnjak poetkom ljeta 8 Goruica smanjuje populaciju zemljinih tetnika 9 Mrkva pravilnog korijena 10 Maca ili peruanski korijen 12 Primjena ljepljivih ploa u zatiti bilja 13 Zasjenjivanje zatienih prostora 15 Zatita od komaraca 16

Sadraj

Bambus kolci kao idealan potporanj u vrtovima Pitanja i odgovori Zatita od zmija Kontaktni ili sistemini fungicidi - to koristiti? Maslinina muha Mayberry sibirska ili medena borovnica Kako uspjeno suzbiti muhe Korisni modni dodaci za ljeto Crnogorina medljika Radovi na pelinjaku poetkom ljeta

18 20 21 22 24 25 26 27 28 29

Kao to smo i najavili za lanove Kluba Green Garden radimo na raznim novim sadrajima i ponudama. U Green Garden glasilo uvodimo neke nove sadraje, koje emo iz broja u broj pokuati nadograivati, poboljavati i na taj nain ponuditi Vam razne zanimljive informacije. Od ovoga broja kreemo sa PELARSKIM KUTKOM, tj. stranicama posveenim pelarstvu. O svemu ovome detaljnije moete proitati u nastavku glasila, a sve potrebne proizvode moete pronai u naim agrocentrima u irokom Brijegu i Mostaru uz pogodnosti koje imate kao lan Kluba Green Garden. Neemo ostati na ovome, pa ve u sljedeem broju moete oekivati jo raznih novosti u Klubu Green Garden i njegovom glasilu, jer lanovi Kluba su nam na prvom mjestu. Pozivamo Vas da nastavite koristiti razne pogodnosti kao lan Kluba Green Garden u naim agrocentrima, a sve Vas koji jo niste imali priliku biti dio naeg Kluba Green Garden pozivamo da nam se pridruite. Kako postati lan Kluba Green Garden preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici. Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Graden moete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com Radimo i na unaprjeenju naeg ZELENOG savjetodavno informativnog broja 039 700 000, a na Vae pozive e odgovoriti na agronom gdin. Josip Brkljaa koji e Vam rado pomoi, te Vam dati potrebnu informaciju i savjet. Vaa Sjemenarna d.o.o.
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88 220 iroki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

Jednostavnost i ljepota pavitine

Josip Brkljaa, ing.
amonikla pavitina nala se na popisu korovnih i ljekovitih biljka; ima manje cvjetove i izuzetno bogatu cvatnju.

Popularnost joj nije umanjila ljupkost i arm. Kraljicu ruu jednostavno obgrli i one postaju idealni partneri. Pavitina, Clematis pripada porodici abnjaka (Ranunculaceae). Ime roda dolazi od grke rijei u znaenjuvitka loza.

Osnovne mjere uzgoja

Kako bi uzgoj klematisa bio uspjean ne smiju se zaboraviti potrebe ove prekrasne i relativno zahtjevne penjaice. Postoje osnovna pravila vezana za: poloaj i sadnju, gnojidbu, rezidbu. Idealni poloaji su istoni i zapadni. Svakako izbjegavajte vruu junu i svjeu sjevernu stranu. Kako korijenje pavitine zahtijeva hladne uvjete, treba je posaditi tako
Cvatnja sredinom ljeta

da osnova biljke bude na hladnom i sjenovitom, a stabljika na suncu ili u polusjeni. U tu svrhu mogu se posaditi niski grmovi i zeljaste trajnice ili jednostavno postaviti kamenu plou. Dobro je oko osnove stabljike staviti sloj mala svako proljee. Pavitina zahtijeva plodno i vlano tlo, treba ju obilno gnojiti i zalijevati. Koriste se organska ili mineralna gnojiva. Vrlo je vano sadnju obaviti na kvalitetan nain. Potrebno je iskopati rupu, pola metra dubine i ispuniti je drenanim slojem pijeska (ljunka) debljine 15-ak cm. Tek nakon toga se iskopana zemlja, pomijeana s kompostom ili zgorenim stajskim gnojem, vraa natrag i utisne oko biljke.

Pavitina s bijelim cvjetovima

Kao i sve penjaice, zahtijeva neki oslonac. Najradije se obavija oko ica ili vitkih reetki. Ukrasna pavitina, po uzoru na samoniklu srodnicu, s lakoom se obavija oko grana stabala ili visokih grmova. Klematisi se orezuju da bi biljka ljepe izgledala i da bi se potaknulo stvaranje cvjetnih pupova. Lako ju je orezivati poto se jednom ustanovi u koju skupinu spada. S obzirom na vrijeme cvatnje i veliinu cvjetova, klematisi su svrstani u tri osnovne skupine; svaka skupina zahtijeva odreeni rez. 1. skupina: Ima male cvjetove i cvjeta u proljee ili rano ljeto, na prologodinjim izbojima. Pavitine iz ove skupine orezuju se nakon cvatnje, ali samo ako je potrebno. Rez je u svrhu ograniavanja rasta biljke. Uklanjaju se mrtve, osuene i slabe grane koje se reu tik uz granu iz koje izbijaju ili do razine tla. Vrste iz ove skupine: C.montana, C.alpina, C.macropetala. 2. skupina: Ima velike cvjetove i cvjeta u rano ljeto ili sredinom ljeta, katkad jo jednom u jesen, na prologodinjim izbojima. Orezivanje klematisa iz ove skupine se vri odmah nakon cvatnje u svrhu ograniavanja rasta. Stare grane predstavljaju okvir biljke, dok se mladi izboji, koji su nosili cvjetove, orezuju u kasnu zimu ili rano

proljee. Sve tanke, slabe i neuredne izboje treba sasvim odrezati, a zatim skratiti svaki drugi izboj do najnieg para zdravih pupova. Vrste iz ove skupine: veina velikocvjetnih hibrida. 3. skupina: Ima cvatnju u kasno ljeto na ovogodinjim izbojima. Orezuje se u rano proljee prije kretanja vegetacije. Uklanja se sav ovogodinji izrast do najnieg para zdravih pupova. Oni su smjeteni 30 do 90 cm iznad tla. Vrste ove skupine: C.flammula, C.tangutica, C. viticella, C.orientalis, C.Jackmanii, C.Etoile Violette Stare, zaputene biljke jako se sreu u kasnu zimu, time e se rtvovati cvatnja za to ljeto, ali e sljedee godine biljka puno bolje izgledati. I na kraju: Ako se pojavi tzv. klematis-bolest (koja se oituje iznenadnim propadanjem izboja, i uginuem biljke) biljku radikalno sreite, esto nanovo potjera.
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Raskoni lepezasti listovi palme

Josip Brkljaa, ing.

Postoji li vrt u primorju u kojem neemo susresti ovu lijepu i raskonu biljku. A njeni lepezasti i iroko raireni listovi datiraju iz davne prolosti, kada su rimski carevi ukraavali svoje vrtove i palae ovom raskonom ljepoticom

asko ove prekrasne biljke koja dominira priobaljem prvi put spominje se 1588. godine, kada je i pronaena u Dominikanskom samostanu u Gruu. Pored mnogobrojnog ljekovitog i ukrasnog bilja ona je svojim lepezastim i irokim listovima jednostavno dominirala. Biljka tropskih podruja toliko se udomaila i u naim junim hercegovakim krajevima da je s pravom moemo smatrati domaom vrstom. Na poseban nain ova lepezasta ljepotica krasi sve neumske i mnoge dalmatinske plae uz koje vrui ljetni dani i um valova daju poseban ugoaj. Inae, palma potjee iz porodice Arecaceae i pripada skupini drvenastih biljaka. Obino se radi o biljkama koje mogu dosegnuti visinu do 2 metra, premda ima i onih koje mogu narasti ak i do visine od 25 metara. Meutim, valja znati kako sve palme zahtijevaju sadnju u zaklonjenim mjestima gdje su i zatiene od hladnih zimskih vjetrova. Razmnoavanje ovih tropskih biljaka mogue je putem sjemena koje kod pojedinih vrsta nie

da tijekom zimskih dana ne pretjeramo s njihovim zalijevanjem jer u protivnom moe doi i do truljenja korijena, a samim tim i do propadanja listova (poprime nezdravu smeu boju) i izdanaka. S druge strane, u vrijeme intenzivnog rasta biljku je potrebno ee zalijevati premda ne smijemo zaboraviti ni prihranjivanje s tekuim gnojivom koje se provodi svaka tri do etiri tjedna. ienje listova vlanim spuvicama kao i prskanje malim pumpicama - rasprskivaima nuno je provoditi jer samo na taj nain moemo biljci osigurati potrebnu vlanost zraka. Dakle, palme ne podnose presuh zrak i ako se presele iz staklenika (gdje im je bila osigurana potrebna vlanost) u prostoriju sa suhim zrakom listovi e se nedugo potom poeti i suiti.

ee presaivanje
Takoer, bitno je znati kako se mlade biljke presauju ee, dok je starije biljke potrebno presaditi svake dvije do tri godine. U tu svrhu povremeno moemo samo otkloniti gornji sloj supstrata koji se nadomjeta novim. A kako bismo uzgojili nove, mlade palme potrebno je osigurati i zdravo sjeme koje sijemo u proljee pri temperaturi od 24-25 C . Posijano sjeme ostavimo da klije u tamnoj prostoriji, a kada mlade biljice probiju tlo stavimo ih u polusjenu. Uzgojene mlade biljice dobro je ljeti ak iznijeti i drati u polusjeni, a sve to kako bi to prije uivali u njihovim prelijepim lepezastim listovima. Ali, imajte na umu kako je rije o relativno pristupanim ukrasnim biljnim vrstama koje je jednostavnije kupiti nego proizvesti.

Palma simbol sredozemlja

tek druge godine po sjetvi. Palme se inae najee sade pojedinano premda ih na otocima nerijetko moemo uoiti i u manjim skupinama. Isto tako, pojedine vrste palmi se vrlo uspjeno uzgajaju i kao lonanice prvenstveno predviene za sobni uzgoj.

Uzgoj palme kao sobne biljke

S pravom moemo rei da su palme kao sobne biljke rado viene u

svakom domu. Vrlo su dekorativne i brzo se adaptiraju, a kao jedna od njihovih dobrih strana je i ta da uspijevaju na tamnijim mjestima. Stoga, imate li dvojbu koju biljku kupiti kako biste osvjeili tamni kutak doma ni u kojem sluaju neete pogrijeiti odaberete li upravo palmu. Umjereno grijana prostorija sa minimalnom temperaturom od 10 C idealno je mjesto za uzgoj ove biljke. Meutim, potrebno je voditi rauna
Krupni lepezasti listovi palmi

Atraktivne palme na mnogim etnicama uz more

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Eterina ulja ljekovita priroda u boici

Aromoterapija je najstariji oblik lijeenja. To pradavno umijee danas doivljava procvat i preobrazbu u suvremenu znanost. Koristei se mirisnim i farmakolokim karakteristikama eterinih ulja i esencija ublaava, sprjeava pa ak i uklanja simptome bolesti
Matea Pehar, dipl. ing.

vi mi danas, htjeli to ili ne, ivimo u high-tech civilizaciji, okrueni televizijom, raunalima, sintetikim proizvodima, hormonsko i genetiki manipuliranom hranom. ini nam se da su u takvom svijetu priroda i prirodno postali gotovo egzotini pojmovi. Usporedo s tim, s druge strane svjedoci smo sve veeg trenda povratka prirodi, uzgoja ekoloki prihvatljive, organske, jednom rijeju domae hrane. Sve je vei broj razliitih udruga i osvijetenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako izmeu ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelovanjima eterinih ulja.

Kako se dobivaju eterina ulja?

Eterina ulja se dobivaju na tri osnovna naina i to metodom istiskivanja, destilacijom vodenom parom i ekstrakcijom putem otapala. Destilacija vodenom parom

se smatra najboljim postupkom za izdvajanje aromatskih tvari iz biljke, posebice ako se koriste za terapeutske svrhe. Ipak, metoda istiskivanja se nekako najee koristi i to prvenstveno kod citrusnih plodova (limun, mandarina, narana i sl.), izravnim istiskivanjem pod pritiskom, ime se dobiva esencija neke biljke. Treba napomenuti kako esencija i eterino ulje nisu isti pojmovi jer su eterina ulja zapravo destilirane esencije. Bilo kako bilo, zbog svojih ljekovitih svojstava ekstrakti biljaka koriste se ve tisuama godina. Jo od antikih vremena smatra se da eterina ulja koriste tijelu, psihi i emocijama. A razliita ulja primjenjuju se za tretiranje i sprjeavanje cijelog niza zdravstvenih problema - za lijeenje, oputanje, pomlaivanje, ublaavanje ili stimuliranje.

Sve je vei broj razliitih udruga i osvijetenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako izmeu ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelovanjima eterinih ulja.
Eterina ulja

Green garden mirisna kolekcija

Ovoga ljeta Green Garden u vae domove donosi osvjeavajue mi-

rise prirode. Mirisna ulja (osvjeivai prostora) obogaeni eterinim uljima unijet e u va dom, te u vae poslovne prostorije arobni miris lavande, mirisnoga groa, narane i cimeta. Dovoljno je samo da drvene tapie iz pakiranja stavite u boicu,

te ih s vremena na vrijeme okrenete kako bi ambijent u kojem boravite odisao prirodom. Uz mirisna ulja Green Garden Mirisna kolekcija Vam donosi i prirodne sapune izraene od sirovina biljnog podrijetla, paljivo odabranih cvjetnih i vonih aroma, te bez sadraja umjetnih boja. Runo raeni sapuni su idealni za vau osobnu higijenu jer sadre visok postotak glicerina koji kou ini mekom i zadrava njezinu prirodnu vlanost. Omot sapuna je izraen od ekolokog papira i pogodan je kao osvjeiva ormara i ladica. Birajte elite li da vaa koa mirie na jagode, limun, zelene jabuke, mirisno groe, gardeniu ili ljubiicu iz Green Garden mirisne arolije. Dopustite da priroda doe k vama i ispuni vae domove Green Garden mirisnom arolijom.
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Mirisni sapuni i osvjeivai na bazi eterinih ulja

STIHL Motorne kose - idealan izbor pri konji u tekim uvjetima

Kosilica trave obavila je odlian posao i sada ima zadatak da precizno uredi dio oko stabala, grmova, ograda i zasada. Posvuda gdje rotacijske kosilice nailaze na prepreke, STIHL motorne kose su u svom elementu. Ovisno o snazi motora i reznom alatu, preuzimaju viestruke zadatke na tekim terenima: od preciznih rezanja rubova travnjaka, preko koenja zelenih povrina, do temeljitog proiavanja drvenastog bunja.
svakom vrtu postoje mjesta do kojih kosilica samo teko moe doprijeti, ali ako imate laganu STIHL motornu kosu to nije nikakav problem, jer ona brzo izlazi na kraj sa takvim povrinama. Ove robusne motorne kose moete kupiti u razliitim klasama snage, prilagoenim Vaim potrebama. Ukoliko Vam je bitan ekoloki aspekt i razina buke, onda su lagane, tihe i snane STIHL elektrine kose, koje vrlo brzo i precizno kose zelenilo na eljenu duljinu, idealan izbor za Vas. Jednostavno ih ukopajte, osigurajte kabel i krenite s koenjem. STIHL snane motorne kose i istai specijalno su izraeni za profesionalne poljoprivredne i umarske poslove. Njihovo podruje primjene

protee se od koenja suhe trave i divljeg raslinja do skraivanja mladih nasada. Pri tome pokazuju svoju uinkovitost i sigurnost pri radu, kao i komfor u radu i posluivanju koji garantiraju strunu primjenu ureaja. Pomou njih ete struno i udobno otkloniti suho raslinje, kvrgavo bunje ili pokositi velike povrine. Bilo da je rije o zaraslim rubovima cesta, podivljalim obroncima ili zaraslim mladim nasadima - s nekima se mogu nositi samo najjai STIHL profesionalni motorni istai. Oni ine vrijednu pomo u rukama komunalnih i drugih djelatnika pri koenju suhe trave i bunja, rezanju umskih kultura ili pri tekim radovima konje i njege vonjaka, koji su uvjetovani tekim terenom.

U STIHL asortimanu ete pronai odgovarajui ureaj, bez obzira na teren i zadatak koji Vas oekuje. Zato STIHL motorne kose u ruke i na posao!

Povrtnjak poetkom ljeta

Mladen Karai, dipl. ing.
Sjetva povra u toplijim podrujima
VRSTA POVRA MRKVA CIKLA RADI GRAH MAHUNAR CVJETAA PERIN PORILUK KELJ PUPAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.) ARTIOKA BROKULA RATIKA

Poznato je kako visoke prirode moemo ostvariti samo ukoliko povre uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najloija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla

ako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obino vladaju velike vruine, praene duljim sunim razdobljem, nuno je vriti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povra koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajuih klimatskih prilika. Iako sadnja presadnica povra u Hercegovini obino zavrava do sredine svibnja, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a to se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim to je otpornija na bolesti i to ostvaruje vee prinose ranije plodonosi za 20-tak dana to na tritu ranog povra nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve ei uzgoj neobinih vrsta povra poput bijelog patlidana, utih rotkvica, blitve s crvenom stabljikom i sl. Premda se radi o sporadinom uzgoju, navedeni rariteti predstavljaju svojevrsno osvjeenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u naim sjemenskim kuama moete pronai i vrste povra koje osim u kuhinji isto tako moete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo

KOLIINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kuicu 3 sjemenke u kuicu 4 2 2

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01.05.-30.06. 01.05.-21.06. 01.05.-30.06. 01.05.-30.06. 01.06.-22.06. 01.06.-15.06. 01.06.-15.06. 01.06.-20.06. 20.06.-30.06. 20.06-30.06. 10.06-20.06. 01.06.-10.06. 20.06.-30.06. 01.06.-15.06. 15.06.-30.06. 01.06.-15.06.

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

9
Goruica sadri glukozinolate ijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno i bioinsekticidno djelovanje. Stoga se preporuuje sjetva goruice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljinih tetnika i bolesti, osobito u ekolokoj i integriranoj proizvodnji.
goruice je uglavnom ogranien na Indiju i Etiopiju, gdje se koristi kao zain. Goruica ima kratku vegetaciju, 90-105 dana. Moe se uspjeno koristiti kao zatitni usjev, odnosno usjev koji sprjeava gubitak duika iz tla. Za ovu svrhu koriste je u Engleskoj, gdje se sije u kolovozu ili rujnu i nakon dva mjeseca vegetacije se zaorava. Zelena masa bijele i crne goruice moe se koristiti i za hranidbu stoke. Iako u nas postoje povoljni agroekoloki uvjeti za njezin uzgoj, goruica se u Hrvatskoj ne uzgaja. Kod nas se goruica moe sijati u ravniarskim krajevima kao jara kultura. Prosjeni prinosi sjemena iznose 1600-2500 kg/ha. Goruica sadri glukozinolate ijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno i bioinsekticidno djelovanje. Stoga se preporuuje sjetva goruice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljinih tetnika i bolesti, osobito u ekolokoj i integriranoj proizvodnji. Osim toga, neki produkti razgradnje glukozinolata sprjeavaju klijanje korova, ali i kulturnih biljaka. Prema tome, zelenu masu goruice treba zaorati dovoljno rano prije sjetve naredne kulture da ne doe do smanjenog nicanja. Proizvodi razgradnje glukozinolata ostaju u tlu od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Iz tla se gube volatizacijom, a vrijeme djelovanja se smanjuje s porastom temperature tla i smanjenjem vlanosti tla. Gubitak proizvoda razgradnje glukozinolata je bri u tlima koja sadre veu koncentraciju organskog ugljika.

Usjev goruice

Goruica smanjuje populaciju zemljinih tetnika

G
oruica potjee iz Azije i jo su je stari narodi koristili kao ljekovitu i zainsku biljku. Sjeme bijele goruice sadri 20-36% ulja, 26-33% bjelanevina, 21% neduinih ekstraktivnih tvari, 5-10% vlakana i 4-4,5% pepela. Sjeme goruice sadri sumporne spojeve koji djelovanjem enzima ulja od kojih potjee ljut okus. Iz sjemena bijele goruice hladnim postupkom preanja se dobiva ulje ute boje koje je po kvaliteti slino suncokretovu. Nakon izluivanja ulja od ostale mase se proizvodi poznati dodatak jelima, senf. Sjeme bijele goruice se koristi i kao zain za pripremu salata, umaka, jela od divljai, te u pripremi zimnice, a ima i antibakterijsko i

Mlade biljke goruice

Sjeme goruice

Goruica je jednogodinja biljka iz porodice Brassicaceae. Tri su tipa goruice: uta ili bijela, smea i crna.
Prof. dr. sc. Milan Pospiil mirozinaze hidroliziraju u eterina antimikotino djelovanje. Smea
goruica se koristi kao uljarica, zain i povre. Sjeme smee goruice ima jai okus i ljutinu od bijele goruice te se takoer koristi u pripremi senfa (Dijon senf), razliitih jela i salata kojima daje specifian okus i ljutinu. Iz sjemena smee goruice takoer se dobiva jestivo ulje. Zadnjih 50 godina crnu goruicu zamijenila je smea. Uzgoj crne

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

10

Mrkva pravilnog korijena

Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom naranaste boje koji se u ishrani moe koristiti kao svje, kuhan ili preraen. Stoga je cilj svakog proizvoaa mrkve, bilo da proizvodi za trite ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednaene korijene, to nije uvijek lako postii.
Dr. sc. Dean Ban
praksi se nerijetko susreemo s proizvoaima koji su razoarani izgledom korijena koji su nepravilni, kvrgavi, ravasti te oteeni od bolesti i tetnika. Takvi korijeni su najee rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve. Na rast i razvoj korijena mrkve utjee mnogo imbenika, a poznavanje njihovog utjecaja bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakve moemo vidjeti na slici koju nalazimo na vreici sa sjemenom mrkve.

Vanost tla
Tlo koje u sebi sadri kamene estice nije pogodno za uzgoj mrkve, ak ni uz najintenzivnije mjere njege, jer prilikom rasta korijen nailazi na fizike barijere koje uzrokuju izoblienje (deformaciju). Za uzgoj mrkve nisu pogodna ni teka glinasta tla jer se korijen teko probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegova ravanja i ogranienog rasta.

Osim toga, u takvim tlima nepovoljan je vodozrani odnos, to uvjetuje neravnomjeran rast i pucanje korijena. Mrkva najbolje uspijeva na lakim, prozranim tlima, u kojima prevladavaju estice pijeska kao to su pjeskovite ilovae ili ilovaste pjeskulje. to je tlo pjeskovitije to e se korijen jednolinije i lake razvijati te poprimiti oblik koji je karakteristian za uzgajanu sortu. Osim teksture, na oblik korijena mrkve utjee struktura i dubina obrade. Za uzgoj mrkve nisu pogodna nestrukturna i grudasta tla jer ometaju pravilan razvoj uslijed ega, takoer, dolazi do deformacije korijena. Za razliku od takvih tala, tla fine mrviaste strukture pruaju odline uvjete za nesmetan razvoj korijena. Plitka obrada tla nije pogodna za uzgoj mrkve jer nailaskom na dubinski, tvrdi, neobraeni dio dolazi do prestanka rasta korijena u duinu i njegovog ravanja, to ne elimo. Dopunska obrada trebala bi osigurati rahli povrinski sloj kako bi

Komercijalna pakiranja mrkve

nicanje sjemena bilo jednolino. Istovremenim nicanjem osiguravamo jednako dugi razvoj svih biljaka.

Gnojidba tla
Korijen mrkve se najbolje razvija u tlu koje je plodno, dobro opskrbljeno humusom i hranjivima. Nuno je gnojidbom osigurati ravnomjeran raspored hranjiva cijelom dubinom tla u kojem se razvija korijen. Mrkva ne podnosi direktnu gnojidbu stajskim gnojem i uvijek dolazi u plodored kao drugi usjev, nakon kulture koja se gnojila stajnjakom. Izravna gnojidba nezrelim stajskim gnojem moe utjecati na bujni razvoj lia na tetu korijena kao i na ravanje i pucanje korijena. U sluaju da je tlo siromano humusom preporuuje se gnojidba zrelim stajskim gnojem, ali u jesen, za sjetvu mrkve u proljee kako ne bi negativno utjecala na razvoj korijena. S obzirom na to da se pri odreivanju koliine gnojiva prvo odreuje potreba za kalijem, najpogodnija je formulacija NPK gnojiva za mrkvu, kao i ostalo korjenasto povre 7:20:30. Potrebna koliina na 100 m2 iznosi 8 kg (800 kg/ha). Potom se treba dodati i pojedinano duino gnojivo, meutim, treba izbjegavati dodavanje prevelikih koliina duika koje

Usjev mrkve u dolini Neretve B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

11

Njega usjeva tijekom vegetacije takoer je vrlo bitna za dobivanje pravilnih korijena jer pogreke koje se ovdje mogu napraviti utjeu na deformiranost korijena.
Ujednaeni korijeni mrkve Krupni korijeni mrkve u tipu Fleker

mogu, ako su slabo rasporeene, utjecati na smanjenje razvoja korijena, pucanje i slabu obojenost. Nasuprot tome dobra opskrbljenost kalijem utjee na nesmetan rast korijena, a samim time i na njegovu kvalitetu.

cm iroki. To su kasne sorte koje se uglavnom koriste za preradu.

Sjetva
Kod sjetve mrkve treba paziti da ostvareni sklop omogui nesmetan razvoj svakoj pojedinoj biljci, pa tako i korijenu. Previe gusti usjev rezultirat e malim i nepravilnim korijenima, dok e se kod previe rijetkog sklopa razviti krupni korijeni koji takoer nisu prihvatljivi ili ih je potrebno ranije izvaditi. Za mrkvu, planirani sklop varira i ovisi o sorti i namjeni uzgoja. Najranija mrkva koja se bere ve kad je neto deblja od olovke, sije se na razmak koji e omoguiti oko 500 biljaka/m2, dok se za berbu u jesen kad su korijeni potpuno razvijeni planira sklop od 100 biljaka/m2. Mogue je gusti usjev uzastopno brati kako se korijen razvija pa na istoj povrini imamo berbu pravilno razvijenih korijena tijekom cijele sezone. Kod planiranja sklopa vrlo je vano uzeti u obzir klijavost sjemena i injenicu da se od 100 klijavih sjemena u pravilu razvije oko 50 biljaka. Za jednolian i pravilan rast korijena preporuuje se mrkvu sijati na uzdignutim gredicama visine oko 25 cm na kojima se sije u redove razmaknute 20-ak cm s 2-5 cm razmaka u redu izmeu biljaka, to ovisi o planiranom sklopu.

Izbor sorte
Mrkva ima veliki broj stranooplodnih i hibridnih sorata koje spadaju u 6 osnovnih tipova. Tipovi se razlikuju po obliku, veliini korijena i vremenu dospijevanja. Okruglasti oblik korijena imaju sorte u tipu stare sorte Parika rana iji je prosjean korijen dug i irok oko 3 cm. U tom tipu nalazimo sorte kratke vegetacije koje se koriste za ranu proizvodnju korijena. Valjkasti oblik tupog vrha korijena karakteriziraju sorte u tipu Amsterdamske koje su duine oko 10 cm i irine 1-2 cm. Uglavnom se koriste u ranoj i srednje ranoj proizvodnji. Najraireniji je tip sorte Nantes, to su sorte s korijenima valjkastog oblika i tupog vrha duine do 20 cm i promjera 3 cm. Koriste se za srednje ranu i srednje kasnu proizvodnju. Sorte tipa Chatenay imaju korijen blago stoastog oblika s tupim vrhom, duine oko 15 cm i promjer oko 4 cm. Koriste se u jesenskoj srednje kasnoj proizvodnji. U tip Berlicum spadaju sorte koje imaju dugi valjkasti korijen s tupim vrhom duine do ak 30 cm i promjer 3-4 cm. Namijenjeni su za jesensku proizvodnju. Sorte u tipu Flaker imaju krupne korijene uglavnom stoastog oblika sa zaobljenim ili zailjenim vrhom. Korijeni su duine 30-ak cm i 4-5

Njega usjeva
Njega usjeva tijekom vegetacije takoer je vrlo bitna za dobivanje pravilnih korijena jer pogreke koje se ovdje mogu napraviti utjeu na deformiranost korijena.

Nakon nicanja nuno je obaviti prorjeivanje tamo gdje je mrkva niknula previe gusto, kako bi korijenu preostalih biljaka omoguili normalan razvoj. Prorjeivanje je mogue, kako biljke rastu, provoditi u vie navrata ime postiemo uzastopnu berbu i na taj nain imamo mlade mrkve tijekom cijele sezone uzgoja. Kod prorjeivanja je bitno ne zakasniti jer e svako kanjenje utjecati na deformaciju korijena susjednih konkurentnih biljaka. Mrkva tijekom vegetacije ne podnosi oscilacije u opskrbi vodom pa je za dobivanje pravilnog i kvalitetnog korijena nuna kontinuirana vlanost tla. U sluaju dueg izostanka oborina nuno je osigurati vodu navodnjavanjem. Kod nedostatka vode kakvoa korijena znaajno opada jer dolazi do zastoja u rastu, deformiranja i ravanja korijena. U sluaju da nakon sunog razdoblja padne kia ili se usjev natopi vodom, dolazi do pucanja korjenova zbog naglog rasta. Neke su sorte tolerantnije, a neke manje tolerantne na ovu pojavu. Previe vode, takoer, nije dobro jer uvjetuje pucanje i truljenje korijena zbog nedostatka zraka u tlu. Borba protiv korova je takoer vana. Na veim povrinama korovi se suzbijaju herbicidima, a na malim parcelama mogue je suzbijanje korova mehaniki, plijevljenjem i okopavanjem. Vano je korove suzbiti pravovremeno kako ne bi bili konkurencija biljkama mrkve za hranjiva i svjetlo. Usjevi mrkve koji su zakorovljeni u pravilu ne mogu potpuno razviti korijen, a veliki broj korijena iz ta-

kvog usjeva je deformiran. U sluaju okopavanja mrkve motikom ili kultivatorima treba biti oprezan jer se moe otetiti korijen. U pravilu, okopavanjem se suzbijaju korovi te rahli i prozrauje tlo, to pogoduje pravilnom razvoju korijena mrkve.

Bolesti i tetnici
Od bolesti, mrkvu najee napada alternarija ili crna pjegavost, zatim plamenjaa, pepelnica, cerkospora i ra koje napadaju lie i smanjuju fitosintetski aparat ime se smanjuje priljev asimilata u korijen zbog ega se on ne razvija pravilno. Od bolesti koje direktno napadaju korijen mrkve najznaajnije su bijela i obina trule korijena koje uzrokuju truljenje i u konanici propadanje korijena. Osim gljivinih oboljenja na razvoj korijena negativno utjeu i bakterioze. injenica je da u zaraenom usjevu imamo veliki broj deformiranih i zakrljalih korijena. Od tetnika, lie napadaju ui i grinje te mrkvina muha koja tete pravi i izravno na korijenu. Na korijenu direktne tete najee prave injaci, rovci i sovice. Napadnute mrkve imaju oteene i deformirane korijene koji uglavnom nisu za ljudsku prehranu. Spomenute bolesti i tetnike nuno je sprijeiti najprije preventivno nekim od indirektnih metoda. Najee je to potivanje plodoreda ime e se u velikoj mjeri izbjei njihov napad. Ako indirektne metode nisu dale zadovoljavajui rezultat, moramo primijeniti kemijske preparate. U svakom sluaju zdrav usjev je jedan od preduvjeta za pravilan razvoj korijena mrkve.

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

12

Maca ili peruanski korijen

Biljka maca (ita se maka), botanikog naziva Lepidium meyenii je neugledna, vrlo otporna biljka iz porodice Cruciferae, crvenkastog korijena slinog rotkvici.

orijen mace obino se sui i uskladiten moe trajati 7 godina. Tijekom vremena Inka, legenda kae, Inke ratnici prije bitke uzimali bi ovu biljku koja bi im dala ogromnu snagu, no nakon pobjede u bitki ne bi je smjeli uzimati zbog jakog djelovanja na seksualni nagon. Tako, ve prije 5000 godina, maca je ve imala reputaciju da jaa snagu, libido i da je dobra za poveanje plodnosti. Danas je sve popularnija zbog svojih blagotvornih afrodizijakih svojstava i openito jaanja organizma. Maca se jo zove i peruanski korijen.Zbog poveane potranje za ovom biljkom, u Peruu je svake godine sve vie povrina pod ovom biljkom. Razmnoava se sjemenom, nakon sadnje poinje klijati u roku 5 dana. Maca se razlikuje u veliini i obliku korijena, pa moe biti trokutasta, spljotena kruna, sferna

ili pravokutna. Moe biti zlatne, crvene, ljubiaste, crne i zelene boje. Raste dobro samo u hladnijoj klimi na tlima koja su siromanija solima. S vremenom se prilagodila te raste uspjeno i u niim predjelima toplijih krajeva. Moe se uzgajati zajedno s krumpirom. Treba joj 8 do 10 mjeseci da postigne zrelost za branje. Koristi se za jelo (brano, sok, prenje, suenje), ali je i hrana za ivotinje. Jede se kao peeni korijen ili se sui, melje i spravlja kao kaa ili se kao prah pije s mlijekom. Inke su poznavale osobine ovog korijena ve prije 10.000 godina. U svijetu postaje poznata tek 60ih godina 20. stoljea, nakon istraivanja botaniara iz Lime, gdje je potvrena i njena ljekovitost. Za razliku od kemijskih preparata, nema nikakvih tetnih nuspojava, pa se moe uzimati svakodnevno i u veim koliinama.

Maca ublaava simptome menopauze i hormonalnih poremeaja, moe lijeiti i sterilnost kod mukaraca prirodna Viagra, sprjeava pojavu rahitisa i osteoporoze, podie energiju i jaa imunoloki sustav, pomae u borbi protiv sindroma kroninog umora.

Maca se ne smije uzimati za vrijeme trudnoe i dojenja. Osobe koje imaju bolesti ui i jetra, ili ako imaju visoki tlak, svakako se trebaju konzultirati s lijenikom prije koritenja mace. Na tritu se moe nai u obliku praha, kapsula ili svjea.

Nutritivne vrijednosti korijena mace Ugljikohidrati Proteini Masti Vlakna Voda Vitamin B1 Vitamin B2 Vitamin C Vitamin E 59% 10.2% 2.2% 8.5% 10.4% 0.20 mg 0.35 mg 10 mg 87 mg
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

eljezo Mangan Bakar Cink Natrij Kalij Kalcij

16.6 mg 0.8 mg 5.9 mg 3.8 mg 18.7 mg 2050 mg 150 mg

13

Ljepljive ploe postaju sve zanimljivije sredstvo zatite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih tetnika. Uloga ljepljivih ploa posebno je znaajna u ekolokoj proizvodnji, gdje se iskljuivo koriste ekoloki prihvatljive mjere zatite. U zatvorenim objektima najveu primjenu imaju ute i plave ljepljive ploe.
dr. Ivan Ostoji
roizvodnja povra u staklenicima, a posebno u plastenicima, iz godine u godinu stalno se poveava. U takvim objektima najvie se uzgaja rano povre ali i cvijee. Neka podruja u BiH su poznata po proizvodnji povra u zatvorenim objektima (dolina Neretve), ali u posljednjih desetak godina na nekoliko lokaliteta u Bosni (okolica Tuzle, Posavina, Lijeve polje), proizvodnja povra se preseljava u zatvorene objekte. Proizvodnja se odvija tijekom cijele godine, a na istoj povrini izmijeni se nekoliko kultura. Svaku od tih kultura napada vei broj tetnika i bolesti, koji se uglavnom suzbijaju primjenom kemijskih mjera zatite, tako da je godinja potronja pesticida na malom prostoru dosta velika.

Primjena ljepljivih ploa u zatiti bilja

Plava boja najbolje privlai tripse. Bijela boja privlai jabunu i ljivine osice. Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajue djelovanje na neke kukce. Primjerice, bijela boja odbija lisne ui, pa se pokuavalo smanjiti njihov napad prskanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. Takvi pokusi s velikim uspjehom raeni su u Hrvatskoj. Ljepljive ploe najvivie se U zatiti bilja sve e se koriste e ploe za praekoriste raznobojn nje pojave ivim premazane nesu tetnika radi e prognoziranja ljepilom ili tretiran se napada, utvrinsekticidom. Te ivanje potreasadu be suzbijanja ploe vjeaju u n e i optimalnog sjevu. One privla u ili roka primjeepe ili ne insekticitetnike koji se lij . da. Vjeanjem ih insekticid ubija veeg broja ljepljivih ploa (20-25/100m 2 ) moe se smanjiti brojnost populacije odreenog tetnika. Proizvodnja povra ali i cvijea u Plave ljepljive ploe staklenicima i plastenicima teko se moe zamisliti bez uporabe raznobojnih ploa premazanih nesuivim ljepilom, ili se ploe tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dou u kontakt s ploom. Pokusi koje je i autor ovog lanka provodio, s ljepljivim ploama, u mnogim zatvorenim objektima i razliitim kulturama, na podruju Hercegovine, potvrdili su njihovu opravdanost primjene kako za praenje pojave pojedinih tetnika, tako i za njihovo suzbijanje vjeanjem veeg broja ploa. Bijele ljepljive ploe

ute ljepljive ploe

Primjena ljepljivih ploa

Kukci zapaaju boje, posebice boje valne duljine 400-600 nm. tetnike poljoprivrednih kultura najee privlai zelena boja. Bijela boja, primjerice, privlai jabunu i ljivinu osicu. uta boja privlai tetnike uljane repice i lisne ui. Smatra se da plava boja smanjuje aktivnost kune muhe. Privlanost pojedinih boja sve se vie koristi uporabom vizualnih mamaca. U zatiti bilja sve vie se koriste raznobojne ploe premazane nesuivim ljepilom ili tretirane insekticidom. Te se ploe vjeaju u nasadu ili usjevu. One privlae tetnike koji se lijepe ili ih insekticid ubija. uta boja privlai lisne ui, muice, cvjetnog titastog moljca, ponekad i kalifornijskog tripsa, neke cikade i mnoge druge tetnike.
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

VRHUNSKA TEHNOLOGIJA-VRHUNSKI REZULTATI Mi smo prepoznali znaaj navodnjavanja u poljoprivredi a uz nae savjete, strunu pomo i paletu proizvoda prepoznaete i vi. Firma Kondi Komerc, kao uvoznik za BiH vam predstavlja sisteme za navodnjavanje firme Palaplast (EU).
Sistem za navodnjavanje KAP PO KAP najracionalnije iskoritava raspoloivu koliinu vode i doprinosi uveanju prinosa za preko 100% u poreenju sa obradivim povrinama bez ovog sistema. Ovim sistemom se opskrbljuje iskljuivo korjenov sistem biljke, zanemarujui korov u meurednom dijelu i samo za vrijeme dana kada su zahtjevi za vodom najvei. Ovaj sistem slui za zalijevanje svih vrsta povra, voa i cvijea kao i za prihranjivanje kako na otvorenom polju tako i u zatvorenom prostoru. Voda se moe koristiti iz svih izvora s tim da je hemijski i mehaniki ista, to se postie upotrebom filtera za preiavanje vode u sistemu navodnjavanja sa mreicama i lamelama promjera od 3/4 do 3 cola. Vie od 90% je izraeno od plastinih masa pa je uz minimalno odravanje obezbjeen neogranien vijek trajanja sistema. Ovaj proizvoa u ponudi ima iroku lepezu proizvoda za navodnjavanje povrtlarskih i voarskih kultura. - Crijeva za navodnjavanje promjera 16-110 mm - PE crijeva sa kapaljkama i razmakom kapaljki 33, 40, 50, 80 i 100 cm i protokom 2 i 4 lit/h., mini ventil ubodni i navojni - Polu spojnice, obujmice, redukcije, filteri, ventili, kapljai (ubodni) rotirajue prskalice itd. Kupcima u izboru pomaemo strunim savjetima potpuno osposobljenog lica a instaliranjem ovog sistema biete u mogunosti da i sami potvrdite navedene kvalitete.
- Pumpe za navodnjavanje * benzinske * dizel * elektro - promjera 2, 3 i 4 - kapaciteta od 36-96 m3/h
LDP20 NAV
ZA PUMPA DIZEL JAVANJE ODN

MOBILNI SISTEMI ZA NAVODNJAVANJE

Tifoni Italijanskog proizvoaa IRTEC su mobilni sistemi tako da su pogodni za navodnjavanje veeg broja parcela. Ovaj proizvoa u ponudi ima tifone od prenika crijeva 25 mm pa do 140 mm raznih duina i pratee opreme. Pumpni agregati, tifoni uz dodatak kinih krila koja su nala veliku primjenu u navodnjavanju poljoprivrednih kultura kada su biljke u ranoj fazi porasta zadovoljie potrebe za navodnjavanjem svih poljoprivrednih proizvoaa.

15

Zasjenjivanje zatienih prostora

Uvjeti u zatienim prostorima omoguavaju uzgoj pojedinih kultura kroz cijelu godinu, ali visoke temperature, solarno zraenje i visoka relativna vlanost zraka mogu uzrokovati tekoe u toplijim mjesecima. S konvencionalnim rjeenjima kao to su razna sjenila, esto se smanjuje kakvoa osvjetljenja, a usto trae dodatni rad. Kanadska tvrtka Sunarc razvila je novu tehnologiju za optimalnu osvijetljenost u zatienim prostorima.

Zasjenjivanje zatienih prostora provodi se razliitim materijalima

Goran Beinrauch, dipl. ing. putajui sunevo zraenje i au- nadzirati i upravljati na daljinu. ranje i zatvaranje otvora za prounevo svjetlo je izvor energije koje biljke koriste u procesu fotosinteze za stvaranje hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj. Svaka biljka ima optimalnu razinu osvjetljenja koje joj odgovara i kad proizvodi najveu koliinu hranjivih tvari. U sluaju da je svjetla premalo, smanjuje se i uinak fotosinteze, a u sluaju kad su sunevo svjetlo i toplina prejaki, moe doi ak i do oteenja tkiva biljke i smanjenja uroda. Mnogim uzgajivaima predstavlja tekou kako smanjiti preveliku koliinu svjetla i topline koja dopire do biljke u zatienom prostoru.

Svjetlo i sjena
U razdoblju visokih razina sunevog zraenja, potrebno je osigurati zatitu biljkama putem odgovarajuih naina zasjenjivanja. Cilj je proizvodnje u zatienim prostorima pruiti biljkama optimalne uvjete za rast i postizanje povoljnog omjera svjetla i sjene. Sustav zasjenjenja pomou aktivne pjene koja imitira efekt oblanog neba djelomino proB RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

tomatski zasjenjuje zatieni prostor, nova je tehnologija koju je razvila kanadska tvrtka Sunarc. Naziv ovog sustava je Shade on demand (sjena na zahtjev). Aktivna pjena filtrira sunevo svjetlo i istovremeno smanjuje koliinu zraenja i time kontrolira temperaturu, a biljke dobivaju potrebnu energiju iz spektra sunevog svjetla za proces fotosinteze. Okviri za zasjenjivanje u zatienom prostoru napravljeni su iz dva sloja polietilenskog filma izmeu kojih se utiskuje aktivna pjena pomou posebnih prskalica. to se vie pjene nalazi izmeu ta dva sloja, vea je sjena. U sumrak, zalaskom sunca i smanjenjem temperature, pjena se kondenzira i u obliku tekuine nou se cijedi s krova i bonih panela u spremnik, gdje je pohranjena do ponovnog koritenja po potrebi i idui dan.

Optimalne temperature
Sustav senzora koji prati uvjete mikroklime unutar zatienog prostora regulira ukljuivanje prskalica s pjenom, po potrebi. Raunalni softver programiran je za pojedinanu namjenu i moe se

Senzori omoguuju automatsku proizvodnju pjene kontrolirajui rad generatora pjene i prskalica. Ova tehnologija stvara uvjete koji mogu varirati izmeu 20% do 45% sjene. Raznovrsnost sustava omoguava biljkama djelominu sjenu ujutro i naveer (20-25%), a za vrijeme najjaeg sunevog zraenja kad je toplina najvea, sjena moe iznositi i preko 35%, a pomou pjene, temperatura u zatienom prostoru moe se smanjiti i do 6% vie u usporedbi s konvencionalnim sjenilima. Ovo je posebno bitno jer mnoge biljne vrste zaustavljaju proces fotosinteze u najtoplije doba dana zbog toplinskog stresa. Sustav je testiran u razdoblju od dvije godine u zatienim prostorima u kojima su se uzgajali rajica i paprika. U uzgoju s ovom tehnologijom, promatrana je i kontrolna skupina s konvencionalnim uvrenim sjenilima. Istraivai su biljeili podatke mikroklime prostora (sunevo zraenje, temperaturu zraka i relativnu vlanost zraka), mikroklime biljaka (temperature lista i donjeg dijela plodova) i ventilaciju (otva-

zraivanje).

Urod vei i do 20%

Po rezultatima istraivanja, korist ove tehnologije ukljuuje poveanje do 12% relativne vlanosti zraka, smanjenje uestalosti radova prozraivanja i poveanje duine trajanja hladnije temperature koja se zadrala na plodovima, nakon zavretka zasjenjivanja. Strunjaci iz tvrtke Sunarc tvrde da se pomou ove tehnologije urod moe poveati i do 20%. Uobiajene radnje u zatienim prostorima podrazumijevaju ventilaciju i zasjenjivanje sjenilima da bi se smanjila izloenost suncu i negativni uinak sunevog zraenja. Prozraivanjem se mogu u zatiene prostore uvui i razliiti tetnici i pelud korova koji mogu oteati uzgoj. Pritom se esto koriste i strojni ventilatori koji predstavljaju dodatni troak. Kombinacija ove tehnologije i prirodnog prozraivanja u znaajnoj mjeri popravlja iskoristivost ugljinog dioksida u procesu fotosinteze i smanjuje toplinski stres biljaka istovremeno smanjujui utroak elektrine energije.

16

Ljeto nam pored lijepog vremena i godinjih odmora sa sobom donosi i mn ostalog i svima vrlo poznatu neugodnost tj. komarce. Ti maleni napasnici n pokvare savrenu ljetnu veer, a iako njihov ubod nije bolan neugodan j crvenilo i otok nakon kojih se javlja manji ili vei svrab.

Zatita od komaraca

Citronella VRTNE SVIJEE

su iznimno pogodne za upotrebu u vrtovima i na terasama, a mogu se koristiti i u kuanstvu. Mogu se pronai u razliitim pakiranjima. Dugotrajne su i otporne na vjetar.

NARUKVICA PROTIV KOMARACA

je ve otprije poznata na naem tritu. Napravljena je na prirodnoj osnovi, od ekstrakta citronella ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljiv modni dodatak. Sada jo jedan prirodni repelent moe posluiti i kao modni dodatak a to su FLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na osnovi citronella ulja. Ovi flasteri se ne lijepe izravno na kou, nego se lijepe na odjeu, obuu, torbu, krevet, radni stol itd. Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome to efikasno tite protiv komaraca i dok smo aktivni, tj. prilikom etnje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu.

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

17
Matea Pehar, dipl. ing.
podrujima gdje ima vie komaraca provodi se i njihovo aktivno suzbijanje, uglavnom razliitim kemijskim pripravcima. Meutim, u podrujima u kojima se samo eli smanjiti njihova brojnost, te ih se eli otjerati iz kua, okunica i vrtova nema potrebe za kemijskim suzbijanjem, nego je dovoljno koristiti razliite repelente, i to po mogunosti repelente na prirodnoj bazi.

noge neugodnosti, a izmeu nam svojim zujanjem esto je, te ostavlja za sobom

Jedan od najpoznatijih prirodnih repelenata koji e sigurno istjerati ove dosadne ljetne kukce iz vaeg doma jeste citronella, tj. proizvodi napravljeni na bazi ekstrakta citronella ulja. Eterino ulje citronelle se u svijetu koristi ve vie od 50 godina u zatiti od insekata. Agencija za zatitu okolia ga je u SAD-u registrirala 1948.god. kao biopesticid. Trenutana svjetska proizvodnja ovoga ulja je 4000 tona.

Od ovoga ljeta se i na naem tritu moe pronai posebna Green Garden linija proizvoda bazirana na eterinom ulju citronelle, te posveena prirodnoj zatiti od komaraca. Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim slinim proizvodima jest u tome to ne samo da tjeraju komarce i nisu tetni za okoli nego su praktini, jednostavni za primjenu, napravljeni na prirodnoj osnovi i iznimno djelotvorni.

su idealni za rastjerivanje komaraca u vrtovima. Primjena ovih tapia je vrlo jednostavna. Dovoljno je zapaliti vrh tapia, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajui tapi isputa miris koji tjera komarce, ali i ostale nepoeljne insekte to dalje od vrta.

Citronella MIRISNI TAPII

Citronella SPIRALA PROTIV KOMARACA

je odlina za primjenu na otvorenom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spirale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajui spirala isputa miris koji tjera komarce to dalje od vrta ili terase.

ULTRAZVUNI RASTJERIVAI KOMARACA

stvaraju slabe zvune valove koji smetaju komarcima i drugim leteim insektima, te ometaju i onemoguavaju njihovo djelovanje. Pogodni su za koritenje u zatvorenom i na otvorenom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2.

ELEKTRINA SVJETILJKA PROTIV KOMARACA

svjetlom privlai komarce, a nakon to ih privue, visokonaponska reetka ih uniti. Pogodna je za koritenje u kuanstvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladitima i ostalim mjestima koja komarci esto naseljavaju. Svjetiljka ima efikasnost djelovanja u krugu od 16 m, ukoliko nita ne ometa njezino svijetljenje. Najbolji nain za privui i unititi to vie komaraca jest postavljanje svjetiljke ispred vrata ili prozora.

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

18

Bambus kolci kao idealan potporanj u vrtovima

Josip Brkljaa, ing.
penito gledano, uzgoj biljaka uz potporanj ima niz prednosti. Povrh toga, vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi, zbog ega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. Meutim, svjedoci smo injenice kako i na manjim povrinama tj. u obiteljskim povrtnjacima, vonjacima i cvjetnjacima koristimo razliite vrste potpornja od kolaca, ice, mree, tapova i dr. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavaa i na divljim tandovima uz lokalne prometnice, danas to nije potrebno. Naime, danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama moemo nabaviti namjenske bambusove kolce ija tvrdoa omoguava njihovo koritenje tijekom nekoliko godina. Drugim rijeima, kada nabavite bambus kolce moete ih nesmetano koristiti kroz nekolike naredne sezone, a to nije sluaj s klasinim drvenim osloncima.

Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasine drvene kolce iz razloga to su dugotrajni, vrsti, lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Osim toga, bambus je za 30 % tvri od hrastovine te je zahvaljujui sadranoj koliini masnoa prirodno vodootporan.

Bambus iz vlastitog vrta

Zbog injenice kako se bambus kolci sve vie koriste kao oslonac za posaene voke, lozu, povre i ukrasne penjaice primjetna je i sve vea potranja za njegovim sadnicama. Jer zato bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najvei predstavnici obitelji trava. Zbog toga se bambusi srednje i velike veliine koriste kao vjetrobrani, bilo da ih uzgojite kao veliki umarak, u izoliranim skupinama ili kao ivicu. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene liem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji uinkovito smanjuje buku. Stoga ga obino moete zapaziti u Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u svojoj ponudi imaju bambusove kolce razliite visine, koja omoguava primjenu kod razliitih kultura.

Bambus kolci za razliitu namjenu

u cilju sprjeavanja erozije. Povrh svega, patuljaste vrste bambusa predstavljaju savreni izbor za nepristupana podruja i na mjestima gdje bi travnati pokriva zahtijevao previe pozornosti.

Uvjeti uzgoja bambusa

vrtovima smjetenim uz prometnice. Ukoliko volite bambuse, a ne elite naruiti ranije formirani ambijent vaeg vrta, onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0,50-1,0 m). Osim toga, spomenute patuljaste forme obino se koriste u vrtovima smjetenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljite Bambus je relativno nezahtjevna biljka, koja se moe uzgojiti i u naem klimatu. Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo dovoljne koliine vode. Naime, dobro je poznato kako bambus predstavlja ednu biljku koju je tijekom velikih vruina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati. Ukoliko se toga budemo revno pridravali, za vrlo kratko vrijeme dobit emo

veoma bujan grm bambusa, a to se pravilnim uzgojem postie ve za jednu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bismo stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca, moramo priekati najmanje dvije godine koliko je nuno da njegove trske potpuno dozriju. Ali, s obzirom da je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama, po pristupanoj trnoj cijeni, to je poeljnije potedjeti uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnou i ljepotom. Uostalom, zbog toga grmovi bambusa sve ee pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznou te nadasve svojom elegantnom formom.
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

PITANJA I ODGOVORI
Smee pjege na plodu paprike
Posjedujem plastenik povrine 1000 etvornih metara. U njemu preteito uzgajam papriku na ijim plodovima uestalo iz godine u godinu zamjeujem pojavu velikih svijetlosmeih pjega koje podsjeaju na trule. Navedene pjege se lagano ire i obuhvate veliki dio ploda koji potom vie nema trne vrijednosti. Kako rijeiti navedeni problem? S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat, pa s velikom sigurnosti mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o bolesti, nego je do trulei vrha ploda paprike iskljuivo dolo zbog poremeaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i sprijeilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcija koje, koriteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo uinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike, a posljednje 10tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me moete potraiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru. Velimir Lasi, dipl. ing. na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ouragan System 4. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu unitavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina nee biti barem kroz 24 sata nakon njegova apliciranja. Imajte na umu i injenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi rauna da oni nipoto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voaka. Daleko bolji rezultati postiu se prskanjem krajem ljeta ili poetkom jeseni nego u proljee ili poetkom ljeta. Velimir Lasi, dipl. ing.

20

tetnici cvjetova rua i ukrasnog bilja

ivim u blizini borove ume i poetkom proljea, tonije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji iskljuivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijee. Kukci imaju tvrd oklop, tamne su boje s bijelim tokicama na leima i dosta su dlakavi. Isprobala sam razne insekticide, ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je tetniku rije, te da mi pomognete oko njihova suzbijanja. Na osnovu vaeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaa koje poetkom proljea esto primjeujemo na cvjetovima razliitog bilja. Vrste pripadaju kornjaima odnosno, tvrdokrilcima (Coleoptere). Liinke ovih kukaca ive u tlu. Kukac s crnom bojom koji vam stvara potekoe jest crni ruiar (Oxythirea funesta), a onaj koji na

Razmnoavanje pelargonija
Zanima me mogu li se bez veih potekoa reznicama razmnoiti pelargonije i dalije te u kome je vremenskom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnoavanje. Osim toga, ula sam da se u zadnje vrijeme u tu svrhu koriste i razliiti hormoni za ukorjenjivanje. Molim vas da mi odgovorite. Navedene cvjetne vrste (kao i mnoge druge) bez veih potekoa moete razmnoavati reznicama. Razmnoavanje je najbolje obaviti tijekom proljea i ljeta, kada biljke miruju. Da bi se reznice to bolje ukorijenile, poeljno je koristiti namjenske fitohormone, ime se cijeli postupak znatno ubrzava. Preporuam koritenje hormona Rigenal P. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. Upravo tu golu stranu reznice treba tretirati fitohormonima nakon ega se reznica stavlja u vlaan pijesak. Pijesak je potrebno stalno odravati vlanim dok se reznice trebaju nalaziti na sjenovitom mjestu. Nakon to reznice formiraju korijen potrebno ih je presaditi svaku za sebe. Fitohormone moete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objanjenje cijelog postupka moete navratiti u Agrocentar Sjemenarna na Biu polju. Josip Brkljaa, ing.

tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ruiar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove razliitih biljaka, oteujui generativne organe. Takoer, oteuju i mekane plodove voaka u koje se rado zavlae. Poto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pela, njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pele nije doputeno. Stoga ih pokuajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC aa) u koje ste napunili do polovice vodu. tetnike privlai bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Moete koristiti i staru provjerenu metodu runog sakupljanja tetnika, pri emu vam savjetujem da to uinite rano ujutro kada su tetnici slabije pokretni zbog hladnoe. U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu moete nabaviti i posebne lovke za te tetnike. dr. Ivan Ostoji

V. Kladua Gradika Cazin Biha Prijedor Sanski Most Banja Luka Usora Travnik Drvar Jajce Gradaac Doboj Maglaj epe Novi Travnik Vitez Busovaa Zenica Kakanj Vare ivinice Tuzla Odak Oraje Brko

SRBIJA

Bijeljina

Unitavanje divlje kupine u vonjaku

Posjedujem vonjak koji je odreeno vrijeme bio zaputen, pa je dolo do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je unitavati, ali bezuspjeno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je unititi a da pritom ne ugrozim voke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se moe unititi na dva naina. Na nain da, ukoliko se tlo ne obrauje te elite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane, upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u koliini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do poetka cvatnje kupine. Drugi nain na koji moete unititi kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri emu ete dobiti golo tlo, odnosi se

Bugojno

HRVATSKA
Livno

Gornji Kupres Vakuf Uskoplje Tomislavgrad Posuje Grude Ljubuki Rama

Kiseljak Fojnica Kreevo Sarajevo Gorade

ibenik

iroki Brijeg

Konjic

Split

Mostar itluk apljina Stolac

POSLOVNE JEDINICE
Direkcija Podrunica Prodajno mjesto

CRNA GORA
Neum
Dubrovnik

Podgorica

www.croatiaosiguranje.ba

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

21

Zatita od zmija
Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okunice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih povrina, moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.
Velimir Lasi, dipl. ing.
ja zamjetna razlika u boji izmeu mujaka i enki pa otuda i razliiti sinonimi koji se veu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju ak i pod crnostrika. Moda je to zbog injenice da mujaci imaju pepeljastosivu boju, dok su enke najee smee, sivosmee ili crvenosmee. Na leima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristina cik-cak linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te ini rombove. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja ve za 2-3 minute. Otrov se iznimno brzo iri po cijelom tijelu pa je u sluaju ugriza nuno to prije i potraiti lijeniku pomo. Riovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uope. Rije je o zmiji koja je iznimno dobro prouena i zmiji koja voli neto vlanija stanita u odnosu na poskoka. Tako se, za razliku od njega, esto moe pronai u nizinama, u blizini bara i movara. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka, iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza moe doi do jaeg oteenja tkiva. U veini sluajeva ugriz riovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog ovjeka, to ne znai da nakon njega ne treba hitno potraiti lijeniku pomo.

e u rano proljee, im se temperatura zraka podigne iznad 12C u prirodi se poinju pojavljivati zmije. Zmije su vjerojatno najomraenije od svih ivotinja. Neobino veliki strah esto vodi njihovom bezrazlonom proganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda, a najee ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama. Naime, u hercegovakom kru obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obino nalaze posljednje na popisu ivotinja koje bismo voljeli vidjeti ili susresti. Moda nekog utjei i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za ovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet nekodljivo za ovjeka. S druge strane, hercegovake zmije su velike otrovnice koje u nadolazeim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.

Pripravci i solarni ureaj za zatitu od zmija

Savjet vie Od zmija nismo sigurni i na svojoj okunici gdje se zmije esto mogu
uoiti u blizini vrela vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadravaju te jednom uoena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukuane. Stoga je ohrabrujua vijest kako se na tritu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na povrine koje su za zmije i najprivlanije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske imbenike (kia ga ne ispire). Preparat je novost na naem tritu i bit e veliko olakanje za sve osobe koje imaju potekoe s navedenim gmazovima. Valja napomenuti kako navedeni pripravak nema neugodan miris za ovjeka.

Solarni rastjeriva zmija

Od ove godine na tritu BiH bit e jedan potpuno novi ureaj za zatitu od zmija. Ureaj radi na solarnu energiju i svako malo emitira zvuk koji izaziva vibracije koje se prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe, ali osjete i najmanje pokrete na tlu tako da bjee od izvora vibracija. Ureaj pokriva povrinu od 30-50 m2 .

Poskok i riovka - najopasnije zmije

Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najvea europska otrovnica. enka naraste oko 60 cm, dok mujaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populaciPoskok

Riovka

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

22

Kontaktni ili sistemini fungicidi - to koristiti?

U zatiti vinove loze, od uzronika bolesti, koriste se kontaktni i sistemini fungicidi. Kontaktni fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje vei znaaj imaju sistemini fungicidi.

Velimir Lasi, dipl. ing.

Kako djeluju sistemini fungicidi i kada ih primijeniti u zatiti vinove loze?
Vrlo esto primam upite o razlikama u nainu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i sisteminih (kurativnih) fungicida, te o njihovoj idealnoj poziciji u programu zatite vinove loze kroz fenofaze razvoja. Osnovna razlika izmeu ove dvije skupine je u tome to sistemini fungicidi, nakon primjene, ulaze u biljku gdje prekidaju ve zapoeti razvoj bolesti unutar zaraenih organa, dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku ve ine zatitni sloj na biljnoj povrini sprjeavajui pojavu bolesti (infekciju). Dakle, sistemini fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) lijee bolest, a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemogue pojavu bolesti). Sistemini fungicidi u praksi manje ovise o pravovremenoj aplikaciji, nisu podloni ispiranju ni utjecaju suneva svjetla, a djelomino se premjetaju i u novoizrasle izboje. Iz tog razloga koriste se u veim vremenskim razmacima. Pruaju sigurnu zatitu i kod loije primjene (loije pokrovnosti).

Meutim, sistemini fungicidi uzrokuju otpornost parazitskih gljivica, pa im je primjena iz tog razlog ograniena na 2-3 aplikacije tijekom vegetacije. Radi usporavanja razvoja otpornosti patogena, sistemine fungicide proizvoai najee formuliraju kao kombinirane sistemino-kontaktne pripravke ime se ujedno postie dvostruki uinak na gljivice uzronike bolesti. Sistemini fungicidi se po nainu kretanja u biljci dijele na lokosistemine i sistemine u uem smislu. Lokosistemini fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije - prodiru u organe ili dijelove organa koji su s apliciranim fungicidom doli u kontakt. Zapravo, lokosistemici nisu sistemici u pravom smislu rijei jer se ne translociraju kroz cijelu biljku ve samo na mjestu kontaktadubinski. Ovaj tip fungicida najee se koristi u suzbijanju uzronika krastavosti jabuke i kruke, jer gljivica prilikom infekcije ne prodire duboko u tkivo, nego se iri subkutikularno (izmeu kutikule i epiderme). Sistemine fungicide u uem smislu biljka nakon aplikacije upije (apsorbira) i dalje ih translo-

cira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcionalne pui). Tipini predstavnik je FORUM STAR. Funkcionalne pui nemaju jako mladi listii (npr. vinove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preventivnih) fungicida. U praksi se esto koriste sistemici koji mijenjajui metabolizam stanice domaina povisuju mehaniku ili biokemijsku otpornost na gljivicu uzronika bolesti (npr. RIVAL).

Kontaktni i sistemini pripravci

Kada koristiti kontaktne a kad sistemine fungicide u vinovoj lozi?

- Od fenofaze pojave listia do pred cvatnju (D-G) koriste se KONTAKTNI pripravci (slabija bujnost vinove loze dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih biljnih dijelova, pui nisu potpuno aktivne za primjenu sistemika, brzi porast mladice i loze moe se zatititi jedino kontinuiranom primjenom jeftinijih - kontaktnih pripravaka).

- Od fenofaze poetak cvatnje do pred zatvaranje grozda (H-K) koriste se SISTEMINI pripravci (pojaana bujnost vinove loze trai primjenu mobilnih-sisteminih fungicida, razdoblje cvatnje zahtijeva mir u smislu primjene fungicida, a sistemici primijenjeni tik u poetku cvatnje pruaju sigurnu zatitu kroz cijelu cvatnju, zatiuju novoizrasle mladice i listie...). Od fenofaze zatvaranja grozda do aranja (K-L) koriste se KONTAKTNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost, plamenjaa je manje opasna, pepelnica se moe suzbiti kontaktno..).
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

24

Maslinina muha
Maslinina muha (Batrocera/Dacus/oleae Rossi) je monofagni, a ujedno i najvaniji tetnik masline o ijoj pojavi ovisi urod maslina ali i kakvoa ulja.
Dr. Ivan Ostoji
aslinina muha (Batrocera/Dacus/oleae Rossi) je monofagni, a ujedno i najvaniji tetnik masline o ijoj pojavi ovisi urod maslina ali i kakvoa ulja. tetnik se javlja svake godine, ali su tete najvee u godinama kada je rod slabiji pa zbog napada muhe i moljca moe potpuno izostati urod. Osim teta koje se manifestiraju kroz smanjeni urod, zaraza muhom umanjuje kvalitetu ulja. Naime, liinke izgrizanjem mesa ploda pospjeuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Osim toga, u oteenim plodovima nastaju oksidacijski procesi koji negativno utjeu na organoleptika svojstva ulja.

Maslinova muha je utosmee boje, duljine tijela oko 5 mm. Liinka je bjeliaste boje, duljine oko 8 mm. Maslinova muha ima 3-4 generacije godinje. Suzbijanje maslinine muhe temelji se na praenju leta muhe. Za tu namjenu koriste se lovne posude (McPhail ili Steinerove lovke. Te posude sadre otopinu olfaktornog atraktanta (primjerice, Buminala). Osim olfaktornih, koriste se i vizualni atraktanti ute ljepljive ploe. im se uhvate prve muhe, obavlja se pregled plodova. Ako se utvrdi vie od 5 % zaraenih plodova, obavlja se lokalizirana primjena insekticida (na osnovi dimetoata, fentiona, diazinona, deltametrina), uz dodatak atraktanta (1-2% -tan Buminal, Staley 7, Atropaz, Zitan i dr.). Atraktant privlai muhe s ne-

Maslinina muha

tete od maslinine muhe

tretiranih na tretirane dijelove i tu one uginu. Ovakvim nainom postie se odlian uspjeh u suzbijanju maslinine muhe ako se provodi u velikom masliniku. Ovakva metoda suzbijanja sukladna je naelima integrirane zatite bilja te se smatra ekoloki i ekonomski mnogo povoljnijom od tretiranja cijelog maslinika.

Perfektion-pripravak za suzbijanje maslinine muhe

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

25

Mayberry sibirska ili medena borovnica

Medena borovnica (Lonicera kamtschatica) poznata kao honeberry ili mayberry je jedinstvena listopadna biljka sa slatkim i ukusnim plodovima. Cvate u oujku, a cvjetovi su sitni, bijeli i mirisni, te mogu izdrati do -7 C. Zreli u svibnju, plodovi su plave boje s votanom prevlakom, duguljasta oblika duine 2 cm, a meso je crvene boje sa sjemenkama kao u kivike.
kus plodova varira od kiselog do blago slatkog ili gorkastog. Moe se konzumirati kao svjee voe ili u raznim pitama i kolaima, demu, vonim sokovima i jogurtu. Vrlo je ljekovita zbog svojeg antioksidativnog svojstva i visoke koncentracije vitamina C i D.

Otporna na hladnou
Obitelj medenih borovnica se sastoji od vie od 200 vrsta penjaica i grmova, a gotovo sve se koriste iskljuivo kao ukrasne biljke. Ova

plodonosna grmolika biljka vrlo je otporna vrsta, porijeklom iz istonog Sibira, ruskog Dalekog istoka, te Japana, gdje su je od davnina, domai ljudi skupljali i konzumirali u velikim koliinama. Medene borovnice posebno su cijenjene zbog svojih ukusnih bobica plodova, izuzetno ranog dozrijevanja, najmanje dva tjedna prije jagode, te ih karakterizira iznimna otpornost, podnose hladnou do ispod minus 40 C. Relativno vlana tla su se pokazala najboljima za uzgoj, bilo prirodnim putem ili uz navodnjavanje.

Obitelj medenih borovnica se sastoji od vie od 200 vrsta penjaica i grmova, a gotovo sve se koriste iskljuivo kao ukrasne biljke.
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Naravno, voka nee preivjeti u vrlo vlanim podrujima gdje se podzemne vode zadravaju na povrini dugo, a tijekom sunih razdoblja trai redovito navodnjavanje. Kao i kod veine voa i bobiaste biljke trae dobru izloenost svjetlu, u prirodnom stanitu i ostalim regijama u kojima su ljeta relativno topla, preporuuje se odabir lokacije gdje e biljka u dijelu dana biti u sjeni. Biljke mogu biti posaene u razmaku jedan do dva metra. Za odravanje odgovarajue vlage u tlu, korisno je maliranje s kompostom, tresetom, mahovinom ili drugim slinim materijalima. Za zdrav i snaan rast treba primijeniti kompost, stajski gnoj ili druga gnojiva u jesen ili rano proljee.

vole ovo prekrasno voe, tako da je zatita od ptica u svibnju poeljna. Uklanjanje suhih grana i redovita rezidba preporuuje se tijekom prvih tri do pet godina nakon sadnje. Nakon toga, svake dvije do tri godine u rano proljee, prije nego to pone rast, obavezno treba ukloniti slomljene, tanke grane.

Casana voe brzog rasta

Casana (Cyphomandra casana) stablo je iz porodice Solanaceae, porijeklom s visoravni Ekvadora. Brzog je rasta i naraste do visine od 2 m. Cvijee biljke je dvospolno, samooplodno. Raste na pjeanom, ilovastom i glinenom tlu, ali je vano da je tlo dobro drenirano i na sunanom poloaju. Plodove poinje davati u roku od 2 godine od sadnje iz sjemena. Plodovi su ovalni i zlatno uti kada su zreli, a konzumiraju se kao sirovi ili kuhani, slatkog su i sonog okusa kao spoj breskve i rajice. Treba paziti pri berbi jer su nezreli plodovi toksini.

Pogodna za ekoloki uzgoj

Medena borovnica nije samooplodna. Potrebne su najmanje dvije biljke i to najbolje razliitih sorti. Donosi plodove ve prve ili druge godine poslije sadnje. Ptice

26

Kako uspjeno suzbiti muhe

Muhe su najei kukci u ovjekovom okruenju. Razlikujemo vie vrsta muha, a meu najeim muhama su kuna muha, muha zujara, muha mesara, muha pecovka i stajska muha. Na kunu muhu otpada oko 80% od svih muha prisutnih u ovjekovom okruenju.
Velimir Lasi, dipl. ing.

ako kuna muha spada u muhe koje ne bodu i ne siu krav, ona zbog svog naina ivota i hranjenja moe mehaniki prenijeti niz zaraznih bolesti, pa stoga nije poeljna u ovjekovoj okolini. S obzirom da dolazi u dodir s gnojem, raznim otpacima i drugim organskim supstratom u razgradnji, oneisti noice i krila raznim tetnim tvarima i mikroorganizmima, pa kad sleti na tanjur i protrese krilima na njega padne nekoliko tisua bakterija. Naravno da sve bakterije nisu opasne, ali meu njima se nae i virulentnih koje mogu izazvati razne bolesti. Muha, takoer, moe prenijeti i uzronike salmoneloze, tifusa i paratifusa, kolere, Q groznice, djeje paralize i niz infekcija koe i rana. Stoga nam je iznimno bitno suzbiti i istjerati muhe iz naeg okruenja.

vac traka, napravljena od prirodnih materijala, bez mirisa i otrova. Moe se vrlo jednostavno postaviti u bilo kojoj prostoriji u kui, ali se moe koristiti i na otvorenom. Njezina uinkovitost traje ak do 8 tjedana. Jo jedno odlino ekoloko sredstvo za suzbijanje muha, ali za primjenu iskljuivo na otvorenom, jeste posebna lovka za muhe koja sadri hranidbeni mamac koji privlai muhe. Primjena je vrlo jednostavna: nakon to otvorite poklopac lovke hranidbeni mamac koji dobijete u pakiranju stavite u lovku, zatim je napola dopunite vodom i objesite na mjesto gdje ima najvie muha. Miris hranidbenog mamca e privui muhe koje e se zatim utopiti u smjesi mamca i vode. Ova lovka je iznimno praktina jer se moe objesiti u vrtu, vonjaku, blizu staje ili skladita.

djelatnom tvari, koji je namijenjen za upotrebu u kuanstvu te u javnoj i komunalnoj higijeni. Muhostop sadri posebne feromone koji privlae muhe i time poveava uinkovitost, a osim toga sadri i benzoat-tvar koja smanjuje opasnost od trovanja ljudi i domaih ivotinja. Moe se koristiti kao gotovi mamac (u obliku granula) ili se moe otopiti u vodi te koristiti prskanjem ili bojenjem zidova. Pomou ovoga pripravka je mogue pripremiti i klopke tako da se pripravak otopi u vodi i prelije preko drvenih ili kartonskih ploa pa se te ploe objese u zaraenim podrujima.

Tetracip-provjereni pripravak za suzbijanje muha

Ve nekoliko godina na tritu se nalazi pripravak za suzbijanje muha pod nazivom TETRACIP koncentrirani insekticid s cipermetrinom kao djelatnom tvari. Tetracip se obavezno prije upotrebe razrjeuje u vodi. Ispoljava brzo poetno i dugotrajno rezidualno djelovanje. Djelotvoran je ne samo u suzbijanju muha, nego i u suzbijanju komaraca, ohara, mrava i ostalih nametnika.

Pripravci za suzbijanje muha

Za kunu upotrebu se svakako preporuuje koristiti ekoloka sredstva napravljena na prirodnoj bazi. Jedno od najefikasnijih i ekoloki najboljih proizvoda jeste muholo-

Muhostop-novi pripravak za suzbijanje muha

to se tie kemijskog suzbijanja muha odnedavno se na tritu pojavio novi pripravak MUHOSTOP. Rije je o granuliranom insekticidu s imidaklopridom kao

Ono to je vrlo bitno za bilo kojeg ovjeka i potroaa prilikom koritenja kemijskih pripravaka jeste da prije upotrebe paljivo proita deklaraciju, tj. upute za upotrebu i doziranje na proizvodu, jer kemijski pripravci mogu biti u potpunosti efikasni i djelotvorni samo ako se pravilno i prema uputama koriste. Da biste uspjeno suzbili muhe nije dovoljno koristiti samo jedan od ovih proizvoda, nego je potrebno kombinirati vie naina primjene.

Klopke i kemijski pripravci za suzbijanje muha B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

27

Korisni modni dodaci za ljeto

Matea Pehar,dipl.ing.
esto zaboravljamo na ovu injenicu ne samo kada smo na plai uz more nego i u svakodnevnoj etnji gradom ili dok radimo u vrtu. Stoga se odnedavno na tritu mogu pronai i posebne UV SILIKONSKE NARUKVICE koje slue kao indikatori UV zraenja. Narukvica je inae blijede boje, ali kada je izloena UV zraenju, dobije intenzivniju boju (intenzitet boje ovisi o jaini UV zraenja). Noenje ove narukvice, te intenzitet njezine boje odlian je svakodnevni podsjetnik na tetnost UV

Iako je u ukupnom sunevom zraenju udio ultraljubiastih (UV) zraka mali, moe izazvati brojne probleme i neugodnosti ukoliko mu se izlaemo prekomjerno i bez zatite.

zraenja, kao i na vanost nanoenja zatite od sunca (razliite kreme za sunanje i sl.). Narukvica je izraena od silikonskog materijala, pa moe sluiti i kao pravi ljetni modni dodatak.

Sportski sat
Savren ljetni modni dodatak, uz UV narukvicu, je i Sportski silikonski sat koji se moe pronai u razliitim bojama i veliinama. Pokazuje ne samo vrijeme ve i datum, a s obzirom da je izraen od silikonskog materijala koa se pod njim ne znoji, pa se moe nositi i u najvruim ljetnim danima.
UV silikonska narukvica

OBRT KOVANICA LUKI

Obrt KovanicaLuki,jedna je od najstarijih kovakih radionica na podruju opine Kreevo. Osnovana je 1982. godine i od tada se na tritu nametnuo kao pouzdan partner koji svojom kvalitetom moe zadovoljiti i najzahtjevnije kupce. Osnovna djelatnost obrta je proizvodnja alatki za poljoprivredu i graevinsku djelatnost kao i kovanih ogradaa nain njihove izrade zasnivao se na tradicionalnom nainu obrade metalaputem slobodnog kova. irenjem trita i sve veom potranjom za proizvodima obrt se kao i konkurencija prilagoavao potrebama za uvoenje suvremenijeg naina obrade metala, istovremeno ne naputajui tradicionalni nain obrade koji je nezamjenjiv kod proizvodnje nekih proizvoda (prvenstveno kod izrade kovanih ograda).

KREEVO, Alagii b.b.; Kontakt osoba: IVO LUKI; mob. 063 339 535; e-mail:ivo.lukic@tel.net.ba
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

28

Crnogorina medljika
uvena je paa na jeli u Sloveniji, Gorskom Kotaru, u Lici i Bosni. Medljika se moe javljati na listu i granicama jele od svibnja pa sve do listopada. Do izluivanja medljike na crnogorici dolazi po dru B. Geintzu, koji je u tom pogledu vrio dugogodinja ispitivanja, posredovanjem uiju Lachnus hyalinus i Lecanium hemycryphum. Ove ui siu sokove iz tankih granica, s lista i izluuju medljiku. Postoje i suprotne tvrdnje, da medljika nastaje znojenjem drvea, ali ta tvrdnja nema jaih dokaza, da bi se mogla prihvatiti. Nije naena medljika na onim stablima, na kojima nije bilo nigdje u blizini uiju, naprotiv im su ui prenesene, medljika se pojavila. Medljika nije redovita niti stalna paa u svakoj godini, i ne

Osobitu znaajnu pelinju pau predstavlja medljika (medun ili mana) na jeli, smreki, boru i ariu. U naoj domovini u nekim godinama dolazi do izluivanja velikih koliina medljike, uglavnom na jeli.
moemo je ni po kojim znacima sa sigurnou predvidjeti, jer ui moe biti, a da se medijika ne pojavi. U hladnim i kiovitim ljetima ne bude medljike. U deset godina pojavi se tri etiri puta, i to redovito u toplim i suhim ljetima. Kada su velike vruine, medljika brzo otvrdne i pele je ne mogu sabrati. Najjaa su luenja medljike u jutro i na veer, pa je poznata pojava da pele i po noi na mjeseini izlijeu i rade, dok za podneva gotovo potpuno prestaje rad i moe se pojaviti grabe. Jaina izluivanja medljike mnogo varira prema tlu, nadmorskoj visini i jo mnogim nepoznatim faktorima. Ima krajeva, gdje se javlja ee, kao u Sloveniji i Gorskom Kotaru,a ima i takvih, kao na primjer u Bosni, kod Bihaa na Pljeivici, gdje se pojavi jedanput u deset godina. kristalizira u sau, a to se ide dalje od Delnica prema moru, kristalizira se ve za dva tri dana. Pelari mnogo sele u predjele medljike i u dobrim godinama saberu velike koliine meda. Prema tomu postoji meu pelarima vjerovanje u tim krajevima, da je medljika bolja pelinja paa nego bagrem, jer dulje traje, pele se na njoj dobro razviju i saberu vie meda. U dobrim godinama mogu pojedina drutva dati 4050 kg, a u rekordnim godinama i do 80 kg meda. Med od jelove medljike je tamno-zelenkast, mirie po smoli, ukusan je za jelo i mnogi smatraju da je ljekovit. Brzo se kristalizira; pele na njemu zimi dobiju griu i redovito ugibaju. Preneseno iz knjige Pelinja paa (J, Momirovski, F. imi)

Medljika se brzo kristalizira

Normalna je pojava da se jelova medljika vrlo brzo kristalizira jo u sau i da se ne dade vrcati. Na dobrim paama pelari neprestano vrcaju, a ukoliko to propuste, moraju izrezivati sae s medom ili ga ostaviti u konici, dok ga pele ne potroe. Poznati slovenski velepelar Kirar iz Maribora u tu svrhu izgradio je u meditima svojih konica takve okvire, u kojima su satine izgraene na cinkovom limu. Na paama medjike, kad se ona kristalizira, on ne vrca med, nego izrezuje sae s medom sve do satne osnove i daje nazad pelama da nadograuju i pune. Interesantno je to se u Gorskom Kotaru sve do Delnica medljika ne

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

29

Radovi na pelinjaku poetkom ljeta

Prof. Sulejman Alijagi

Mi pelari esto puta priamo i govorimo o pripremanju pelinjih drutava za glavnu pau, pa da obrazloimo ta se podrazumIjeva pod tim pojmom glavna paa.

lavna paa na odreenom terenu nastupa onog momenta im pone cvjetanje nekih medonosnih biljaka promjera 2-3 km sa kojeg pele sakupljaju najvie nektara kojeg pretvaraju u med, a koje spadaju u medonosne biljke. Tako glavna paa nekog podruja moe biti bagremova, suncokretova, kestenova, lipova, livadska, vrijeskova i sl. Kada poinje glavna paa mi moemo utvrditi na osnovu cvjetanja medonosnih biljaka ali najbolji pokazatelj glavne pae jeste preko kontrolne konice ispod koje se nalazi pelarska

vaga koja pokazuje dnevne unose najmanje 0,5 kg, i ako se vidi da su krajnji okviri u naim konicama napunjeni medom, tad kaemo da je glavna paa poela. Lipanj mjesec je prvi mjesec ljeta i u mnogim mjestima je to zavretak cvjetanja bagrema nakon ega ovisi od nadmorske visine i lokaliteta kod nekih poinje polovinom mjeseca kesten ili lipa kao druga ili trea glavna paa a kod nekih pelara poinje i livada kao glavna paa. Lipanj mjesec je svakako mjesec kad naa pelinja drutva dostiu vrhunac svog razvoja, a sam razvoj pelinjih zajednica ovisi najvie od nas samih pelara, na-

esta slika konica u vrijeme glavne pae

im sposobnostima i tehnologiji pelarenja. Znamo iz literature da kvalitetna matica dnevno polae i do 2000 jaja, naravno ako je pelinje drutvo zdravo, ima dovoljno prostora matici za polaganje. Ovu injenicu moramo imati u vidu jer jo uvijek moramo paziti na rojevi nagon naih drutava. Prema istraivanjima koje je proveo A. L. Guseljnjikov pele starosne dobi od 4 do 22 dana su u sastavu roja, dok mlae pele od 4 dana i starije od 22 dana ostaju u staroj (majinskoj) zajednici. Mjesec lipanj je vrijeme kad je u veini mjesta pa i onih sa veom nadmorskom visinom zavrena bagremova paa i ne treba predugo ekati sa vrcanjem. Znamo da se vrcaju okviri koji su najmanje 2/3 poklopljeni kako bi izbjegli rizik da nam med ne bude upitan. Bagremov med bez obzira i ako je dobro medio kao ove godine neto ranije, ne treba sav oduzimati jer se ne zna kakav e biti poetak lipnja mjeseca, dakle trebamo biti umjereni. Kae jedna pelarska mudrost Med na medu rodi i naim drutvima trebamo ostaviti solidne zalihe meda jer opet to sve ostaje u naim konicama ne ide kod komije ili susjeda. Pravilo je da se iz plodita nikad ne uzi-

ma med za vrcanje koji ima mnogo vrjednije sastojke od meda iz medita. Pri oduzimanju medita koriste se razne metode; stresanje pela pelarskom etkom, vei pelari koriste posebne motorne ispuhivae pela, drugi pak razne kemikalije a svakako najprikladnije za skidanje medita jesu bjealice koje se postave dan prije vrcanja i sutradan se samo podignu medita i odnose u skladita za vrcanja. Ovom prilikom samo trebamo voditi rauna da prethodno u meditu nemamo okvira sa leglom i tako e broj pela u meditima biti minimalan. Ovo je vano zbog raznih stresova kroz koje pele prolaze prilikom oduzimanja medita na vrcanje. Votane poklopce moemo koristiti u ishrani pomijeane sa medom ili pretapati zajedno sa graevnjacima kako bi dobili isti vosak. Preporuujem mnogim pelarima da prije vraanja izvrcanih medita na pelinjak poprskaju ih malo vodom po okvirima saa. Mnogi pelari koji su imali bagremovu pau kao prvu ili jednu od glavnih paa, nakon toga vre zamjenu matica. Ovdje svakako trebamo biti oprezni i matice nabavljati kod provjerenih proizvoaa koji su registrirani i dokazani proizvoai matica, a jednim

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

30

Bagrem u cvatnji

Pele rado posjeuju cvjetove bagrema

dijelom i sami na svojim pelinjacima moemo matice proizvoditi. Najbolje ako moemo matice nabaviti iz nekih veih selekcijskih centara ali treba da znamo da su takve matice mnogo skuplje od ovih naih. Mislim da veina pelara zna kako i na koji nain vriti zamjenu matica. Naravno oni pelari kojima nije bagrem bio glavna paa nastojat e da do lipe ili kestena odravaju zajednice u to veoj snazi, pripremajui ih za lipu ili

kesten ovisi koja im je prva glavna paa i istovremeno vodei rauna da im zajednice ne uu u rojevi nagon. U mom kraju pod Grmeom je prva glavna paa lipova paa. Ja svoje zajednice odravam, da ih to manje ue u rojevi nagon tako to Hanemanovu reetku drim iznad drugog plodita, gdje matica ima dovoljno prostora za polaganje jaja i stalno vrim previjeavanje legla, a med ako ga bude diem u tree ili etvrto tijelo (medite).

Bagremov med

Pred samo cvjetanje lipe 20- 25 dana maticu sa otvorenim leglom i satnim osnovama sputam u prvo tijelo i na njega sputam Hanemanovu reetku a u drugo tijelo iznad reetke podiem svo zatvoreno (poklopljeno) leglo iz kojeg e se brzo izlei mlade pele koje e taman kad lipa pone da cvjeta prei iz faze kunih pela u pele sakupljaice. Iz literature znamo da pele sa navrenih 20 dana svoga ivota postaju sakupljaice, meutim dokazano je da ako se naglo pojavi obilna paa pele i prije toga preuzimaju obavezu sakupljaica i ostalih radnji u konicama. Na ovaj nain ja imam manji broj pela obaveznih da hrane mlado leglo, zapoljavam druge pele, jednim dijelom smanjujem rojevi nagon, a poveavam prinose. Sve ovo naravno vrijedi ako je godina dobra, bez kiovitih dana i ako su ostali uvjeti ispunjeni. Poeljno je posebno u onim mjestima posebno kod nas u Krajini oko Cazina, V. Kladue, Buima pa sve do Dvora i Novog prema Prijedoru gdje se nalaze ogromne kestenove ume, da se za to vrijeme koriste hvatai polena. Korisno ih je postavljati iz razloga da se ne desi

tzv. blokada legla i matice, jer su veliki unosi polena pa poto matica nema prostora da polae jaja, pelinje zajednice brzo dolaze u rojevi nagon. Hvatai pomau da se smanji unos polena a nema smetnji za ishranu legla jer i pored njega odreenu koliinu polena pele unesu u konice, taman dovoljno njima za ishranu legla a pelari uhvate ogromne koliine polena i uz to i kestenovog meda, nadaleko poznatog po svojoj kvaliteti. Hvata polena kojeg obavezno preporuujem na paama poput kestenove, koje daju vie polena nego nektara. Prikaz prinosa sa nekih medonosnih biljaka po hektaru povrine (Jamak).

ODNIH PRODAJA PRIR ROJEVA PELA Cijena: 70KM Kontakt osoba: Joa Lasi 5 Tel.: 039/715-47 87-594 Mob.: +387 63/4
B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

O V O N
SOLARNI RASTJERIVA ZMIJA je ureaj koji emitira zvune impulse koje zmije osjeaju kao vibraciju koja se prenosi kroz tlo, te osjeajui opasnost bjee od izvora vibracija, tj. ureaja. Solarni rastjeriva radi na principu solarne baterije, pa je njegov rad mogu i tijekom dana i tijekom noi jer tijekom dana skuplja energiju za rad nou. Za podruja na kojima zmije ee borave preporuuje se postaviti jedan repelent na svakih 30 m2. Solarni rastjeriva svojim impulsima pokriva podruje od 700 m2, te udaljava sve zmije to dalje od vaih vrtova, okunica, travnjaka itd.

Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 iroki Brijeg BiH tel/fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com