Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
NASTANAK SALONE I GRADSKO CRKVENO SREDIŠTE

NASTANAK SALONE I GRADSKO CRKVENO SREDIŠTE

Ratings: (0)|Views: 116|Likes:
Published by Adela Pancer
Crkveno graditeljstvo - NASTANAK SALONE I GRADSKO CRKVENO SREDIŠTE
Crkveno graditeljstvo - NASTANAK SALONE I GRADSKO CRKVENO SREDIŠTE

More info:

Published by: Adela Pancer on Oct 26, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/26/2014

pdf

text

original

 
GRA
Ĉ
EVINAR 
59
(2007) 10
913
NASTANAK SALONE I GRADSKO CRKVENO SREDIŠTE
Uvod
Salona, odnosno današnji Solin koji je nastao na njezinu mjestu, po svo- joj je veli
þ
ini te ostatcima iz rimsko-ga, starokrš
ü
anskoga i ranosrednjo-vjekovnog razdoblja najve
ü
e i najpo-znatije arheološko nalazište u Hrvat-skoj. Prema starokrš
ü
anskim nalazi-ma, koji obuhva
ü
aju devedesetak raznovrsnih crkava i crkvica s neko-liko velikih groblja i mnoštvom se- pulkralnih (grobnih) ostataka, svrsta-vaju Salonu me
ÿ
u najpoznatije rano-krš
ü
anske lokalitete na svijetu.Salona je srušena i napuštena po
þ
et-kom 7. stolje
ü
a i nikad nije naselje-na, a hrvatski se Solin uglavnomrazvijao na njezinim isto
þ
nim rubo-vima. To je, uz naplavine rijeke Jad-ro
þ
iji je jedan rukavac nekad tekaosredinom grada, ve
ü
im dijelom sa-
þ
uvalo njezine ruševine. Prou
þ
ava-nje je ruševina po
þ
elo još u renesan-si jer su Marko Maruli
ü
i njegov prijatelj Dmine Papali
ü
zapisivali iskupljali rimske natpise i kameneulomke. Zanimanje je za Salonunaglo pove
ü
ano po
þ
etkom 19. st., posebno kada je 1820. osnovan Ar-heološki muzej u Splitu, pa se po
þ
e-la sustavno arheološki istraživati.Prvi su poznati istraživa
þ
i bili lije
þ
-nici i arheolozi Karlo i Frano Lanzate povjesni
þ
ar i arheolog Frano Ca-rrara. Potom su Salonu sve do današ-njih dana istraživali mnogobrojnidoma
ü
i i strani istraživa
þ
i (austrij-ski, danski, francuski i ameri
þ
ki), anajpoznatiji su sve
ü
enik, arheolog i povjesni
þ
ar don Frane Buli
ü
(1946.-1934.) i danski arhitekt i povjesni
þ
ar Ejnar Dyggve (1877.-1961.).Postojalo je i zanimanje za ruševineSalone koje je bilo i sasvim druge
Crkveno graditeljstvo
CREATION OF SALONA AND THE TOWN'S SACRED CENTRE
Salona is an old Illyrian town situated in the area presently occupied by the townof Solin. During the Roman reign, old Salona used to be the capital of theProvince of Dalmatia. In that period, construction activities in the town werebooming, so that it presumably had in excess of 60,000 residents. Afterlegalization of Christianity, many churches were built in the town of Salona,which soon became a big church centre. Archaeological excavations revealedtraces of big basilicas, but also of the remains of churches accommodated inprivate houses in the period prior to legalisation of Christian religion. Salona isthe biggest archaeological site in Croatia, but also the site where most of earlyChristian churches were discovered or are expected to exist. The most impressiveedifice is the huge episcopal centre within the town walls, which is situated at thecontact between the oldest section and the eastern section of the old town. Thecentre contains two big basilicas and many oratories where early Christiansperformed religious ceremonies.
Ilirske provincije po
þ
etkom 4. st.
 
Crkveno graditeljstvo914
GRA
Ĉ
EVINAR 
59
(2007) 10vrste. Zna se da su splitski zvonik itrogirska katedrala te poneka pala
þ
au Veneciji ve
ü
im dijelom izrasli izkamena uzetog iz Salone. To je nat- jeralo F. Carraru da zavapi kako jeruševinama "više od barbarstva sta-rih, uradio vandalizam unuka". Do-dao je kako se Salona uvijek rabilakao kamenolom te da su kamenje izSalone Spli
ü
ani rabili za gradnjusvojih zidina, a Solinjani "u svakodoba i za sve vrste gradnje" [1]. Pos-toje pisani tragovi kako je mleta
þ
ki providur Pietro Valier 1678. solins-kim kamenjem nagradio pjesnikaJerolima Kavanjina za usluge koje je u
þ
inio Republici i kako je 1711.splitskom nadbiskupu Stjepanu Cu- pilliju bilo dopušteno da ga iskoriš-tava kako želi.To ipak nije bila nikakav ondašnjaiznimka jer je i u drugim krajevimaEurope bila redovita praksa da sekamenje uzima s napuštenih ruševi-na. Ipak, Salonu su dijelom rušili izbog vojni
þ
kih razloga. Tako je 1647.mleta
þ
ki general Leonardo Foscolododatno srušio mnoge razvaline ka-ko ne bi poslužile Turcima kao utvr-de. Temeljito je stradao i znamenitiamfiteatar koji je dotad bio gotovo ucijelosti sa
þ
uvan.Iz goleme literature koja je o Saloninapisana služili smo se uglavnomsamo onom koja je nastojala sustav-no organizirati poznate podatke ilionom koja je napisana posljednjihgodina. To smo u
þ
inili zato da bis-mo izbjegli mnogobrojne dvojbeoko postojanja ili izgleda pojedinihgra
ÿ
evina, o
þ
emu se arheolozi i po-vjesni
þ
ari
þ
esto spore [1], [2].
Nastanak i razvoj Salone
Salona je nastala u potpuno zašti
ü
e-nom zaljevu i na rubu plodnoga po-lja koje se protezalo uz južne padineKozjaka i zapadne obronke Mosora.Grad je nastao u delti rijeke Jadro,duge tek 4,5 km, ali vrlo bogatevodom. Ta je neobi
þ
na rje
þ
ica,
þ
iji je izvor i gornji tok od 1984. zašti-
 
ü
en kao posebno vrijedan prirodniresurs (a stanište je posebne endem-
 
ske mekousne pastrve) bila dugi nizgodina granica izme
ÿ
u hrvatskogSolina i bizantskoga odnosno mleta
þ
-kog Splita, poslije i izme
ÿ
u Otoman-
 
skog Carstva i Mleta
þ
ke Republike,a nazivali su je i "hrvatskim Jorda-nom" zbog važnosti koju je imala ukristijanizaciji Hrvata. Rijeka se uantici nazivala Salon i po njoj je neg-dašnje ilirsko naselje i dobilo ime.Doduše pravi je naziv u po
þ
etku bioSalone, a tako ga (u obliku Salonae)spominju i mnogi pisci
þ
ak do 5. st., primjerice Sv. Jeronim. To bi, drži
 
ve
ü
ina naših arheologa i povjesni
þ
a-
 
ra, zna
þ
ilo da je u po
þ
etku bilo više
 
Salona, jedna vjerojatno i u DonjojRupotini podno Klisa, i da je naseljena obali s vremenom prevladalo. Iz
 
oblika Salona nastao je hrvatski So-lin, istim jezi
þ
nim promjenama koji-
 
ma su se mijenjali i drugi nazivi ilir-
 
skog podrijetla, kao Albona (Labin),Flanona (Plomin) i Scardona (Skradin).Kada je i zašto rijeka Salon promi- jenila ime u Jadro nije poznato, ali
 
se zna da se tako naziva ve
ü
u ranomsrednjem vijeku. Zapravo naziva seIader, upravo kako glasi osnova la-tinskoga imena Zadra, ali to sasvim
 
sigurno nije me
ÿ
usobno povezano.Vjerojatno je ime nastalo po nekoj
 
nepoznatoj staroj crkvi posve
ü
enoj
 
Sv. Andriji, možda u blizini njezinaizvora.
 
Vjeruje se da je Salona bila naselje-
 
na ve
ü
u prapovijesti, ali o tome ima
 
vrlo malo materijalnih tragova. Na-
 
ÿ
eno je ponešto nakita i oružja na
 
širem podru
þ
 ju, ali je ono ilirskogaili gr 
þ
kog podrijetla, a to svjedo
þ
i o
 
trgova
þ
kim vezama ilirskih plemena
 
s helenskim svijetom. Svoj je urbanirazvitak Salona zapo
þ
ela u kasno
 
helenisti
þ
ko doba, usporedno s gr 
þ
-
 
kom kolonizacijom talijanske i hrvat-
 
ske jadranske obale.Gr 
þ
ki su se trgovci i moreplovci us-mjeravali prema uš
ü
u rijeke Pad na
 
talijanskoj obali. Na tom je putu
 
otok Vis bio najprikladnije mjestoza predah. Tako su po
þ
etkom 4. st.
 
 pr. Krista Grci iz Sirakuze osnovali
 
koloniju Isu (Issu), istodobno kada i
 
Ankonu na talijanskoj obali. Isa je
 
 postala bogati gr 
þ
ki grad koji ve
ü
u
 
3. st. osniva ispostave na susjednomkopnu – Tragurij (Tragurion danas
 
Trogir) i Epetij (Epetion danas Sto-
 
 bre
þ
). Iz tih se gradova trguje s ilir-
 
skim stanovništvom u zale
ÿ
u dalma-tinskih planina. U središtu je toga
 
 prostora bila Salona koja je bila na-
 
selje ilirskog plemena Delmata. Ni-kada nije bila gr 
þ
ka, iako je u njoj
 
 bilo Grka i gr 
þ
ki bio službeni jezik.
 
U posljednjim stolje
ü
ima stare ereSalona je postala zanimljiva Rimlja-nima koji su htjeli svoje gospodars-
 
ke interese proširiti na duboko i bo-
 
gato ilirsko zale
ÿ
e. Nakon slamanjaArgonove i Teutine pomorske sile,
 
Rimljani su krenuli prema Makedo-niji na jugu i Venetu prema sjeveru.
 
Osnovali su koloniju Akvileju, poko-rili Istru i s vojskom prodrli do Sis-
 
cie (Siska). Sredinom 2. st. pr. Krista po
þ
inju povremeni sukobi s Delma-
 
tima koji traju više od sto godina i
 
tek je Oktavijan 27. pr. Krista pobi-
 
 jedio Japode, Delmate i Panonce te
 
cijeli Ilirik. Tada po
þ
inje ja
þ
ati ulo-ga Salone.Postupno su na isto
þ
nu obalu Jadra-na stizali Rimljani (trgovci, pomorci,obrtnici…) i u Saloni ih je sasvim si-gurno bilo dovoljno kad se 119. pr.Krista (tada se Salona prvi put spo-minje u pisanim izvorima) odlu
þ
io svojskom prezimiti vojskovo
ÿ
a Luci- je Cecilije Metel zvan Dalmatik (?-104. pr. Kr.).Važnost se Salone posebno pove
ü
alanakon što je Gaj Julije Cezar (100. pr. Kr.-44. pr. Kr.) pobijedio GnejaPompeja (106. pr. Kr.- 48. pr. Kr.) u
 
Crkveno graditeljstvo
GRA
Ĉ
EVINAR 
59
(2007) 10
915
odlu
þ
nim bitkama na isto
þ
noj straniJadrana. Salona je tada, za razlikuod Ise, bila na pobjedni
þ
koj strani iCezar ju je za odanost, pretpostavljase 48./47 godine, uzdigao u rangrimske kolonije s nazivom MartiaIulia Salona. Od tog trenutka u gra-du opada utjecaj Grka Isejaca i Sa-lona postaje pravi rimski grad. Podi-žu se gra
ÿ
evine koje su u skladu srimskim gra
ÿ
anskim životom poputforuma, bazilike (kurije), hramova,termi, teatra, amfiteatra i sl. Za prvihcareva i za namjesnika Publija Kor-nelija Dolabelle (14.-20.) izgra
ÿ
eno je nekoliko važnih cesta prema An-detriju (Mu
ü
u), Tiluriju (Trilju) smostom na Cetini i dalje prema Na-roni i Bosni i Aequumu (
ý
itluku) pokraj Sinja te dalje prema Panoniji.Dvije su išle obalom: jedna premaTraguriju, a druga prema Epetiju idalje na istok.Sve je to potaknulo snažan razvojSalone, posebno jer su izgra
ÿ
ene i brojne lokalne ceste, pa
ü
e ona uidu
ü
im stolje
ü
ima mira i stabilnosti postati velik i snažan grad. U tome je veliku ulogu imala gradska luka ukoju su stizali brojni pomorci i trgovcis istoka i zapada Sredozemlja.Jezgra je budu
ü
e Salone bila na oba-li, u luci gdje su se odvijali prvi trgo-va
þ
ki susreti izme
ÿ
u isejskih Grka idomoroda
þ
kih Delmata. No tu su sesretali sredozemni trgovci i morep-lovci koji su s doma
ü
im stanovništ-vom za oružje, nakit, kerami
þ
ko po-su
ÿ
e i sl. mijenjali kožu, stoku i dru-gu hranu, vjerojatno i posebno cije-njeni ov
þ
 ji i kozji sir.Mnogo se u znanstvenim i stru
þ
nimkrugovima raspravljalo o toj prvojgradskoj jezgri, a Ejnar Dyggve, ko- ji je od 1922. stalno ili povremenoistraživao Salonu i druga dalmatin-ska arheološka nalazišta, nazvao ju je
Urbs vetus
(Stari grad) i
Urbsantiqua
(Drevni grad) te na kraju i pogrešno
Urbs graeca
(Gr 
þ
ki grad)iako Salona nikada nije bila gr 
þ
ka.U skladu s tim Dyggve je zapadnogradsko proširenje nazvao
Urbsoccidentalis
(Zapadni grad), a isto
þ
-no
Urbs orientalis
(Isto
þ
ni grad).Sve su to, dakako, samo simboli
þ
ninazivi koji su nastali iz prakti
þ
nihrazloga, ali se redovito rabe u stru
þ
-noj literaturi o staroj Saloni [3].
Urbs vetus
ili
Urbs antiqua
bio jetrapezasta oblika i s vremenom je postao pravim gradskim središtem, a
þ
ini se da je vrlo brzo opasan zidina-ma koje se i danas mogu uo
þ
iti naviše mjesta. Ve
ü
je u 1. st. formiransredišnji gradski trg odnosno forumoko kojega se gradi niz javnih i sak-ralnih gra
ÿ
evina (kapitolij s hramo-vima, kurija, trijemovi, obrtni
þ
keradionice i sl.), nešto južnije teatar,a zapadno izvan gradske jezgre iamfiteatar. Na sjevernim zidinama postojala su monumentalna gradskavrata, tzv.
 Porta Caesarea
s ugao-nim kulama, od kojih su i danas sa-
þ
uvani vrlo uo
þ
ljivi ostatci.
ý
ini se
Tlocrt stare Salone s ozna
þ
enim najpoznatijim spomenicima

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->