Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
"Obračun" učinaka - fragmentarno prisjećanje jednog posjetitelja

"Obračun" učinaka - fragmentarno prisjećanje jednog posjetitelja

Ratings: (0)|Views: 9 |Likes:
Tekst u katalogu: Kuća lutaka
Tekst u katalogu: Kuća lutaka

More info:

Published by: Dževdet Hadžiselimović on Oct 23, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/23/2013

pdf

text

original

 
Dževdet Hadžiselimović
„Obračun“ učinaka - fragmentarno prisjećanje jednog posjetitelja
Gordanu Majnarić sam upoznao osamdesetih godina prošlog stoljeća u negdašnjemgradskom izložbenom salonu u Opatijskoj ulici u Puli, u pratnji supruga i sinova, Tareka iRomana. Sada su Gordanini sinovi očevi njenih unuka, tek nešto mlađih nego što su oni u tovrijeme bili. Od tada je proteklo oko trideset godina. Kada me je nedavno Gordana zamolilada, prigodom 25. obljetnice redovitih ljetnih susreta u dvorištu
 Kuće lutaka
u Gajani, kaostalni posjetitelj tih događanja o njima napišem kratak osvrt, shvatio sam da se valja potruditii prisjetiti se nekih dragocjenih zbivanja, ljudi i ugođaja, a koje takvo prigodno evociranjezaslužuje. Dakako i osnovnog razloga i povoda tim događajima, Gordaninog kontinuiranogumjetničkog stvaranja.Zašto „obračun“ učinaka (ili posljedica) u naslovu? Parafraziramo li skladatelja KarlaM. von Webera, mogli bismo reći da bi na svijetu bilo mnogo manje skladbi, slika ili pjesamada se pri njihovom stvaranju nije mislilo na druge. Budući da je čovjek po definiciji društveno biće, takvo stajalište je sasvim razumljivo. Stoga, ako se doprinos nečijeg djelovanja ilistvaranja prosuđuje i mjeri poželjnim i vrijednim učincima, odnosno po dobrobiti koju takvodjelovanje/stvaranje proizvodi u ljudima pa tako i u društvu, onda kao zanimljivi pokazateljivrijednosti susreta s umjetnošću u
 Kući lutaka
mogu poslužiti iščekivanje, nagađanja izapitkivanja koja se već godinama među sudionicima ranijih događanja u Gajani javljajutijekom svibnja, lipnja pa i početkom srpnja.
Što nam ovog ljeta priprema Gordana?, Ima livijesti od Gordane?, Znaš li što o ovogodišnjoj Gajani
?, samo su neka od pitanja koja semogu čuti. Kad napokon stigne pozivnica za susret, neizvjesnost samo donekle popušta.Pozivnica je tek literarno-likovna minijatura koja nagovještava temu, a prati je uobičajenauputa da je sa sobom poželjno povesti i prijatelje, ali i prijatelje svojih prijatelja… Dolazi potom večer na koju ste pozvani, krivudavom cestom vozeći se kroz selo zamjećujete veći broj automobila i nakon što ste ipak našli mjesto za parkiranja, evo vas ispred pitoresknogdvorišta
 Kuće lutaka
. I prije no što ste ušli vidite da je dvorište već ispunjeno posjetiteljima,koji razgledaju dvorišne eksponate, obilaze obilje umjetničkih uradaka u kući, a potom izlazeu dvorište i pridružuju se ostalima koji već sjede za stolovima i živahno razgovaraju. Jasnovam je da ste, po svemu sudeći, stigli na događaj koji ima ne samo umjetničku već i
1
 
 blagotvornu socijalnu dimenziju. K tomu, kad jedna manifestacija, kao što to čini
 Kuća lutaka
u Gajani, konstantno privlači značajan broj posjetitelja i četvrt stoljeća pobuđuje njihovinteres i pozornost, onda joj pripada zasluženo mjesto u kulturi i kulturalnoj povijesti Pule iIstre.Po svoj je prilici A. Camus bio u pravu kad je rekao da je umjetničko djeloinkarnacija drame razuma. Pogledamo li samo naslove nekih od Gordaninih projekata iliizložbi, možemo predočiti barem manji dio intelektualnih napora i razigranosti mišljenja u pripremanju, zamišljanju, a potom i izvođenju onoga što nadire kroz čin stvaranja, e da bi se potom i manje ili više naivnog promatrača barem djelomično pokrenulo na intelektualno-emocionalnu igru i promišljanje u kojem bi ga smjeru, to što je upravo doživio, eventualnomoglo pokrenuti i odvesti. Evo samo nekih od naslova, koji podupiru upravo iznesenu tezu:
 Point of no return, Salto vitale, Never end, Against the wind, World in Progress, Street intervention, Dream man, Best oft the Rest, 48 meters of love
,
 Face to Face 1:1
itd. KolikoGordanino angažiranje u nekom pothvatu zna biti kompleksno ilustrirat ću na primjeru projekta
10+
, budući da sam i osobno surađivao u njemu. Našavši poticaj u jednoj aktivnostifizičara Stephena Hawkinga namjera joj je bila učenike osnovnih i srednjih škola u Pazinustarije od 10 godina potaknuti na pomalo zapostavljeno umijeće postavljanja pitanja o svijetuu kojem žive, o svojoj školi i gradu, budućnosti, nasilju, problemima svoje generacije i sl.Svoju namjeru je realizirala u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem u Pazinu te profesorimai učiteljima pazinskih škola, a nekoliko stotina postavljenih i prikupljenih pitanja sama jeobradila i svrstala u određene kategorije. Potom je taj neobični i zanimljivi materijal ponudilai meni da ga interpretiram s psihološkog i pedagoškog stajališta, a ona je na isti materijalreagirala kao umjetnica, otvarajući pri tome i sama provokativna „pitanja“, što i jeste jedan odzadataka umjetnosti. Izložba, koja je potom slijedila, bila je i sama uzbudljiv medijskidogađaj, budući da je bila jedinstveni umjetnički projekt, ali istovremeno svojevrsni socijalno- pedagoški eksperiment.To što može i jest Gordana kao konceptualni likovni umjetnik prosuđuje i dalje će prosuđivati kritika. Nama ostalim njena se umjetnost može manje ili više sviđati, može namkao svojevrsni začin življenja uljepšavati egzistenciju, ideje koje prate njene umjetničke projekte mogu pokrenuti i nas, odnosno podudarati se s nekim našim orijentacijama.Međutim, ovdje želim istaknuti još neka obilježja njene osobnosti koja su zasigurno bitna i zanjeno umjetničko stvaranje, ali su i neovisna o njemu i reflektiraju se skoro u svemu ostalomšto Gordana čini. Prije svega ona je vrlo dobar promatrač, kako pojava u prirodi tako i
2
 
drtvenih fenomena. Listajući jednom prilikom jednu od njenih velikih bilježnica,svojevrsnih kronika zbivanja i života u
 Kući lutaka
i njenom dvorištu, pronalazim literarnovrlo dopadljiv, ali i sadržajno zanimljiv opis ponašanja jednog galeba koji je navraćao udvorište
 Kuće lutaka
. Taj opis bi vjerojatno zadovoljio i poznatog etologa te nobelovcaKontrada Lorenza. Spomenuti opis nas uvodi u kratku priču o Gordani i njezinim mačkama.Zapravo to i nisu njezine mačke, imaju svog vlasnika u selu, ali čim u Gajanu stigne Gordana,mačke se dosele u njezino dvorište. Tko je u nastanku tog posebnog prijateljstva prvi iskazao povjerenje drugoj strani? Vjerojatno Gordana, a onda je sve bilo uzajamno. Broj mačaka svremena na vrijeme varira, u svakom slučaju žive dinamičan mačji život, kao u ambijentudobro njegovanog safarija. Radoznali promatrač Gordana uporno proučava mačji život i brojne interakcije u njihovoj grupi. Nemojte se začuditi ako vam u nekoj prilici predoči pravi psihološki profil za neke od mačaka iz svog dvorišta. Vjerovali li ne, te mačke su„dvojezične“. U Gordaninom dvorištu reagiraju jedino ako im se obraćate na njemačkom jeziku.Osobito blagotvoran doprinos dobrobiti posjetilaca u
 Kući lutaka
i njenomdvorištu zbivao se tijekom ratnih godina. Rat je, kako bi rekao Krleža, sam po sebi duboki padčovjeka u iracionalnost. Proizvodi i uzrokuje mnogostruka stradanja, stvarne i subjektivnegubitke, grubo kidanje veza i komunikacije među ljudima, strahove i mnoge druge neugodneemocije. Budući da u to vrijeme neki posjetitelji pomagali ili udomili prognane i izbjegleljude i djecu, a drugima su bliski rođaci ili prijatelji bili nedostupni u opsjednutim gradovima,dobar dio njih je bio opterećen brigama, nedoumicama i/ili potrebom za noviminformacijama. Takvi uznemireni i zabrinuti ljudi mogli su se uzajamno informirati te jedniod drugih saznati neke obavijesti koje su ih mogle umiriti. Povod susretima u Gajani ostao jeisti kao i ranije, ali su razgovori među posjetiteljima sada sve više uključivali uzajamnotješenje i hrabrenje, razmjenu i zrcaljenje emocija pa je cijeli događaj sve više poprimaoobilježja rada neke neformalne terapijske grupe. Dakako, tijekom tih neizvjesnih godinarazgovaralo se i o drugim temama i problemima, a nesumnjivo su pri tome sklopljeni i neki poslovi, zatražen je savjet ili drugo mišljenje kod nazočnih liječnika o nekoj medicinskojdijagnozi itd. Kad bi se uzvanici prorijedili, preostali bi se skupili pod veliku krošnju orahovastabla i nastavljali nerijetko do sitnih sati poslije ponoći. Bilo je pri tome i glazbenih vokalno-instrumentalnih uzleta nekih poznatih grana Pule. Rat je, na sreću, ostao iza nas, arazgovori pod orahovom krošnjom nastavili su se. Opušteniji, uglavnom ugodniji po tematici,
3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->