Zakon o Javnom Biljeznistvu

ZAKON O JAVNOM BILJENITVU
Glava prva OSNOVNE ODREDBE................................................................................................................2 Glava druga IMENOVANJE JAVNIH BILJENIKA, PRESTANAK NJIHOVE SLUBE I PRIVREMENO UDALJENJE IZ SLUBE......................................................................................................4 Glava trea OPE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG BILJENIKA.................................................9 Glava etvrta OPE ODREDBE O JAVNOBILJENIKIM ISPRAVAMA.............................................13 Glava peta POSEBNE ODREDBE O OVLASTIMA I POSLOVANJU JAVNIH BILJENIKA...............15 1. Javnobiljeniki akti o pravnim poslovima.............................................................................................15 2. Sastavljanje javnobiljenikog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima..................19 3. Posvjedoenje (potvrivanje) injenica i izjava......................................................................................19 4. Izdavanje otpravaka, potvrda (svjedodbi, uvjerenja), prijepisa i izvoda................................................23 5. Preuzimanje isprava, novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti radi uvanja i predaje........................26 Glava esta UVANJE ISPRAVA I VOENJE POSLOVNIH KNJIGA...................................................27 Glava sedma POSTUPAK S JAVNOBILJENIKIM SPISIMA NAKON TO SE UPRAZNI JAVNOBILJENIKO MJESTO...................................................................................................................28 Glava osma JAVNOBILJENIKI PRISJEDNICI, SAVJETNICI, VJEBENICI, ZAMJENICI I VRITELJI DUNOSTI JAVNOG BILJENIKA........................................................................................29 Glava deveta JAVNOBILJENIKA KOMORA I NJENA TIJELA..........................................................33 Glava deseta NADZOR NAD JAVNOBILJENIKOM SLUBOM........................................................35 Glava jedanaesta ODSUSTVO I SPRIJEENOST ZA RAD JAVNIH BILJENIKA................................36 Glava dvanaesta STEGOVNA ODGOVORNOST JAVNIH BILJENIKA................................................36 Glava trinaesta JAVNI BILJENICI KAO POVJERENICI SUDOVA I DRUGIH VLASTI.....................40 Glava etrnaesta NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA..........................................................41 Glava petnaesta PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE............................................................................42
1
Zakon o javnom biljenitvu NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09
ZAKON O JAVNOM BILJENITVU
Glava prva OSNOVNE ODREDBE

lanak 1. Ovim se Zakonom ureuju ustrojstvo, ovlasti i nain rada javnog biljenitva kao javne slube. lanak 1.a Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo znaenje: 1. stranka je svaka osoba koja od javnog biljenika zahtijeva: sastavljanje javnobiljenike isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima ona sudjeluje, sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili kojima je bio nazoan javni biljenik, izdavanje potvrde o injenicama koje posvjedouje javni biljenik, poduzimanje bilo koje radnje iz nadlenosti javnog biljenika utvrene ovim ili drugim zakonom. 2. sudionik je stranka iz toke 1. ovoga lanka i svaka druga osoba koja kod javnog biljenika sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadlenosti javnog biljenika (zastupnici i punomonici stranaka, svjedoci istovjetnosti, svjedoci akta, tumai, osobe povjerenja, vjetaci i dr.). Javno biljenitvo i javni biljenici lanak 2. (1) Javno biljenika sluba sastoji se u slubenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i injenicama na kojima se utemeljuju prava, u slubenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na uvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadlenim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka odreenih zakonom. U javnobiljeniku slubu spada i obavljanje drugih poslova predvienih ovim zakonom. (2) Javnobiljeniku slubu obavljaju javni biljenici kao samostalni i neovisni nositelji te slube, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. (3) Javni biljenici obavljaju svoju slubu kao iskljuivo zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni. Vrste javnobiljenikih isprava, javnost i ovrnost javnobiljenikih isprava lanak 3. (1) Javnobiljenike isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni biljenici (javnobiljeniki akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazoni javni biljenici (javnobiljeniki zapisnici) i potvrde o injenicama koje su posvjedoili javni biljenici (javnobiljenika potvrda). (2) Javnobiljenike isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom. (3) Javnobiljeniki akt moe biti ovrna isprava u sluajevima predvienim ovim Zakonom.
2
Sastavljanje privatnih isprava i zastupanje stranaka lanak 4. (1) Javni biljenik je ovlaten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom. (2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka javni biljenik ima prava i dunosti odvjetnika. Slubeno sjedite i slubeno podruje lanak 5. Javni biljenik ima svoje slubeno sjedite i podruje na kojemu obavlja svoju slubu. Slubeni peat, tambilja i grb lanak 6. (1) Javni biljenik ima svoj slubeni peat i ig kojima ovjerava isprave koje sastavlja ili pregleda u povodu radnji koje poduzima u obavljanju svoje slube. (2) Javni biljenik moe imati tambilje koje e koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta same ovjere. (3) Javni biljenik moe imati i grb. Grb moe biti sastavni dio ploe kojom se obiljeava slubeno sjedite. Grb se moe koristiti i na ispravama javnog biljenika. Grb javnog biljenika mora biti odvojeno istaknut od grba Republike Hrvatske. (4) Peat, ig i grb javnog biljenika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom odreenog suda na podruju kojega je sjedite javnog biljenika. Stjecanje i prestanak slube lanak 7. Sluba javnog biljenika moe se stei i prestati uz uvjete odreene ovim zakonom. Imenovanje javnih biljenika u Republici Hrvatskoj lanak 8. U Republici Hrvatskoj bit e, prema kriterijima utvrenim ovim Zakonom, imenovano toliko javnih biljenika koliko e to biti potrebno radi urednog obavljanja javnobiljenike slube na itavom njenom podruju. Hrvatska javnobiljenika komora lanak 9. (1) Javni biljenici na podruju Republike Hrvatske obvezatno se udruuju u Hrvatsku javnobiljeniku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedite Komore je u Zagrebu. (2) Komora se brine o uvanju ugleda i asti javnih biljenika te titi njihova prava i interese, a odluuje i o njihovim pravima i obvezama te o odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona. Nadzor nad javnobiljenikom slubom lanak 10. Nadzor nad radom javnobiljenike slube obavljaju ministarstvo nadleno za poslove pravosua (dalje u tekstu: Ministarstvo) i Komora. Strane javnobiljenike isprave lanak 11. (1) Javnobiljenike isprave izdane u inozemstvu imaju, uz uvjet uzajamnosti, iste pravne uinke kao i javnobiljenike isprave izdane po ovom Zakonu. (2) Strane javnobiljenike isprave ne mogu u Republici Hrvatskoj imati pravne uinke koje nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan.
3
Odgovornost javnih biljenika lanak 12. Javni biljenici odgovaraju za svoj rad u skladu s ovim Zakonom.
Glava druga IMENOVANJE JAVNIH BILJENIKA, PRESTANAK NJIHOVE SLUBE I PRIVREMENO UDALJENJE IZ SLUBE
Uvjeti za imenovanje lanak 13. (1) Za javnog biljenika moe biti imenovana osoba: 1. koja je dravljanin Republike Hrvatske, 2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava ope zdravstvene uvjete za obavljanje sudake slube, 3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o zavrenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske, 4. koja je poloila pravosudni i javnobiljeniki ispit, 5. koja ima nakon poloenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staa na pravnim poslovima, 6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobiljenikog poziva, 7. koja se obvezala da e, ako bude imenovana za javnog biljenika, napustiti drugu naplatnu slubu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili lanstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost, 8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je slubeni na podruju na kojemu treba obavljati javnobiljeniku slubu, 9. koja je dala izjavu da e, ako bude imenovana za javnog biljenika, osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima to ih je utvrdilo Ministarstvo, potrebni i primjereni za obavljanje javnobiljenike slube. (2) Smatrat e se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka osoba: - protiv koje je pokrenut kazneni postupak, - koja je osuena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog kaznenog djela koje se goni po slubenoj dunosti, sve dok traju pravne posljedice osude, - koja je odlukom stegovnog tijela liena zvanja suca, dravnog slubenika, javnog biljenika, javnobiljenikog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prou tri godine od dana lienja zvanja, - na temelju ponaanja koje je mogue opravdano zakljuiti da nee poteno i savjesno obavljati javnobiljeniku slubu, - koja je prezaduena, - koja se nalazi pod steajem ili je glavnim dioniarem ili glavnim nositeljem osnivakih prava pravne osobe koja je pod steajem. Postupak imenovanja lanak 14. (1) Javnog biljenika imenuje rjeenjem ministar nadlean za poslove pravosua (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natjeaja. Rjeenje Ministra je konano. Protiv takvog rjeenja Ministra moe se pokrenuti upravni spor. (2) Natjeaj za imenovanje javnih biljenika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva. (3) U natjeaju mora biti naznaeno podruje za koje se treba imenovati javni biljenik. Ako se istovremeno raspisuje natjeaj za vie javnobiljenikih mjesta, u natjeaju e se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlateni odrediti prioritet mjesta na kojima ele biti imenovani. (4) Natjeaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana poto Komora primi nalog Ministarstva.
4
(5) Rok za prijave na natjeaj ne smije biti krai od trideset dana. (6) Prijave na natjeaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlatena poblie odrediti oblik i sadraj te broj primjeraka prijave i priloga. (7) Po okonanju natjeaja Komora je duna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim miljenjem najkasnije u roku od trideset dana. (8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo e pribaviti miljenja od slubi odnosno tijela u kojima su radili. Za javne biljenike, javnobiljenike prisjednike, savjetnike i vjebenike miljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnika komora, a za suce predsjednik vieg suda na podruju kojega su obavljali svoju sudaku slubu. (9) Prigodom izbora izmeu vie kandidata osobito e se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobiljenikom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati to su ih u radu postigli. Javnobiljenika prisega i povelja o postavljenju lanak 15. (1) Nakon imenovanja javni biljenik je duan poloiti prisegu pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u nazonosti Ministra i predsjednika Komore. (2) Javnobiljenika prisega glasi: "Priseem da u svoju javnobiljeniku slubu obavljati savjesno, poteno i nepristrano, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske". (3) Nakon polaganja prisege Ministar e javnom biljeniku predati povelju o postavljenju. (4) Komora e odrediti i objaviti u "Narodnim novinama" datum poetka rada javnog biljenika, nakon to joj bude dostavljena kopija povelje o postavljenju. Odreivanje javnobiljenikih mjesta lanak 16. (1) Javnobiljenika mjesta u Republici Hrvatskoj odreuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog miljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadlenog upanijskog tijela, vodei rauna o tome da na podruju svakog zakonom odreenog suda bude najmanje jedan javni biljenik. (2) Ako na podruju zakonom odreenog suda ima vie od petnaest tisua stanovnika prema posljednjem slubenom popisu, tada na podruju tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni biljenik za svakih zapoetih petnaest tisua stanovnika. (3) Za podruje opinskog suda u ijem je sjeditu i sjedite trgovakog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga lanka, utvruje se jo jedno javnobiljeniko mjesto. (4) Za podruje opinskog suda na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovakih drutava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajuih drutava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtnikih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko irorauna u pravilu se utvruje jo jedno javnobiljeniko mjesto. (5) Prigodom odreivanja broja i sjedita javnih biljenika Ministarstvo e uzeti u obzir i potrebe za javnobiljenikim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, i povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. (6) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog biljenika na podruju nekog zakonom odreenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobiljenikim uslugama, Ministarstvo e, poto pribavi miljenje Komore o tome, odrediti koji e od javnih biljenika s podruja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobiljeniku slubu na podruju takvog zakonom odreenog suda. Osiguranje od odgovornosti lanak 17. (1) Javni biljenik je duan prije poetka rada osigurati se od odgovornosti za tetu koju bi mogao poiniti treima obavljanjem svoje slubene dunosti. Uvjetima osiguranja moe se predvidjeti da tetu od odreenog iznosa naknauje javni biljenik izravno. (2) Ako doe do promjene uvjeta osiguranja, javni je biljenik duan, nakon to primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima. (3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobiljenikih prisjednika i vjebenika te osoba zaposlenih u javnobiljenikom uredu. (4) Javni biljenik je duan uredno produavati osiguranje od odgovornosti.
5
(5) Komora moe preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih biljenika u Republici Hrvatskoj. U tom sluaju javni biljenici su duni Komori plaati naknadu na osiguranje od odgovornosti. (6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti odnosno plaanja naknade Komori za osiguranje je tea povreda javnobiljenike slubene dunosti. (7) Osiguravatelji su duni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s javnim biljenikom koji im se za to obrati ili s Komorom. (8) Uvjete osiguranja zajedniki utvruju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministarstvom i Komorom. Osiguravatelji su duni za svaku narednu godinu prije isteka tekue godine odrediti osiguravatelja koji e ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekue godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat e se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt. (9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga lanka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odluuje, na prijedlog bilo koje od strana, Stalno izbrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudita kojim se odreuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu, Komori i javnim biljenicima. (10) Smatrat e se da je javni biljenik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to da li je u vrijeme podnoenja zahtjeva ve bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga lanka. (11 ) Ako je javni biljenik tetu treemu poinio namjerno ili iz grube nepanje, osiguravatelj koji je naknadio tetu treemu ima pravo regresa prema javnom biljeniku. Peat i potpis lanak 18. (1) Poslije polaganja prisege javni biljenik je duan bez odgaanja pribaviti peate i ig (2) Peati i ig javnog biljenika sadre: naziv Republika Hrvatska, grb Republike Hrvatske, naziv javni biljenik, osobno ime javnog biljenika, i naziv sjedita javnog biljenika. (3) Otiske peata i iga te potpisa javnog biljenika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom odreenog suda na ijem podruju javni biljenik ima svoje sjedite. Ovjereni otisci peata i iga te potpis poloit e se kod zakonom odreenog suda na podruju kojega javni biljenik ima svoje sjedite. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima peata i iga te o pohrani potpisa, zakonom odreeni sud, dostavit e radi pohrane Komori. (4) Javni biljenik ima najmanje jedan slubeni peat i ig. Javni biljenik odreuje potreban broj peata i igova s grbom Republike Hrvatske koje e u svom radu koristiti. Peate i igove javni biljenik moe upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih slubenih ovlatenja. (5) Javni biljenik je duan svoje peate i igove uvati s posebnom panjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi nain, duan je o tome odmah obavijestiti zakonom odreeni sud na podruju kojem je njegovo sjedite i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisaem te neposrednom predajom podneska ili preporuenim pismom. (6) O gubitku peata i iga sud e bez odgode objaviti oglas u Narodnim novinama. Taj e sud ponititi i naknadno pronaeni peat ili ig. (7) Odobrenje i ovjera otiska novog peata ili iga provode se po postupku predvienom u stavku 3. ovoga lanka, a novi peat ili ig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedeega slobodnoga rednog broja nakon broja peata ili iga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti e se postupak provesti i za izmjenu peata i iga zbog oteenja. (8) Postupak iz stavka 7. ovoga lanka je hitan. Razlozi za prestanak slube lanak 19. (1) Sluba javnog biljenika prestaje : 1. smru, 2. navrenjem 70 godina ivota, 3 pismenom ostavkom,
6
4. ako bude osuen za kazneno djelo iz koristoljublja ili zbog tekog i osobito neasnoga kaznenog djela za koje se goni po slubenoj dunosti, ili ako bude osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora preko est mjeseci, ili ako mu bude izreena zabrana obavljanja javnobiljenike slube, 5. ako bez valjanog razloga ne zapone s radom dana koji je Komora odredila za poetak njegova rada, 6. kad na temelju odluke stegovnog tijela izgubi pravo na obavljanje slube, 7. razrjeenjem. (2) Do prestanka slube u sluajevima iz stavka 1. ovog lanka dolazi: 1.u sluaju iz toke 1. - danom smrti, 2. u sluaju iz toke 2. - navrenjem godina ivota, 3. u sluaju iz toke 3. - istekom roka odreenog u zahtjevu za otpust iz slube, 4. u sluaju iz toke 4. - pravomonou kaznene presude, 5. u sluaju iz toke 5. - danom kojega je trebalo zapoeti s radom, 6. u sluaju iz toke 6. - pravomonou odluke stegovnog tijela, 7.u sluaju iz toke 7. - pravomonou odluke o razrjeenju. (3) U sluajevima iz stavka 2. toke 1. do 5. ovoga lanka Ministarstvo e donijeti rjeenje kojim e utvrditi prestanak slube. Ostavka lanak 20. (1) Javni biljenik moe u svako doba zahtijevati da bude otputen iz slube. Zahtjev se pismeno podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti dan otputanja iz slube. (2) Istekom dana iz stavka 1. ovoga lanka sluba javnog biljenika prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja slube Ministar ne odredi drugi dan. Svoju odluku Ministar treba donijeti prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka. Razrjeenje lanak 21. (1) Javni biljenik e biti razrijeen: 1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje javnobiljenike slube, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja nisu postojale, 2. ako ne poloi prisegu, 3. ako se zaposli, ako pone koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili pone obavljati neku drugu slubu bez odobrenja, 4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, 5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije nesposoban za uredno obavljanje slube, 6. ako njegovi poslovni odnosi ili nain voenja njegovih poslova ugroavaju interese stranaka, 7. ako ne produava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaa naknadu za osiguranje Komori. (2) Odluku o razrjeenju donosi Ministarstvo na temelju pribavljenog miljenja Komore. Prije donoenja odluke javnom biljeniku mora biti omogueno da se izjasni o razlogu za razrjeenje. (3) U sluajevima iz stavka 1. toke, 6. i 7. ovoga lanka na zahtjev javnog biljenika, odluku o postojanju uvjeta za razrjeenje donosi stegovno tijelo. Svoj zahtjev javni biljenik mora postaviti najkasnije u roku od mjesec dana od kada je upoznat s razlogom zbog kojega se trai njegovo razrjeenje. Odluku o razrjeenju na temelju odluke stegovnog tijela donosi ministar. (4) U sluajevima iz stavka 1. toke 5. ovoga lanka na postavljanje zastupnika javnom biljeniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrjeenje, na dunost javnog biljenika da obavi potrebne lijenike preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajui se nain primjenjuju propisi koji u tom pogledu vae za suce zakonom odreenih sudova. (5) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga lanka javnom biljeniku moe biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni biljenik.
7
Pravni lijek lanak 22. Odluka Ministra o razrjeenju odnosno o utvrenju prestanka slube je konana i protiv nje je mogue pokrenuti upravni spor. Obavijest o prestanku slube te ponitaj peata i tambilja lanak 23. (1) O prestanku slube javnog biljenika Ministarstvo e obavijestiti Komoru te zakonom odreeni sud na podruju kojega je javni biljenik imao svoje sjedite. (2) Na temelju obavijesti Ministarstva Komora e brisati javnog biljenika iz upisnika javnih biljenika i o tome objaviti oglas u "Narodnim novinama". (3) Sud iz stavka 1. ovoga lanka ponitit e peate i tambilje javnog biljenika. uvanje spisa lanak 24. (1) Ako javnom biljeniku prestane sluba ili ako bude imenovan za javnog biljenika na podruju drugog zakonom odreenog suda, njegove e spise i knjige, te isprave koje su mu slubeno predane preuzeti na uvanje zakonom odreeni sud. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo moe odluiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na uvanje drugom javnom biljeniku. (3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka otpravke i izvode iz spisa javnog biljenika izdavat e zakonom odreeni sud, odnosno javni biljenik kojem su spisi povjereni na uvanje. (4) Ako javni biljenik nakon prestanka slube ponovno bude postavljen za javnog biljenika na podruju zakonom odreenog suda na podruju kojega je ranije imao svoje sjedite, spisi i knjige koji su bili preuzeti na uvanje mogu mu biti ponovno vraeni. O vraanju odluuje Ministarstvo. (5) Ako javni biljenik premjesti svoje sjedite na podruje drugog zakonom odreeno suda na podruju istog grada, on ne mora predati svoj peat i tambilju i moe zadrati spise i knjige. (6) Javnobiljeniki akti te javnobiljenike knjige trajno se uvaju. (7) Na predaju javnobiljenikih spisa javnom arhivu te na uvanje i unitenje spisa, osim onih iz stavka 6. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o arhiviranju odnosno unitenju spisa zakonom odreenog suda. Gubitak prava na zvanje lanak 25. (1) Prestankom slube javni biljenik gubi pravo nositi naziv "javni biljenik". Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upuivao na prestanak slube. (2) Ako je do prestanka javnobiljenike slube dolo zbog umirovljenja javnog biljenika ili zbog razloga iz lanka 21. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona, Ministarstvo moe dopustiti ranijem javnom biljeniku da i dalje nosi naziv "javni biljenik" s dodatkom "izvan slube". To doputenje Ministarstvo moe opozvati iz opravdanih razloga. Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika lanak 26. Ako je sluba nekog javnog biljenika prestala, a drugi ve postavljeni javni biljenik moe se useliti u poslovne prostorije razrijeenoga javnog biljenika, duan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti Ministarstvo. U tom se sluaju nee primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnobiljenike slube. Privremeno udaljenje iz slube lanak 27. (1) Ministar moe javnog biljenika privremeno udaljiti iz slube : 1. ako je protiv javnog biljenika pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti, 2. ako je protiv javnog biljenika pokrenut postupak za razrjeenje iz razloga navedenih u lanku 21. ovoga Zakona,
8
3. ako je bez doputenja Ministarstva odsutan iz svog sjedita due od dva mjeseca. (2) Privremeno udaljenje iz slube po odredbama stavka 1. ovoga lanka traje: 1. za sluajeve iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, do okonanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvreno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomonog okonanja sudskog postupka za lienje poslovne sposobnosti, 2. za sluajeve iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, do konanosti rjeenja o razrjeenju. 3. za sluajeve iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka samo ako zbog toga protiv javnog biljenika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloeno izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje slube u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje slube, do pravomonosti stegovne odluke. (3) Do privremenog udaljenja javnog biljenika iz slube dolazi po sili zakona ako je protiv javnog biljenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviena (zaprijeena) kazna zatvora od 5 godina ili tea kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga ini nedostojnim za obavljanje javnobiljenike slube, sve do pravomonog okonanja kaznenog postupka. (4) Prethodne odredbe ovoga lanka ne utjeu na odredbe o privremenom udaljenju javnog biljenika u povodu pokretanja disciplinskog postupka. uvanje spisa i slubene radnje u sluaju privremenog udaljenja javnog biljenika iz slube lanak 28. (1) U sluaju privremenog udaljenja iz slube, ako javnom biljeniku nije postavljen vritelj dunosti, zakonom odreeni e sud uzeti na uvanje spise, knjige, peat, tambilju i slubeni grb za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe koje vrijede za sluaj privremene sprijeenosti javnog biljenika (lanak 143. 144.) (2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz slube javni biljenik ne smije poduzimati nikakve slubene radnje. Povreda te zabrane ne utjee na valjanost poduzetih slubenih radnji.
Glava trea OPE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG BILJENIKA

Slubeno sjedite lanak 29. (1) Slubeno sjedite na podruju za koje je imenovan javnom biljeniku odreuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog miljenja Komore. (2) Javni biljenik mora u mjestu koje mu je odreeno kao slubeno sjedite imati svoj ured. (3) U veim gradovima javnom biljeniku moe kao slubeno sjedite biti dodijeljen odreeni dio grada. (4) Javni biljenik ne smije bez dozvole Ministarstva imati vie pisarnica niti uredovne dane odravati izvan svog sjedita. Slubeno podruje lanak 30. (1) Slubeno podruje javnog biljenika je podruje zakonom odreenog suda na kojemu on ima svoje sjedite osim ako Ministarstvo za pojedini sluaj drukije ne odredi. (2) Djelatnost sastavljanja i ovjere isprava javni biljenik smije obavljati samo na svom slubenom podruju, osim ako osobito opravdani interesi stranke ne opravdavaju poduzimanje neke radnje izvan tog podruja. (3) Javni biljenik duan je obavijestiti Komoru o svakom sluaju obavljanja slubenih radnji izvan svog podruja. (4) Obavljanje javnobiljenikih poslova izvan slubenog podruja ne utjee na valjanost poduzetih radnji. Isprave koje je javni biljenik sastavio izvan svog podruja imaju snagu javnih isprava. (5) Javni biljenik ne smije obavljati slubene radnje izvan Republike Hrvatske. Radnje poduzete izvan Republike Hrvatske nemaju snagu javnobiljenikih radnji.
9
Nepremjestivost javnog biljenika lanak 31. (1) Javni biljenik ne moe biti premjeten u drugo mjesto bez svog pristanka. (2) Ako se ukine sud na podruju kojega je javni biljenik imao svoje sjedite, sjedite i slubeno podruje javnog biljenika odredit e se na podruju suda kojemu je pripao barem dio podruja ukinutog suda. Poetak i prestanak rada. Radno vrijeme lanak 32. (1) Javni biljenik ne smije zapoeti radom prije dana koji je odreen kao dan poetka njegova poslovanja. (2) Javni biljenik koji je promijenio sjedite ne smije nastaviti obavljanje slube poslije dana kada mu je sluba u tom mjestu prestala, niti poeti s radom u novom sjeditu prije dana koji mu je za to odreen. Javni biljenik kojemu je dostavljena odluka o prestanku slube ili o udaljenju iz slube ne smije nastaviti obavljanje slube. (3) Radno vrijeme u javnobiljenikim uredima propisuje Ministarstvo svojim pravilnikom. Javni biljenik moe slubene radnje poduzimati i izvan utvrenog radnog vremena te tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda. Opa slubena dunost lanak 33. (1) Javni biljenik je duan svoju slubu obavljati u skladu s poloenom prisegom. (2) Javni biljenik nije zastupnik stranke, ve njezin nepristrani povjerenik. (3) Javni biljenik je duan uskratiti slubenu radnju ako je ona nespojiva s njegovom slubenom dunou, osobito ako se njegovo sudjelovanje zahtijeva radi postizavanja oigledno nedoputenog ili nepotenog cilja. (4) Javni se je biljenik duan za vrijeme i izvan slube ponaati u skladu s potovanjem i povjerenjem koji se iskazuju njegovoj slubi. Javni biljenik ne smije dopustiti da se koji lan njegovog kuanstva ponaa na nain ili da obavlja djelatnost nespojivu s potovanjem i povjerenjem koji se ukazuju njegovoj slubi. (5) Javni biljenik ne smije posredovati u sklapanju pravnih poslova ili u svezi koje slubene radnje preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za stranku. On je duan paziti da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima. Uskrata slubenih radnji lanak 34. (1) Javni biljenik ne smije bez valjanih razloga uskratiti poduzimanje slubenih radnji. Javni biljenik je ovlaten uskratiti obavljanje odreene radnje u skladu s propisima koji ureuju obavljanje te radnje. Javni biljenik je ovlaten uskratiti obavljanje neke radnje zbog prezauzetosti. (2) Javni biljenik ne smije poduzeti nikakvu slubenu radnju s osobom za koju znade ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da poduzima ili sklopi odreeni pravni posao. (3) Ako javni biljenik posumnja da koja stranka zbog nedostatka punomoi ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlatena za poduzimanje ili sklapanje pravnog posla, duan je na to upozoriti stranke; ako one i usprkos tome zahtijevaju da se sastavi javnobiljenika isprava, javni e biljenik sastaviti ispravu, ali e u njoj navesti da je stranke upozorio na nedostatak. Sastavljanje isprava na stranom jeziku lanak 35. (1) Ako je javni biljenik istodobno i stalni sudski tuma za neki strani jezik, Ministarstvo ga moe ovlastiti da sastavlja i ovjerava prijevode sa tog jezika i na taj jezik. Smatrat e se da takvi prijevodi i ovjere potjeu od ovlatenog tumaa. (2) Sastavljati i ovjeravati prijevode, uz prethodno odobrenje Ministarstva, moe i javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik, koji je istodobno i stalni sudski tuma za neki strani jezik.
10
Izuzee lanak 36. (1) Na izuzee javnog biljenika na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o izuzeu suca u izvanparninom postupku. (2) U sluaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzee javni biljenik ovlaten je uskratiti obavljanje slubene radnje. (3) O pritubi zbog samoizuzea ili o zahtjevu za izuzee javnog biljenika odluuje sud iz lanka 34. stavka 4 ovoga Zakona. (4) Na izuzee javnobiljenikog prisjednika i vjebenika na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o izuzeu javnog biljenika, a na izuzee drugih osoba zaposlenih kod javnog biljenika pravila o izuzeu zapisniara u izvanparninom postupku. Javnobiljenika tajna lanak 37. (1) Javni biljenik je duan uvati kao tajnu ono za to je saznao u obavljanju svoje slube, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadraja pravnog posla ne proizlazi to drugo. (2) Javnobiljeniku tajnu dune su uvati i osobe zaposlene kod javnog biljenika. (3) Stranka moe javnog biljenika osloboditi dunosti uvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njenu izjavu bilo mogue pribaviti samo uz velike tekoe, javni biljenik moe traiti da ga dunosti uvanja tajne oslobodi sud iz lanka 34. stavka 4. ovoga Zakona. Prije nego to donese odluku, sud e zatraiti miljenje Komore o tome. (4) Dunost uvanja tajne postoji i nakon prestanka slube. (5) Javni biljenik ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraenog pravnog miljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje slubenih radnji, a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihova pisana zahtjeva za dostavu pojedinane i jasno odreene javnobiljenike isprave. Zabrana suradnje i politikog djelovanja lanak 38. (1) Javni se biljenik ne smije povezati s odvjetnikom ni s drugim fizikim ili pravnim osobama radi zajednikog obavljanja slubi niti koristiti isti poslovni prostor. (2) Dva ili vie javnih biljenika mogu zajedniki obavljati svoju slubu samo ako im to odobri Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog miljenja Komore. (3) Glede politikog djelovanja javnog biljenika na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o zabrani politikog djelovanja sudaca. Zabrana druge slube ili zaposlenja lanak 39. (1) Javni biljenik ne moe istovremeno biti odvjetnik. (2) Javni biljenik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj slubi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti lanom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost. (3) Ministarstvo moe, uz prethodno pribavljano miljenje Komore, dati javnom biljeniku opozivu dozvolu za obavljanje slube, za zaposlenje odnosno lanstvo iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Dok traje dozvola iz stavka 3. ovoga lanka javni biljenik ne smije sam obavljati svoju javnobiljeniku slubu. (5) Dozvola iz stavka 3. ovoga lanka nije potrebna za obavljanje slube izvritelja oporuke, steajnog upravitelja,skrbnika ili koje druge sline slube utemeljene na odluci nadlenog organa. (6) Dozvola iz stavka 3. ovoga lanka nije potrebna ni za obavljanje znanstvene, umjetnike ili predavake djelatnosti te za obavljanje dunosti u Komori i meunarodnim javnobiljenikim udrugama.
11
Pretraga ureda i pritvor lanak 40. (1) Pretraga ureda i oduzimanje isprava koje su povjerene na uvanje javnom biljeniku, novca i predmeta od vrijednosti koje je javni biljenik preuzeo radi predaje treim osobama te javnobiljenikih spisa i knjiga doputeno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izriito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog biljenika. (2) Pri pretrazi ureda mora biti nazoan predstavnik Komore. (3) Javni biljenik ne smije biti pritvoren u kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je poinio krivino kazneno djelo u obavljanju javnobiljenike slube, bez doputenja vijea trojice sudaca suda drugog stupnja na podruju kojega se nalazi sud koji vodi postupak. (4) O odreivanju pritvora sud je duan obavijestiti Komoru. Osloboenje od snaanja trokova lanak 41. (1) Ako stranka ima pravo na osloboenje od snoenja trokova postupka po pravilima Zakona o parninom postupku, moe zatraiti od suda na podruju kojega se nalazi sjedite javnog biljenika od kojega se trai poduzimanje slubene radnje, da je oslobodi od dunosti plaanja taksi za obavljanje te radnje. (2) U skladu s pravilima javnobiljenike tarife zakonom odreeni sud moe osloboditi stranku od plaanja i nagrade i naknade trokova javnom biljeniku. U tom sluaju javni biljenik, u skladu s pravilima javnobiljenike tarife, ima pravo traiti od drave plaanje nagrade i naknade trokova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odluuje zakonom odreeni sud. Odreena naknada i nagrada isplauju se iz sredstava suda. (3) Stranka moe biti, nezavisno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga lanka, osloboena od snoenja odreenih trokova pruanja javnobiljenikih usluga u skladu s opim aktima Komore. Odgovornost za tetu lanak 42. (1) Javni biljenik je duan naknaditi tetu koju je drugom prouzroio povredom svoje slubene dunosti. (2) Za prouzrokovanu tetu javni biljenik odgovara po opim pravilima za naknadu tete po kojima se odgovara za tetu koju su poinile slubene osobe. Drava ne odgovara za tetu koju poini javni biljenik. (3) Javnobiljeniki prisjednik i vjebenik odgovaraju kao i javni biljenik za tetu koju prouzroe povredom slubene dunosti pri samostalnom obavljanju kakve radnje u skladu s ovim Zakonom. Javni biljenik odgovara solidarno s javnobiljenikim prisjednikom i vjebenikom ako ih je ovlastio da samostalno obave radnju. Javni biljenik ima pravo regresa prema javnobiljenikom prisjedniku i vjebeniku po opim pravilima o regresnoj odgovornosti slubenih osoba. Za tetu koju prouzroe javnobiljeniki prisjednik i vjebenik drava ne odgovara.
12
Glava etvrta OPE ODREDBE O JAVNOBILJENIKIM ISPRAVAMA

Nain pisanja javnobiljenike isprave lanak 43. (1) Javnobiljenike isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehanikog pisanja, jasno i itko. Isprave se smiju pisati runo samo iznimno, i to trajnom tintom. (2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobiajene ili ope poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit e se crtama. (3) Poblia pravila o obliku, nainu pisanja i obiljeavanja odredit e Ministar posebnim pravilnikom. Potpisivanje javnobiljenikih isprava lanak 44. (1) Javni biljenik je duan javnobiljeniku ispravu vlastoruno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit e svoj slubeni peat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog biljenika, stavljaju se i potpisi sudionika koji su sudjelovali u sastavljanju isprave. (2) Ako sudionik ne zna pisati, to e se u ispravi naznaiti. Ako sudionik ne moe pisati, u ispravi e se naznaiti i razlog tome. (3) Ako stranka ne zna ili ne moe pisati, pozvat e se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili jo jedan javni biljenik, pred kojima e ona svojeruno staviti na ispravu svoj rukoznak, dok e njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni biljenik, oznaavajui sebe kao potpisnika imena stranke. Javni biljenik je duan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazoni svjedoci odnosno drugi javni biljenik i to e upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatrai sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog biljenika, stavit e, ako to moe, na ispravu svoj rukoznak, dok e njeno ime potpisati javni biljenik oznaavajui sebe kao potpisnika imena stranke. Brojevi u javnobiljenikoj ispravi lanak 45. (1) Brojevi u javnobiljenikoj ispravi ispisivat e se i slovima. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati prigodom sastavljanja popisa, isprava o nasljednoj diobi, likvidiranja rauna, isprava o procjeni i o javnoj prodaji. (3) U ispravama o diobi, likvidacijama i raunima slovima e se ispisati konani iznosi kao i oni iznosi koje stranke potrauju jedna od druge. U ispravama o procjeni slovima e se ispisati rezultati procjene, a u ispravama sastavljenim o javnoj prodaji (drabi) nekretnina posljednja ponuda. (4) Datum na javnobiljenikoj ispravi ispisat e se i slovima. (5) Brojevi zemljinoknjinih uloaka i estica, povrina estica te kuni brojevi pisat e se samo brojevima. (6) Prigodom pozivanja na koju drugu ispravu te na odredbe zakona i drugih propisa, datum i brojevi pisat e se samo brojevima. Izmjene i dopune u javnobiljenikoj ispravi lanak 46. (1) U javnobiljenikoj ispravi ne smije biti rijei ili znakova iznad teksta isprave, meu recima ili uz rub teksta. Svaka rije, znak ili potpis koji se nalaze iznad, izmeu redaka teksta ili pokraj teksta smatrat e se nepostojeim. (2) Ako se u ispravi moraju izvriti izmjene ili dopune, to e se uiniti na kraju isprave, time da mora biti odreeno naznaeno na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnose. Izmjene i dopune potpisat e stranke i javni biljenik, ako su one unijete u ispravu nakon to je ona potpisana.
13
Brisanje i precrtavanje lanak 47. (1) U ispravi se ne smije nita izbrisati. (2) Ako treba koju rije precrtati, to e se uiniti tako da ona ostane itka. Broj precrtanih rijei napisat e se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih rijei. Takvu napomenu stranke e potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi (lanak 46.). Isprava od vie stranica ili araka lanak 48. (1) Ako se javnobiljenika isprava sastoji od vie stranica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobiljeniki upisnik, i broj pod kojim je upisana. (2) Ako se isprava sastoji od vie araka, javni e biljenik sve arke jamstvenikom (vrpcom) proiti, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani privrstiti stavljanjem naljepnice, s otiskom iga na ispravi. Na takav e se nain s ispravom spojiti i prilozi za koje zakon odreuje da e se prikljuiti javnoj ispravi, te punomoi i drugi prilozi ako je to mogue. Ako se prilozi ne mogu priiti, oni moraju imati oznaku da su prilozi i na njih se mora staviti poslovni broj isprave. (3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka javni biljenik i stranke parafirat e svaku stranicu isprave. Isprava bez potpisa i peata lanak 49. (1) Isprava koju je sastavio javni biljenik bez njegova peata i potpisa nema snagu javne isprave. (2) Ako ovim Zakonom nije to drugo odreeno, utjecaj drugih povreda odredaba ovog Zakona o obliku i nainu sastavljanja javnobiljenikih isprava na njihovu vjerodostojnost ocjenjivat e sud po slobodnoj ocjeni. uvanje i izdavanje isprava lanak 50. (1) Ako ovim Zakonom nije to drugo odreeno, javnobiljenike isprave uvat e onaj javni biljenik koji ih je sastavio, dok e se strankama izdavati otpravci. (2) Izvornik javnobiljenike isprave moe se izdati samo ako na to pristanu sve stranke. Takav pristanak treba biti potvren javnobiljenikom ispravom. (3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka javni biljenik e pored javnobiljenike isprave koja potvruje pristanak stranaka uvati i ovjereni prijepis izdane javnobiljenike isprave, a u poslovnom e upisniku zabiljeiti kada i kome je izvornik izdan. (4) Izvornici izvrnih javnobiljenikih spisa i javnobiljenikih akata o izjavama za sluaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu u skladu s posebnim propisima. Privremeno izdavanje isprava lanak 51. (1) Osim u sluajevima odreenim posebnim zakonom u kojima je duan svjedoiti usprkos dunosti uvanja tajne, javni biljenik moe privremeno izdati javnobiljenike isprave samo sudu ili Komori kada oni, u postupku obavljanja nadzora, to zatrae pismenim nalogom. Sud i Komora duni su javnom biljeniku izdati pismenu potvrdu o primitku isprave. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka javni e biljenik na mjesto izdane isprave umetnuti list na kojemu e zabiljeiti predmet, imena stranaka, datum i poslovni broj spisa, dan kada je spis poslao sudu ili Komori i broj naloga na temelju kojega je spis poslao. Uz list e priiti potvrdu o primitku te prijepis isprave koju je poslao. (3) Sud i Komora moraju bez odgaanja omoguiti javnom biljeniku da sastavi i izda otpravak isprave koja se kod njih nalazi.
14
Sudjelovanje vie javnih biljenika lanak 52. (1) Ako su pri sastavljanju javnobiljenike isprave sudjelovali dva ili vie javnih biljenika, svi oni odgovaraju za potivanje zakonskih propisa. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka raspravu e voditi, ispravu sastaviti i uvati onaj javni biljenik kojemu su se stranke obratile radi obavljanja odreenog posla. Ako su se pojedine od stranaka obratile razliitim javnim biljenicima, te e radnje, ako se javni biljenici drugaije ne sporazumiju, obaviti biljenik u uredu kojega ispravu treba sastaviti. (3) Sastavljenu ispravu potpisat e svi javni biljenici koji su sudjelovali u njenom sastavljanju. Peat na ispravu stavit e samo onaj javni biljenik koji je vodio raspravu.
Glava peta POSEBNE ODREDBE O OVLASTIMA I POSLOVANJU JAVNIH BILJENIKA

1. Javnobiljeniki akti o pravnim poslovima
Pravni poslovi za koje je potreban javnobiljeniki akt lanak 53. (1) Javnobiljeniki akt potreban je osobito za pravnu valjanost: 1) ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, 2) darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca, 3) svih pravnih poslova meu ivima koje osobno poduzimaju gluhi koji ne znaju itati ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajue propise mjeninog i ekovnog prava. (2) Odredbe stavka 1. toke 3. ovoga lanka ne odnose se na pravne poslove ija vrijednost ne prelazi 50.000,00 kuna. (3) Odredbama stavka 1. ovoga lanka ne dira se u odredbe ovoga ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni biljenik. Ovrnost javnobiljenikog akta lanak 54. (1) Javnobiljeniki akt je ovrna isprava ako je u njemu utvrena odreena obveza na inidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadri izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta moe radi ostvarenja dune inidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha. (2) Na temelju javnobiljenikog akta koji sadri obvezu da se osnuje, prenese, ogranii ili ukine koje zemljino knjino pravo moe se neposredno provesti upis u zemljine knjige ako je obvezanik izriito na to pristao u tom aktu. (3) Na temelju javnobiljenikog akta, na temelju kojega je u zemljinim knjigama upisana hipoteka na odreenoj nekretnini, moe se neposredno traiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraivanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dunik na to u tom aktu izriito pristao. (4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije odreen kalendarski, za ovrnost javnobiljenikog akta, ako se stranke u tom javnobiljenikom aktu nisu drugaije dogovorile, potrebno je da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije mogue, pravomonom presudom donesenom u parninom postupku utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok. (5) Ako je javnobiljeniki akt iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka sastavljen na temelju punomoi ili ovlasti moraju punomo ili ovlast koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobiljeniki ovjereni i priloeni u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. (6) Isti uinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga lanka ima i privatna isprava koju je javni biljenik potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadri izjavu obveznika iz stavka 1. ovoga lanka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje e obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, moe unijeti i javni biljenik.
15
(7) U sluajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga lanka javni e biljenik, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj ovrnosti. Ovrha na temelju javnobiljenikog akta lanak 55. (1) Ovrnost javnobiljenikog akta moe se pobijati po odredbama Ovrnog zakona. (2) Sud e obustaviti ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobiljenikog akta nisu potivani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao ovran. Nazonost stranaka pri sastavljanju javnobiljenikih akata lanak 56. (1) Osim zakonom odreenih, svi drugi ugovori mogu se pred javnim biljenikom sastaviti u obliku javnobiljenikog akta, i bez istodobno nazonosti svih ugovaratelja, tako da javni biljenik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat. U ponudi se mora navesti odreeno vrijeme, kalendarski utvreno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobiljenikim aktom. Ako se to ne uini u odreenom roku, smatrat e se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobiljenikog akta. (2) Pravno je valjan i javnobiljeniki akt sastavljen u nazonosti samo nekih ugovaratelja ako je u aktu naznaeno da svi ugovaratelji nisu bili istodobno nazoni, uz uvjet da su svi ugovaratelji akt potpisali pred javnim biljenikom koji ga je sastavio, te da su u odnosu na sve ugovaratelje u potpunosti potivane odredbe lanka 57. i 58. ovoga Zakona. (3) Akte o ponudi i prihvatu ne mora sastaviti isti javni biljenik. U takvom sluaju morat e drugi javni biljenik svoj akt o prihvatu ponude poslati na uvanje onom javnom biljeniku koji je utvrdio ponudu. Postupak pri sastavljanju javnobiljenikog akta lanak 57. Pri sastavljanju javnobiljenikog akta javni biljenik mora, ako je to mogue, ispitati da li su stranke sposobne i ovlatene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji .Javni biljenik e izjave sudionika potpuno jasno i odreeno sastaviti pismeno i onda sam proitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadraj javnobiljenikog akta odgovara volji stranaka. Prilozi e se proitati samo na zahtjev stranaka, to se utvruje i u samom javnobiljenikom aktu. Upozorenja strankama lanak 58. Ako stranke hoe da se u javnobiljeniki akt unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili koje ne bi bile pravno valjane ili bi se mogle pobijati, ili ne bi imale namjeravani uinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka oteti, javni e biljenik upozoriti na to sudionike i dati im odgovarajue pouke. Ako oni ipak ostanu kod tih izjava, unijet e ih u javnobiljeniki akt, ali e u tom aktu posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava. Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava lanak 59. ( 1) Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz lanka 53. ovoga Zakona, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog biljenika. Za zasnivanje osiguranja trabine ureene zakonom, dovoljno je da privatnu ispravu potvrdi obveznik. Potvrena isprava ima snagu javnobiljenikog akta, a ako je sastavljena po propisima lanka 54. ovoga Zakona ima snagu i ovrnog javnobiljenikog akta. (2) Javni e biljenik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama lanka 34., 57. i 58. ovoga Zakona i ako za to ne nae zapreka potvrdit e je. (3) Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobiljenike isprave (lanak 43. do 48) i propisima o sadraju javnobiljenikog akta (lanka 69. stavka 1. toke 2., 4. i 6.), te ako su ju potpisali sudionici iz lanka 69. stavka 1. toke 2.) ovoga Zakona, ona e se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobiljenikog akta na taj nain to e se na ispravu staviti posvjedoenja navedena u lanku 69. toki 1., 3. i 5. ovoga Zakona. (4) Ako privatna isprava po svom obliku i sadraju ne odgovara zahtjevima iz stavka 3. ovoga lanka, potvrda e se izvriti sastavljanjem posebnog javnobiljenikog akta. Privatna se isprava u tom sluaju mora proiti s javnobiljenikim aktom, i
16
smatrat e se sastavnim dijelom i dopunom javnobiljenikog akta. U tom sluaju privatnu ispravu potpisuje i javni biljenik i svjedoci. Utvrivanje istovjetnosti lanak 60. (1) Ako javni biljenik ne poznaje sudionike osobno i po imenu, njihovu istovjetnost utvrdit e osobnom iskaznicom ili putovnicom. Ako ni to nije mogue, njihovu istovjetnost mora posvjedoiti koji drugi javni biljenik ili dva svjedoka istovjetnosti. (2) U ispravi javni e biljenik navesti da li poznaje sudionike odnosno na koji je nain utvrdio njihovu istovjetnost, uz tono navoenje imena, zanimanja i prebivalita svjedoka istovjetnosti, datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrivanje istovjetnosti i vlasti koja je tu ispravu izdala. Svjedoci istovjetnosti lanak 61. (1) Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetne osobe koje javni biljenik osobno poznaje ili iju istovjetnost moe utvrditi na temelju neke od isprava navedenih u lanku 60. ovoga Zakona. (2) Svjedok istovjetnosti moe biti i svjedok akta i osoba iz lanka 64 stavka 1. toke 4. ovoga Zakona. Osobe za koje se znade da se uz nagradu bave posvjedoenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti. (3) Javni e biljenik u svakom sluaju na prikladan nain ispitati svjedoke istovjetnosti o osobama istovjetnost kojih se utvruje, a trait e i potpis osobe koje se istovjetnost treba utvrditi, i to radi toga da bi se uvjerio u istovjetnost te radi toga da bi provjerio da li se moe vjerovati svjedocima istovjetnosti. Svjedoci akta (Pozvani svjedoci) lanak 62. (1) Dva su svjedoka potrebna pri sastavljanju javnobiljenikog akta kad je koji od sudionika gluh, nijem ili gluhonijem. (2) U ostalim sluajevima ovisit e o javnom biljeniku i strankama da li e pri sastavljanju javnobiljenikog akta biti pozvani svjedoci akta. (3) Umjesto dvaju svjedoka akta moe se pozvati bilo koji drugi javni biljenik ili javnobiljeniki prisjednik kod drugoga javnog biljenika. Tko moe biti svjedok akta lanak 63. (1) Svjedoci akta moraju biti punoljetni i znati, osim ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno (lanak 68., stavak 3.), slubeni jezik. Barem jedan od svjedoka mora znati itati i pisati. (2) Istovjetnost svjedoka akta utvruje se na nain predvien u odredbama lanka 60. ovoga Zakona. Tko ne moe biti svjedok akta lanak 64. Ne mogu biti svjedoci akta: 1) osobe koje ne mogu valjano svjedoiti uslijed svojih duevnih ili tjelesnih nedostataka, 2) osobe koje su zaposlene kod javnog biljenika ili su u njegovoj slubi, 3) osobe koje mogu imati kakvu korist od posla ije sklapanje posvjedouju, 4) osobe koje su sa strankom ili s onim koji bi po javnobiljenikom aktu trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim javnim biljenikom, u odnosu zbog kojega se moe traiti izuzee javnog biljenika.
17
Nazonost svjedoka akta lanak 65. (1) Ako zakon to drugo ne odreuje, moraju svjedoci akta ili drugi javni biljenik, ili javnobiljeniki prisjednik kod drugoga javnog biljenika, biti nazoni najkasnije kada stranke javnobiljeniki akt potpisuju, to e biti naznaeno u aktu, osim ako stranke izriito ne zahtijevaju da isti budu nazoni i prilikom itanja akta. (2) Ako svjedoci akta ili drugi javni biljenik, ili javnobiljeniki prisjednik kod drugoga javnog biljenika, nisu bili nazoni u vrijeme itanja javnobiljenikog akta, stranke pred njima prije potpisivanja javnobiljenikog akta moraju izjaviti da su akt proitale ili da im je bio proitan i da odgovara njihovoj volji, to e se naznaiti u javnobiljenikom aktu. (3) Ako je koja od stranaka gluha ili nijema, svjedoci akta ili drugi javni biljenik, ili javnobiljeniki prisjednik kod drugoga javnog biljenika, moraju biti nazoni kada stranke daju izjave o raspolobama koje e se unijeti u javnobiljeniki akt, zatim prigodom itanja cijelog akta strankama, ili kad ga oni sami itaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju javnobiljeniki akt, to e se sve naznaiti u javnobiljenikom aktu. Pismeni gluhi i nijemi sudionici lanak 66. (1) Gluhi sudionik koji zna itati mora sam proitati akt i izriito izjaviti da ga je proitao i da odgovara njegovoj volji. (2) Nijemi ili gluhonijemi sudionik koji zna itati i pisati mora na javnobiljenikom aktu svojeruno napisati da ga je proitao i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u javnobiljeniki akt ispred potpisa. (3) U javnobiljenikom aktu mora biti naznaeno da se postupilo prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka. Nepismeni gluhi i nijemi sudionici lanak 67. (1) Ako gluhi sudionik ne zna itati ili ako nijemi ili gluhonijemi sudionik ne zna itati i pisati, mora se osim svjedoka akta pozvati i jedna osoba njegova povjerenja koja se s njime moe znacima sporazumjeti. Ta osoba mora imati svojstva svjedoka akta i ne mora znati itati i pisati. Ta osoba moe biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom osobom, ako nije osobno zainteresirana u pravnom poslu koji je predmet javnobiljenikog akta. (2)Javni se je biljenik duan na prikladan nain uvjeriti da li se osoba povjerenja doista znade znacima sporazumjeti s gluhim, nijemim ili gluhonijemim sudionikom i u javnobiljenikom e aktu navesti da se je u to uvjerio. Tumai lanak 68. (1) Ako koji od sudionika ne zna slubeni jezik, mora se pozvati stalni sudski tuma. U javnobiljenikom aktu e se naznaiti da se je tako postupilo. (2) Tuma moe biti i namjetenik javnog biljenika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta. (3) Tuma nije potreban ako javni biljenik ili prisjednik vladaju jezikom kojim se slui i sudionik. (4) Kad je tuma potreban, javni e biljenik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na slubenom jeziku sastaviti akt, koji e tuma prevesti sudionicima. Ako to sudionici trae, prijevod akta na jezik sudionika napisat e se i saiti uz javnobiljeniki akt. Sadraj javnobiljenikog akta lanak 69. (1) Javnobiljeniki akt mora sadravati: 1) podatke o javnim biljenicima koji sudjeluju u sastavljanju akta (prezime i ime, njihovo javnobiljeniko svojstvo i sjedite), 2) podatke o sudionicima: o fizikim osobama (osobno i roeno ime, adresa prebivalita, datum roenja), a o pravnim osobama (matini broj subjekta MBS, iz sudskog registra ili broj drugog registra i sjedite), 3) naznaku naina na koji je utvrena istovjetnost osoba pod tokom 2.), 4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoi i priloga,
18
5) napomenu da je javnobiljeniki akt sudionicima proitan ili da su odrane one formalnosti koje po ovom zakonu zamjenjuju itanje akta (lanak 66. stavak 2., lanak 67. stavak 1., lanak 68.), 6) dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena, 7) potpis osoba pod tokom 1. i 2., slubeni peat javnog biljenika koji je sastavio javnobiljeniki akt. (2) Ako je javnobiljeniki akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinaen drugim javnobiljenikim aktom, to e se zabiljeiti na izvorniku javnobiljenikog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji uva javni biljenik. Posljedice povrede pravila o sastavljanju javnobiljenikog akta lanak 70. (1) Javnobiljeniki akt pri ijem sastavljanju nisu potivani zahtjevi iz odredaba lanka 59., lanka 60. stavka 1., lanka 61. stavka 1., lanka 62. stavka 1., lanka 63. stavka 1. glede poznavanja slubenog jezika, lanka 64. do 68. i lanka 69. stavka 1. toke 5., 6. i 7. ovoga Zakona nema snagu javne isprave. (2) Sud e ocijeniti da li i u kojoj mjeri povrede odredaba lanka 60., stavka 1. reenica druga, lanka 61., lanka 62. stavka 2. i 3., lanka 63., osim ako se ne radi o upotrebi slubenog jezika, te lanka 69. stavka 1. toke 1. do 4. i stavka 2. ovoga Zakona oduzimaju ili umanjuju vjerodostojnost javnobiljenikog akta. Punomoi i prilozi lanak 71. (1) Sudionici mogu javnobiljenikom aktu priloiti punomoi i druge priloge u izvorniku ili prijepisu, ali ako ih izdatnik nije potvrdio u javnobiljenikom aktu, samim prilaganjem ne mogu dobiti veu vjerodostojnost nego to su je ranije imali. (2) Priloge koje sudionici nisu potpisali i koji nisu javne isprave moraju potpisati sudionici, eventualni svjedoci akta ili drugi javni biljenik.
2. Sastavljanje javnobiljenikog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima

Uinak, oblik i nain sastavljanja javnobiljenikog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima lanak 72. Uinak, oblik i nain sastavljanja javnobiljenikih akata o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima uredit e se posebnim zakonom.
3. Posvjedoenje (potvrivanje) injenica i izjava

Uinak javnobiljenikog posvjedoenja lanak 73. Javni biljenik izdaje potvrde prema odredbama ovog odsjeka. Te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave samo ako odgovaraju odredbama lanka 74. do 92. ovoga Zakona. Ovjera prijepisa lanak 74. (1) Javni biljenik je ovlaten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slae s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit e samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave. (2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraivanju rijei. Ako su u ispravi neka mjesta preinaena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri e se navesti i je li isprava poderana, oteena, ili inae po vanjskom obliku oito sumnjiva. (3) Javni biljenik mora tono usporediti prijepis isprave s njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slau, potvrdit e to na samom prijepisu, a uz to e navesti da je to prijepis izvorne isprave, ili da je to prijepis ovjerenog prijepisa izvorne isprave, ime je pisan
19
izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehanikim ili kemijskim sredstvom, odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i tambilja i ta e se injenica takoer navesti u potvrdi. U potvrdi e se navesti i osobno ime i adresa prebivalita stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom biljeniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni e biljenik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome usporeivao. (4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona e se unijeti u prijepis. (5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani. (6) S prijepisom je po ovom zakonu izjednaena preslika isprave. (7) Kad se ovjerava preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili ovjerene preslike izvorne isprave, u potvrdi e se samo navesti da je to preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili preslika ovjerene preslike izvorne isprave, te osobno ime i adresa prebivalita stranke, koja je javnom biljeniku pokazala ispravu ija se preslika ovjerava, a ako stranka izvornu ispravu nije donijela sa sobom, javni e biljenik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila u trenutku kada je s njom usporeivala njezinu presliku. Ovjere izvoda iz trgovakih i poslovnih knjiga lanak 75. (1) Pri ovjeri izvoda iz trgovakih ili poslovnih knjiga javni biljenik e usporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisat e na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slae s odgovarajuim stavkama izvorne knjige. U izvodu e se naznaiti datum pregleda trgovake odnosno poslovne knjige. Ovjere prijevoda lanak 76. (1) Javni biljenik, javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik, koji je za to ovlaten (lanak 35.), ovjerit e tonost prijevoda koji je on sam nainio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan. (2) Svoju ovjeru stavit e na prijevod, koji e, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili e ga proiti s izvornikom na nain propisan u lanku 48. ovoga Zakona. Ovjera potpisa (legalizacija) lanak 77. (1) Javni biljenik moe potvrditi da je stranka u njegovoj nazonosti svojeruno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je ve na pismenu, pred njim priznala kao svoj. (2) Istovjetnost stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama lanka 60. i 61. ovoga Zakona. (3) Ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit e se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je nain utvrena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i slubeni peat javnog biljenika. Ostali primjerci istog pismena ovjeravaju se po pravilima za ovjeru prijepisa (lanak 74.). (4) Pri ovjeri potpisa javni se biljenik treba upoznati sa sadrajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama; on nije odgovoran za sadraj pismena niti je duan ispitivati da li su sudionici ovlateni na dotini posao. (5) Javni biljenik moe ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na slubenom jeziku. (6) Ako je sudionik slijep ili ako ne zna itati, javni e mu biljenik proitati pismeno prije nego to ovjeri potpis ili rukoznak. Ako javni biljenik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno e proitati stalni sudski tuma, to e se navesti u ovjeri. (7) Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika koje pravne osobe ili javnog tijela, javni biljenik moe u ovjeri potvrditi da se je ta osoba potpisala za pravnu osobu ili javno tijelo samo ako je on prethodno utvrdio da je ta osoba to ovlatena uiniti. Potvrda o vremenu kad je isprava predoene lanak 78. (1) Vrijeme kad je isprava javnom biljeniku ili u njegovoj nazonosti kojoj drugoj osobi predoena, potvrdit e se na samoj ispravi uz tonu naznaku dana, mjeseca, godine, a, ako to stranka zahtijeva, i sata.
20
(2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i istovjetnost osobe koja je pismeno predoila i osobe kojoj je ono predoeno. U potvrdi e se naznaiti na koji je nain utvrena istovjetnost tih osoba. Potvrda da je netko iv lanak 79. (1) Javni biljenik moe potvrditi da je netko iv ako ga osobno i po imenu poznaje ili ako je njegovu istovjetnost utvrdio na nain odreen u lanku 60. i 61. ovoga Zakona. (2) U izvorniku isprave, koji e se stranci izdati, potvrdit e se da je ta osoba bila pred javnim biljenikom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata kad se to dogodilo, i kako je utvrena njena istovjetnost. Potvrda o ovlasti za zastupanje lanak 80. (1) Javni biljenik je ovlaten izdati potvrdu o ovlasti za zastupanje ako ta ovlast proizlazi iz trgovakog ili slinog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda. (2) Javni biljenik smije potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi e se naznaiti dan uvida u registar odnosno dan izdavanja izvoda iz registra. Potvrde o drugim injenicama iz registara lanak 81. (1) Javni biljenik moe izdati potvrdu o postojanju ili sjeditu neke pravne osobe, o promjeni tvrtke, o statusnim promjenama ili drugim pravno vanim injenicama ako one proizlaze iz kojeg javnog registra. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka javni biljenik je duan postupiti na nain predvien u lanku 80. stavka 2. ovoga Zakona. Upisnik o ovjerama i potvrdama lanak 82. (1) O slubenim radnjama po odredbama lanka 59. i 74. do 81. ovoga Zakona nee se, u pravilu, napisati posebni zapisnici, ve e se o tome te o izdanim ovjerama i potvrdama voditi poseban upisnik o ovjerama i potvrdama. Sudionici i svjedoci moraju potpisati ono to je uneseno u upisnik. (2) Ako je to potrebno, moe se o slubenim radnjama iz stavka 1. ovoga Zakona napisati i poseban zapisnik koji e potpisati sudionici i svjedoci, to e se naznaiti u upisniku. Priopenje izjava lanak 83. (1) Javni biljenik moe, na zahtjev jedne stranke koja time eli postii kakav uinak, drugoj stranci na naznaenoj adresi priopiti usmenu ili pisanu opomenu, otkaz, ponudu i drugu izjavu. Sa priopenjem moe se spojiti i poduzimanje pravne radnje koju javni biljenik po nalogu jedne stranke treba izvriti prema drugoj, npr. ponudu plaanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari. (2) Javili biljenik e o zahtjevu stranke sastaviti zapisnik i u njemu e doslovno navesti izjavu koju treba priopiti, zatim predmet, vrstu, mjesto i vrijeme pravne radnje koju tom prigodom treba obaviti. Zapisnik mora potpisati i stranka. (3) Sa zapisnikom iz stavka 2. ovoga lanka javni e se biljenik uputiti na naznaeno mjesto protivnoj stranci, kojoj e priopiti to mu je naloeno i poduzet e odnosnu pravnu radnju. Javni e biljenik to potvrditi u nastavku zapisnika. (4) Odgovor protivne stranke unijet e se u zapisnik samo ako ona to zatrai ili dopusti. U tom sluaju protivna je stranka duna potpisati zapisnik (lanak 44). Primanje izjava pod prisegom lanak 84. Javni biljenik je ovlaten koga zaprisegnuti ili primiti izjavu pod prisegom samo ako je to prema pravu neke strane zemlje ili prema odluci stranog tijela ili inae radi ostvarivanja prava u inozemstvu potrebno.
21
Potvrda o izvrenom priopenju lanak 85. (1) Javni e biljenik o uinjenom priopenju izdati potvrdu stranci koja je zatraila slubenu radnju, a i protivnoj stranci ako ona to zatrai. (2) U potvrdi e se navesti: imena obiju stranaka, dan, mjesec i godina, a ako to bude potrebno i sat priopenja; te obiljeja poduzete radnje. Odgovor protivne stranke moe se u potvrdu unijeti samo ako je taj odgovor unijet u zapisnik i ako ga je protivna stranka potpisala. (3) Javni e biljenik, sukladno odredbama lanka 60. i 61. ovoga Zakona, kad je god to mogue utvrditi istovjetnost stranke koja je zatraila slubenu radnju javnobiljenikog priopenja, a i stranke kojoj je to priopenje namijenjeno, i u tom e sluaju, u zapisniku i u potvrdi navesti nain na koji je istovjetnost utvrena. Odbijanje suradnje lanak 86. Ako javni biljenik u postupanju po lanku 83. stavku 3. ovoga Zakona ne nae na oznaenom mjestu stranku kojoj treba priopiti izjavu ili ako mu ona ne dopusti pristup, ili ako ga odbije sasluati, javnobiljeniku radnju priopenja izjave obavit e upuivanjem onoga to joj je imao priopiti, u pisanom obliku preporuenom potanskom poiljkom. Pismeni zahtjev za poduzimanje radnje lanak 87. Zahtjev da se priopi izjava i poduzme pravna radnja moe se javnom biljeniku uputiti i pismeno te putem brzojava ili dalekopisaa. Pismo i drugi oblik pismenog priopenja zamjenjuje zapisnik iz lanka 83. stavka 2. ovoga Zakona i sait e se s posebnim zapisnikom koji e javni biljenik nainiti o radnji iz lanka 83., stavka 3. ovoga Zakona. U potvrdi e se naznaiti kojim je oblikom pismenog priopavanja zahtjev postavljen. Potvrda o pismenim priopenjima lanak 88. Javni biljenik moe izdati potvrdu o tome da je kojoj stranci, ma gdje ona stanovala ili imala sjedite, pismom ili drugim oblikom pismenog priopavanja, poslao priopenje izvjesnog sadraja. U tom sluaju javni e biljenik u zapisniku o tome te u potvrdi navesti: prezime i ime (naziv) i adresu stranke koja je to zahtijevala, doslovni sadraj priopavanja, te doslovni prijepis adrese na koju je priopenje poslato. Dokaz o upuivanju poruke privrstit e se uz zapisnik. Potvrivanje zakljuaka skuptine i sjednica drugih tijela lanak 89. (1) Ako je javni biljenik pozvan da potvrdi (posvjedoi) zakljuke skuptine ili sjednice nekog drugog tijela pravnih osoba, u zapisnik e unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim e opisati sve to se u njegovoj nazonosti dogaalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to vano za prosuivanje pravilnosti postupka, a posebno zakljuke donijete na sjednici. On e potvrditi i sve drugo to je zakonom propisano. (2) Javni e biljenik, sukladno odredbama lanka 60. i 61. ovoga Zakona, utvrditi istovjetnost osobe koja je predsjedala sjednici, a drugih osoba koje su bile nazone samo na njihov zahtjev i u zapisnik e se navesti kako je njihova istovjetnost utvrena. Potvrivanje (posvjedoenje) injenica lanak 90. (1) Na zahtjev zainteresiranih osoba javni biljenik moe potvrditi i druge injenice pored onih navedenih u prethodnim lancima ovoga Zakona koje su se pred njim dogodile, poput rasprava o ponudama, drabe, drijebanja izjave osoba o injenicama i stanja za koje je javni biljenik sam ili uz sudjelovanje strunih osoba saznao. (2) O potvrivanju iz stavka 1. ovoga lanka javni e biljenik sastaviti zapisnik, u kojem e navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih sudionika te toan opis onoga to se u njegovoj nazonosti dogodilo ili to je inae utvrdio. Zapisnik e potpisati svi sudionici. Ako koji od sudionika odbije potpisati zapisnik, javni e biljenik to naznaiti u zapisniku. (3) U zapisniku iz stavka 2. ovoga lanka posebno e se naznaiti kako je utvren identitet sudionika dogaaja na koji se posvjedoenje odnosi.
22
Protesti lanak 91. (1) Protestiranje mjenica i voenje protestnih upisnika obavljat e se po propisima mjeninih propisa. (2) Propisi iz stavka 1. ovoga lanka primjenjivat e se na odgovarajui nain i prigodom protestiranja ekova i drugih vrijednosnih papira. Propisi o sudskim postupcima lanak 92. Odredbama ovog odsjeka ne dira se u propise kojima se ureuje nadlenost i postupak sudova za poduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.
4. Izdavanje otpravaka, potvrda (svjedodbi, uvjerenja), prijepisa i izvoda

Nadlenost za izdavanje lanak 93. (1) Dok javni biljenik uva isprave, na zahtjev bilo koje stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju tih isprava, ili pak njezinom nasljedniku, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno, izdat e se otpravak ili prijepis isprave, ili izvod iz isprave, odnosno odgovarajua potvrda o injeninom stanju koje proizlazi iz isprave. Osobama u svezi kojih je isprava sastavljena ili ovjerena, koje kao stranke nisu neposredno sudjelovale kod javnog biljenika, a i treim osobama, javni biljenik je ovlaten takvu ispravu izdati samo po odobrenju one stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju isprave ili pak po odobrenju njezinog nasljednika. Javni biljenik, bez ovjere isprave, strankama ne smije izdavati prijepise (preslike) isprava koje sam uva. (2) Ako javni biljenik prestane uvati sam svoje isprave, izdavanje isprava iz stavka 1. ovoga lanka obavljat e vritelj dunosti, a ako se one nalaze u sudskoj arhivi, sud u ijoj se arhivi nalaze. Ope odredbe o izdavanju otpravaka i prijepisa lanak 94. (1) Kad se po odredbama ovoga Zakona izdaje otpravak ili prijepis javnobiljenikog akta na njemu e se naznaiti da je usporeen s izvornikom ili prijepisom koji uva javni biljenik, zatim da je to otpravak ili prijepis (ovjereni, potpuni ili u izvodu), a ako je prijepis, i koji je po redu. (2) Ako je izvornik javnobiljenikog akta izdan (lanak 50.), ne moe se vie o njemu izdati otpravak nego samo prijepis. Otpravci javnobiljenikih akata o pravnim poslovima meu ivima lanak 95. (1) Ako u javnobiljenikom aktu nije to drugo odreeno, otpravak javnobiljenikog akta moe se izdati samo: 1) osobama koje su u ispravi sadrani pravni posao sklopile u svoje ime, 2) osobama u ime kojih je taj pravni posao sklopljen; 3) osobama u korist kojih je taj pravni posao sklopljen, 4) pravnim sljednicima osoba pod 1. do 3. ovoga lanka. (2) Otpravkom u smislu ovoga Zakona smatra se potpuni prijepis javnobiljenikog akta koji je oznaen kao otpravak i koji u pravnom prometu zamjenjuje izvornik javnobiljenikog akta.
23
Ponovno izdavanje otpravka lanak 96. (1) O ovrnom javnobiljenikom aktu moe se, osim sluajeva navedenih u sljedeem stavku ovoga lanka, svakoj od osoba navedenih u lanku 95. ovoga Zakona izdati samo jedan otpravak. (2) Ponovni otpravak takvog akta moe se izdati samo: 1) ako sve osobe iz lanka 95., toke 1. i 2. ovoga Zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu; taj pristanak mora biti posvjedoen biljekom na samom javnobiljenikom aktu, potpisanom od stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja e se priloiti javnobiljenikom aktu, 2) ako je ranije izdani otpravak zbog kojeg nedostatka vraen javnom biljeniku ili ako je amortiziran, 3) ako sud na ijem podruju javni biljenik ima svoje sjedite, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda ponovni otpravak. Takvu e naredbu sud izdati ako stranka uini vjerojatnim da joj je potreban ponovni otpravak, a nema opravdane sumnje da e novi otpravak zloupotrijebiti. Sud moe prije odluke sasluati sudionike. Ako se naredi ponovno izdavanje otpravka, o tome e se obavijestiti sudionici i javni biljenik. Protiv naredbe kojom se dozvoljava izdavanje otpravka nije doputen pravni lijek. Protiv rjeenja kojim je zahtjev odbijen podnositelj zahtjeva moe podnijeti albu u roku petnaest dana od dana dostave rjeenja. (3) Javni e biljenik stranci izdati ponovni otpravak neizvrnog javnobiljenikog akta o pravnim poslovima meu ivima, ako ona uini vjerojatnim da joj je on potreban. Ako javni biljenik posumnja da bi se novi otpravak mogao zloupotrijebiti, uputit e stranku da postupi u skladu s odredbom stavka 2. toka 3. ovoga lanka. (4) Kad se izda ponovni otpravak, naznait e se u biljeki (klauzuli) o ovjeri (lanak 103.) da je to drugi, trei ili daljnji otpravak, te razlog zbog kojega je ponovni otpravak izdan. Prijepisi javnobiljenikih akata o pravnim poslovima meu ivima, njihovo izdavanje i razgledavanje lanak 97. (1) Prijepisom u smislu ovoga Zakona smatra se ovjereni prijepis javnobiljenikog akta koji je kao takav oznaen i koji potvruje da je u vrijeme ovjere izvornik postojao. (2) Ako u samom javnobiljenikom aktu nije to drugo odreeno, ovjereni i obini prijepisi javnobiljenikog akta o pravnim poslovima meu ivima, mogu se izdavati sudionicima, korisnicima, zakonskim zastupnicima te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim sljednicima sudionika i korisnika (lanak 95.), kad god to zatrae. Tim e se osobama dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave. (3) Treim osobama dozvolit e se razgledavanje isprava i izdavanje njihovih prijepisa ako uine vjerojatnim svoj pravni interes i ako ne postoji opravdana sumnja da bi ih mogli zloupotrijebiti, ili ako im to dopuste osobe iz stavka 1. iz stavka 2. ovoga lanka. Otpravci i prijepisi javnobiljenikih akata o izjavama posljednje volje ili o odredbama za sluaj smrti lanak 98. Otpravci ili prijepisi izjava posljednje volje ili odredaba za sluaj smrti koje je sastavio javni biljenik ili koje su njemu pismeno predate, ako u javnobiljenikom aktu nije to drugo odreeno, mogu se izdati samo ostavitelju dok ivi ili osobi koju on na to izriito ovlasti ovjerenom punomoi. Poslije smrti ostavitelja takvi se otpravci ili prijepisi mogu izdati samo poslije proglaenja odredbe posljednje volje. Dan proglaenja zabiljeit e se na otpravku ili na prijepisu. Potvrde lanak 99. (1) O zapisnicima i upisima u upisnik mogu se izdavati potpune potvrde ili samo u izvodu. Prigodom izdavanja izvoda primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe lanka 101. stavka 1. i 3. ovoga Zakona. (2) Na ponovno izdavanje potvrda po lanku 78. do 81. ovoga Zakona i prijepisa zapisnika i upisa u upisnike (lanak 82.) sastavljenih o posvjedoenjima navedenim u tim odredbama primjenjuje se odredbe lanka 106. ovoga Zakona.
24
Sadraj i oblik otpravka i prijepisa lanak 100. (1) Otpravak i prijepis moraju biti doslovno podudarni s izvornikom. Na sadraj i oblik otpravka i prijepisa primjenjivat e se odredbe lanka 46. i 47. ovoga Zakona, s time to se preinake, ispravci i dodaci koji su u izvorniku uz propisanu panju (lanak 46.) uinjeni mogu uvrstiti na ono mjesto sloga gdje spadaju, a da se to u otpravku ne mora posebno naznaiti. Ako se prigodom sastavljanja izvornika nije pazilo na odredbe lanka 46. ovoga Zakona, izmjenu ili ispravak ili dodatak treba uiniti vidljivim u otpravku ili prijepisu. (2) Ako je javnobiljeniki akt preinaen, ispravljen ili dopunjen kasnijim javnobiljenikim aktom (lanak 69. stavak 2.), otpravak ili prijepis ranijeg javnobiljenikog akta ne mogu se izdati bez otpravka ili prijepisa kasnijeg javnobiljenikog akta. Izvod iz javnobiljenikih akata lanak 101. (1) Ako javnobiljeniki akt sadri vie samostalnih pravnih poslova, moe se na zahtjev traitelja umjesto prijepisa izdati izvod koji se odnosi na pojedini pravni posao. (2) Samo prijepis javnobiljenikog akta moe biti ovrna isprava. Izvod ne moe biti ovrna isprava. (3) Glede izvoda primjenjivat e se odredbe ovoga Zakona o otpravcima i prijepisima, s time da se u izvodu mora naznaiti da je to izvod i istai koja su mjesta isprave isputena. Prilozi uz otpravak ovrnog javnobiljenikog akta lanak 102. (1) Uz otpravak ovrnog javnobiljenikog akta priloit e se prijepisi priloga toga akta. Biljeka o ovjeri mora obuhvaati i priloge. Bez toga javnobiljeniki akt nije ovran. (2) Uz otpravak javnobiljenikog akta koji nije ovran moe prijepis priloga, na zahtjev stranke, izostati, ali se to u ovjeri mora navesti. Biljeka (klauzula) o ovjeri lanak 103. Svaki otpravak mora biti ovjeren. Biljeka o ovjeri stavlja se na kraju otpravka i mora sadravati: potvrdu da se taj otpravak slae s izvornikom koji se nalazi u spisima javnog biljenika, navode propisane odredbama lanka 96. stavka 4. i lanka 102. ovoga Zakona, napomenu za koga je otpravak sastavljen, mjesto i vrijeme izdavanja otpravka uz potpis i slubeni peat javnog biljenika. Pravne posljedice nedostataka u sadraju i obliku otpravaka javnobiljenikog akta lanak 104. (1) Otpravak javnobiljenikog akta nema snagu javne isprave ako nije prema odredbama lanka 48. stavka 2. ovoga Zakona proiven, ako nije potvrena podudarnost otpravka s izvornim javnobiljenikim aktom ili ako na njemu nema potpisa i peata javnog biljenika. (2) Da li i u kojoj mjeri koji drugi nedostaci (lanak 43, lanak 45. do 47., lanak 48. stavak 1., lanak 94. do 98., lanak 100. do 103.) u cijelosti ili djelomino oduzimaju ili umanjuju vjerodostojnost otpravaka, ocijenit e po slobodnoj ocjeni sud. Zabiljeba o izdavanju otpravka lanak 105. (1) Na izvorniku ili na arku priivenom izvorniku zabiljeit e se kada je i kome izdan otpravak. Za ponovni otpravak zabiljeit e se i razlog zbog kojeg je on izdan. (2) Otpravak koji je stranka vratila (lanak 96., stavak 2., toka 2.) priloit e se izvorniku. Na otpravku e se zabiljeiti da je vraen i da je izgubio snagu javne isprave. (3) Ove biljeke potpisat e javni biljenik.
25
Potvrda o postojanju javnobiljenikog akta lanak 106. Osobama koje imaju pravo da trae prijepis (lanak 97. i 98. ) izdat e se na njihov zahtjev potvrda da se kod javnog biljenika nalazi javnobiljeniki akt ili da je javnom biljeniku predana izjava posljednje volje. Rokovi izdavanja otpravaka, potvrda, izvoda i prijepisa lanak 107. (1) Otpravke, potvrde, izvode i prijepise javni biljenik mora izdati u primjerenom roku. (2) Javni biljenik je duan bez odlaganja dopustiti stranci da razgleda spise (lanak 97.). Pravna sredstva lanak 108. (1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritube predsjedniku suda na podruju kojega je sjedite javnog biljenika zbog toga to javni biljenik nije poduzeo traenu slubenu radnju, ili zbog toga to je u sadrajnom i formalnom pogledu nije poduzeo u skladu sa zakonom ili zbog toga to odugovlai s njenim poduzimanjem. (2) Predsjednik suda e rjeenjem narediti javnom biljeniku da poduzme traenu slubenu radnju. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovu ovrhu. Ovrha se provodi po slubenoj dunosti. Primjerak rjeenja dostavit e se i Komori. (3) Nezadovoljna stranka moe zatraiti od Komore da prisili javnog biljenika (lanak 141.) na vrenje njegovih dunosti odnosno da naloi drugom javnom biljeniku da ih izvri na troak nemarnog javnog biljenika.
5. Preuzimanje isprava, novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti radi uvanja i predaje

uvanje isprava lanak 109. (1) Javni je biljenik duan preuzeti na uvanje isprave svih vrsta. Javni biljenik je ovlaten odbiti preuzeti na uvanje koju ispravu ako za to postoje opravdani razlozi. (2) O preuzimanju isprava sastavit e se zapisnik, u kojem e se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresu onoga koji je ispravu predao, oznaku poloene isprave, razlog zbog kojega je poloena i kome je treba izdati. Zapisnik e potpisati osoba koja je ispravu predala i javni biljenik. Na zapisnik e javni biljenik staviti svoj slubeni peat. (3) Ako se isprava poalje javnom biljeniku pismom, o tome e se takoer sastaviti zapisnik odgovarajuom primjenom odredbe stavka 2. ovog lanka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala. (4) Javni e biljenik o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata potom, potvrda e se potom poslati poiljatelju. (5) Javni biljenik je duan utvrditi identitet osobe kojoj predaje ispravu u skladu s odredbama lanka 60. i 61. ovoga Zakona. Primatelj je duan potvrditi primitak isprave na zapisniku o preuzimanju. Preuzimanje na uvanje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti lanak 110. (1) Javni biljenik moe preuzeti na uvanje gotov novac, mjenice, ekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire i dragocjenosti, a duan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu sastavljanja javnobiljenikog akta predani zato da bi ih izruio izvjesnoj osobi ili da bi ih poloio kod odreene vlasti. (2) Ako preuzimanje nije prigodom sastavljanja javnobiljenikog akta potvreno u njemu samom, o preuzimanju e se sastaviti zapisnik u kojemu e se tono naznaiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja; odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih je predala i njenu izjavu o tome to s njima treba uiniti. Javni e biljenik o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj e specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani.
26
(3) Ako se novac i vrijednosni papiri javnom biljeniku poalju pismom, o tome e se takoer sastaviti zapisnik Pismo e se privrstiti uz zapisnik. Nain uvanja i predaja novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti lanak 111. (1) Preuzeti novac, vrijednosne papire i dragocjenosti javni je biljenik duan uvati odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu, na kojemu e napisati predmet i ime stranke. Novac koji mu je povjeren javni biljenik moe uvati na posebnom raunu kod banke ili druge financijske organizacije, za osnivanje i voenje kojega vrijede posebni propisi i uvjeti. (2) Preuzeti novac i vrijednosne papire javni e biljenik bez odgaanja predati vlasti ili osobi kojoj se imaju predati, nakon to u skladu s odredbama lanka 60. i 61. ovoga Zakona utvrdi njenu istovjetnost. Primatelj e prijem potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi. Nemogunost predaje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti lanak 112. Ako javni biljenik ne moe izvriti naloenu mu predaju u odreenom roku, duan je, po proteku tog roka, a, ako rok nije odreen, najkasnije u roku od petnaest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije mogue, predati ih sudu na uvanje i o tome obavijestiti predavatelja preporuenim pismom. Uinak javnobiljenikog pologa lanak 113. (1) Polog uinjen kod javnog biljenika ima uinak sudskog pologa. (2) Odredbe ovog odsjeka primijenit e se na odgovarajui nain i u sluaju u kojemu javni biljenik kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.
Glava esta UVANJE ISPRAVA I VOENJE POSLOVNIH KNJIGA

uvanje isprava lanak 114. (1) Javni biljenik je duan sve javnobiljenike isprave koje je sam sastavio te isprave koje je preuzeo uvati pod kljuem, odvojeno od drugih spisa. (2) Ako su javnobiljeniku ispravu sastavila dva javna biljenika, izvornu e ispravu uvati onaj koji je vodio raspravu. Proglaavanje izjave posljednje volje lanak 115. Proglaavanje izjava posljednje volje koja se nalazi kod javnog biljenika uredit e se posebnim zakonom. Registar i knjige javnog biljenika lanak 116. (1) Ministar pravosua e javnobiljenikim poslovnikom propisati vrste, oblik i sadraj upisnika i knjiga koje vodi javni biljenik. (2) Prije stavljanja u uporabu upisnici i knjige iz stavka 1. ovoga lanka, osim imenika, moraju biti povezani, njihovi listovi rednim brojevima oznaeni, jamstvenikom proiveni te peatom Komore ovjereni. Upisi se unose bez odgaanja, redom kako stigne koji predmet, itko i bez ostavljanja praznih rubrika. Brisanja unesenih podataka nisu dozvoljena, a ispravak upisa pogrenog podatka vri se precrtavanjem vodoravnom crtom, tako da precrtani podatak ostane itak. Ispunjene upisnike i knjige, prije odlaganja u svoj arhiv, javni e biljenik zakljuiti podvlaenjem ravne crte na zadnjoj stranici knjige iza posljednjeg upisa, navoenjem ukupnog broja izvrenih upisa te potpisati i staviti svoj peat.
27
Glava sedma POSTUPAK S JAVNOBILJENIKIM SPISIMA NAKON TO SE UPRAZNI JAVNOBILJENIKO MJESTO

uvanje i predaja javnobiljenikih spisa lanak 117. (1) Predsjednik zakonom odreenog suda na ijem se podruju nalazi sjedite javnog biljenika, im sazna da je mjesto javnog biljenika upranjeno, poduzet e bez odgaanja sve to je potrebno radi uvanja javnobiljenikih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, peata i tambilja te radi davanja u sudski polog eventualne gotovine, papira i predmeta od vrijednosti i radi obavjetavanja stranaka o tome. (2) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga lanka zakljuit e knjige biveg javnog biljenika, sastavit e popis slubenih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, peata i tambilja pa e ih ili pohraniti u sudsku arhivu ili e poduzeti potrebne mjere za njihovo uvanje u dotadanjem uredu javnog biljenika sve dok obavljanje slube ne preuzme vritelj dunosti. O svemu tome predsjednik suda obavijestit e Komoru i Ministarstvo. (3) Ako vritelj dunosti nije javni biljenik, predat e mu se uz potvrdu dotadanja arhiva, javnobiljeniki peat i tambilje, a ako jeste javni biljenik, predat e mu se uz potvrdu samo dotadanja arhiva, a on e raditi pod svojim peatom. Raniji e se peat ponititi. (4) O poduzetim radnjama predsjednik suda obavijestit e Ministarstvo. (5) Kada sluba vritelja dunosti prestane zato to je upranjeno mjesto popunjeno, predsjednik e suda popisati zajedno s ranijim vriteljem dunosti spise, predmete i knjige iz vremena ranijeg javnog biljenika i iz vremena vritelj dunosti, i predat e ih novom javnom biljeniku. (6) Predsjednik suda zakljuit e javnobiljenike knjige i o provedenom postupku izvijestit e Komoru i Ministarstvo. Peat i tambilje ranijeg javnog biljenika ponitit e se. Nadomjetavanje nestalih spisa lanak 118. (1) Ako se prigodom postupka po lanku 117. ovoga Zakona utvrdi da neki spis nedostaje, predsjednik zakonom odreenog suda pozvat e biveg javnog biljenika, zastupnika njegove ostavine odnosno biveg vritelja dunosti da spis donesu u odreenom roku. Ako spis ne bude vraen u odreenom roku, o tome e se obavijestiti sudionici da bi mogli poduzeti potrebne mjere radi ouvanja svojih prava. (2) Ako se kod kojeg sudionika, kod koje vlasti ili kod drugog javnog biljenika nalazi otpravak ili ovjereni prijepis nestalog izvornika, javni biljenik koji je preuzeo slubu ranijeg javnog biljenika ili vritelja dunosti mogu zahtijevati da se glede te isprave postupi na nain predvien odredbama stavka 1. ovoga lanka. Poto im pribavljena isprava bude stavljena na raspolaganje, ako glede njene valjanosti ne bude nikakvih sumnji, nainit e ovjeren prijepis koji e uvati umjesto nestalog izvornika, a ispravu e vratiti osobi od koje su je dobili. (3) Ako se utvrdi da upisnici i druge knjige nisu uredno voene, javni biljenik ili vritelj dunosti koji je preuzeo spise popunit e ih, ukoliko je to mogue. (4) O tome kako su popunjeni spisi i knjige, sastavit e se zapisnik koji e se zajedno s popunjenim spisima i knjigama javnog biljenika predati sudu na podruju kojega je bilo sjedite ranijeg javnog biljenika. (5) Trokove nadomjetavanja (popune) spisa i knjiga snosit e javni biljenik koji je bio duan predati spise odnosno njegovi nasljednici. Izdavanje isprava od strane suda lanak 119. Zakonom odreeni sud e na podruju kojega je sjedite javnog biljenika, na temelju javnobiljenikih spisa koje uva, odgovarajuom primjenom odredaba lanka 93. do 108. ovoga Zakona, izdavati otpravke, izvode i potvrde, dozvoljavati razgledavanje spisa te vraati isprave preuzete od javnog biljenika.
28
Postupak suda s raspolobama za sluaj smrti lanak 120. Raspolobe za sluaj smrti koje su s drugim spisima predane zakonom odreenom sudu, popisat e se i odvojeno uvati po propisima za uvanje vanih isprava kod suda. U javnobiljenikom e se imeniku zabiljeiti broj i oznaka pod kojom se koja isprava uva kod suda. O tome e sud obavijestiti osobu koja je tu raspolobu uinila. Izdavanje otpravaka, prijepisa, izvoda i potvrda od strane vritelja dunosti odnosno novog javnog biljenika lanak 121. Vritelj dunosti odnosno novi javni biljenik izdavat e otpravke, prijepise, izvode i potvrde preuzetih spisa (lanak 117.) pod svojim potpisom, s naznakom da ih izdaje vritelj dunosti odnosno nasljednik ranijeg javnog biljenika.
Glava osma JAVNOBILJENIKI PRISJEDNICI, SAVJETNICI, VJEBENICI, ZAMJENICI I VRITELJI DUNOSTI JAVNOG BILJENIKA
Javnobiljeniki prisjednici lanak 122. (1) Javnobiljeniki prisjednici su diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobiljenikom uredu i koji su upisani u imenik javnobiljenikih prisjednika koji vodi Komora. (2) U javnobiljenikom uredu mogu biti zaposlena najvie dva javnobiljenika prisjednika. (3) U imenik javnobiljenikih prisjednika moe biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 13., stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakone. U odnosu na javnobiljenikog prisjednika na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe lanka 13. stavka 2. te odredbe lanka 38. i 39. ovoga Zakona. (4) Javni biljenici prijavljuju Ministarstvu i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobiljenikih prisjednika. (5) O potrebi otvaranja mjesta javnobiljenikog prisjednika odluuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog miljenja Komore. Odobrena mjesta javnobiljenikog prisjednika popunjavaju se na temelju natjeaja to ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito e se voditi rauna o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadanjem radu. (6) O izboru i postavljenju javnobiljenikog prisjednika odluuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog miljenja Komore i javnog biljenika. Ako se usprotivi postavljenju odreenog javnobiljenikog prisjednika, javni biljenik u narednih godinu dana ne moe traiti otvaranje mjesta javnobiljenikog prisjednika u svom uredu. (7) Sluba javnobiljenikog prisjednika poinje tei od dana upisa u imenik Komore. Javni je biljenik duan bez odgaanja priopiti Komori prestanak i svaki prekid rada prisjednika. (8) Prisjednik je duan uredno plaati lanarinu Komori. Javnobiljeniki vjebenici lanak 123. (1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobiljenikom uredu smatraju se za javnobiljenike vjebenike ako su upisani u imenik javnobiljenikih vjebenika, koji vodi Komora. (2) U imenik javnobiljenikih vjebenika moe biti upisana samo osoba koja dokae da ispunjava uvjete iz lanka 13., stavka 1., toke 1, 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobiljenikog vjebenika na odgovarajui e se nain primjenjivati odredba stavka 2. lanka 13 te odredbe lanka 38. i lanka 39. ovog zakona. (3) Javni biljenici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobiljenikih vjebenika. Odobrena mjesta javnobiljenikih vjebenika popunjavaju se na temelju natjeaja to ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito e se voditi rauna o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadanjem radu.
29
(4) Vjebeniki praksa poinje tei od dana upisa vjebenika u imenik. Javni je biljenik duan bez odgaanja priopiti Komori prestanak i svaki prekid rada vjebenika. (5) Prekid vjebe do najvie est tjedana u jednoj godini ukupno ne odbija se prakse ako su nastali uslijed bolesti, odsustva, uraunavajui u to odmor i obavljanje vojne slube. (6) Javnobiljeniki vjebenik u javnobiljenikom uredu obavlja praksu radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita prema programu strunog obrazovanja javnobiljenikih vjebenika. (7) Vjebenika praksa javnobiljenikog vjebenika moe trajati dvije godine radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita. (8) Ako vjebenik nakon prestanka rada javnog biljenika ili nakon njegova premjetaja nastavi raditi u njegovom uredu kod vritelja dunosti, to e mu se vrijeme uraunati u vjebeniki praksu. Vritelj dunosti je duan obavijestiti Komoru da je vjebenik nastavio vjebu kod njega. (9) Ako vjebenik nakon poloenoga pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobiljenikom uredu, smatrat e se javnobiljenikim savjetnikom. Ova injenica upisat e se u Imenik javnobiljenikih savjetnika koji ustroji Komora. (10) U javnobiljenikom uredu moe biti zaposlen samo jedan javnobiljeniki savjetnik. Zatita prava lanak 124. Protiv odluke Ministarstva o izboru javnobiljenikog prisjednika, protiv odluke Komore kojom se odbija molba vjebenika za upis, protiv odluke Komore kojom uskrauje potvrdu javnobiljenike vjebe te protiv odluke koje se odreuje brisanje prisjednika odnosno vjebenika iz imenika, prisjednik odnosno vjebenik imaju pravo pokrenuti upravni spor, osim ako odluka o brisanju iz imenika nije donesena na temelju odluke disciplinskog tijela. Prisjednika i vjebenika prisega lanak 125. (1) Javnobiljeniki prisjednik i vjebenik duni su pred predsjednikom Komore ili javnim biljenikom koga na to ovlasti Komora poloiti prisegu. Ta je prisega po sadraju ista kao i javnobiljenika prisega (lanak 15.). (2) O polaganju prisege sastavit e se zapisnik .Ako prisega nije poloena pred predsjednikom Komore, primjerak zapisnika dostavit e se Komori. Prava i dunosti javnobiljenikih prisjednika, savjetnika i vjebenika lanak 126. (1) Javni biljenik je duan omoguiti javnobiljenikom prisjedniku, savjetniku i vjebeniku da rade na svim poslovima iz njihovog djelokruga odreenog ovim Zakonom. (2) Javnobiljeniki prisjednik moe obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlaten obavljati javni biljenik, a Komora mu, samo na zahtjev javnog biljenika, moe ograniiti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog biljenika. Protiv rjeenja Komore kojim se javnobiljenikom prisjedniku ograniava obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog biljenika nije doputen pravni lijek, ali se moe pokrenuti upravni spor. (3) Javnobiljeniki vjebenik moe umjesto javnog biljenika kod kojeg radi: 1) sastavljati nacrte isprava, 2) zamjenjivati javnog biljenika u onim poslovima u kojima ovaj zastupa stranke po lanku 4. ovoga Zakona, 3) podizati proteste, 4) sastavljati inventare, 5) provoditi dobrovoljne drabe pokretnih stvari s uinkom sudske drabe, 6) priopavati izjave (lanak 83.), 7) vriti dostave.
30
(4) Javnobiljeniki savjetnik umjesto javnog biljenika kod kojeg radi, uz poslove iz stavka 3. ovoga lanka, koje moe obavljati kao i vjebenik, moe ovjeravati i potvrivati sve isprave koje se upisuju u upisnik ovjera i potvrda (lanak 74. do 81.), osim potvrde (solemnizacije) iz lanka 59. ovoga Zakona. (5) Javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik potpisuju javnobiljenike isprave s napomenom da potpisuju u svoje ime, a za javnog biljenika kod kojeg rade. Svi poslovi koje obavi javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik imaju isti pravni uinak kao da ih je neposredno obavio sam javni biljenik. Javni biljenik odgovara za obavljanje tih poslova, u skladu s ovim i drugim zakonom. (6) Na pravni poloaj javnobiljenikog prisjednika, savjetnika i vjebenika na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o sudskim savjetnicima i vjebenicima. (7) Javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik mogu poeti s radom kod javnog biljenika tek nakon to svoj potpis poloe kod zakonom odreenog suda, po pravilima ovoga Zakona koja se primjenjuju za polaganje potpisa javnog biljenika kod kojega su zaposleni (lanak 18. stavak 3.). Sta za polaganje pravosudnog ispita lanak 127. (1) Program strunog obrazovanja javnobiljenikih vjebenika iz lanka 123. stavak 6. ovoga Zakona koji donosi Komora mora biti usklaen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosua. (2) Teoretski dio programa strunog obrazovanja javnobiljenikih vjebenika iz stavka 1. ovoga lanka mora biti usklaen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosua. Praktini dio vjebenike prakse provodi se sukladno Zakonu o vjebenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. (3) Komora je duna za program strunog obrazovanja javnobiljenikih vjebenika iz stavka 1. ovog lanka dobiti suglasnost od Ministarstva pravosua. (4) Javnobiljeniki vjebenici nakon 18 mjeseci javnobiljenike prakse imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita ako su obavili praktini i teoretski dio strunog obrazovanja iz stavka 2. ovoga lanka. (5) Vrijeme provedeno na praksi kod javnog biljenika u svojstvu javnobiljenikog vjebenika izjednaava se u pogledu prava na polaganje pravosudnog ispita s odgovarajuom praksom provedenom kod odvjetnika, sudu ili dravnom odvjetnitvu, sukladno Zakonu o vjebenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. (6) Komora e posebnim pravilnikom odrediti nain financiranja strunog obrazovanja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Javnobiljeniki zamjenici lanak 128. (1) Ako je javni biljenik na odsustvu, bolestan ili je iz drugih razloga sprijeen da due vrijeme (lanak 129., stavak 4. 3.) obavlja svoju slubu, u poslovima iz njegova djelokruga zamijenit e ga javnobiljeniki zamjenik. (2) Zamjenik javnog biljenika moe biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 13. stavka 1. toka 1. do 4., i toke 6. i toka 8. ovoga Zakona. (3) Zamjenik vodi javnobiljeniki ured za raun i na troak javnog biljenika. Pravni odnos zamjenika i javnog biljenika ureuje se njihovim sporazumom. Ako zamjenik i javni biljenik ne mogu postii sporazum o svom odnosu, spor moraju najprije pokuati rijeiti posredovanjem Komore (lanak 134.). (4) Zamjenik obavlja sve poslove javnog biljenika s javnobiljenikim pravnim uinkom, vodi njegove knjige i upisnike, a isprave potpisuje kao zamjenik, i, ako sam nije javni biljenik, upotrebljava slubeni peat i tambilje zamijenjenog javnog biljenika. Isprave koje sastavi zamjenik uvaju se u arhivi zamijenjenog javnog biljenika. (5) Zamjenik je duan suzdrati se od obavljanja slubenih radnji u sluajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni biljenik kojega zamjenjuje. Odobrenje i postavljanje zamjenika lanak 129. (1) Da bi zamjenik obavljao svoju slubu, Ministarstvo pravosua prethodno e donijeti rjeenje o njegovom postavljenju. Javni biljenik potrebu za zamjenikom pisano e prijaviti Ministarstvu i predloiti ime zamjenika i po mogunosti vrijeme trajanja zamjene.
31
(2) Javni biljenik moe unaprijed prijaviti Ministarstvu ime svog prisjednika ili druge osobe koja je sposobna da ga zamjenjuje (lanak 128, stavak 2), koji bi ga trebao zamjenjivati u sluaju sprijeenosti da obavlja slubu najdulje godinu dana, a u posebnim sluajevima (bolest) moe se i produiti. I u tom sluaju javni biljenik je duan prijaviti Ministarstvu nastanak i prestanak potrebe zamjenjivanja. I za takvog zamjenika potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva. (3) Ako Ministarstvo ne odobri predloenog zamjenika u roku od 8 dana, pozvat e javnog biljenika da predloi drugu osobu za svog zamjenika. Ako javni biljenik nee ili ne moe predloiti zamjenika, postavit e ga Ministarstvo, poto o tome zatrai miljenje Komore. Ministarstvo nee imenovati zamjenika, ako se moe osnovano pretpostaviti da sprijeenost javnog biljenika nee trajati due od petnaest dana. (4) Ovlasti zamjenika poinju preuzimanjem slube i prestaju, ako ne budu prije toga opozvane, predajom slube javnom biljeniku. (5) Slubene radnje zamjenika nisu bez uinka samo zbog toga to nisu bile ispunjene pretpostavke za njegovo postavljanje ili zato to su kasnije otpale. (6) O zahtjevu za postavljanje zamjenika javni e biljenik obavijestiti Komoru. Ministarstvo e Komoru obavijestiti i o svojoj odluci o zahtjevu za postavljanje zamjenika. Vritelj dunosti javnog biljenika lanak 130. (1) Ako javni biljenik umre, bude udaljen iz slube, lien zvanja ili ako se odrekne slube, Ministarstvo e po slubenoj dunosti, poto zatrai o tome miljenje Komore, odrediti vritelja dunosti izmeu susjednih javnih biljenika, ili javnobiljenikih prisjednika (lanak 128. stavak 2.). (2) Vritelj dunosti javnog biljenika duan je, ako nije javni biljenik, prije nego otpone svoj rad postupiti po odredbama lanka 17. i 18. ovoga Zakona. (3) Vritelj dunosti preuzet e spise i knjige javnog biljenika te isprave i predmete od vrijednosti koji su ovome povjereni. On nastavlja i vodi javnobiljenike poslove za svoj raun. (4) Stranka ima pravo prigodom obrauna s vriteljem dunosti uraunati predujam koji je platila javnom biljeniku prije nego to je voenje poslova preuzeto. Zajednika pravila za vritelje dunosti i zamjenike javnog biljenika lanak 131. (1) Postavljenim vriteljima dunosti i zamjenicima javnog biljenika Ministarstvo izdaje rjeenje o njihovoj slubi i o tome je duno obavijestiti zakonom odreeni sud na podruju kojega se nalazi sjedite javnobiljenikog ureda. (2) Ako vritelj dunosti ili zamjenik nije poloio prisegu, poloit e je pred predsjednikom zakonom odreenog suda. Predsjednik suda odredit e i dan poetka slube i poslat e Komori primjerke potpisa i, ako su u povodu toga odobreni novi peati, i otiske tih peata. (3) Ako je javni biljenik odreen za zamjenika ili vritelja dunosti, on se radi nove slube ne mora posebno dopunski osigurati od odgovornosti. (4) Vritelj dunosti i zamjenik imaju sva prava i dunosti javnog biljenika i na njih se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o graanskopravnoj i disciplinskoj odgovornosti javnog biljenika. Za tetu koju zamjenik poini treima povredom slubene dunosti solidarno odgovara zamijenjeni javni biljenik, a za tetu koju poini vritelj dunosti solidarno odgovara Komora. Odnos izmeu javnog biljenika i zamjenika odnosno vritelja dunosti i Komore prosuivat e se po opim pravilima o regresnoj odgovornosti dravnih slubenika. (5) Pri sastavljanju javnobiljenikih isprava i izdavanja otpravaka, prijepisa i izvoda vritelj dunosti i zamjenik moraju potpisati svoje prezime i ime i naznaiti svoje svojstvo vritelja dunosti odnosno zamjenika te odluku kojom su postavljeni. Zamjenik mora usto navesti i javnog biljenika kojega zamjenjuje. (6) Dok traje zamjena, zamijenjeni javni biljenik ne smije obavljati javnobiljenike poslove. (7) Kada zamjenik odnosno vritelj dunosti preuzme dunost, to e se zabiljeiti u upisnicima i knjigama javnog biljenika iz lanka 116. ovoga Zakona. Isto tako u tom e se djelovniku zabiljeiti i ponovno preuzimanje dunosti od strane javnog biljenika.
32
Glava deveta JAVNOBILJENIKA KOMORA I NJENA TIJELA

Javnobiljenika komora lanak 132. (1) Komoru sainjavaju svi javni biljenici koji su upisani u njene upisnike. (2) Komora uva ugled, ast i prava javnobiljenikog stalea i skrbi da javni biljenici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje dunosti. (3) Tijela Komore su Skuptina, Upravni odbor i predsjednik. Komora ima svoju strunu slubu. (4) Javni biljenici jedne ili vie upanija mogu se udruiti u Javnobiljeniki zbor. (5) Ako nije drugaije odreeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadlenost, sastav, nain izbora, prava i dunosti tijela Komore i javnobiljenikog zbora ureuju se Statutom i drugim opim aktima Komore. Skuptina Komore lanak 133. (1) Skuptina Komore: 1) donosi Statut i druge ope akte Komore, 2) bira lanove Upravnog odbora, predsjednika Komore i lanove ostalih organa Komore, ako ovim zakonom ili Statutom Komore nije drugaije predvieno, 3) ispituje i odobrava proraun prihoda i rashoda Komore, utvruje visinu lanarine i nain njena plaanja, ispituje i odobrava raune Upravnog odbora, 4) odluuje o visini upisnine, u suglasnosti s Ministarstvom, 5) odluuje o upotrebi novanih kazni predvienih ovim Zakonom, 6) odluuje o drugim pitanjima predvienim ovim Zakonom i Statutom Komore. (2) Skuptina Komore ovlatena je odluiti o bilo kojem pitanju iz nadlenosti Komore. (3) Skuptina Komore sastaje se redovito jednom godinje i to u povodu odluivanja o proraunu Komore za narednu godinu. (4) Izvanrednu sjednicu Skuptine Komore saziva predsjednik na temelju odluke Upravnog odbora ili na pismeni zahtjev najmanje trideset lanova Komore. Ako predsjednik ne sazove sjednicu u roku mjesec dana od dana donoenja odluke Upravnog odbora odnosno podnoenja zahtjeva lanova Komore, sjednicu e sazvati lan Upravnog odbora kojega za to odredi to tijelo, odnosno lanovi Komore koji su podnijeli zahtjev. (5) Javni su biljenici duni dolaziti na sjednice Skuptine i obavljati dunosti na koje su izabrani. (6) Za valjanost odluka Skuptine potrebna je nazonost najmanje jedne petine lanova Komore. (7) Skuptina svoje odluke donosi veinom nazonih lanova. Ako se glasovi podijele na dva jednaka dijela, smatrat e se da je donesena odluka za koju je glasovao predsjednik Komore. (8) lanove Upravnog odbora i predsjednika Komore Skuptine bira na vrijeme od tri godine. Upravni odbor lanak 134. (1) Upravni odbor: 1) utvruje nacrte Statuta i drugih opih akata Komore, 2) priprema sjednice Skuptine Komore, 3) izvrava odluke Skuptine Komore, 4) vodi imenik javnih biljenika i vritelja dunosti te javnobiljenikih zamjenika, prisjednika i vjebenika,
33
5) sastavlja nacrt godinjeg prorauna Komore, skrbi o gospodarskim pitanjima Komore te o naplati upisnina, lanarine i drugih pristojbi na naplatu kojih je Komora ovlatena, 6) odluuje o drugim pitanjima koja su ovim Zakonom ili Statutom Komore stavljeni u njegovu Komoru te odluuje o svim pitanjima koja nisu izriito stavljena u nadlenost nekog drugog tijela Komore. (2) Broj lanova Upravnog odbora odreuje Skuptina u skladu sa Statutom. Broj lanova Upravnog odbora, raunajui predsjednika Komore, mora biti neparan. (3) Upravni odbor Komore saziva predsjednik Komore po potrebi. Za valjanost odluka Upravnog odbora potrebno je da njegovoj sjednici bude nazona natpolovina veina lanova. Odluke se donose u pravilu veinom glasova nazonih lanova. Statutom Komore utvrdit e se sluajevi u kojima e za valjano odluivanje biti potrebna dvotreinska veina lanova Upravnog odbora, odnosno za koje mora glasovati natpolovina veina lanova toga tijela. Predsjednik Komore lanak 135. (1) Predsjednik Komore je ujedno predsjednik Skuptine i Upravnog odbora. Potpredsjednika Komore bira Upravni odbor izmeu svojih lanova. (2) Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U sluaju njegove sprijeenosti njegove dunosti obavlja potpredsjednik, a u sluaju sprijeenosti potpredsjednika najstariji lan Upravnog odbora. (3) Predsjednik Komore: 1) duan je nastojati da se na miran nain rijee nesuglasice izmeu lanova Komore, zatim javnih biljenika i javnobiljenikih zamjenika, prisjednika i vjebenika, 2) upozorava lanove Komore te javnobiljenike prisjednike i vjebenike na njihovo ponaanje, 3) pazi da Komora djeluje u skladu sa zakonom, 4) obavlja druge poslove predviene Statutom Komore. (4) Upravni odbor Komore moe ovlastiti predsjednika da u hitnim sluajevima sam obavlja odreene poslove iz njegove nadlenosti. Predsjednik je duan izvijestiti o svakom takvom poslu Upravni odbor i zatraiti odobrenje obavljenog posla. Uskrata naknadnog odobrenja ne utjee na valjanost pravnog posla prema treima. Nagrade i naknade lanovima tijela Komore lanak 136. Predsjednik i lanovi Upravnog odbora obavljaju svoju slubu besplatno, osim ako Statutom nije drugaije odreeno. Oni imaju pravo na naknadu trokova koje su imali u obavljanju svoje slube. Odluku o tome donosi Upravni odbor Komore. Upravni odbor e donijeti i pravilnik o visini i naknadi putnih trokova. Pravna sredstva lanak 137. Protiv odluka tijela Komore kojima se odluuje o pravima i dunostima javnih biljenika, vritelja dunosti te javnobiljenikih zamjenika, prisjednika i vjebenika, ako nije to drugo odreeno ovim Zakonom, mogue je voditi upravni spor. Izvjee o radu lanak 138. Komora je duna svake godine podnijeti Ministarstvu izvjee o svom radu te svoje stavove o stanju javnobiljenike slube i s time u vezi sa stanjem u pravosuu i upravi te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapreenja toga stanja. Predstavnici javnobiljenikih prisjednika vjebenika lanak 139. Statutom Komore ureuje se broj, nain izbora, prava i dunosti predstavnika javnobiljenikih prisjednika i vjebenika u tijelima Komore.
34
Glava deseta NADZOR NAD JAVNOBILJENIKOM SLUBOM

Ovlasti Ministarstva lanak 140. (1) Nadzor nad radom javnobiljenike slube obavlja Ministarstvo. Ono moe po slubenoj dunosti ili u povodu pritubi zainteresiranih osoba odrediti pregled poslovanja Komore, pojedinih javnih biljenika, vritelja dunosti, javnobiljenikih zamjenika prisjednika i vjebenika te poduzeti potrebne mjere da se utvrene nepravilnosti otklone i sankcioniraju. (2) Komora i osobe iz stavka 1. ovoga lanka duni su Ministarstvu omoguiti pregled spisa i knjiga koje se kod nj ih nalaze. (3) Za obavljanje pojedinih pregleda Ministar moe odrediti predsjednika ili suce zakonom odreenog suda na podruju kojega se nalazi sjedite Komore ili javnobiljenikog ureda. (4) Reviziju knjiga i popisa, ispitivanje obrauna nagrada i trokova te obrauna poreskih obveza obavljaju slubenici nadlenih upravnih tijela. Ti slubenici nemaju pravo nadzora. (5) Ministar moe raspustiti Upravni odbor i smijeniti predsjednika Komore, ako u radu tih tijela utvrdi tee nepravilnosti, odnosno ako ona ni nakon opomene ne ispune svoje zakonske obveze. U svom rjeenju Ministar e odrediti rok za izbor novog Upravnog odbora i predsjednika Komore, a imenovat e i svog povjerenika izmeu javnih biljenika u Republici, koji e obavljati poslove tih tijela sve dok njihovo obavljanje ne preuzmu novoizabrana tijela. (6) Povjerenik obavlja svoju djelatnost u sjeditu Komore i ima pravo na primjerenu nagradu i naknadu trokova na raun Komore. Visinu nagrade i naknade trokova odreuje Ministar. (7) Osobe ovlatene za obavljanje nadzornih radnji mogu izrei ukor javnom biljeniku i drugim osobama iz stavka 1. ovoga lanka zbog lakih povreda slubene dunosti i neprimjerenog ponaanja. Protiv ukora te osobe mogu izjaviti albu prvostupanjskom stegovnom vijeu, protiv odluke kojega nije doputen pravni lijek. Izricanje ukora ne utjee na pravo nadzornog tijela da pokrene stegovni postupak. Ako stegovni postupak bude pokrenut, izreeni ukor je bez pravnog uinka. (8) Ako u povodu albe iz prethodnog stavka ovoga lanka prvostupanjska odluka o ukoru bude ukinuta, moe se zbog istog djela pokrenuti stegovni postupak samo na temelju injenica i dokaza koji nisu bili poznati u postupku pred nadzornim tijelom. Ovlasti komore lanak 141. (1) Nadzor nad radom i ponaanjem javnih biljenika, vritelja dunosti te javnobiljenikih zamjenika, prisjednika i vjebenika obavljaju i Upravni odbor i predsjednik Komore. (2) Tijela iz stavka 1. ovoga lanka ovlatena su davati upute i stavljati primjedbe na rad osoba iz te odredbe. (3) Upravni odbor Komore e najmanje jednom u tri godine obaviti pregled ureda javnih biljenika radi provjere njihova poslovanja. Pregled obuhvaa cjelokupnu djelatnost javnog biljenika. Radi obavljanja pregleda Upravni odbor odrediti jednog ili vie svojih lanova. (4) Ako se utvrde nepravilnosti u radu javnog biljenika, protiv njega e se poduzeti mjere utvrene ovim Zakonom i statutom Komore. (5) Pri provedbi svojih nadzornih ovlasti Komora nije ovlatena uputati se u ispitivanje sadrajne pravilnosti obavljanja javnobiljenikih poslova. Dunost prijave nepravilnosti lanak 142. Dravna tijela su duna, a stranke ovlatene prijaviti Ministarstvu i Komori djela i propuste javnih biljenika, vritelja dunosti te javnobiljenikih zamjenika, prisjednika i vjebenika.
35
Glava jedanaesta ODSUSTVO I SPRIJEENOST ZA RAD JAVNIH BILJENIKA

Odsustvo javnog biljenika lanak 143. (1) Javni biljenik koji se namjerava, zbog slubenog posla, udaljiti iz mjesta svoga sjedita za vrijeme due od osam dana mora za to dobiti odobrenje Komore. (2) Ako javni biljenik namjerava iz drugih razloga na pustiti mjesto svog sjedita due od tri dana, za to mora do biti odobrenje Komore ako odsustvo nee trajati due od dva mjeseca tijekom kalendarske godine, odnosno ministra ako e ono trajati due od dva mjeseca. (3) Javnog biljenika koji je povrijedio odredbe ovog lanka pozvat e predsjednik Komore da se vrati u svoje sjedite, a ako se javni biljenik nalogu ne pokori, protiv njega e se pokrenuti stegovni postupak. (4) Ako boravite javnog biljenika nije poznato, poziv e mu se uputiti preko "Narodnih novina"na njegov troak. (5) Ako na slubenom podruju javnog biljenika nema drugog javnog biljenika, javni biljenik je duan obavijestiti predsjednika zakonom odreenog suda o svakom odsustvu i sprijeenosti u radu u trajanju duem od jednog poslovnog dana. (6) O svakom odobrenom odsustvu i o sprijeenosti zbog bolesti obavijestit e se Komora te predsjednici zakonom odreenog suda na podruju kojih je sjedite javnog biljenika. (7) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se i na vritelje dunosti i zamjenike javnih biljenika. (8) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se u sluajevima kada dva ili vie javnih biljenika zajedniki obavljaju svoju slubu, ali ne mogu istodobno svi biti odsutni (lanak 38. stavak 2.). Nesposobnost za rad lanak 144. (1) Ako javni biljenik zbog svog tjelesnog ili duevnog stanja postane trajnije nesposoban za obavljanje javnobiljenike slube, pozvat e ga Upravni odbor Komore ili ministar, ako to Upravni odbor ne uini u razumnom roku, uz navoenje razloga za to, da se odrekne javnog biljenitva. Ako javni biljenik u odreenom roku tako ne postupi, Upravni e odbor zatraiti od zakonom odreenog suda na podruju kojega je sjedite javnog biljenika da provode postupak radi utvrenja trajnije nesposobnosti za obavljanje javnobiljenike slube zbog tjelesnih i duevnih nedostataka (lanak 21., stavak 1., toka 5.). (2) Postupak provodi predsjednik zakonom odreenog suda, a odluku donosi javnobiljeniko vijee toga suda. Rasprava pred vijeem odrat e se samo ako javni biljenik moe osobno na nju doi. (3) Protiv odluke vijea iz stavka 2. ovoga lanka albu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske mogu podnijeti javni biljenik i zakonom odreeni dravni odvjetnik. O albi odluuje javnobiljeniko vijee Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Glava dvanaesta STEGOVNA ODGOVORNOST JAVNIH BILJENIKA

Stegovna djela i kazne lanak 145. (1) Ako javni biljenik svojim ponaanjem u obavljanju javnobiljenike slube ili privatnom ivotu vrijea ast i ugled javnobiljenike slube ili dovede u pitanje povjerenje u javnobiljeniku slubu, ako povrijedi slubenu dunost, osobito ako nepropisno obavlja slubene radnje ili ako ih svojom krivnjom odugovlai, kaznit e se zbog neurednosti ili stegovnog prijestupa. (2) Neurednost je svaka laka povreda slubene dunosti koja nije stegovni prijestup. (3) Javni biljenik ini stegovni prijestup: 1) ako je postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajui postojanje zakonskih zapreka za to, 2) ako povredi dunost utvrenu ovim Zakonom i time ozbiljno ugrozi povjerenje u svoju nepristranost i u isprave koje sastavlja, osobito ako poduzme slubenu radnju u stvari u kojoj je po zakonu iskljuen, ili ako povredi dunost uvanja tajne,
36
3) ako se ne pridrava zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobiljenike isprave, 4) ako potvrdi da se dogodila injenica koja se nije dogodila u njegovoj nazonosti, 5) ako protivno javnobiljenikoj tarifi zaraunava i trai veu nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vri pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika, 6) ako uz obeanje da e sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedolian nain trai stranke, 7) ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u sluajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno, 8) ako grubo povrijedi duno potivanje prema sudovima i nadzornim tijelima, 9) ako se ne pokorava pravomonim odlukama sudova i nadzornih tijela; 10) ako neuredno vodi knjige, osobito ako ostavlja prazne rubrike, ili nemarno upravlja svojim uredom, 11) ako pomae nadripisare potpisivanjem njihovih podnesaka, davanjem savjeta i miljena ili prikrivanjem njihove djelatnosti, 12) ako sastavlja, protivno zakonu, javnobiljenike isprave na jeziku koji nije slubeni, 13) ako na javnoj drabi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni biljenik, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi trabine, nasljedna ili druga prava, 14) ako obavlja za plau dravnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu slubu, ako se bavi trgovinom ili posrednikim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu s ugledom, au ili nezavisnou javnog biljenika, ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuim imenom za sebe ili ako je sudionik u poslovima u kojima poduzima slubene radnje kao javni biljenik ili sudski povjerenik, ako novac koji mu je povjeren na uvanje, uloi na svoje ime protivno odredbama ovoga Zakona, ako preuzme obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog biljenika, 15) ako prigodom prijema javnobiljenikih prisjednika ili vjebenika povredi pravila o izboru javnobiljenikih prisjednika i vjebenika, 16) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje slube obavlja javnobiljenike poslove ili na drugi nain izigrava tu kaznu. (5) Odredbe ovoga Zakona o stegovnoj odgovornosti javnog biljenika i o stegovnom postupku protiv javnih biljenika na odgovarajui se nain primjenjuju i na vritelje dunosti te javnobiljenike zamjenike, prisjednika i vjebenika. Kazne zbog neurednosti lanak 146. (1) Kazne zbog neurednosti su: 1) pismena opomena, 2) novana kazna do visine jedne osnovne mjesene plae suca prvostupanjskog suda, plaanje koje se moe odrediti u najvie pet jednakih mjesenih obroka. (2) Prisjedniku i vjebeniku se zbog neurednosti moe izrei novana kazna do visine jedne osnovne mjesene plae sudskog savjetnika odnosno vjebenika na prvostupanjskom sudu plaanje koje se moe odrediti u najvie pet jednakih mjesenih obroka. Kazne za stegovne prijestupe lanak 147. (1) Kazne za stegovne prijestupe javnih biljenika jesu: 1) pismeni ukor, 2) novana kazna do visine tri osnovne mjesene plae suca prvostupanjskog suda, plaanje koje se moe odrediti u najvie est jednakih mjesenih obroka, 3) privremeno oduzimanje prava na obavljanje slube u trajanju do godinu dana, 4) oduzimanje prava na obavljanje slube. (2) Kazna iz stavka 1., toke 3. ovoga lanka ima za posljedicu i zabranu obavljanja poslova iz lanka 4. ovoga Zakona. (3) Kazna oduzimanja prava na obavljanje slube izrei e se osobito: 1) ako je javni biljenik postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajui postojanje zakonskih zapreka za to,
37
2) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje slube obavlja javnobiljenike poslove ili na drugi nain izigrava tu kaznu 3) Ako je javni biljenik zbog ranije poinjenoga tekoga stegovnog djela bio kanjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje slube u trajanju do godine dana. (4) Ako je poinjenim stegovnim prijestupom javni biljenik stekao kakvu nedoputenu imovinsku korist, novana kazna se moe izrei do dvostrukog iznosa visine te koristi, neovisno o ogranienju iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka. (5)Kazne zbog stegovnih prijestupa javnobiljenikih prisjednika, savjetnika i vjebenika jesu: 1) pismeni ukor, 2) novana kazna do tri osnovne mjesene plae sudskog savjetnika odnosno vjebenika, plaanje koje se moe odrediti u najvie est jednakih mjesenih obroka; ako su javnobiljeniki prisjednik ili vjebenik postavljeni za javnobiljenikog zamjenika ili vritelja dunosti, novana im se kazna moe izrei kao javnom biljeniku. 3) privremeno oduzimanje prava da obavlja poslove vritelja dunosti ili javnobiljenikog zamjenika, najdue u trajanju od godinu dana, 4) oduzimanje prava na obavljanje slube javnobiljenikog prisjednika ili vjebenika. Brisanje iz imenika lanak 148. Javni biljenik, vritelj dunosti te javnobiljeniki zamjenik, prisjednik, savjetnik i vjebenik kome je izreena stegovna kazna oduzimanja slube brisat e se iz odgovarajueg imenika Komore. Oni ne mogu biti ponovno postavljeni u isto zvanje prije isteka roka od deset godina od dana brisanja. Zastare gonjenja lanak 149. (1) Zastarni rok za stegovne neurednosti je dvije godine, a za stegovne prijestupe pet godina. (2) Zastarjelost poinje tei od dana kad je stegovno djelo poinjeno. (3) Zastara se prekida podnoenjem stegovne prijave nadlenom tijelu te svim onim injenicama kojima se po Kaznenom zakonu prekida zastara. (4) Ako stegovni prijestup povlai kaznenu odgovornost, stegovni postupak moe se pokrenuti sve do vremena u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka. Stegovna tijela lanak 150. (1) Stegovni postupak zbog neurednosti provodi i odluku donosi Upravni odbor Komore. Postupak pred Upravnim odborom poblie se ureuje Statutom Komore. O albi protiv odluke Upravnog odbora odluuje javnobiljeniko vijee zakonom odreeno suda na podruju kojega je sjedite javnog biljenika. alba se podnosi preko Komore. (2) Istrani stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa provodi stegovni istraitelj, a o stegovnom prijestupu raspravlja i odluku donosi javnobiljeniko stegovno vijee zakonom odreenog suda ovlatenog na osnivanje stegovnih vijea, na podruju kojega se nalazi sjedite javnog biljenika. U povodu albe protiv odluka prvostupanjskog stegovnog vijea odluuje javnobiljeniko stegovno vijee Vrhovnog suda Republike Hrvatske. (3) U Republici Hrvatskoj javnobiljenika stegovna vijea osnovat e se u zakonom odreenom sudu u Osijeku za podruje sudova u Osijeku i Poegi, u zakonom odreenom sudu u Rijeci za podruje sudova u Gospiu Puli i Rijeci, u zakonom odreenom sudu u Splitu za podruje sudova u Dubrovniku, Splitu, ibeniku i Zadru, u zakonom odreenom sudu u Zagrebu, za podruje sudova u Bjelovaru, Karlovcu, Sisku, Varadinu i Zagrebu. (4) Javnobiljenika stegovna vijea o pokrenutim stegovnim postupcima kao i o izreenim stegovnim kaznama duna su pisano odmah obavijestiti Ministarstvo.
38
Stegovni istraitelj lanak 151. Stegovni istraitelj u stegovnom postupku zbog stegovnog prijestupa je istrani sudac zakonom odreenog suda ovlatenog za osnivanje stegovnih vijea na podruju kojega je sjedite javnog biljenika protiv kojega se postupak vodi, kojega za to odredi za kalendarsku godinu unaprijed predsjednik suda. Sastav javnobiljenikih stegovnih vijea lanak 152. (1) Prvostupanjsko stegovno vijee sastoji se od dva suca zakonom odreenog suda i jednog javnog biljenika, a drugostupanjsko javnobiljeniko stegovno vijee od dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i jednog javnog biljenika. (2) Suce lanove stegovnih vijea iz stavka 1. ovoga lanka odreuje predsjednik suda za kalendarsku godinu unaprijed. Javne biljenike kao lanove stegovnih vijea bira Skuptina Komore izmeu javnih biljenika s podruja zakonom odreenog suda odnosno Republike Hrvatske, na vrijeme od tri godine. Imenovanim lanovima vijea odreuju se i njihovi zamjenici. (3) O izborima odnosno imenovanjima iz stavka 2. ovoga lanka obavijestit e se Ministarstvo. (4) lanovi stegovnog suda obavljaju svoju dunost besplatno. Komore e svojim pravilnikom urediti naknadu trokova javnim biljenicima koji su izabrani za lanove stegovnih vijea. (5) Na stegovnog istraitelja i lanove stegovnih vijea na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe koje vae za suce u kaznenom postupku. Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa lanak 153. (1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka ovlateni su podnijeti Ministarstvo, Komora, zakonom odreeni dravni odvjetnik i oteenik. (2) Dravna tijela i tijela pravnih osoba s javnim ovlastima duni su zakonom odreenom dravnom odvjetnitvu podnijeti prijavu kad god posumnjaju da je poinjen stegovni prijestup. (3) U pokrenutom stegovnom postupku zakonom odreeni dravni odvjetnik ima prava i obveze stegovnog tuitelja po odredbama kaznenog postupka. (4) Ako ovim Zakonom nije to drugo odreeno, u stegovnom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe skraenog kaznenog postupka, osim pravila o dovoenju, obeanju okrivljenika da nee napustiti boravite, jamstvu, pritvoru, pretrazi stana i osoba, privremenom oduzimanju predmeta, postupanju sa sumnjivim stvarima i imovinskopravnom zahtjevu. (5) O pokrenutom stegovnom postupku protiv javnog biljenika, prisjednika, savjetnika i vjebenika, Komora, odnosno dravni odvjetnik i oteenik duni su pisano odmah obavijestiti ministarstvo nadleno za poslove pravosua. Privremeno udaljenje iz slube lanak 154. (1) Prvostupanjsko stegovno vijee moe, na prijedlog ili po slubenoj dunosti, u povodu ve pokrenutog stegovnog postupka, odnosno na prijedlog Upravnog odbora Komore ili zakonom odreenog dravnog odvjetnika ako stegovni postupak jo uvijek nije pokrenut, donijeti rjeenje o privremenom udaljenju javnog biljenika iz slube ako je to nuno radi zatite asti i ugleda slube ili radi osiguranja interesa stranaka. (2) Privremeno e se udaljenje uvijek odrediti: 1) ako je javni biljenik stavljen pod istragu zbog kaznenog djela uinjenog iz koristoljublja ili kojeg drugog neasnog kaznenog djela; 2) ako je protiv javnog biljenika donesena nepravomona odluka o oduzimanju prava na obavljanje slube. (3) Privremeno udaljenje e se opozvati im prestanu razlozi koji su ga izazvali. (4) O odlukama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka stegovno e vijee obavijestiti Komoru, okrivljenika i zakonom odreenog dravnog odvjetnika.
39
(5) U hitnim sluajevima odluku o privremenom udaljenju mogu donijeti Upravni odbor Komore na vlastitu inicijativu i predsjednik zakonom odreenog suda ovlatenog za osnivanje javnobiljenikih stegovnih vijea na prijedlog zakonom odreenog dravnog odvjetnika. O takvoj odluci moraju se odmah obavijestiti javni biljenik i prvostupanjsko stegovno vijee, koje je duno, nakon to bez odlaganja omogui javnom biljeniku da se izjasni, odluiti u roku od dvadeset i etiri sata o ukidanju ili odravanju na snazi te odluke. (6) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na privremeno udaljenje iz slube vritelja dunosti te javnobiljenikog zamjenika, prisjednika i vjebenika. Ovrha stegovnih odluka lanak 155. (1) Pravomone odluke donesene u stegovnom postupku izvrava Komora. (2) Pravomone stegovne odluke o izreenoj novanoj kazni i o trokovima postupka imaju snagu ovrnih isprava, prisilnu ovrhu kojih ima pravo traiti Komora. Sredstva postignuta prisilnom ovrhom ulaze u proraun Komore i mogu se koristiti samo u obrazovne svrhe u okviru Komore. (3) Ako je pravomonom stegovnom odlukom izreena kazna oduzimanja prava na obavljanje slube odnosno zvanja, osoba kojoj je ta kazna izreena brisat e se iz odgovarajueg imenika Komore. Pravomona stegovna odluka kojom je izreena koja druga kazna te nepravomona odluka o privremenom udaljenju iz slube upisat e se u imenik javnih biljenika, vritelja dunosti odnosno javnobiljenikog zamjenika, prisjednika ili, javnobiljenikog savjetnika i vjebenika. Kazna opomenog ukora brisat e se iz imenika po proteku roka od godinu dana, novana kazna po proteku roka od tri godine, a ostale kazne po proteku roka od pet godina. (4) Ako je pravomonom stegovnom odlukom izreena kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje slube ili oduzimanja prava na obavljanje slube, Komora e o tome obavijestiti Ministarstvo te zakonom odreeni sud na podruju kojega je sjedite ureda javnog biljenika, vritelja dunosti odnosno javnobiljenikog zamjenika, prisjednika, javnobiljenikog savjetnika i vjebenika. O tim kaznama objavit e se i oglas u "Narodnim novinama". Tako e se postupiti i u sluaju privremenog udaljenja iz slube.
Glava trinaesta JAVNI BILJENICI KAO POVJERENICI SUDOVA I DRUGIH VLASTI
Provedba ostavinske rasprave lanak 156. Ovlasti javnih biljenika u provedbi ostavinske rasprave uredit e se zakonom kojim e se urediti ostavinski postupak. Drugi poslovi koji se mogu povjeriti javnom biljeniku lanak 157. (1) Sud ili koja druga vlast mogu javnom biljeniku povjeriti i ove poslove: 1) popis i peaenje ostavinske imovine i steajne mase; 2) procjene i javne prodaje (drabe) pokretnih stvari i nekretnina u izvanparninom postupku, osobito dobrovoljnih prodaja; 3) provedbu rasprave o razdiobi prodajne cijene u ovrnom postupku; 4) sastavljanje i provjeru rauna koje su poloili skrbnici ili upravitelji veih imovina; 5) sve poslove koji im se po posebnim zakonskim propisima mogu povjeriti. (2) Povjereni se posao moe javnom biljeniku iz opravdanih razloga oduzeti u svako doba. (3) Javni biljenik odgovara za tetu koju kao povjerenik koje vlasti poini strankama.
40
Pravni poloaj javnog biljenika kao povjerenika lanak 158. (1) Na javnog biljenika kao povjerenika suda ili koje druge vlasti na odgovarajui se nain primjenjuju pravila koja ureuju postupak u kojemu mu je povjereno obavljanje odreenih poslova, osobito pravila o izuzeu, o dostavi, traenju pravne pomoi, podataka itd. (2) Poslije izvrenja odreene slubene radnje javni biljenik je duan bez odgaanja podnijeti izvjetaj vlasti koja mu je povjerila te radnje. Nadzor nad radom javnog biljenika kao povjerenika lanak 159. Nadzor nad radom javnog biljenika kao povjerenika odreene vlasti obavlja ta vlast. Ta vlast je ovlatena narediti javnom biljeniku da preda spise i po slubenoj dunosti prisilno izvri takav nalog. uvanje spisa lanak 160. Spisi o slubenim radnjama koje je javni biljenik obavio kao povjerenik suda ili koje druge vlasti uvaju se u arhivi te vlasti odvojeno od ostalih spisa.
Glava etrnaesta NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA

Javnobiljenika tarifa lanak 161. Javni biljenik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu trokova u obavljanju slubenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobiljenikom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom. Sporovi o nagradi i naknadi trokova lanak 162. (1) Ako stranka ne prihvati obraun javnog biljenika o visini nagrade i naknade trokova, javni biljenik i stranka mogu zatraiti od zakonom odreenog suda na podruju kojega je sjedite javnog biljenika da odmjeri visinu nagrade odnosno naknade trokova. Protiv odluke suda doputena je alba u roku od osam dana. Drugi pravni lijekovi nisu doputeni. (2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka provodi se po pravilima izvanparninog postupka. Odgovornost za nagradu i naknadu trokova lanak 163. Ako je vie osoba sudjelovalo u sklapanju pravnog posla pred javnim biljenikom ili od njega trailo obavljanje kakve druge slubene radnje, sve one solidarno odgovaraju javnom biljeniku za dunu nagradu i trokove. Plaanje nagrade lanak 164. Javni biljenik je ovlaten traiti da mu se nagrada plati odmah po obavljenom poslu. Zabiljeba i potvrda o nagradi i trokovima lanak 165. (1) Na svakoj ispravi i na svakom otpravku javni e biljenik zabiljeiti iznos zaraunate nagrade. (2) Na zahtjev stranke javni e biljenik izdati specificirani raun i priznanicu o plaenoj nagradi i trokovima.
41
Nagrada i trokovi javnog biljenika kao povjerenika lanak 166. (1) Nagradu javnog biljenika kao povjerenika koje vlasti odreuje ta vlast. Javni biljenik ne smije se sporazumijevati sa strankama o tome niti sam naplatiti od stranaka svoju nagradu i trokove. (2) Nagradu i trokove javnog biljenika iz stavka 1. ovoga lanka naplauje od stranaka po slubenoj dunosti vlast koja ga je postavila za svog povjerenika po propisima koji vae za sudske, odnosno administrativne pristojbe. (3) Drava ne jami za naplativost. Zastupanje pred sudom lanak 167. Ako javni biljenik zastupa kao punomonik stranke u postupku pred sudom ili drugim tijelom, ima pravo na nagrada i naknadu trokova po odvjetnikoj tarifi. Naplata javnobiljenikih pristojbi lanak 168. Javni biljenik je duan voditi rauna o tome da li su stranke uredno platile javnobiljeniku pristojbu za slubene radnje koje je on poduzeo. Javni biljenik ne smije izdati strankama traene isprave prije nego to dokau da su uplatile dunu pristojbu.
Glava petnaesta PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Provedbeni propisi lanak 169. (1) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar e donijeti javnobiljeniku tarifu, koja e biti na snazi sve dok Komora ne donese u suglasnosti s Ministarstvom novu javnobiljeniku tarifu. (2) U roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar e donijeti javnobiljeniki poslovnik kojim e poblie urediti vrste, sadraj, oblik i nain voenja spisa i knjiga, primanje isprava i predmeta od vrijednosti na uvanje i njihovo izdavanje te poduzimanja drugih formalnih radnji. Javnobiljenikim poslovnikom utvrdit e se i oblik, sadraj te nain izdavanja i oduzimanja peata, tambilje i grba javnog biljenika. (3) U roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona ministar e utvrditi nacrt kriterija za raspored slubenih sjedita javnih biljenika na podruju Republike Hrvatske i nacrt rasporeda tih sjedita. Nacrt kriterija za raspored slubenih sjedita javnih biljenika i rasporeda sjedita javnih biljenika dostavit e se sudovima u Republici i nadlenim upanijskim tijelima radi davanja miljenja. (4) Izmjene i dopune pravilnika iz prethodnog stavka ovoga lanka koje se tiu kriterija za raspored slubenih sjedita javnih biljenika donose se po postupku predvienom u toj odredbi. Izmjene i dopune koje se tiu samo rasporeda slubenih sjedita javnih biljenika donose se na temelju prethodno pribavljenog miljenja zakonom odreenog suda na ijem se podruju nalazi ili bi se trebalo nalaziti sjedite javnog biljenika te nadlenog upanijskog tijela. Svoje miljenje zakonom odreeni sud te nadleno upanijsko tijelo duni su dati u roku od trideset dana. (5) Ostale pravilnike predviene ovim Zakonom ministar e donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Javnobiljeniki ispiti lanak 170. (1) Javnobiljeniki ispit ovlatene su polagati osobe koje imaju poloeni pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile dvije godine na pravnim poslovima u pravosuu, odvjetnitvu, i u javnom biljenitvu odnosno tri godine na drugim pravnim poslovima. (2) Javnobiljenikim ispitom provjerava se poznavanje pravnih propisa koji ureuju javnobiljeniku slubu, ovjera i legalizacija isprava u odnosima s meunarodnim elementom, trgovaka drutva, zemljinoknjini postupak, upis u sudski registar, nasljedno,
42
obiteljsko i stvarno pravo, izvanparnini i ovrni postupak. Prigodom odreivanja sadraja javnobiljenikog ispita vodit e se rauna o sadraju pravosudnog ispita, kako bi se izbjeglo ponovno polaganje pravne grae koja je bila obuhvaena pravosudnim ispitom. Javnobiljeniki ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Sadraj javnobiljenikog ispita poblie e se urediti pravilnikom Ministarstva. (3) Na organizaciju i nain izvoenja javnobiljenikog ispita na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe o pravosudnom ispitu. (4) Ministarstvo je duno organizirati prve javnobiljenike ispite u roku od est mjeseci po stupanju na snagu ovoga Zakona. (5) Prethodno pohaanje teaja iz lanka 171. ovoga Zakona nije uvjet za pristupanje javnobiljenikom ispitu. Priprema javnih biljenika lanak 171. (1) U roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona Ministarstvo je duno organizirati posebne teajeve radi pripreme kandidata za polaganje javnobiljenikog ispita. (2) Tijekom teaja, osim predavanja, obavljat e se i praktine vjebe u vezi s pojedinim slubenim radnjama javnih biljenika, u skladu sa zahtjevima pismenog i praktinog dijela javnobiljenikog ispita. Natjeaj za imenovanje javnih biljenika lanak 172. (1) Ministarstvo je duno raspisati prvi natjeaj za imenovanje javnih biljenika u roku od mjesec dana nakon to javnobiljeniki ispit poloi najmanje deset kandidata. (2) Ministarstvo e raspisivati i provoditi natjeaje za imenovanje javnih biljenika sve do ustanovljenja Komore. Osnivanje Komore lanak 173. (1) Komora e se osnovati kada na podruju Republike Hrvatske bude imenovano i pone raditi najmanje pedeset javnih biljenika. (2) Na prijedlog ministra osnivaku skuptinu Komore saziva i njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Diplome o zavrenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske lanak 174. (1) Diploma o zavrenom pravnom fakultetu na podruju koje druge republike bive SFR Jugoslavije, steena prije 8. listopada 1991. izjednaena je po svom pravnom uinku s diplomom steenom na kojem od pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj. (2) Pravosudni ispit poloen na podruju koje druge republike bive SFR Jugoslavije prije 8. listopada 1991. priznaje se kao pravosudni ispit poloen u Republici Hrvatskoj. Nadripisari lanak 175. Zabranjeno je svako obavljanje za nagradu i obrtimice poslova koji po ovom Zakonu spadaju u djelokrug javnih biljenika.
43

Zakon o Javnom Biljeznistvu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Javnom Biljeznistvu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O JAVNOM BILJENITVU

ZAKON O JAVNOM BILJENITVU

Glava prva OSNOVNE ODREDBE

Glava trea OPE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG BILJENIKA

Glava etvrta OPE ODREDBE O JAVNOBILJENIKIM ISPRAVAMA

Glava peta POSEBNE ODREDBE O OVLASTIMA I POSLOVANJU JAVNIH BILJENIKA

2. Sastavljanje javnobiljenikog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima

3. Posvjedoenje (potvrivanje) injenica i izjava

4. Izdavanje otpravaka, potvrda (svjedodbi, uvjerenja), prijepisa i izvoda

5. Preuzimanje isprava, novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti radi uvanja i predaje

Glava esta UVANJE ISPRAVA I VOENJE POSLOVNIH KNJIGA

Glava sedma POSTUPAK S JAVNOBILJENIKIM SPISIMA NAKON TO SE UPRAZNI JAVNOBILJENIKO MJESTO

Glava deveta JAVNOBILJENIKA KOMORA I NJENA TIJELA

Glava deseta NADZOR NAD JAVNOBILJENIKOM SLUBOM

Glava jedanaesta ODSUSTVO I SPRIJEENOST ZA RAD JAVNIH BILJENIKA

Glava dvanaesta STEGOVNA ODGOVORNOST JAVNIH BILJENIKA

Glava trinaesta JAVNI BILJENICI KAO POVJERENICI SUDOVA I DRUGIH VLASTI

Glava etrnaesta NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA

Glava petnaesta PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

You might also like