Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Matthew Paris .doc

Matthew Paris .doc

Ratings: (0)|Views: 5|Likes:
Published by Adela Pancer

More info:

Published by: Adela Pancer on Oct 26, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
See more
See less

10/26/2013

 
SADRŽAJ
UVOD
Benediktinski monah, engleski kroničar, umjetnik i kartograf Matthew Paris, živio jeotprilike od 1200. do 1259. godine. Napisao je mnoga djela, uglavnom povijesnog karaktera, ismatra ga se najznačajnijim kroničarom 13. stoljeća,
1
dijelom zbog izvanredne opsežnostinjegovih radova, dijelom zbog vlastitih povijesnih metoda, a dijelom zbog širokog spektra
1
Andrea Henderson,
 Encyclopedia of World Biography
:
2004 Supplement 
, Farmington Hills, 2004.
2
 
interesa.
2
Iako suvremeni povjesničari priznaju da njegove informacije nisu uvijek pouzdanezbog čestih pretjerivanja, predrasuda ili jednostavno nemara, njegova slava kao kroničara bila je tolika da su uvažene osobe svojevoljno dolazile u St. Albans i slobodno dijelile svojeavanture s njim, opskrbljujući ga detaljima za njegove kronike.
3
 Pisao je na latinskom, francuskom i anglo-normandijskom jeziku, a svoja je djela čestoilustrirao crtežima koje bi skicirao u osnovnim linijama i potom ih sjenčao,
4
pa ga se osimvrhunskim kroničarom smatralo i vrhunskim umjetnikom.
5
 Usprkos svom prezimenu i poznavanju francuskog jezika, pretpostavlja se da nije imao vezes Francuskom, barem što se tiče podrijetla, već da je pripadnik engleske obitelji, a da jeoriginalno prezime zapravo glasilo Parisiensis, što je u 13. stoljeću bilo učestalo englesko prezime.
6
Prvo što zasigurno znamo o njemu, i to iz njegovih vlastitih zapisa, jest da je21.01.1217. godine primljen kao monah u St. Albansu, samostanu koji je 15 milja udaljen odLondona.
7
Tamo je i stekao obuku pisara i umjetnika te opatijskog historiografa.Između 1248. i 1249. godine pozvan je od strane norveškog kralja Haakona IV. i PapeInocenta IV. da poradi na financijskim i duhovnim poslovima benediktinske opatije St. BenetHolm na otoku Niderholmu u Norveškoj. Izuzev tog, nadasve značajnog putovanja, Matthew je većinu svog života proveo u St. Albansu gdje je i umro 1259. godine.
MATTHEW PARIS KAO UMJETNIK 
Matthew nije uživao veliki ugled samo kao kroničar, već i kao umjetnik, i to je područjenjegovog rada kojim ću se zapravo baviti u ovom seminaru. Njegove ilustracije, bilo crteži ilislike, izražavale su njegovu vještinu i talent u oslikavanju onoga o čemu pripovijeda.
8
  Naime,njegova se umjetnost ne može se potpuno razumjeti ili točno procijeniti izvan kontekstanjegovog pisanja. Njegove ilustrirane kronike formiraju monumentalnu pozornicu na kojoj se
2
 
The Oxford Companion to British History
, Oxford, 2003., str. 630.
3
Andrea Henderson,
 Encyclopedia of World Biography
:
2004 Supplement 
, Farmington Hills, 2004.
4
 
Andrew Martindale,
Gothic Art 
, London, 1988., str. 78.
5
Suzanne Lewis,
The Art of Matthew Paris in the Chronica Majora
, Berkeley, 1987., str. 2.
6
Richard Vaughan,
 Matthew Paris
, Cambridge, 1979., str. 1.
7
Andrea Henderson
 , Encyclopedia of World Biography
:
2004 Supplement 
, Farmington Hills, 2004.
8
 
Andrea Henderson,
 Encyclopedia of World Biography
:
2004 Supplement 
, Farmington Hills, 2004.
3
 
činjenice i fikcija, stvarnost i imaginacija, spajaju u jedinstveno zamišljenu vizualnu itekstualnu dramu.
9
 Rukopisi Matthewa Parisa uglavnom sadrže više od jednog teksta i često započinjunasumice poredanim minijaturama preko cijelih stranica. Inicijale i naslove na čije smoukrašavanje navikli još iz ranijih vremena, on je dodatno isticao pa su naslovi, paragrafi i brojevi listova koji zapravo čine funkcionalni dio njegovih kronika, postali sami po sebisvojevrsna apstraktna umjetnost.
Nekoliko marginalnih, rubnih ilustracija koje su bile neuokvirene, datirane između 1220. i1230. godine, nalaze se u British Library u Londonu. Na primjeru fol. 119., iznad lijevogstupca, nalazi se mali ali detaljno izrađen crtež na kojem je prikazan svećenik kako sjedi i korigrješnika koji kleči, a čiju tjelesnu kaznu možemo pretpostaviti po snopu brezinih štapovakoji leže pored suca. Naime, u Parisovo vrijeme nije bilo neobično susretati crteže raznihzgoda, uglavnom karikature, u javnim zapisima.
Npr. na zaglavlju jedne molbe osuđenika iz1249. godine, nalazi se skica sudske borbe i vješanje gubitnika.Tonirani, ili možda bolje rečeno sjenčani crteži postojali su i prije njega, ali su posebno popularni postali u prvoj polovici 13. stoljeća. Svakako su bili mnogo jeftiniji a i brži od potpuno bojanih iluminacija.Što se samog stila tiče, o njemu ču više toga reći kroz same primjere.
RUKOPISI
Već sam napomenula da je odvajanje onoga što je Paris pisao i onoga što je slikao, pogrešan pristup njegovim radovima, stoga ću spomenuti neke od njegovih važnijih rukopisa i premanjima sistematizirati i njegove likovne izričaje.
Chronica Majora
Ovaj rukopis preživio je u tri svezaka. Prva dva se čuvaju u Corpus Christi College uCambridge-u, a treći u British Library-u u Londonu. Djelo je napisano na latinskom jeziku.
9
Suzanne Lewis,
The Art of Matthew Paris in the Chronica Majora
, Berkeley, 1987., str. 2.
10
 
Suzanne Lewis,
The Art of Matthew Paris in the Chronica Majora
, Berkeley, 1987., str. 35.
11
 
Suzanne Lewis,
The Art of Matthew Paris in the Chronica Majora
, Berkeley, 1987., str. 35.
4

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->