Green - Garden - 88.pdf (09-10/2013)

2011/12
Bosnia andhHerzegovinas C oice
Green Garden broj 88 rujan / listopad 2013. godina XIII
- Mauhice - Jesenska sadnja luka - Rukola - Mane vina - Oprez kod prihranjivanja pela
info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com
KLUB
ksni popust na preko 95% artikala
BODOVNA GREEN GARDEN KARTICA

Uskoro! Uskoro! Uskoro!
Prikupljajte bodove i uivajte u pogodnostima Green Garden kluba.
Brzo, jednostavno i besplatno preuzmite Vau bodovnu karticu i u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne utede! Svaki novi prikupljeni bod poveat e Va bonitetni popust!
jer Sjemenarna daje vie!!!

info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Rije urednika
Nakon toplog i sunog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima, vonjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, poetkom jeseni u vinogradima poinje berba groa, u vonjacima berba jabuka, kruaka i drugih vonih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura. Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila donosi mnotvo zanimljivih priloga koji obrauju tematiku vezanu za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje e poetkom proljea pokazati svu rasko boja i mirisa. Koje lukovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombinaciju lukoviastog cvijea proitajte u lanku posveenom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povra pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo priloge o radiu, rukoli, luku i ozimom enjaku. Ni voari nisu ostali uskraeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati vie o novim sortama trenje, zatiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama. Stranice posveene pelarstvu takoer donose aktualnosti koje provode pelari u svojim pelinjacima poetkom jeseni. Ovo je samo dio od onoga to moete pronai u ovom broju naeg ali i vaeg glasila. Stoga vam preporuujemo da detaljno proitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje mnotvom korisnih i zanimljivih priloga. Urednitvo
Editors word
After a hot and dry summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were temporarily paused, at the beginning of autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of different vegetable crops. So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in the garden. By all means, autumn is the right time for planting flower bulbs that will show all the richness of their colours and smells in the beginning of spring. What flower bulbs choose for planting, how to plant and how to make a combination of flower bulbs? The answers to these questions you will find in article dedicated to this topic. For vegetable lovers we prepared few interesting articles like articles about chicory, salad rocket, onion and winter garlic. We didnt forget fruit growers so we have several articles from which they can learn more about new varieties of cherries, protection of olives from diseases and other interesting topics. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn. And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden, which really offers a lot of useful and interesting articles. Editors office
Pitanja i odgovori...........................................36 Vulkano...........................................................38 Neobine vrste voa.......................................39 Zatita masline od paunova oka..................40 Dunja................................................................41 Prima Giant i Isabella - najpopularnij hercegovaki par meu trenjama...............42 Kada brati plodove kiwi-a?...........................43 Mane vina.......................................................44 Divlja rua - ipurak.......................................45 Oprez kod prihranjivanja pela.....................46 Jesenska cvatnja voaka................................48
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji Mii, dipl. oec. Andrea aravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljevi, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
Mauhice - ljepotice jeseni..............................4 Oleander - simbol Sredozemlja...................... 5 Ljepota sjeanja............................................... 7 Jesenska sadnja luka.......................................8 Jesen u vrtu..................................................... 10 Dani polja dinje i lubenice.............................. 11 Jesenska sadnja enjaka...............................12 uta kukuruzna sovica ugroava proizvodnju povra na podruju Hercegovine.....................................................14 Kako izbjei kureljenje luka.......................15
Sadraj
paroga - povre visokog standarda.............16 Rukola - sve popularnija povrtnica.............. 18 Gnojidba lisnatog povra...............................20 Radi zimska salata................................... 22 Fizioloki poremeaji koji se mogu dogoditi pri proizvodnji salate...................... 23 Luk vlasac nedovoljno cijenjena ljekovita biljka................................................24 Suzbijanje mieva i takora..........................26 Jesen u znaku zimnice...................................28 Utjecaj sue na voke.................................... 32 Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze......34
Novosti, obavijesti, najave!!!

U jesenjem smo ozraju, i u Sjemenarna Agrocentrima ,moete pronai sve to Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuOd jesenje sjetve do jesenje etve i jo puno vie. Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao lan kluba Green Garden. A o novitetima, ponudi, proizvodima, savjetima, informacijama proitajte i uivajte u nastavku. Ne zaboravite obnoviti svoje lanstvo u klubu Green Garden, a ako jo uvijek niste lan vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo. Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jednostavno preuzmite pristupnicu, ispunite i poaljite/ dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici. Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
MAUHICE - ljepotice jeseni

M
auhica je dvogodinji cvijet koji se sadi u jesen i traje sve do idueg ljeta, a moe se saditi i u proljee, ali savjetuje se da u jesen dok je zemlja topla i moe se bolje biljke razviti za zimu i da u proljee bude bujnija i puna cvjetova. Gotovo se ne moe ui u trag putovima uzgoja i krianja mauhice. Na tritu je prisutan veliki broj sorata, neke od njih grupirane su i ine tzv. serije. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste karakteristike, npr: oblik, otpornost i sl.
Matea ori, master struke
Mauhice se uzgajaju kao jednogodinje ili dvogodinje biljke, a zapravo se radi o kratko ivuim trajnicama. Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljea, a u svjeijoj klimi ak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama, na terasama i balkonima, u posudama i prozorskim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlanija mjesta u kamenjaru, a puzee su skromni pokrivai tla ispod drvea i grmova. Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni od pet barunasti latica plosnato poredanih, iroka je paleta boja cvjetova mauhica u raznim kombinacijama: crvene, purpurne, plave, bronane, ruiaste, tamno-ljubiaste, ute, bijele, boje breskve i lavande. Postoje sorte sa okom i bez oka. Veliina cvjetova varira, a na cijeni su mauhice iji je promjer cvje-
Dobro podnose nie temperature
Upravo kada veina biljaka prestaje cvasti, ba tada arene mauhice zapoinju sa svojom cvatnjom te prkose i najotrijoj zimi. Karakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj moemo uivati tijekom cijele jeseni i zime, pa sve do poetka pojave visokih ljetnih temperatura, kada njihova cvatnja prestaje.
tova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris . Listovi su naizmjenino duguljasti i nazubljeni, dugaki od 5 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i lomljiva. Visina biljke je od 15 30 cm. Izbjegavajte zalijevanje u veernjim satima kako se vlaga ne bi zadravala na listovima i oko biljke. Mladi listovi tek posaenih biljaka poslastica su puevima, pogotovo onima bez kuice. Upravo zbog toga, dok se ne ukorijene, mauhice zatitite malem ili sadite za suha vremena kada je opasnost od pojave pueva manja. U vrijeme cvatnje biljci treba redovito skidati ocvalo lie kako se ne bi uzaludno optereivala stvaranjem sjemenja nego rasla u nove cvjetove i time produila vrijeme cvatnje.
Vrijeme sjetve
Mauhice se siju u srpnju za jesensku cvatnju i kolovozu rujan za proljetnu cvatnju. Sije se najee u sanduiima, a kad se pojave prvi pravi listovi biljicu treba pikirati. Klija pri temperaturi 15 20c u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8-10 dana. Temperatura nicanja ne smije prijei 22C. Da bi se sprijeilo izduivanje tek izniklih biljica potrebno je osigurati dovoljno svijetla.
BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.
5
Matea ori, master struke rijeme godinjih odmora je iza nas. Duge none etnje po rivi i uivanje u tipinom dalmatinskom zraku svima ostaju u dubokom sjeanju. Ali, jeste li se ikada zapitali po emu je taj zrak toliko specifian. Razumljivo, ugoaj i blizina mora je neto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. Meutim, u tomu svemu znaajnu ulogu ima i oleander. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okunici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. Razlog lei u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se protee kroz cijelo ljeto, sve do jeseni. Ipak, po mnogima najvea vrijednost ovog grma lei u njegovom karakteristinom, opojnom mirisu. ak, meu ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepe cvjetne mirise. Kako oni vole rei-miris toliko lagan ali opet dovoljno snaan. I doista je tako.
OLEANDER
Niti jedan grm ne podsjea na primorske krajeve i ne stvara ugoaj Sredozemlja, kao to to ini oleander. Meutim, iako je oleander osjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti moemo uivati i u kontinentalnim podrujima
te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. Ali, to ne znai da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Zato bih i napomenula da u pravilu oleander zahtijeva dosta vlage od proljea do jeseni, kao i redovito orezivanje i prihranjivanje. Cvjetovi oleandera mogu biti jednostavni ili puni, u razliitim nijansama bijele, ute, ruiaste, crvene i purpurne boje. Ali, ukoliko u vrtnim rasadnicima ne moete pronai eljenu boju moete se posluiti injenicom da se oleander
simbol Sredozemlja
razmnoava u ljetnom razdoblju, i to reznicama. Dakle, ljeti dok jo cvijeta pronaite grm eljene boje cvjetova i otkinite vrne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Za mjesec dana biljka e razviti veliki broj korjenia to je ujedno i znak da je moete posaditi u tlo. I vjerujte, primitak e vjerojatno biti iznad 90 posto!Na taj nain, moete i u svoj dom prenijeti barem djeli morskog ugoaja. I jo neto, svi dijelovi oleandera sadravaju otrovne tvari na to je nuno upozoriti djecu!
Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta?
esto se susreem sa slinim upitima i to prije svega od strane vlasnika vikendica na moru. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja, prihranjivanja i odravanja. Ali, isto tako volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromanim tlima kao i bez odgovarajue njege. Ipak, da bi njegova sadnja prola bez dodatnih stresova potrebno je potivati i odreena pravila. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporuila da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici jo na godinjim odmorima. Kasnije, dolaze i neto nie temperature kao i ee padavine
Rasko boja
2011/12
KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICA
Atraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima ivopisnih boja, razliitim oblicima, te bogatim mirisima pronai e mjesto u svakom vrtu i uljepati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste: tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.
Ljepota sjeanja
Hladni mramor, kamen i eljezo zagrijte toplinom srca, svijea i ljepotom raznovrsnih cvjetnih aranmana. Jesenski aranmani mogu izgledati i te kako svjee i lijepo posebno ako su napravljeni od krizantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijeem.
Matea ori, master struke
7
pancima sveti cvijet i simbol smionosti, estitosti i odanosti, te se najvie koristi za ukraavanje hramova. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslikanih svilenih kimona dok su koncem 17. stoljea u Europu doli i prvi oblici ivih krizantema. Meutim, krizantema u Europi nije odmah prihvaena ve je trebalo proi ak stotinu godina da se njenom uzgoju i irenju prida vea panja. U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno vie a rezultat takvog rada je mnotvo kultivara kojih danas ima vie od pet tisua. Uostalom, od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u toliko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja. Drevni su i raznovrsni obiaji sjeanja na pokojnike. U zapadnome civilizacijskom krugu, kranskome, a osobito katolikom, Svi sveti dan su kada grobne humke ureuju i oni koji to tijekom ostalih trista i neto dana nemaju obiaj, koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u ivot poslije smrti nego uza sjeanja na najblie kojih vie nema. Na neki nain, nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da e nas i to malo, kratkotrajno ukraavanje grobnica udaljiti od boli to je izazvala smrt nama bliskih osoba. Bilo kako bilo, lijepo se sjetiti naih pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukraenija nego ikada. Upravo tu, primat nad ostalim cvijeem preuzima krizantema koja svojom raskonom a opet skromnom cvatnjom, govori vie od iega. Meutim, grobove treba ureivati i njegovati tijekom cijele godine, kroz sva godinja doba i razliite prigode, primjerice obljetnice. Ali, ni u ukraavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjeanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila, a napose od jeftinog plastinog, svilenog i papirnatog cvijea.
oista moemo ustvrditi kako se posljednjih godina hortikultura groblja razvila usporedo s kulturom njegovanja zelenila. Od biljnih vrsta, u tom pogledu prednjae krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca, kita cvijea i drugih ukrasa radi uljepavanja grobova za blagdan Svih svetih. I dok se u razvijenim europskim zemljama na grobove donosi sve rezano cvijee, pa ak i ukrasno povre, kod nas taj trend ukraavanja nije jo uvijek naao plodno tlo. Zbog toga, se za blagdana Svih svetih iskljuivo trai krizantema koja je, htjela to ili ne, silom prilika postala grobnim cvijeem. A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi i za ureenje unutranjeg prostora te za ukraavanje stolova u razliitim sveanim prigodama. Na otvorenom pak prostoru, krizanteme posaene u lonce ili druge posude, na najljepi
mogui nain oivljavaju trgove, terase i balkone.
Krizantema-simbol estitosti
Domovina krizantema je istona Kina u kojoj su bile poznate jo prije Kristova roenja. Iz Kine je prenesena u Japan
Cvijet sjeanja i tuge
gdje je za kratko vrijeme postala carsko obiljeje. Tako je danas krizantema Ja-
Jesenska sadnja luka

U ovom razdoblju u hercegovakim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Ivica Doko, dipl. ing.
uk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povra koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se moe koristiti na raznorazne naine: svje ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra vie nego korisnim povrem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, openito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljanje rada srca, za reguliranje eera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma. U poljoljekarnama se moe pronai nekoliko razliitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najee ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bih vam olakali izbor odgovarajue sorte predoiti emo vam osnovne karakteristike najeih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju. Holandski uti (Stuttgarter) je najea sorta koja se odlikuje vrstim plosnatim glavicima, slamnatoute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutranjost glavice je bijele boje a prosjena teina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja se za ranu proizvodnju najvie uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
Koju sortu luka odabrati?
rijantu srebrenjaka. Dakle, glavice imaju crvenu boju ali i lagani, slatkasti okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veu primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac preteno se koristi za pripremanje salata. Sturon je sorta luka ije se glavice mogu uvati dulji vremenski period. Glavice imaju duguljasti oblik to je i
snatim glavicama. Najvie se upotrebljava za pripremanje salata. Glavice su slatkastog okusa i prosjene teine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladitenje. Ptujski crveni je kvalitetna sorta luka koja jednostavno predstavlja crvenu vaosnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Poto se u naim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogaari) izbija u drugi plan. Meutim, treba znati da se radi o takoer kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na tritu. Izborak predstavlja luice krupnije kalibrae sorte Stuttgarter koji se uzgaja iskljuivo za koritenje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim krajevima (juna Hercegovina) Izborak se moe koristiti za konzumiranje ve krajem prosinca.
dena sorta se svakako preporua za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti dui vremenski period.
10
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi razliite vrste povra. Ali, ipak sve ovisi od vladajuih klimatskih prilika to najbolje pokazuje i ova godina.
Mladen Karai, dipl. ing. ezapamene vruine i dulja suna razdoblja tijekom srpnja i kolovoza u velikoj su mjeri poremetili planove mnogih povrara. Ipak, statistiki podaci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristino postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumjevamo sve uestalije oborine koje u dobroj mjeri umanjuju negativne posljedice koje prouzrokuje nedostatak vlage u tlu i zraku. Osim sjetve povra, tijekom jeseni, veina povrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumjevamo gnojenje, odnosno, razbacivanje stajskog gnoja ili organskih peletiranih gnojiva. Meutim, ukoliko elimo maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost nuno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo. ak su i znanstvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezatien u vrtu za samo tri dana izgubi etvrtinu svoje vrijednosti.
Jesen u vrtu
Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, odnosno, sadnju povra. Rokove sjetve trebamo potivati jer o njima ovisi visina uroda, vodei rauna da u sluaju ekstremnih temperatura sjetvu povra ipak moemo pomjeriti za deset do petnaest dana.
Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA ZIMSKI PINAT ZIMSKA SALATA MRKVA PERIN RADI MATOVILAC
Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artioke, endivije, poriluka, ratike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja enjaka ije je enjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj nain enjak smo u startu zatitili od trulei VRIJEME SJETVE 01.09.-31.10. 01.09.-20.09. 01.09.-31.10. 01.09.-31.10. 01.09.-10.09. 10.10.-31.10.
KOLIINA SJEMENA (m2) 3g 3g 4g 5g 8g 5g
Dani polja dinje i lubenice
11
ani polja su prilika da se proizvoaima, ali i drugim zainteresiranim subjektima na polju pokau odreene sorte poljoprivrednih kultura, agrotehnika, i drugi imbenici vezani za proizvodnju. Shodno tome Syngenta Agro d.o.o. je 20.08. 2013. godine na lokalitetu vrgorako polje (Vrgorac) organizirala Dane polja dinje i lubenice. Obzirom da je Syngenta jedan od najveih proizvoaa i distributera sjemena dinje i lubenice, ovogodinji dani polja bili su prilika da se na jednom mjestu vide osnovne karakteristike Syngentinih sorti dinje i lubenice ali i sorti od drugih proizvoaa. Na ovogodinjim danima polja dinje i lubenice okupio se veliki broj proizvoaa, distributera sjemena i kemijskih
pripravaka, proizvoaa presadnica i predstavnika otkupljivaa. Nakon to je zaelio dobrodolicu i pozdravio sve prisutne, mr.sc. Danko Toli je predstavio osnovne karakteristike sorti dinje i lubenice, te ono to je posebno interesiralo okupljene uesnike, izmjerio slador svake sorte kako dinje tako i lubenice. Nakon toga
mr.sc. Danka Toli se ukratko osvrnuo na agrotehniku te posebno na primjenu kemijskih pripravaka u dinji i lubenici. Svi prisutni mogli su vidjeti i simptome oteenja od razliitih tetnih organizama na dinji i lubenici. Nakon obilaska polja i razgledavanja sorti dinje i lubenice, svi uesnici su nastavili druenje u restoranu Pila u Vrgorcu.
12
Jesenska sadnja enjaka

enjak potjee iz sredinje Azije, odakle se proirio po cijelom svijetu. Odavnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe enjaka preko koe i dinih organa izluuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris.
Velimir Lasi, dipl. ing. enjak je kao i luk slinih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj povrini moe se uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako enjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden to blie podruju uzgoja enjaka.
tivnu masu i lukovicu - glavicu. Ima krae razdoblje mirovanja pa se repromaterijal ne moe uvati do proljea idue godine. Veina ovih ekotipova ima krupnije i ire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih enjeva u lukovici.
od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju desetak minuta. enjak je tehnoloki sazorio kada lie pouti,a stabljika se poinje suiti. Vaenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosueno. Najpovoljniji rok vaenja je kada je 30-70 % listova suho. Nakon vaenja enjak se smjeta u prostor zatien od sunca, u tankom sloju da se prosui, a poslije se isti i sprema za uvanje. U skladitu je najvanije odravati relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje korjenia i pojava povrinske plijesni. Prema normama kvalitete na Europskom tritu enjak ekstra klase mora biti karakteristine boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro oien, korijeni moraju biti glatko odrezani, a enjevi moraju biti vrsto vezani u lukovici. Doputen je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika izmeu najvie i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najvie 20 mm.
Sadnja enjaka
Kultivari i ekotipovi
Prosjena masa lukovice naih domaih ekotipova obino je 30 - 40 g, a francuski kultivari osloboeni virusa (virus free) imaju prosjenu masu lukovice 70 - 100 g, to je dovoljno ilustrativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to - jesenski enjak, proljetni enjak i alternativni enjak. Jesenski enjak sadi se ujesen, prezimljuje, i u iduoj godini razvija vegeta-
Jesenski enjak
Sadnja enjaka obavlja se u jesen i proljee. Jesenskom se sadnjom postiu vei prirodi, glavice su krupnije, ali se loije uvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja enjaka obavlja se u listopadu, a proljetna im ranije u proljee, kad to zemljini uvjeti dopuste. enjak se sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljee na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju vanjski enjevi s glavice enjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji enjevi imaju tanji i slabiji ovojni listi, nejednaku krupnou, pa se stoga ne postie odgovarajui uinak. Za etvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama enjeva. enjevi se prije sadnje, zbog zatite
SJEMENSKI ENJAK
Visokokvalitetna sorta enjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih enjeva.
14
uta kukuruzna sovica ugroava proizvodnju povra a podruju Hercegovine

Helicoverpa armigera Hubn. (uta kukuruzna sovica, pamukova sovica, sovica paprike) jedna je od najopasnijih tetoina veine poljoprivrednih kultura. Izrazito je polifagna vrsta hrani se na oko 250 raznih biljaka. Naroito velike tete priinjava generativnim organima pamuka, kukuruza, duhana, rajice, paprike, suncokreta itd.
a razvoj i masovno razmnoavanje ove sovice povoljno utjeu visoke temperature i padaline s proljea i visoke temperature tokom ljetnih mjeseci. Tipina je suptropska vrsta, a u nae krajeve leptiri dolijeu sa podruja Mediterana koji se, ovdje dalje razmnoavaju i prikljuuju malobrojnim lokalnim populacijama. Upravo su vremenske prilike u ovoj godini pogodovale ovoj sovici.
generacije tijekom ljeta traje u prosjeku 25-40 dana. tete priinjavaju gusjenice koje se ubuuju u zelene ali i zrele plodove rajice i paprike. U plodove paprike gusjenice se najee zavlae pored drke ploda. Osim plodova, gusjenice ute kukuruzna sovice sovice, kod rajice napadaju i stabljiku u koju se zavlae. Kod duhana gusjenice napadaju listove i cvjetove, a najvie oteuju ahure i sjemenke u njima. Kod graka, graha i soje oteuju mahune. Na podruju Hercegovine, vee tete na rajici i paprici zabiljeene su u 2001 i 2002. godini, te u periodu 2010 do 2013. tete na rajici posebno su veli-
Leptiri su raspona krila 30-35 mm. Prednja krila su sivkasto zelenkasta ili crvenkasto smea, sa tamnom pjegom u sredini, a stranja su uto-smea, sa irokom tamnom prugom pri kraju. Jaja su okrugla. Promjera oko 0,5 mm. Svjee odloena jaja su sjajno uto-bijela, a prije piljenja liinke postaju tamno smea. Boja gusjenica je vrlo promjenjiva, u osnovi sivo-zelena do crvenkasto mrka, sa tamnim uzdunim prugama na lenoj strani. Odrasla je gusjenice dugake 3540 mm. Kukuljica je crvenkasto-smea. uta kukuruzna sovica tijekom godine razvija od jedne do sedam generacija (najvei broj u tropskom pojasu), a u junim podrujima nae zemlje vjerojatno dvije do tri generacije. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Leptiri lete od svibnja do listopada, a najbrojniji su u periodu svibanj-lipanj, a posebno u kolovoz-rujan. Oploene enke odlau u prosjeku oko 500 jaja, uglavnom na generativne organe biljaka. Razvoj jedne
Morfoloke odlike
Izgled teta
ke na podruju opine Ljubuki gdje se rajica uzgaja u dva turnusa. tete na paprici posebno su velike na podruju opine apljina. Suzbijanje ute kukuruzne sovice i smanjenje tete mogue je primjenom integralnog pristupa, koristei pri tome sve raspoloive mjere: uzgoj tolerantnih hibrida i sorti, agrotehnike, bioloke i kemijske. Kod nas je malo kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti za suzbijanje ute kukuruzne sovice. Jedan od pripravaka koji ima odlino djelovanje na liinke ove sovice je Affirm koji ima dozvolu u rajici,paprici,krastavcu, tikvicama, patlidanu, grahu, salati, kupusu. Karenca za ove kulture iznosi 3 dana.
Mjere suzbijanja
Porast populacije
stina je, da struka navodi ali i pokusi potvruju da jedan od razloga kurelji moe biti koritenje prekrupnih luica za sadnju koje su u pravilu sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga da luk prije vremena potjera cvjetnu stabljiku. A spomenuta jarovizacija nije nikakva bolest ve predstavlja hladno razdoblje sjemena koje mora proi odreena kultura kako bi prela u reproduktivnu fazu. Meutim, i kod koritenja sitnijih luica moe doi do formiranja biljaka sa cvjetnim stablom, samo to je tada kurelj izraena u puno manjem postotku. Dakle, ova neeljena pojava je usko povezana s biolokim svojstvima luka i na nju se ne moe bitnije utjecati.
Kako izbjei kureljenje luka

Pojedinih godina, zbog odreenih razloga dolazi do toga da luk prijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kae-da doe do kureljanja luka. I kako to biva, za sve je krivo sjeme koje je po neupuenima iskljuivi krivac zbog nastanka neeljenih procesa. Ali, u svemu postoji i ona druga strana prie, a tako je i u ovom sluaju.
to znai da u tom pogledu nikako ne trebamo uriti. Ali, kao to smo i naveli u nastanku kurelji bitan elemenat ine nepoeljne klimatske prilike tijekom razvoja same biljke. Razumljivo je da na klimatske prilike ne moemo pretjerano utjecati ali barem moemo imati razumijevanja i volje shvatiti da neki prirodni procesi nisu jednostavno i praktino objanjivi. esto se u naim povrtnjacima, bilo da se radi o manjim ili veim povrinama vodi borba s neeljenim korovskim vrstama. Pa, doista moemo tvrditi da je prolo vrijeme runog plijevljenja a to je i razumljivo kada danas na tritu imamo herbicide kojima navedeni postupak moemo doslovce obaviti u jednom navratu. Nakon sadnje a prije nicanja moemo koristiti Stomp 330 E, odnosno, kad luk formira 3-4 lista pripravak Goal.
15
ato luk kurelja ?
Ali, struka kao i brojni pokusi takoer navode da je najei uzrok kureljanja luka neto ranija sadnja u jesen koja uz djelovanje ekstremnih temperatura dovodi do neeljene pojave. Ustvari, u tome bitnu ulogu igraju visoke temperature i duljina dana tijekom proljea koje jednostavno primoravaju luk na formiranje cvjetne stabljike. Jednostavno reeno, ako luk posadimo neto ranije od optimalnog roka i ako se nakon toga dogode i poklope odgovarajue temperaturne i svjetlosne prilike dolazi do kureljanja luka. Meutim, do kureljanja luka moe doi i ukoliko lukovica nakon sadnje doivi neki stres, npr. ukoliko doe do sue i visokih temperatura. Dakle, kako bi se izbjegla kurelj, luk je poeljno saditi u optimalnom roku
Borba s korovom
16
PAROGA - povre visokog standarda

paroga je kao svjee proljetno povre delikatesa po mnogim svojstvima. Uvijek je bila povre visokog standarda. Tome je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici povrine.
tak, paroga ulazi u mirovanje. Nadzemni dijelovi poute i odumiru, a ivotni procesi u rizomu i korijenju svode se na najmanju mjeru.
Ivan Peri, dipl. ing.
otjee iz zapadnog Mediterana, a uzgaja se od pradavnih vremena. Iz june Europe proirila se na srednju i sjevernu Europu. U Europi su najvee povrine paroge u panjolskoj, Francuskoj, Njemakoj i Nizozemskoj. Kod nas je paroga malo zastupljeno povre, i to uglavnom u obiteljskim vrtovima. U zadnje vrijeme, u dolini Neretve, ima pokuaja zasnivanja nasada s proizvodnjom za trite. paroga je trajnica sa ivotnim vijekom 15 i vie godina. Ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima ue u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. paroga je jednospolna dvodoma biljka, koja poinje cvasti u drugoj ili treoj godini, a zatim cvate svake godine. Biljke koje nose muke cvjetove obino imaju vie tanjih izboja dok one s enskim cvjetovima imaju manje izboja, ali koji su deblji. Krajem jeseni i poetkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
Uzgoj paroge
Za uzgoj paroge treba birati laka tla, gdje zimi nije visoka podzemna voda, a ljeti se moe navodnjavati. paroga voli organska gnojiva, tako da pri zasnivanju paroita o tome treba voditi rauna, posebice oko se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Organska gnojidba preporua se svake tree godine. paroite se moe zasnovati izravnom sjetvom, to se primjenjuje samo u proizvodnji zelene paroge. Kod takvog uzgoja berba je u treoj godini. Veina proizvoaa odluuje se za uzgoj iz presadnica. Takav nasad se moe poeti brati ve u drugoj godini nakon sadnje. Glavna je prednost uzgoja iz presadnica to se trajni nasad zasniva izabranim, ujednaenim, kvalitetnim biljkama. Mladi izboji paroge sezonsko su povre koje se na podruju Hercegovine
bere u travnju i svibnju. Najvie se koristi kuhana ili kuhana u pari zainjena umacima. Posebno je cijenjena juha od paroge. paroga se najvie konzervira zamrzavanjem i tako najbolje sauva aromu. U Europi se najvie cijeni bijela paroga, iako zelena ima bolju hranidbenu i zdravstvenu vrijednost.
18
RUKOLA - sve popularnija povrtnica
Rukola ili rikola potjee iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim listiima razliitim salatama daje novi okus
ukola spada u grupu lisnatog povra, sa listom specifina oblika zbog ega je Englezi i zovu rocket. Potjee iz centralne i june Evrope, a veoma je rairena u Sjevernoj Africi i Americi, kao i na Bliskom istoku. Rukola je izuzetno kvalitetno i ljekovito povre sa dosta vitamina C, mnotvom minerala, a posebno je bogata eljezom. Ima i drugih korisnih sastojaka od kojih se posebno izdvajaju vlakna. Njen gorak i aromatian ukus potie od glukozinolata izotiocianata koji se nalazi i u drugim srodnim biljkama. Ipak, specifian ukus rukole dolazi od estri buterne kiseline i jedinjenja sa sumporom. Rukola je jednogodinja ili dvogodinja zeljasta biljka. Uzgaja se zbog lia otrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima. Ima stimulativno djelovanje na ljudski organizam, naroito za eludac i crijeva.
Povrtnica skromnih zahtjeva
Rukola je kultura skromnih zahtjeva za toplinom i otporna je na mrazeve. Zato se moe proizvoditi tijekom cijele godine. Uspijeva na gotovo svakom tlu. Rukola treba bogato tlo koje zadrava vlagu i djelomino zasjenjeno mjesto za sadnju. Tijekom vruina moda e trebati dodatnu sjenu jer e u suprotnom proizvoditi listove loijeg okusa. Ova biljka najbolje uspijeva na lakim pjeskovitim i srednje tekim tlima pH neutralne ili alkalne reakcije. Vodimo rauna da listove duljine desetak cm ne reemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omoguila jo jednu ili dvije berbe. Ali, trebamo znati kako ne moramo ekati proljee jer rikolu slobodno moemo sijati ve od poetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorima i tijekom cijele godine. Rukola je izuzetno ukusna i aromatina salata. Moe da se jede sama, zainjena dresingom ili uljem i octom, mada se u mediteranskim zemljama najee priprema sa maslinovim uljem, octom, parmezanom ili mocarela sirom. Zavisno od doba godine, salata od rukole moe da se sprema sa isjeckanim crnim ili bijelim lukom, maslakom, rajicom. Moe da se kuha ili blanira, ali pritom gubi karakteristian gorkast ukus. Osim toga, u vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao uinkovita afrodizijaka biljka. Uz ovo svojstvo pokazala se dobrom i kod probave te za olakavanje kalja. Dakle, stari Rimljani su rikolu iznimno cijenili ne samo zbog gastronomskih, ve i zbog ljekovitih svojstava. Stoga zato ne pokuati, jer gurmani uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom uitak za sva ula.
2011/12
ata g o b i t i b moe o k rden a a k G a v n s e e u r k G rste rtnja v v o e p n z m a r e u a t Jesen u v dovima... zato su o raznim pl jesenju sjetvu. a sjemena z
20
Gnojidba
Tijekom jeseni nai vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu lisnatog povra, prije svega blitve, pinata i salate. Meutim, esto se postavlja pitanje na koji nain izvriti gnojidbu navedenih kultura.
Velimir Lasi, dipl. ing. dovesti i do nastanka gorkog okusa pinata a posljedica su prekomjerne gnojidbe stajskim gnojem. Blitva se gnoji slino pinatu i to na taj nain to se pred sjetvu, po etvornom metru, u tlo unosi 50 grama NPK 7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz dodatak 20 grama UREE 46 % N. Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije potrebno prihranjivati. Ukoliko smo je pak izostavili onda se blitva prihranjuje s 0,6-1,2 dekagrama po m2 i to nakon svake druge ili tree berbe listova. Navedenim postupkom prihranjivanja blitva se uz natapanje stalno nalazi u visokoj rodnosti. Pri izboru gnojiva za gnojidbu tla prije sadnje presadnica zimske salate treba znati da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, to kod nje moe izazvati rubnu pale lista, kasnije glavienje i rahle glavice salate. Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva kao to je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u koliini od 50 g/m2 ili isto tako sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 u koliini od 70 g/m2. Pred sadnju takoer treba dodati i 15-20 g/m2 UREE 46 % N. Prvo prihranjivanje salate dolazi u stadiju 6-7 listova, kada se koristi 10 g/ m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO, a druga prihrana je 2-3 tjedna prije berbe kada se takoer koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO. Znai sveukupno u obje prihrane koristi se 20 g/m2 KAN-a.
ako se u posljednje vrijeme esto u tisku i medijima postavlja pitanje zdrave hrane i tetnih nitrata i nitrita. A sve je to vezano za gnojidbu. Stoga, kako bi razjasnili eventualne dvojbe osvrnuti emo se i na ovaj aspekt proizvodnje povra. Dobro je poznato kako nai poljoprivrednici vole u svom vrtu vidjeti povre bujnih listova i zavidnih prinosa. Meutim, potrebno je voditi rauna o izboru gnojiva te posebice o njegovim primijenjenim koliinama. Tako je dokazano da s poveanjem koliine gnojiva, posebice duinih, dolazi do nagomilavanja tetnih nitrata i nitrita. Dakle, bujni i isforsirani listovi povra nisu znak dobrog, ve nestrunog i nekontroliranog vrtlarenja. Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povra danas najee koriste organska peletirana gnojiva kao to su: Biorex, Fruttorto, PIC u dodatak mineralnih gnojiva pinat je povrtnica koja se najee uzgaja tek nakon skidanja kultura gnojenih stajnjakom. S druge strane, u vrtu se pred sjetvu, po etvornom metru, gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uz dodatak 15 grama UREE 46 % N. Osim navedene, moemo upotrijebiti i neke druge NPK formulacije (7-20-30 ili 1515-15) s tim da se tijekom vegetacije vri prihrana KAN-om u koliini 10 gr/m2 i to 20-tak dana prije berbe. Kod gnojidbe pinata prednost se daje kloridnim formulacijama jer se smanjuje nakupljanje nitrata u liu. Pogreke u gnojidbi nekada mogu
Gnojidba blitve
Gnojidba pinata
Gnojidba salate
ULTRAZVUNI RASTJERIVA MIEVA I TAKORA

2011/12
Rjeite se tetnih glodavaca na human nain
Jednostavna primjena 24-satna zatita Bez rodenticida i mehanikih klopki Nema ienja uginulih glodavaca
Ultrazvuni valovi uzrokuju mievima nelagodnost, te oni naputaju svoja skrovita i udaljavaju se od izvora ultrazvunih valova. Mievi i takori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti se na konstantnu ultrazvunu buku koju stvara ovaj ureaj, a koja je neujna za ljudsko uho, ne smeta kunim ljubimcima, niti biljkama, i ne ometa rad elektrinih ureaja.
Potraite u: Agrocentar SJEMENARNA iroki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA itluk Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255
22
Gorki okus radia ponekad je uzrok to ga ee ne konzumiramo, meutim ba zahvaljujui spojevima koji daju taj specifian okus ova biljka ima snano ljekovito djelovanje na organe probavnog sustava.
RADI zimska salata

amnocrvena boja radia upuuje na bogat antioksidativni sastav, to potvruju iznenaujui rezultati nedavne studije Sveuilita Urbino objavljene u British Journal of Nutrition koja ga stavlja u rang s borovnicama i pinatom. Uloga antioksidansa u naem organizmu od velike je vanosti jer spreava tetno djelovanje slobodnih radikala na stanice, to moe dovesti do vrlo ozbiljnih oboljenja kardiovaskularnog sustava, dijabetesa ili raka. Antioksidansi takoer imaju mo da na prirodan nain uspore starenje. Stoga nam svakodnevna prehrana treba biti bogata arenim povrem i voem koji su najbolji izvor ovih vrijednih i ljekovitih spojeva. Gorki okus radia ponekad je uzrok to ga ee ne konzumiramo, meutim ba zahvaljujui spojevima koji daju taj specifian okus ova biljka ima snano ljekovito djelovanje na organe probavnog sustava. Radi djeluje na jaanje apetita, kao diuretik, laksativ, takoer vrlo uinkovito potie rad jetre i slezene. Osim toga ublaava garavicu, smanjuje pojavu nadutosti i potie izluivanje ui to pomae kod razgradnje masti. Radi nadalje sadri veliki udio inulina koji se u probavi pretvara u oblik koji pomae u sporijem rastu eera u krvi, to je vrlo korisno za osobe oboljele od dijabetesa.
nicanja proe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 18 C, a minimalna 6 -8 C. Moe podnijeti niske temperature od -3 C do -5 C, ovisno o tipu i kultivaru. Radi voli otvoreno, osunano stanite, ali tolerira i malo sjene. Preporuuje se ne uzgajati radi na istoj povrini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i ienja ostavlja dosta organske mase korijenja i lia. s 3 10 g sjemena po m2. Sijati treba to plie (0,5 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijaicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na meuredni razmak od 30 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radi se moe uzgajati kao presadnica u zatienom prostoru pri temperaturi vioj od 10 C, uz sjetvu u veljai ili oujku. Presauje se u oujku ili travnju, a berba poinje krajem svibnja ili poetkom lipnja. Radi najbre nie pri temperaturi od 20 C za 5 6 dana, a pri 10 C, do
Berba i skladitenje radia
Ako se sije rano u proljee, u veljai ili oujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lia, ali tako da se ne oteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti duinim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se moe brati vie puta, ali postupno biva sve slabiji.
Sjetva / sadnja radia
Za berbu mladih listova radi se redovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 15 cm ili omake (irom)
23
Prilikom uzgoja salate esto puta se dogode razliiti fizioloki poremeaji koji se nekada zamjene sa simptomima uzronika biljnih bolesti.
Fizioloki poremeaji koji se mogu dogoditi pri proizvodnji salate

Suha rubna pale
Simptomi se javljaju na rubu starijeg lia, a mogu se pojaviti i smee mrlje na plojci lia. Poetni simptom je kovranje lia, tako da se vidi donja strana lista. Ova pojava je najea u zatienim prostorima, na jesenskim i zimskim hibridima, nakon tmurnog i vlanog vremena, kad nastupe vedri dani. U takvim uvjetima transpiracija premauje apsorpciju vode, jer je u prethodnom razdoblju bila slaba aktivnost korijena. Listovi u glavici imaju jo dovoljno vode, ali stariji listovi rozete trpe manjak vode, to uvjetuje suenje rubova lista. Bujnije biljke su vie osjetljive. Simptomi se najee javljaju u proljee kod uzgoja u zatienom prostoru ili na otvorenom za vrijeme sunanih i toplih dana. Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljaju se mala prozirna oteenja uzdu ila na rubu lista. Rubovi listova postaju ukasti, a poslije posmee. Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velika transpiracija. Ovi simptomi su posebno izraeni pri visokoj koncentraciji soli u tlu. Simptome ove palei uzrokuju visoke temperature koje pospjeuju prelazak u generativnu fazu. Velike razlike izmeu dnevne i none temperature pospjeuju gutaciju lateksa, uzrokujui visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u liu unutar glavice. Simptomi se pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zatienim prostorima i ljetnim usjevima na otvorenom. U blizini ruba mladog lia pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa). Mlijeko oksidira i postaje smee i na tim mjestima se stvaraju nekrotine pjegice. Tkivo brzo propada a zbog visoke vlage unutar glavice gnjiloa se brzo iri. Ova pojava je posebno karakteristina kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uzgoja u zatienim prostorima, nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlanog vremena zbog niske transpiracije. Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori se napune vodom umjesto zrakom, pa taj dio lista djeluje staklasto. Pri viim temperaturama staklasto tkivo brzo odumire. Simptomi ove pojave esti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnog uzgoja na otvorenom. esto se dogaa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostorima, presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagoavanja. Povrina lista se nabora, a na naliju lista se vide sitne svjetlosmee tokice. Na tom dijelu tkivo postaje krhko i moe napuknuti.
Obina rubna pale
Mlijena rubna pale
Staklavost
Oteenja od niskih temperatura
24
LUK VLASAC Nedovoljno cijenjena ljekovita biljka
Matea Pehar, dipl. ing.
uk vlasac ili sitni luk (Allium schoenoprasum) je tanka zelena viegodinja biljka s dugom tradicijom, a kao ljekovitu i zainsku biljku preporuio ga je ve Karlo Veliki u 9. stoljeu. Vlasac potjee iz hladnijih podruja Europe i Azije, a pradomovinom vlasca se smatra Kina te se vjeruje da ga je Marko Polo donio iz Kine u Europu. Danas se uzgaja u mnogim dijelovima svijeta. Zbog sitnih lukovica u tlu te blagog okusa i mirisa na luk, vlasac pripada rodu lukova (Allium). Meutim, od drugih vrsta lukova se razlikuje oblikom listova. Njegovi uski i cjevasti zeleni listovi nalik su na travu, a po obliku i duini jedva da se razlikuju od cvjetnih stabljika. Cvjetovi vlasca su ruiaste ili purpurno-ruiaste boje, objedinjeni u elegantne kuglaste glavice koje imaju simpatian dekorativni efekt. Vlasac moe narasti do visine od pola metra. Cvijeta od travnja do lipnja, ovisno o lokaciji na kojoj se uzgaja. Dobro uspijeva na sunanom i suhom tlu, ali lako e se prilagoditi svim uvjetima. Nezahtjevna je biljka i lako se uzgaja. Na otvorenom se sije izravnom sjetvom u proljee krajem oujka ili poetkom travnja ili u drugoj polovici rujna, a moe se uzgajati i u zatvorenim i zatienim prostorima. Prikladniji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima. Za jesensku sadnju sredinom listopada koriste se oko 60 dana stare presadnice proizvedene na otvorenom na isti nain. Svake 2-3 godine, u listopadu, buseni biljke se razdvajaju i presauju. Vrlo je otporan na niske temperature i moe podnijeti u tlu i vrlo otre kontinentalne zime. Kada se duina dana smanji ispod 14 sati, a temperatura padne ispod 16 C, asimilati iz lia premjetaju se u lukovice, a
Opis i uzgoj
lie uti i odumire to je znak prelaska u mirovanje. Luk vlasac vrlo lako moete uspjeno uzgojiti i u posudi za cvijee na vaem balkonu.
Ljekovita svojstva i primjena vlasca
Vlasac sadri eterino ulje koje blago sniava krvni tlak. Dobar je izvor vitamina C, posebno zimi kada on nedostaje u hrani pa ga treba to vie svjeeg dodavati jelima. On sadri mnogo vitamina C, vitamin A, B1 i B2, eterino ulje sa sumpornim spojevima te vane mineralne tvari poput kalija, kalcija, magnezija, eljeza, bakra i fosfora. Zbog vanih mineralnih tvari te obilja vitamina, vlasac jaa apetit, pospjeuje probavu i izluivanje mokrae. Osim toga, vlasac se uz drugo bilje esto upotrebljava u proljetnim kurama ienja krvi i organizma. Vlasac poput luka i enjaka sadri alicin koji pomae u sniavanju poveane razine kolesterola i povienog krvnog tlaka. Vlasac se u kulinarstvu upotrebljava sam ili u kombinaciji s drugim zainskim biljkama. Dodaje se pikantnim jelima, kuhanim krumpirima (npr. krumpir salata), salatama i preljevima za salatu, namazima, juhama, mesnim i ribljim jelima, jajima. Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr. na kuhanim krumpirima i punjenim jajima), s njime se priprema poseban ocat. esto se dodaje u jela s vrhnjem gdje daje laganu aromu, pa takva jela ini ukusnijim. S obzirom da je vlasac osjetljiv na toplinu, najbolje ga je dodati jelu na samom kraju njegove pripreme ili prije samog serviranja. Vlasac je dostupan tokom cijele godine, a u trgovinama moete nai svjee listove svezane u bukete i osuene listove vlasca. Kada kupujete svjei vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom. Ako elite blagi okus vlasca, odaberite manji i mlai, a jai okus e vam osigurati vei i stariji vlasac. Svjee listove vlasca moete uvati u plastinoj vreici u hladnjaku.
26
Suzbijanje
Dolaskom hladnijih dana mievi, takori i drugi tetni glodavci naputaju prirodne uvjete i zavlae se u tale, tavane, podrume i skladita hrane u domainstvima. S obzirom da znaju znaju napraviti velike tete potrebno ih je to ranije poeti suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Velimir Lasi, dipl. ing.
sim nelagode, mievi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive tete u domainstvima. Prije svega, nastanjuju skladita hrane (zalihe ita i ostale namirnice) koju zagauju svojim izmetom, inei je potpuno neuporabljivom. Ali, poteene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da takor za samo godinu dana moe pojesti do 25 kg itarica a jo vie hrane uniti njenim razvlaenjem i oneienjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvreno je da takori prenose vie od 20 bolesti ljudi i ivotinja. Izravna opasnost prijeti od mije groznice i kuge, ali i od bjesnoe-ukoliko zaraeni takor ugrize ovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi takor) to i dokazuju sluajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, ak i make. Takoer, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se ovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja govee meso. Dakle, rije je o vrlo opasnim ivotinjama ije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodunim.
Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tritu moemo pronai veliki broj razliitih kemijskih pripravaka za unitavanje tetnih glodavaca, ne znai da su ti pripravci i najpodesniji za domainstva. Za domainstva su najprikladniji gotovi mamci Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se mievi
i takori obino kreu, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uoavaju po ostacima izmeta, naetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Meutim, od velike je vanosti i sami nadzor mamaca to podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce moete nabaviti u manjim, praktinim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potraite i odgovarajuu strunu pomo jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlane prostorije. Za domainstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MURIN-MIOMOR. Danas na tritu postoje posebne zakljuane kutije u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogunost neeljenog trovanja stoke, kunih ljubimaca.
2011/12
MIOMOR
Gotovi mamci za ekasno suzbijanje mieva i takora.

Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.
28
Jesen u znaku zimnice O

Matea Pehar, dipl. ing. duvijek je jesen bila vrijeme ubiranja plodova i razdoblje najbogatije i najraznovrsnije trpeze, poevi od mesnih, mlijenih, vonih pa do povrtnih plodova. Meutim, poto je rok uporabe veine ovih proizvoda dosta ogranien i kratak moralo se iznai naina da se spomenuti proizvodi dorade, prerade ili konzerviraju, a sve kako bi se sauvali za uporabu u kasnijem razdoblju, tijekom zime i proljea. Tako je uostalom i nastala tradicija pripremanja zimnice. No, ljetne slasti nije ba uvijek mogue upakirati i sauvati za zimu. Jer ipak treba biti svjestan injenice kako su svjee namirnice podlone kvarenju. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnaaju pod utjecajem zraka, topline i vlage te time izazivaju njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju. Na taj nain, namirnice ne samo da postaju neuporabljive, ve mogu biti ak i tetne po ljudsko zdravlje. jenu kiselinu koja pak slui kao konzervans povru. A osnova konzervansa, odnosno, inicijator konzerviranja je kuhinjska sol koja se dodaje povru prilikom kiseljenja. Ustvari ona pospjeuje izluivanje sokova iz povra tj. sokova u kojima se sada razvijaju bakterije mlijenog kiseljenja. Mlijena kiselina konzervira povre i pri povoljnim uvjetima onemoguava razvoj drugih tetnih bakterija, koje mogu izazvati kvarenje. Meutim, za uspjeh prirodnog kiseljenja moraju se osigurati optimalne prilike koje podrazumijevaju dva osnovna uvjeta. Prvi je da se sol dodaje povru u koliini od 12 posto, dok je drugi vezan za sami pribor i ambalau, koja pak mora biti besprijekorno ista. Pored toga, za uspjeh samog kiseljenja tijekom 4-6 tjedana (koliko i postupak traje) temperatura u prostoriji mora biti 22 stupnja C. Kasnije je za uvanje namirnica najbolja temperatura od 10-12 stupnjeva C. Povre se moe kiseliti cijelo, narezano ili naribano. Osnova je da bude zdravo i temeljito oprano. S druge strane, najee se za kiseljenje koriste sljedee vrste povra: kupus, krastavac, zelena rajica, mahune, luice, mijeane salate i sl.
voe u alkoholu te za ukiseljeno povre koriste se obine staklenke koje se nakon punjenja zatvaraju celofanom ili pergamentnim papirom. Obino se za voe odabiru staklenke od pola do jedne litre, tako da se nakon otvaranja sadraj to prije i potroi. Za ukiseljeno povre mogu se koristiti i neto vee staklenke te posebne staklene pletare sa irokim grlom, zapremine od 5 i 10 litara. Na navedene staklenke se trebaju staviti i odgovarajue naljepnice koje sadravaju podatke o vrsti namirnice i datumu pripravljanja. Zbog svega toga, o zimnici morate razmiljati neto ranije, a sve kako bi uspjeli nabaviti odgovarajuu ambalau za njeno spremanju te kako bi na taj nain u spremljenom povru i vou mogli uivati tijekom hladnih zimskih dana.
Prirodno kiseljenje
Radi se o jednom od najstarijih naina konzerviranja povra. Sami proces konzerviranja odvija se pod djelovanjem mikroorganizama, koji u ovom sluaju, iz ugljikohidrata stvaraju mli-
Ambalaa za spremanje zimnice
Ambalaa za spremanje zimnice ovisi o postupku koji se primjenjuje u procesu konzerviranja premda njen izbor ovisi i o vrsti namirnice. Tako se za ukuhanu zimnicu u kuanstvu najee rabe staklenke. Za voe ukuhano sa eerom ili
STAKLENA AMBALAA
iroka ponuda boca, ukrasnih boca, tegla, epova, poklopaca sve to Vam je potrebno od staklene ambalae moete pronai u @home asortimanu.
039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255
KAMINI I PEI NA VRSTA GORIVA
Veliki izbor kamina i pei na vrsta goriva
DIAVOLINA
prah za dimnjake
Jednostavno i bez prljanja Va dimnjak e opet prodisati
Kemijski unitava a, isti pei na ugljen i drva. Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod doe u dodir sa toplotom ugljena razvijajui tako paru koja odmah oslobaa dimnjak te nema potrebe za fizikim runim uklanjanjem ae. Za pei, pei na drva ili kamine.
32
Utjecaj
Uz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voaka vodom jedan je od najvanijih uvjeta za njihov pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voaka sadre i vie od 80 % vode pa se posljedice sue najvie odraavaju na njihovoj kakvoi.
Mladen Karai, dipl. ing.
od pojmom sue obino se smatra nedostatak vode, ali zapravo se najee radi o kombiniranom djelovanju vie imbenika kao to su vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak vode. Veina strunjaka se slae da sua u nekom podruju poinje kada padne manje od 75 % padalina u odnosu na tridesetogodinji prosjek. Ako je voka izloena sui u poetku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi slabo opadaju. Sua u drugom dijelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje i loe nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za uspjeno prezimljavanje. Simptomi sue na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na ainom djelu ploda. Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zami-
Kako prepoznati simptome sue?
jeniti sa gorkim pjegama koje su posljedica nedostatka kalcija u plodu. Pjege izazvane suom javljaju se tek oko est tjedana nakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tako je nemogue uiniti bilo to da se stanje popravi. Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veliinu i kakvou plodova kao posljedicu djelovanja sue tijekom diferencijacije rodnih pupova, poveano raspucavanje kotica u plodu i td. Simptomi sue na podruju Hercegovine posebno su uoljivi na listovima kiwia. Naime , kiwi ima relativno plitak korjenov sustav, pa svako pomanjkanje vode biljka itekako osjea. Simptomi su posebno izraeni na listovima koji po rubovima odumiru, uvijaju se i u konani se potpuno osue. Takvi listovi otpadaju sa stabla. Upravo takva stabla kiwia koja se ne redovito zalijevaju , tijekom ljetnih mjeseci ostaju bez lia. Nedostatak vode ne mora uvijek imati negativne posljedice za rast i rodnost voke. Uobiajena je praksa zasuivanja agruma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. Voke izloene sui tijekom vie uzastopnih godina pokuavaju se prilagoditi tako da poveavaju volumen korijena. Takve voke stvaraju vie hormona citokinina koji u kombinaciji s hormonom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova.
34
Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze

najee se moemo susresti sa problemima nedostatka eljeza i bora. eljezo sudjeluje u sintezi klorofila, u fotosintezi i drugim metabolikim procesima. Nedostatak ovog hranjiva oituje se u vidu kloroza. Bor je lozi najpotrebniji u fazi cvatnje i oplodnje, vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta. U nedostatku ovog hranjiva mladice loze odumiru, rast trsa je metliast, maldice kratke, krhke s debelim koljencima itd. Nedostatak ostalih mikrohranjiva takoer se oituje karakteristinim simptomima, a uglavnom moemo rei da su najee vidljivi simptomi nedostatka nekog hranjiva, jer je viak nekog mikroelementa relativno rijedak. Nedostatci Mn kod vinove loze se oituju na liu kao prugasta kloroza, gdje su samo lisne ile normalo zeleno obojene, a njegov nedostatak je uoljiviji u sunijim godinama. Neto rjee se mogu opazit simptomi nedostatka Zn, koji se manifestiraju kao meuilna kloroza lia, sitnolisnatost i rozetasta forma mladog lia. Simptomi nedostatka Cu oituju se kao kloroza i nekroza lia, odumiranje vrnih izdanaka, venue, uvijanje i odumiranje mladog lia. Pri nedostatku Mo listovi loze postaju klorotini sa smotanim ili kupasto izboenim rubovima, a nedostatak molbidena u biljkama esto rezultira i nedostatkom N. Suviak Cl dovodi do porasta turgora i smanjenja transpiracije uz pojavu sitnih i deformiranih listova, dok simptomi nedostatka nisu zapaeni u prirodnim uvjetima, jer se klor lako usvaja iz tla, ali i atmosfere. Nikal je posljednji stekao status esencijalnog mikroelementa, a kemijski je slian Fe i Co. Nikal je znaajan za usvajanje Fe, a kod slabe opskrbe niklom biljke kasnije prelaze u reproduktivnu fazu.
Doc. dr. sc. Adrijana Filipovi inova loza tijekom rasta i razvoja, oblikovanja vegetativnih i generativnih organa, mora imati u tlu, u zoni korijenova sustava na raspolaganju potrebna biljna hranjiva. Pri dobroj opskrbljenosti tla hranivima i hranidba loze moe biti dobro uravnoteena, to osigurava redovite i stabilne prirode, dobre kakvoe, naravno, uz primjenu ostalih agrotehnikih i ampelotehnikih mjera odravanja. Moderna proizvodnja vinove loze znaajno se razlikuje od perioda prije 20-tak godina. Veliki broj vinogradara sa manjim povrinama prihvatila je moderna saznanja s ciljem bolje kvalitete groa i vina. Degustacije i izlobe ukazuju na kvalitativne nedostatke vina. Pojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj. gnojidbom u tijeku vegetacije i njih nije mogue nadomjestiti u podrumu. Ishrana vinove loze sa svim biogenim elementima, izrazito je vana za krajnji rezultat -koliinu i kakvou vina. U otopini tla i u zraku nalaze se mnogobrojna biljna hranjiva koje loza usvaja u veim koliinama kao makroelemente i to: duik (N), fosfor (P), kalij (K), magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor (S), ugljik (C), vodik (H) i kisik (O). U mikroelemente koje loza prima u manjim koliinama ubrajaju se eljezo (Fe), bor (B), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), molbiden (Mo), klor (Cl) i nikal (Ni). Makroelementi i mikroelementi imaju zajedniki naziv biogeni elementi, a u ivotu biljke su nezamjenjivi. Od mikrohranjiva kod vinove loze
o gnojivo za vin
O NAMJENSK grade
36
PITANJA I ODGOVORI
Suenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posaene etiri aktinidije koje su dosta dobro napredovale. Meutim, unatrag mjesec dana primijetio sam kako se obodi listova poinju suiti a pojedini listovi ak potpuno otpadaju. Zbog toga vam aljem ove uzorke da mi precizno moete rei o emu se radi? Detaljnim pregledom listova aktinidije utvrdili smo da se ne radi o bolesti ili tetniku ve je rije iskljuivo o fiziolokom poremeaju. Navedena pojava je redovita na irem mostarskom podruju i javlja se najee u ljetnom razdoblju, posebice u mjesecu kolovozu. Izraenija je u danima kada se relativna vlaga zraka znatnije sputa uz istodobne nalete toplih vjetrova. Sve to dovodi do navedene pojave suenja periferije lista a to moe imati za posljedicu formiranja sitnijih plodova loijeg okusa. Kako bi to ipak izbjegli preporuam da, kasno uveer ili rano ujutro, aktinidije zalijevate metodom kienja iznad kronje. Na taj nain poveati ete vlanost zraka i te izbjei neeljenu pojavu suenja lisnog ruba. Dado Mari,dipl.ing. vaem sluaju preporuam kombinaciju dva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WG. Ova kombinacija se koristi nakon nicanja penice, u fazi 2-4 lista, i to 3 lit. Filona + 37 gr Lograna po hektaru. Mario ubela, dipl.ing. Planiram zasaditi jedan manji komercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove vone vrste, ne znam koje sorte posaditi. Budui malinjak je na nadmorskoj visini oko 700 metara. U proizvodnji crvene maline tranutno su zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje ine najvei postotak povrina pod malinom. Sorta Vilamet je vodea u proizvodnji crvene maline.Sorta je bujna i stvara vei broj uspravnih izdanaka koji nose rodne granice. Plod je krupan (oko 4 grama), vrst, tamnocrven, statkastokiselog okusa i vrlo aromatian. Plod se koristi za svjeu uporabu, za smrzavanje i preradu. Zrioba poinje sredinom lipnja i traje neto dulje od mjesec dana. Dobre je otpornosti prema najvanijim virusnim oboljenjima, ali umjerene otpornosti prema uzroniku venua pupoljaka i rodnih granica (Didymella applanata). Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna, i daje manji broj izdanaka. Plod je krupan i ujednaen, jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatian. Sorta Miker dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je. Sorta je osjetljiva na uzronika venua pupoljaka i rodnih granica (Didymlla applanata). Mladen Karai,dipl.ing.
Sorte maline
Krupni listovi tamnozelene boje s ukastokrem istaknutim ilama privlani su cijele godine. Od lipnja do listopada drutvo im prave unjasti cvatovi s braktejama boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi odrali u sobnim uvjetima ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje, zalijevanje i roenje navedene zebraste biljke. Vodite rauna i da biljku zatitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. Afelandra se zalijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od oujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekuim hranjivom za cvjetajue lonanice. elite li pak da vaa nova biljka cvate i idue godine ne zaboravite joj omoguiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno orezivanje. Ukoliko je potom presadite u tresetni supstrat za lonanice afelandra e dugi niz godina krasiti va kuni ambijent. Matea Pehar, dipl.ing.
Naknadno vrenje vina
Jesenska zatita penice od korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sjetvu penice dosta je zakorovljena. Od korovskih vrsta prisutni su i uskolisni ali isto tako i irokolisni korovi. Kako se rijeiti korova i kada obaviti zatitu penice. Postoji li herbicid ili jo bolje kombinacija herbicida koja bi pokrila to vei spektar korova u penicikojim zatitu mogu obaviti u jesen jer na proljee teko mogu ui na njivu. U vaem sluaju prije bilo kakve obrade zemlje potrebno je obaviti suzbijanje korova jednim od totalnih herbicida, primjerice pripravkom Herkules Super ili Ouraganom System 4. Nakon unitenja korova moete pristupiti pripremi tla za sjetvu penice. to se pak tie zatite penice od korova u jesen, na tritu pesticida postoje dosta efikasni pripravci koji osiguravaju dobru zatitu penice od korova, ali u
Nova biljka u kui
Kao poklon sam dobila kunu biljku na ijem naputku za odravanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. S obzirom da je naputak na stranom jeziku molim vas da mi navedete njene zahtjeve za odravanje. Osim toga, zanima me ima li navedena biljka i na naziv. Rije je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu.
Zanima me na koji nain mogu pokrenuti naknadno vrenje vina koje je iz odreenog razloga prekinuto? Prije svega, pretpostavit emo da je rije o posve zdravom vinu koje nije bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino moete pokrenuti tako da mu dodate 30 grama selekcioniranog vinskog kvasca na svakih 100 litara. Prije dodavanja kvasca isti treba pripremiti a to se obavlj na nain da potrebnu koliinu kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umijeajte u vae vino koje se nalazi u bavi. Ipak, vodite rauna da temperatura vina u bavi ne smije biti manja od 18 stupnjeva C jer u protivnom neete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim rijeima, morate strogo voditi rauna i o temperaturi samog podruma. Postoji jo nekoliko naina za pokretanje prekinutog vrenja (usisavanje zraka u vino putem crijeva ili istakanje-utakanje vina), pa me za dodatne informacije moete slobodno potraiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Vlado Mandi, master struke
KALEMARSKI VOARSKI VOSAK

2011/12
Voarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale sluajnim lomljenjem grana. Voarski vosak titi biljku i sprjeava prodor bakterija i gljivica u biljku. Moe se koristiti na svim vrstama stabala (voke, vinova loza, ukrasno grmlje).
039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255
38
ULKANO je organsko gnojivo pripremljeno od mjeavine organskih gnojiva uz dodatak eljeza, magnezija i sumpora. eljezo je vezano za organsku tvar i tako lako dostupno svim usjevima pa ak i u tlima sa visokom PH vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo za sprjeavanje ali i lijeenje kloroze kod vinove loze, voa i ukrasnog bilja. Sastav: ukupni duik (N) 3 % fosfor u obliku (P2O5) 3% kalijev oksid (K2O) topivo u vodi 3% eljezo (Fe) 5 % magnezij oksid (MgO) 2 % sumpor (SO3) 11 % organski ugljik biolokog porijekla (C) 31% huminske kiseline11 % pH 5,5 Formulacija: pelete 3,0 mm Rok upotrebe: neogranien Netto: 25 kg Primjena: Organsko gnojivo Vulkano se koristi za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presaivanja, te prilikom jesensko zimske gnojidbe voaka, vinove loze, povra i cvijea, ukrasnog bilja a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome umora i nedostatak eljeza. Posebno je pogodno za gnojidbu vinove loze i voaka koji su posaeni na alkalnim tlima koja pate od po-
PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ELJEZOM NPK 3:3:3 + 2 Mg +11 SO3 + 5 Fe
VULKANO
manjkanja eljeza i magnezija. Moe se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se moe rasuti po povrini tla, te naknadno zaorati. Veliina i oblik pelete omoguavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasipaa za mineralna gnojiva Doza gnojiva ovisi o kulturi: - za voke u proizvodnji 150-200 kg/dulum; - za povre 120-150 kg/dulum, - vinova loza u proizvodnji 150-200 kg/dulum t/ha, - ukrasno bilje 150-200 kg/dulum - vijee u staklenicima 60-120 g/m2.
NEOBINE VRSTE VOA

Matea Pehar, dipl. ing.
39
o prije nekoliko godina aronija, nashi kruke, goji bobice i kumkvat su bile poprilino ne-
poznate vrste voki u naim krajevima. Meutim danas se ove vone vrste mogu pronai u velikom broju vonjaka diljem Hercegovine. U svijetu se uzgaja jo veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voaka. U ovom lanku emo vam predstaviti par njih. Tko zna, moda neka od ovih vonih vrsta u budunosti pronae svoj put i do Hercegovine.
Karambola
Karambola (Averrhoa carambola), takoer poznata i kao Zvjezdano voe, je voe popularno u cijeloj jugoistonoj Aziji, u junom Pacifiku i dijelovima istone Azije, a takoer se uzgaja i u Latinskoj Americi, na Karibima, te na jugu Sjedinjenih Amerikih Drava. Cijeli plod je jestiv, ukljuujui i votanu kou. Meso je hrskavo, vrsto i iznimno sono. S obzirom da se sastoji od 4% eera, jako je slatko. Ovo voe je bogato antioksidansima, kalijem i vitaminom C. Ukus karambole se poredi sa mjeavinom jabuke, kruke i limuna.
Pepino (Solanum muricatum), poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzelenog grma porijeklom iz June Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova. Ukus ovog slatkog voa se poredi sa mjeavinom kruke i dinje. Korisno je za osobe koje pate od dijabetisa, bolesti srca, modanog udara, i visokog krvnog tlaka. Redovina konzumacija navodno generalno poboljava izdrljivost.
Pepino
Pitaja
Pitaya (pitaja) ili Zmajevo voe je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika, Srednje i June Amerike, a takoer se uzgaja u istonoj i jugoistonoj Aziji, kao i Izraelu, Kipru, Kini, i sjevernoj Australiji. Meso pitaye, koje se jede sirovo, ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica). Sjeme se jede zajedno s mesom, a ono ima oraasti okus. Od ovog voa se prave i sokovi i vino, dok se od njegovog cvijea prave ajevi.
Pomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voe porijeklom iz june i jugoistone Azije. Ovo je najvee citrusno voe na svijetu, sa 15 do 25 cm promjerom i teinom od 1 do 2 kilograma po komadu. Ima okus poput slatkog, blagog grejpa, te uopte nije gorak kao grejp. Kora se ponekad koristi za marmeladu, ili dodatak slatkiima, a u nekim krajevima se jede nakon to se umoi u okoladu. Vjeruje se da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i narane.
Pomelo
Guava
Guava (Psidium guajava) raste na malom drveu irom Meksika, na Karibima, te Srednjoj i Junoj Americi. Ovo voe ima sladak okus, bogato je vitamonom C, a kada se jede poprilino je tvrdo i hrskavo. Guava (poznata i kao guava jabuka) se uglavnom jede sirova, izrezana na krike i umoena u eer. Pored prehrane, guava se koristi i u proizvodnji ampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa.
40
Zatita masline od paunova oka
razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature nie, to odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, meutim, postaju dobro vidljivi tek idue godine u rano proljee, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljee se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lia, koje obino traje od oujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kia zapoele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najvie uoavaju na donjim dijelovima kronje, dok gornji esto ostaju zdravima. Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu poetka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se takoer koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodi-
Suzbijanje bolesti
ajrairenija bolest koja se uvijek javlja u naim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzronik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je rairena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podlona stabla maslina, koja rastu u vlanijim mikroklimatima i u sjeni. Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakteristinih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veliine 10-12 mm.
Simptomi bolesti
Poslije se oko pjega oblikuje uto-zeleni prsten, a sredinji dio posmei. Takvi simptomi podsjeaju na oi po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, ve i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se esto spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lia ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili granicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uoavaju kao male smee pjegice. Zaraeni plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na liu javljaju se dvaput godinje, i to ujesen i proljee. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) poinju s dolaskom kinog
na, mankozeba i drugih, ali posve dobru zatitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u naoj zemlji jedini imaju doputenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporuuju se za koritenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao to je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i poetkom listopada, a drugo u proljee, potkraj veljae i poetkom oujka. Prema istraivanjima, jesensko prskanje je najvanije. Prema nekim podatcima iz literature, nae domae sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Duica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo. prof. dr. sc. Tihomir Milievi, Zavod za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu
DUNJA
Mladen Karai, dipl. ing. tablo je dunje poznato i uzgajano milenijima. Njeno botaniko ime Cydonia potjee od nekadanjeg imena grada na otoku Kreti koji se danas zove Kanea. Meutim, i u naim krajevima dunja nije nepoznata voka to potvruju i brojna, pojedinana stabla u vrtovima. Zbog toga slobodno moemo rei da je u naim junijim hercegovakim krajevima postala priliito udomaena vona vrsta. Razlog moda lei u injenici to se ova vrijedna voka dobro prilagoava razliitim uvjetima i uzgojnim podrujima. Ipak, najvie joj odgovaraju lagana tla i topliji poloaji. Ali, ne smijemo zaboraviti da se dunja u naim vrtovima ponajvie nalazi zbog svoje dekorativnosti. Posebno do izraaja dolaze lijepi veliki cvjetovi kao i veliki listovi, a u jesen dozreli plodovi na stablu pretstavljaju pravi ukras kunih vrtova ali i parkovskih povrina u urbanim gradskim centrima.
41
Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisne plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i elea
Moe li se dunja uzgajati i u kontinentalnoj klimi?
To to je dunja redovito prisutna u mediteranskim podrujima ne znai da se ne moe uspijevati i u hladnijim, kontinentalnim uvjetima. Poto je sta-
blo dunje vrlo prilagodljivo razliitim uvjetima uzgoja bez veih potekoa moe izdrati i visoke ljetne kao i priliito otre zimske temperature. Ispitivanja su pokazala da dunja u zimskom razdoblju bez veih oteenja moe izdrati temperature od ak 250C. Meutim, puno su opasnije tzv. provocirajue temperature, odnosno, pojedinih godina zna se dogoditi da se nakon toplijeg sijenja i kraja veljae biljka na svojevrstan nain opusti pa uslijed neto niih temperatura tijekom oujka dolazi do pozebe stabla.
dine a najpovoljnije vrijeme za tu operaciju jeste veljaa. Rezidbu moemo ograniiti na rezanje grana koje urastaju u kronju kako bismo je prorijedili te omoguili prozranost i osvjetljenost kronje. Ukoliko to ne obavimo, kronja nee imati dovoljno svjetlosti pa se cvjetovi pojavljuju samo po vanjskom dijelu kronje. Osim toga, grane su priliito elastine i lako se savijaju pod teinom plodova pa je rezidbom potrebno odravati rast i razvoj skeletnih grana. Kao i kod svake rezidbe ne smijemo zaboraviti ni uklanjanje suhih i oteenih grana.
Rezidba dunje
Berba plodova
Rezidba se treba obavljati svake go-
Plodovi se trebaju brati s dosta panje jer su osjetljivi na pritisak uslijed kojeg su oteena, nagnjeana mjesta podlona propadanju. Inae, berba poinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje sve do studenog. U pravilu, plodovi se skupljaju kada postanu intenzivno ute boje i kada izgube fine dlaice koje ih prekrivaju, odnosno, plodovi se beru tek kada se u njima potpuno razvije aroma. I nemojte se uditi to dunja jedne godine dobro rodi, dok naredne potpuno podbaci. Znanstvenici dunji pripisuju fenomen izmjene prinosa tj. nakon svake rodne dolazi nerodna godina. Ali, samo formirano i dobro odravano stablo moe ostvariti punu rodnost a ona se kod dunje mjeri, u rodnim godinama, s desetcima kilograma.
42
Prima Giant i Isabella najpopularnij hercegovaki par meu trenjama

Kako kultura uzgoja trenje u Hercegovini opet doivljava svoj uspon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojee nasade uvode i nove, do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte. U tome svako prednjae sorte Prima Giant i Isabella
mr. sc. Nino Rotim
emu je specifinost ovih sorata trenje u odnosu na ve poznate, udomaene sorte lokalnog karaktera? Prije svega, navedene sorte se mogu pronai na slabobujnim podlogama (Gisela i Santa Lucija) to im daje odreene prednosti. One se ogledaju u mnogo ekonominijoj, odnosno, jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavlja najskuplju stavku u uzgoju trenje. Pored toga, navedene sorte predstavljaju svojevrstan bum jer daju plod i do tri puta vei u odnosu na dosadanje tradicionalne sorte. Da, dobro ste proitali- plodovi doseu teinu i do dvadesetak grama, to je velika razlika u odnosu na plodove starijih sorata trenje koji su iznosili do svega 7,5 grama. Netko e ustvrditi, da im je toliko velika trenja sigurno nije i ugodnog okusa. Meutim, ni u tome nema istine jer
sklad eera i kiselina te ugodna aroma ine veoma dobru harmoniju kvalitete i okusa. Stoga emo vam kratko predstaviti i najoosnovnije znaajke sorti Prima Giant i Isabella. Prima Giant je stranooplodna sorta koja dozrijeva srednje rano i to za podruje june Hercegovine od 25 do 27. svibnja. Formira vrlo velik plod i do 25 grama teine. Meso ploda je vrsto i hrskavo te vrlo dobrog okusa. Sorta je interesantna zbog svoje krupnoe i vrstoe te dosta ranog dozrijevanja. Uz ovu sortu redovito se uzgaja i sorta Isabella koja je ujedno i njen najbolji opraiva. Isabella je novija talijanska sorta srednje bujnog rasta. Rano dolazi u fazu rodnosti a raa redovito i obilno. Cvate srednje rano te u Hercegovini dozrijeva oko 20. svibnja. Samooplodna je pa se moe iskoristiti i za monosortne nasade. Formira velike plodove, teine i
do 12 grama. Plod je srcoliko zaobljenog oblika i crveno briljantne boje. Meso ploda je crveno, dobre vrstoe te vrlo dobrog okusa i kakvoe. Da se zbog svojih karakteristika radi o vrlo zanimljivim sortama trenje pokazuje i velika potranja za njihovim sadnicama u naim vrtnim centrima. Svakako da je najpoeljnije posaditi obje navedene sorte, to profesionalni voari kao i hobisti u voarstvu upravo najvie i ine. Stoga s pravom moemo ustvrditi da su Prima Giant i Isabella trenutno najpopularniji hercegovaki par.
Kada brati plodove kiwi-a?

Vjeita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu vonu vrstu, koja traje ve tridesetak godina, jest kada brati plodove kiwia. Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977. godine), stalno se namee pitanje optimalnog roka berbe, obzirom na uvanje plodova tijekom zime i proljea
Mladen Karai, dipl. ing. Vrijeme berbe plodova kiwia ima presudan utjecaj na organoleptike osobine te na duljinu uvanja plodova. Plodove kiwia treba brati kada dostignu fizioloku zrelost. Kod kiwia je dosta teko odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne dogaaju promjene to je to pak sluaj kod drugih vonih vrsta. Na osnovu israivanja koja su raena na podruju Hercegovine, najranije se bere sorta Abbott, a vrijeme berbe pada krajem listopada i u prvim danim studenog. Optimalno vrijeme za berbu sorte Monty je krajem listopada i u prvoj dekadi studenog. Sortu Bruno najbolje je brati u prvoj dekadi studenog. Najkasnije se bere sorta Hayword, iji rok berbe pada u drugoj dekadi studenog. Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i uvaju u kontroliranim uvjetima. Na naem podruju najdulje se uvaju plodovi sorte Hayword, sve do svibnja mjeseca. Prostorije za uvanje moraju biti i-
43
Vrijeme berbe
ste, suhe i hladne. Povremeno ih je potrebno provjetriti, jer zrenjem plodovi oslobaaju etilen i time je dozrijevanje intenzivnije, to nam nije cilj jer se skrauje period njihovog uvanja. Takoer, poslije odreenog perioda potrebno je prebrati tj. odvojiti plodove koji pokazuju odreeni stepen zrelosti.
Konzumna zrelost plodova kiwia je kada se dlaice sa povrine plodova lako skidaju, blagim trljanjem. Jedan veoma praktian savjet ako elimo da odreena koliina plodova ubrza zrenje: potrebno je u vreicu sa plodovima kiwia staviti plod jabuke. Veoma brzo, nekoliko dana nakon toga, zbog oslobaanja etilena iz ploda jabuke, plodovi kiwia e omekati i dostii odgovarajui stepen zrelosti za trenutno konzumiranje.
Ubrzanje zrenja plodova
44
MANE VINA
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podloan kvarenju - kemijskim promjenama, koje se oituju u senzornim svojstvima vina. Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su mane, a mikrobiolokim djelovanjem bolesti vina
Doc. dr. sc. Tihomir Prusina
ane vina posljedice su utjecaja vanjskih imbenika na sastav vina. Oituju se prvenstveno u promjenama senzornih svojstava vina, pri emu se kemijski sastav vina bitno ne mijenja. Neke mane ne predstavljaju ozbiljniji nedostatak za vino i lako se eliminiraju poput taloenje kao posljedica nestabilnosti vina, no neke mogu toliko promijeniti vino da postane neupotrebljivo za pie i vrlo se teko odstranjuje kao npr. strani miris i okus.
Posmeivanje vina
Kod bijelih vina boja prelazi u tamnoutu do smeu, a kod crnih boja postaje smee crvena do boje okolade. Okus vina podsjea na staro oksidirano vino. Veu sklonost ovoj mani ima vino dobiveno od gnjilog groa. Najee se pojavljuje u mladom vinu poslije prvog pretoka, ako vino nije dovoljno sulfitirano. Sklonost vina posmeivanju utvruje se tzv. zranim testom. Iz svake bave prije pretoka uzmemo uzorak vina i ostavimo u ai 1-2 dana uz pristup zraka te gledamo da li dolazi do promjene boje. Ako je vino promijenilo boju moramo ga sulfitirati 4-5 dana prije pretoka. Takoer treba redovito nadolijevati bave, kako bi sprijeili manu posmeivanja vina. Sumporenje, taloenje, kontrolirana fermentacija i zdravo groe redovite su mjere za spreavanje ove mane. est je kod mladih vina po zavretku fermentacije. Vina imaju vrlo neugodan miris na pokvarena jaja. Uzrok mirisa posljedica je nekoliko moguih procesa: nepravilno sumporenje praznog sua, spaljivanjem sumpornih traka pri emu
se dio elementarnog sumpora topi i kaplje na dno bave, nakon ega kada se vino unosi u takve bave dolazi do redukcije elementarnog sumpora u sumporovodik od strane nekih bakterija ili kvasaca, nepotivanje rokova tretiranja vinograda sumpornim preparatima te u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca imaju sposobnost reducirati sulfate te sumpordioksid do sumporovodika, predugo dranje mladog vina na talogu, pri emu dolazi do autolize kvasaca time i degradacije bjelanevina,
pri emu nastaje i sumporovodik. Kod slabije izraenog mirisa vino je dovoljno pretoiti uz jae prozraivanje; jae izraen miris otvoreni pretok i sumporenje s 2-5 g/hl SO2; tretiranje s bakrenim preparatima.
Miris na ep
Glavni uzronik 2,4,6 - trikloranisol (TCA). Bitno je razlikovati ga od mirisa na plijesan uzrokovanog loom bavom, zaraenim groem, ili mikrobiolokim kvarenjem.
Miris na H2S- sumporovodik
Divlja rua-ipurak
Iako botaniari ovu biljku struno nazivaju Rosa canina ona je puno poznatija u narodu pod nazivom pasja rua, divlji ipak, ipak, epurika ili ipurika. Rije je o biljci koja doslovce predstavlja riznicu vitamina C i koja se u medicini koristi ve stoljeima
Mario ubela, dipl. ing.
45
ivlja rua se u prirodi lako pronalazi to je i razumljivo kada se zna da u nas raste u svim krajevima, uz ivice, polja, rubove uma, na osunanim umskim proplancima i kamenjaru. Naraste u grm visok 2 do 3 metra s mnogo viseih grana koje su naoruane otrim, povijenim trnjem. Divlja rua ima otro nazubljene listove, a u razdoblju od lipnja do srpnja na granama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetovi ugodnog mirisa. Kada ocvatu zapoinje formiranje tj. oblikovanje plodova-ipaka koji sazrijevaju do polovice rujna.
Iako je ovdje rije o porodici rua (Rosaceae) rodu od oko 400 listopadnih (nekada i zimzelenih) bodljikavih vrsta treba znati da je u nas najrairenija Rosa canina ili pasja rua. Ime je dobila u Srednjem vijeku kada su po predaji njezinim korijenom izlijeili ovjeka od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnog psa. Inae na latinskom cane znai pas to opet daje smisao tom njenom pomalo nezasluenom nazivu. Plodovi ipurka su itekako ljekoviti ali ih treba pravodobno skupiti. To podrazumijeva njihovo sakupljanje tijekom jeseni i suenje na temperaturi do 50 stupnjeva C kako bi plodovi zadrali prirodnu boju. Suenje se obavlja u suarama ili peima (fijakeru). Nakon suenja plodovi moraju biti potpuno suhi, lijepe crvene boje. Pregorjeli i tamni plodovi se otklanjaju. U pravilu od 2 kg sirovog dobije se 1 kg suhog ipurka. Nakon suenja plodovi se pakiraju u jutane vree. U pojedinim krajevima nae zemlje se otkupljuje i ipurak u polutkama, bez sjemena i sjemenskih dlaica.
Sakupljanje i suenje plodova
Ljekovita vrijednost ipurka
Osim velike koliine C vitamina ovi svijetlocrveni plodovi sadravaju i vone kiseline, pektin, vanilin te minerale od kojih prednjai eljezo. ak najnovija svjetska istraivanja ipurak svrstavaju u sami vrh prehrane te sami fitoterapeuti preporuuju da ipkov pekmez postane dio nae svakodnevne prehrane. A posebnost ipurka je u tome to se njegovim kuhanjem ne unitava vitamin C. Meutim, osim za spravljanje pekmeza plodovi se u svjeem stanju koriste i za spravljanje marmelada, vina, likera, soka, umaka i deserta. Posebice je cijenjen aj od suhih plodova i listova. ipkov aj je i blagi purgativ, odnosno blago sredstvo za pospjeivanje probave. Preporua se starijim osobama iji probavni organi ne upijaju dovoljno C vitamina kojega u ovom sluaju ima u izobilju. Zbog svog dijuretskog djelovanja aj se preporua kod gihta, reume, bubrenog pijeska i kamenca. U zimskim mjesecima kada su este bolesti koje prati visoka temperatura preporua se piti iskljuivo ipkov aj. Naime, visoka tjelesna temperatura vodi manjku vitamina C u organizmu, to se uspjeno rjeava, pogaate- uzimanjem ipkova aja.
46
Oprez kod prihranjivanja pela

Kako bi matici pomogli da i u bespanim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati jajaca, moramo esto dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabe na pelinjaku.
jesen prihranjivanje zajednice, osobito one s mladim maticama, nesmetano e i dalje razvijati leglo pa e ui u zimu s vie mladih pela koje nisu radile izvan konice. U ranom proljetnom razvoju biti e hraniteljica novog legla i jezgra uspjenog razvoja. Jesensko podraajno prihranjivanje obavljamo manjim koliinama tekue hrane dulje razdoblje. Najvanije je da hranu dajemo naveer kad prestaje izlet pela, tako da je do jutra svu prenesu u sae. Pri prihranjivanju valja imati na umu da prokuhana eerna otopina lake izaziva grabe od nekuhane. Pri prihranjivanju, kao i svakom drugom otvaranju konica, treba biti vrlo oprezan, a svako pojaano zujanje pratiti, da ne izazovemo opi mete u cijelom pelinjaku.
Grabe ili napad tuica
Ako nema dovoljno pelinje pae, kao to je est sluaj u rano proljee ili potkraj ljeta te ujesen, moe se dogodi-
ti kraa meda iz razliitih konica koju nazivamo grabe ili tuica. Kad prirodna paa oslabi, naime prestane, pele sabiraice i dalje izlijeu na sakupljanje nektara. Kad ga u prirodi nema ili nema dovoljno, nastoje pronai nove izvore. U tom oblijetanju znaju na svojem ili susjednom pelinjaku pronai slabije zajednice bez matice na kojima straarice na brane dovoljno leto. Ulaze u konice, nasisaju se meda i prenose ga u svoju konicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabiraicama iz svoje zajednice, i one u veem broju navaljuju na napadnutu konicu. Kad isprazne jednu trae iduu koja je slabija i ne moe se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zujanjem napadaica prikljuuju se pele iz drugih konica i na pelinjaku nastaje opi mete. Napadnutu konicu prepoznajemo po velikom broju pela na letu. U poetku napada pela iz napadnute konice se brane, pa na podu ispred konice vidimo pele koje se bore ili vie mrtvih
pela. Jake zajednice se obrane od kakvih napada, i to tako da iziu iz konice u veem broju, uhvate se i fiziki onemogue ulazak napadaica. Slabije zajednice ostanu bez meda i s izgrienim i oteenim saem pa su osuene na propast, osobito ako je grabe ujesen. U toj borbi esto strada ili nestane matica. Nastavku ove nepoeljne pojave pogoduje velika razlika u jaini zajednica istog pelinjaka kao to su kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice. est uzrok je neoprezno prihranjivanje ili otvaranje konica.
Uzroci koji dovode do grabei
Uoi svretka pae, odnosno u svako bespano doba potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore za prozraivanje. Ostavljeno leto potrebno je suziti ovisno o jaini zajednice. Kod slabijih zajednica leto suujemo tako da ostane prolazak samo za jednu pelu. Sva oteenja na konici zatvorimo da pele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rjeavamo preko mrea, i to je najbolje mrana
47
ventilacija gdje pele izvana ne mogu doi u dodir s pelama u konici. Konice otvaramo samo po potrebi, i to najbolje predveer. Pregled uoi zime, koji moramo obaviti u ovo doba, napravimo brzo i konicu po konicu, na to udaljenijim stranama pelinjaka, a nikako susjedne. Ako kod otvaranja konice primijetimo pojaano zujanje ili napad pela, prekidamo pregled i konicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbivanje na letu. Pri vaenju okvira s medom pele moramo stavljati u konicu kroz limeni sipaonik, a nikako stresati pred konicu. Izvaene okvire s medom drati u dobro zatvorenim nastavcima, konicama, najbolje u udaljenim prostorijama u koje pele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti. Izvrcano sae vraamo u konice na ienje predveer, kad prestane izlijetanje pela, nikako danju. Prihranjujemo uvijek predveer s ispravnih hranilica koje ne smiju proputati niti kap sirupa. Ako se sirup ipak prolije, obriemo ga i isperemo vodom da se izgubi miris eera, a osobito ako smo hrani dodali med.
Ako se unato poduzetim mjerama ipak pojavi napad tuica i grabe, potrebo je poduzeti mjere sprjeavanja njegova irenja na ostale konice pelinjaka. im na letu primijetimo borbu i razaznamo da je rije o napadu tuica i pokraj suenog leta, na leto nabacamo mokru travu da onemoguimo provlaenje pela. Uz to se preporua okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom tekuinom odbojnog mirisa. Ako to ne pomogne, leto napadnute konice zatvorimo mreom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
Borba protiv grabei
imo dva do tri dana. Na njezino mjesto postavimo praznu konicu bez pela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje moemo blago premazati medom. Tuice, naime oiste napadnutu konicu i smatraju taj izvor hrane potroenim pa se vie ne vraaju na to mjesto. Nakon toga moemo vratiti sklonjenu konicu. Jedan od boljih naina je ako sklonjenu konicu moemo odvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5 km) i ondje otvorimo leto. U tom sluaju pele se iz konice i one koje su se zatekle kao napadaice ujedine i ponaaju kao zajednica. Osim vidljive pojave grabea, moe se dogoditi i tihi grabe kada tuice dulje, ali u manjem broju, ulaze u konicu i polako kradu med. tete od pojave grabea su u unitavanju napadnutih zajednica i njihovoj propasti, moguem unitenju gotovo cijelog pelinjaka, ali je vana i teta od irenja bolesti meu zajednicama i pelinjacima nekog kraja. Kruno Laec, dr. ved. med. Preneseno iz Gospodarskog lista
48
Jesenska cvatnja voaka

Neuobiajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i ivotinje, ve su posljedice uoene i na razliitim vonim vrstama. U tome je posebno prednjaila kruka koja je poetkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na podruju Hercegovine.
Mr. sc. Nino Rotim
doista, javljaju nam se brojni voari bilo amateri bilo profesionalci u svom poslu i pitaju nas za savjet. Doao mjesec rujan a voke procvjetale. to nam je initi, to je uzrok tomu? Posebice nam se obraaju poljoprivrednici iz sjevernijih dijelova nae zemlje kod kojih je osim voaka i krumpir drugi put procvjetao. Pa, doista to se to dogaa u svijetu oko nas? esto napominjem kako je sustavno devastiranje naih prirodnih bogatstva, mislei pri tomu na velike umske komplekse, ostavilo nesagledive i trajne posljedice na klimatske prilike. Ukoliko tomu pridodamo i sustavno, enormno zagaivanje okoline lako moemo zakljuiti da je problem i vie nego sloen. Sve to zajedno utjee na velike klimatske promjene koje ostavljaju traga na sav biljni svijet, pa time i na brojne vone vrste.
Zato voke zamijene jesen za proljee?
Dakle, u mnogim se vonjacima dogodio fenomen-voke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala udnom da nije prouzrokovana nestabilnim vremenom tijekom ljeta. Ono to hou rei jest injenica da su velike vruine koje su se smjenjivale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih mehanizama biljke. Jer treba znati da biljke tj. voke imaju nevjerojatne mehanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi, pa ak i od tetnika. Stoga zadivljuje nain na koji su voke nastojale preivjeti ekstremna kolebanja temperatura ovoga ljeta. Zbog kolebanja temperatura voke su prele u stanje mirovanja. Uvjetno reeno, voke su prele u fazu u kojoj su inae zimi, a sve kako bi izbjegle potpuno suenje. Sve svoje funkcije svele su
na minimum, to znai da su aktivnosti disanja lista, ploda i stabla svedene na najmanju moguu mjeru. A kako je ljeto zavrilo blago i kiovito, voke su se opet potpuno aktivirale to znai da su poele kretati u novu vegetaciju. Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali. Osim toga, ova godina je pokazala da u naim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pretjerani rez moe prouzroiti oegotine na plodu i onemoguiti nastojanje biljaka da puste mladicu, list i cvijet. Inae, struno reeno mirovanje voaka uvjetuju biljni hormoni dormeni, od kojih su najvaniji etilen i apscisna kiselina, koji se i nakupljaju krajem vegetacije. Zavri li vegetacija rano u jesen, hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. im se hormoni pod utjecajem hladnoe razgrade, a temperature zraka porastu, zapoinje novo vegetacijsko razdoblje.
znati da ovakav neravnomjeran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo, pa ono zahtijeva briljivu njegu i dodatnu gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima. Osim toga, sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom duika (N), ali i organska peletirana gnojiva.
Kako pomoi vokama?
Jedno je sigurno, pupovi koji su procvjetali za iduu godinu su izgubljeni. Ali, bude li zahladilo, dio cvjetova ipak se nee otvoriti, pa bi voke usprkos jesenskoj cvatnji sljedee godine ipak mogle dati mali urod. Meutim, treba
AKTIVPLUS
Novo u Hrvatskoj poti Mostar

Polica AKTIV PLUS prua sigurnu zatitu od posljedica nesretnog sluaja uz iznimno povoljnu godinju premiju! Pokrie rizika za godinju premiju od samo 10,00 KM: za sluaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM za sluaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM za sluaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM dnevna naknada za bolniko lijeenje 10,00 KM Odabirom uplate veeg iznosa godinje premije i svote pokria po polici AKTIV PLUS bit e vee. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najblie prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.
Paketska ambalaa
U ponudi HP Mostar moete pronai paketsku ambalau u pet razliitih dimenzija:
Naziv artikla Paket S Paket M Paket L Paket XL Paket XXL Dimenzija (mm) 230x150x90 300x200x100 300x230x140 300x240x230 480x300x200 Cijena (KM) 1,20 1,70 2,00 2,50 3,00
www.post.ba besplatni info telefon 080 088 088

www.croatiaosiguranje.ba
50
ZANIMLJIVOSTI
Talipot palma -cvate samo jedanput u ivotu
Toliput palma lat. Corypha umbraculifera naraste do 25 metara visine. Listovi su joj lepezasto razdijeljeni, okruglog obrisa, promjera do 5 m. Lisna peteljka je jako snana, dugaka do 5 metara. Golemi listovi se koriste kao zasloni i prekrivai za krovove. Ova palma ne bi bila posebno interesantna da nema neto neobino. Naime, taliput palma cvate jedanput u ivotu, nakon otprilike 50-60 godina ivota. Tada stvara najvei cvijet u biljnom svijetu. Broj njenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna. Iako niti izdaleka svaki cvijet ne moe dati plod, otprilike godinu dana nakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 tone plodova. Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve, te nakon zriobe plodova ona odumire. Divovski bambus lat. Dendrocalamus giganteus, porijeklom iz jugoistone Azije, naraste do 35 m visine. Divovski bambus stvara najvee vlati na svijetu i to rekordnom brzinom. Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm dnevno. Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu, glatku povrinu te se vrlo sporo razgrauju. To ih ini izuzetno omiljenima za gradnju mostova, kua i skela. Budui da su stabljike izmeu vorova uplje, prikladne su i za splavi, cijevi, glazbene instrumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste bambusa i ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljea a nakon dozrijevanja plodova nadzemni dio odumire. Drvo putnika lat. Ravenala madagascariensis je jedno od najomiljenijih parkovnih stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svjee pitke vode. Zaista, mnogo se kinice sakuplja u pazucima snanih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu ovjek mora biti neposredno pred umiranjem od ei. Kinica je, naime, puna odumrlih listova, liinki kukaca i slinih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta pria. Neobino snani cvijetovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomo lemura, tipinih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagraeni nektarom.
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladia
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevno
Neobino drvo, latinskog naziva Pandanus tectorius, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi, dugaki i do 3 m, a iroki 5-10 cm. Muki i enski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najee na morskim obalama od ri Lanke do Havaja. Biljka ima vie naziva, a primjerice na Havajima je zovu Hala. Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifikim otocima osnovna ivena namirnica. Selekcijom je dobiveno mnotvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inae mora uklanjati kako bi se od lia plele koare i mree. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale sluio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladia. Prema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400 tisua hektara, s prosjenim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404 tisue hektara s prosjenim prinosom od 17,0 t/ha. Po povrinama najvie je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najvee prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ha), panjolska (41,0 t/ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosjenim prinosom od 7,6 t/ha. Smatra se da poslije kukaca nematode predstavljaju najbrojniju grupu ivotinja (oko 800.000 vrsta). Nematode naseljavaju sve ivotne sredine; poev od vode, ukljuujui i najvee morske dubine, zemljita, biljke, ivotinje i ovjeka. Razliitog su oblika ali i veliine. Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoderma minuta koja ivi u moru i ija duljina iznosi 82 mikrona. Neke parazitne vrsta kod ivotinja su vrlo dugake (npr. Ascaris 30-40 cm; Dracunculus medinensis 120 cm).Najduljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissima, koja je parazit placente kitova i dugaka je 8 metara. Inae, za poljoprivredu vrlo bitne tzv. fitoparazitne nematode spadaju u grupu najsitnijih.
Luk u brojkama
Drvo putnika- izvor vode za edne putnike
Nematode - vrlo brojne, ali i razliite
KLUB
WEB SHOP
nas vodi ra e n rt a p ih n v lo s o p i aca Zadovoljstvo naih kup poslovanja, zato smo odluili eg na svim podrujima na titi web shop i tako vlas od ove godine otvoriti ti ugodnost i u g o m o iH B le je ci ju doma. kupcima na teritori g to ti s la v ti s o n b o d u da iz kupovine naih proizvo
Sjemenarna web shop Vam nudi:
SJEMENARNA
Preglednu strukturu ponude i proizvoda, NOVO! Web Shop Jednostavno naruivanje, Sigurno plaanje (plaanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), Besplatna i brza dostava u itavoj BIH (minimalna narudba 60 KM)
opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potraite na naoj stra
info@sjemenarna.com
elimo Vam ugodnu kupovinu!!!
www.sjemenarna.com
NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa eljezom

Green - Garden - 88.pdf (09-10/2013)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green - Garden - 88.pdf (09-10/2013)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2011/12

Bosnia andhHerzegovinas C oice

Green Garden broj 88 rujan / listopad 2013. godina XIII

BODOVNA GREEN GARDEN KARTICA

jer Sjemenarna daje vie!!!

Novosti, obavijesti, najave!!!

MAUHICE - ljepotice jeseni

Matea ori, master struke

Dobro podnose nie temperature

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta?

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Bosnia andhHerzegovinas C oice

KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICA

mogui nain oivljavaju trgove, terase i balkone.

Cvijet sjeanja i tuge

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Jesenska sadnja luka

Koju sortu luka odabrati?

Sjetva povra u toplijim podrujima

KOLIINA SJEMENA (m2) 3g 3g 4g 5g 8g 5g

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Dani polja dinje i lubenice

Ivica Doko, dipl. ing.

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Jesenska sadnja enjaka

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

uta kukuruzna sovica ugroava proizvodnju povra a podruju Hercegovine

Ivica Doko, dipl. ing.

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Ivica Doko, dipl. ing.

Kako izbjei kureljenje luka

ato luk kurelja ?

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

PAROGA - povre visokog standarda

Ivan Peri, dipl. ing.

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

RUKOLA - sve popularnija povrtnica

Ivica Doko, dipl. ing.

minima. Ima stimulativno djelovanje na ljudski organizam, naroito za eludac i crijeva.

Povrtnica skromnih zahtjeva

Bosnia andhHerzegovinas C oice

ULTRAZVUNI RASTJERIVA MIEVA I TAKORA

Rjeite se tetnih glodavaca na human nain

RADI zimska salata

Berba i skladitenje radia

Sjetva / sadnja radia

Fizioloki poremeaji koji se mogu dogoditi pri proizvodnji salate

Suha rubna pale

Obina rubna pale

Mlijena rubna pale

Oteenja od niskih temperatura

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

LUK VLASAC Nedovoljno cijenjena ljekovita biljka

Matea Pehar, dipl. ing.

Ljekovita svojstva i primjena vlasca

BROJ 88 RUJAN / LISTOPAD 2013.

Velimir Lasi, dipl. ing.

Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?

Bosnia andhHerzegovinas C oice

Gotovi mamci za ekasno suzbijanje mieva i takora.

Jesen u znaku zimnice O

Ambalaa za spremanje zimnice