zadatak da bude duhovni uvar olimpijske ideje. Osniva olimpijskih igaramodernog doba, Pjer de Kuberten, kratko vreme pre svoje smrti predloio jenemakoj vladi da osnuje Olimpijski institut kojem je zavetao svoju pisanuzaostavtinu. Tako su spisi Kubertena, koji obuhvataju 60 000 kucanih strana, poevi od njegove prve sveske sa koleda, preli u nemake ruke, pa se ivotnodelo velikog pedagoga i svetskog uma neposredno moe pratiti poevi odnjegovih prvih studentskih sastava o Rusou do dana kada je koplje u njegovimrukama postalo preteko i kada ga je nama poverio. On je smatrao, da mi Nemciimamo puno razumevanja za obuhvatnu kulturnu snagu olimpijske ideje, a mi smoi pored toga osvojili njegovo srce.³
(4)
Govorei o potrebi da olimpijska ideja idalje ivi, pri emu treba sauvati osnovne principe i razvijati formu, Dim istie dae se iz Kubertenovog naslea verovatno zauvek moi izvui duhovna snaga, jer Kuberten je imao Äopseno znanje i stvaralaki duh³.
(5)
Kuberten je bio vie nego Äveliki prijatelj³ nacistike Nemake. On je, kaovrhovni svetenik olimpijskog pokreta modernog doba, bio organska sponaizmeu stare Grke i Änove Nemake³. Kuberten je bio olimpijski glasnik koji esaoptiti svetu da su olimpijski bogovi, posebno Zevs ± bog rata, svoju naklonostzauvek podarili arijavskoj Änadrasi³.Stoga nije udo to je Hitler, 28.1.1936.godine, prihvatio predlog da se prostor ispred junog ulaza na olimpijski stadion u Berlinu nazove po Kubertenu.
(6)
Sa tim u vezi je i izjava Dima, iz 1946.godine, da je Äsamo u Nemakoj podignut spomenik Kubertenu i da samo u njoj jedno mesto nosi njegovo ime.³
(7)
Istovremeno, nacisti predlau Kubertena za Nobelovu nagradu za mir, kao protivkandidata Karlu fon Osijeckom (Carl von Ossietzky) koji je, kao protivnik Hitlera, trunuo u nacistikom zatvoru ± iza koga je stajala svetska anti-faistika javnost. Kuberten je prihvatio kandidaturu nacista, raunajui na podrku Norvekog olimpijskog komiteta. Nakon to je Norveki mirovni komitet Nobelovu nagradu dodelio Osijeckom, Kuberten, razoaran, pie nacistikomministru za sport Hansu fon ameru (Hans von Tschammer und Osten): ÄZatoznam da sam tokom pedeset godina vie doprineo miru time to sam izgraivaomeunarodni sport, nego to bih to mogao da uinim uzaludnim govorima i beskorisnim primedbama. Vae priznanje u tom pogledu mi je dragoceno.³
(8)
Kada je re o novcu koji je Kuberten primio od nacista, treba rei da mu, pri kraju ivota, nije mnogo preostalo od 500.000 zlatnih francuskih franaka sakojima je krenuo ka Olimpu.
ta se desilo sa tolikim bogatstvom? Francuskiistraiva modernog olimpizma Iv-Pjer Bulonj (Yves-Pierre Boulongne), u radukoji e 1976.godine objaviti u knjizi
ÄBudunost olimpijskih igara³
(
ÄDie Zukunft der Olympischen Spiele³
, Hrsg. Hans-Jürgen Schulke, Pahl-Rugenstein, Köln - pod naslovom
ÄPierre de Coubertin
.
Ein Beitrag zu einer wissenschaftlichenUntersuchung seines Lebens und seines Werkes³
), pie: Ä1908. otac mu ostavljanasledstvo u iznosu od tadanjih 500.000 zlatnih francuskih franaka. Kada je 1937.umro, od toga vie nita nije preostalo: itava njegova imovina bila je posveenaolimpijskom pokretu i reformi obrazovanja.³ (86.s.Fus.) U knjizi
ÄOlimpijski duh
Add a Comment
This document has made it onto the Rising list!
etnoprojekatleft a comment