PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX.

STOLJEA

Davor FRANKULIN TRAVA

Rijeka

UDK 949.75:314 (Rab XV.XX. st.)

Struni rad

Primljeno: 21. VIII. 2002.

U ovome radu autor na osnovi pojedinih arhivskih izvora i literature donosi prezimena plemia, graana i puana grada i otoka Raba koja se u zapisima pojavljuju od XV. do XVIII. stoljea.

Tijekom 1923. godine profesor Lucijan Mari poeo je po otoku Rabu skupljati antropogeografsku grau, a kako je napisao u uvodu svoje studije Antropogeografska ispitivanja po severodalmatinskim ostrvima (Rab, Pag i Vir),1 nastavio ju je skupljati i tijekom 1924. i 1925. godine pritom prouavajui i prepisujui stare isprave i listine po seoskim upskim arhivima otoka Raba. Pregledao je tada jo dobro sauvanu arhivsku grau grada Raba; mnogo dokumenata prepisao je i iz Dravnog arhiva u Zadru, koji i danas uva najvrjednije srednjovjekovne rapske notarske spise, matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih Raba od XVI. do XIX. stoljea, zatim knjige mletakih conta za njihova mandata nad Rabom, te razne privatne i obiteljske arhive s otoka Raba. Vjerojatno mu je bio dozvoljen i pregled grae koja se i danas uva u Franjevakom samostanu svete Eufemije u Kamporu na otoku Rabu. Mari se koristio i Diplomatikim zbornikom JAZU, kao i ostalom literaturom koju je naveo na kraju te svoje studije. U srednjem vijeku grad i otok Rab bili su gusto naseljeni, te je prema podatcima fra Vladislava Brusia polovicom XV. stoljea otok brojao 10 000 stanovnika, od kojih je polovina stanovala u gradu Rabu.2 Nakon devet epidemija kuge, od kojih su najstranije bile 1449. i 1456. g., umrla je polovica stanovnitva po selima, a grad Rab
1

Lucijan MARI, Antropogeografska ispitivanja po severodalmatinskim ostrvima (Rab, Pag i Vir), Srpski etnografski zbornik, knj. 38, Beograd, 1926. 2 Vladislav BRUSI, Otok Rab, izdava Franjevaki samostan sv. Eufemije u Kamporu, 1926., str. 23, 24 i 102.

97

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

ostao je gotovo pust. Stotinu godina poslije, polovicom XVI. stoljea, otok Rab ima jedva 300 dimova i oko 3500 stanovnika, a meu uzrocima tako drastinog pada stanovnitva, osim kuge, bila je i pogibija brojnih Rabljana u Lepantskoj bitci 1571. godine. Uoi propasti Mletake Republike 1778. godine, dakle nakon vie od tri stoljea, demografska je situacija jednako nepovoljna jer cijeli otok Rab zajedno sa svojim pakim posjedima u Novalji i Lunu ima samo 3692 stanovnika. Lucijan Mari pokuao je iz tog burnog razdoblja rapske povijesti popisati rapska prezimena. Zapisujui po raznim izvorima prezimena Rabljana od XV. do XVIII. stoljea, Mari je, izmeu ostalog, pronaao tri kratke liste rapskih plemikih obitelji iz 1443. i 1553., te od 1600. do 1780. g.:3 a) 1443. g. u knjizi bratovtine svetog Kristofora rapske su plemike obitelji: Baduer, de Cernotis, Fiascon, Bachin, de Dominis, de Signa, de Marinellis, de Zaro, de Scafa, de Ziza, de Hermolais, Pazifico, Sudigna, de Spalatinis i Slovigna. b) 1553. g. po Heyerusu rapske su plemike obitelji: Calcigna, Cernotta, Comiza, di Dominis, Ermolai, Marinelli, Nemira, Pacifico, Redoevich, Scapha, Signa, Spalatini (Spalatin), Zaro i Zudenighi. c) po raznim rapskim popisima Mari je zabiljeio plemike obitelji od 1600. do 1780. g.: Rizza, Zaro, Zudenigo, Galzigna, Marinellis, Dominis, Zivich, Mustachini, Nimira, Bizza, Cernotta, Sudigna, Hermolais, Ser Kostizza, Scaffa, de Philippo, de Maris, Livi, Radoevi, Giusti i Vukasovi. Istovremeno, Mari je popisao prezimena i nadimke rapskih puana iz knjige bratovtine svetog Kristofora u Rabu od XV. do XVIII. stoljea:4 Akvia Burinica, Antuli, Armulo, Badurina, Baija, Bakota, Bantaza, Batalaga, Beli, Beni, Bernaba reeni Keko, Bernjac, Beruli, Bilin, Binina, Blagdan, Bonieli, Bori, Borse, Bortoli, Brea, Bubulin, Butorac, Carini, Cindri, Citadela, Debeli, Debrea, Debuana, Demaris, Depicico, Dergani, Desnaina, Dokula, Dokula reeni Bon, Dragoriba, Drua, Drueni, Fabiani, Galzini reeni Buri, Gambica, Gluhovi, Grando, Gresti, Grgorina, Gudinja, Jurii, Kaligaro, Kaloira, Kamia, Kapelan, Kavaleri, Keko, Klanfar, Klobuar, Kordi, Kos, Kovi, Krali, Kreli, Kristoforini, Kruian, Kukula, Lago, Lisii, Magai, Mai, Malinari, Marac, Mara, Marijan, Marincole, Marinelis reeni Bari, Marini, Markac, Markovi, Martini, Martinjol, Matarello, Maznira, Maznica, Marii, Merkadanti, Mesi, Migalo, Mileni, Milutini, Minja, Mirkovi, Mitai, Mlacovi, Murer, Muar, Muica, Nai, Natalelo, Nigris, Nison, Nonai, Opati, Opazi, Patrovi, Perani, Perlitance, Peruzini, Pilicer, Pici, Pii, Pinin, Plavorance, Plaudrance, Poruga, Pomozbog, Pui, Rai, Radoli, Radoi, Rubin, Rudaco, Segota, Sgaga, Sironja, Skafi, Skanina, Skerbi, Skiran, Skorafon, Sokal, Soldado, Spurundelo, Srleni, Stani, Stipani, Stojimili, Suita, Susto, Sui, egota, tokalo, Taritono, Tolle, Tudorin, Ulizal, Valente, Valenti, Veselini, Vidovi, Vlai,
3 4

L. MARI, n. dj., str. 310311. L. MARI, n. dj., str. 312313.

98

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Zbii, Zlakoni, Zori, Zorzi, arkovi, epua, igo i igonja. Mari je pronaao i objavio jo jednu listu rapskih pukih obitelji iz 1700. g:5 Bon, Dudei, Faganelo, Godai, Godini, Grani, Grguri, Karli, Kokosi, Koli, Kopi, Kozali, Krstai, Kupari, Lui, Matii, Mikni, Mi, Mlacovi, Morai, Mrai, Pandi, Pendi, Perai, Perguri, Petii, Petrikalo, Piculjan, Radovan, Ribari, Sili reeni Marki, Simii reeni tokalo, Sovi reeni Padovan, Stanii, panjol, Tercol, Tonsa, Ugrini, Vlahovi, Vrtodui i Zori. Listajui isprave i povlastice u upnom arhivu u gradu Rabu napisane od 1600. do 1780. g., Lucijan Mari ispisao je jo jedan niz rapskih pukih prezimena:6 Abobus, Alegris, Antiveri, Bakota, Beni, Bon, Bonieli, Boljono reeni Predolin, Boskilja, Bozdarovi, Brozi, Degali, Demaris (puanin), Dobegeli (vjerojatno Debeli), Dubi, Dulcius (latinizirani Duli), Ferari de Latus (puanin), Franini, Juras, Kain, Kaloira, Kaio, Koli, Konica, Konder, Livi (puanin), Marian, Marin, Marinelis (puanin), Murvar, Mustakini, Neguli, Patrovi, Plaoranze, Pulizani, Simii, Slavi, Spalatin (puanin), Teser, Valenti, Valenti, Veni, Vodopija i Zane. Mari je ovdje uz rapska plemika prezimena zapisao puanin, jer su to ustvari nezakonita djeca rapskih plemia, koja su imala pravo samo na oevo prezime, ali ne i na plemike privilegije, te su stoga u navedenim listinama i ispravama privilegija i oznaeni kao rapski puani. Ipak, on kao prvi ozbiljniji istraiva rapskih prezimena kroz povijest nije pregledao ba sve stare rapske listine. Iznenenauje to je preskoio sve rapske matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih, a ostale su mu nepoznate i knjige obveznika rapskih opinskih i crkvenih poreza i pristojbi, koje su vodili inovnici rapske opine i sveenici rapskih crkvi tijekom XVII. i XVIII. stoljea. Ta se dokumentacija danas uva u Dravnom arhivu u Rijeci. U desetak knjiga nalazimo brojna prezimena rapskih plemia, uglednih graana te puana i stranaca koji su bili obveznici tih poreza i pristojbi: a) Libro delle bolle della magnifica co(mun)ita dArbe (1651.1674.): Albanesse, Banouich, Benedetti, Bizza, Botterini, Caratelich, Cernotta, Colich, Cortese, de Dominis, Galzigna, Gliubich, Maioli, Marinellis, Mollis, Nimira, Pericolo, Pincin, Scaffa, Simich, Spalatin, Tonsa, Vlahouich, Zaro, Zepich i Zuliani. b) Libro delle deliberazioni della Universit dArbe (1688.1802.): 1688. godine: Colich, Plauranzo, Valentich, Sudigna, Caratellich, Pericolo, Cain, Stanze, Tron, Cortino, Simich, Liuich, Calochira, Mazorana, Bizza, Semitecolo 1690. godine (citadini e popolo): Colich, Sudigna, Alfirich, Simich, Pericolo,
5 6

L. MARI, n. dj., str. 313. L. MARI, n. dj., str. 314.

99

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Cortino, Valentich, Fachinetti, Xepich, Caratellich, Stanze, Faganello, Maraniglia, Collich, Plauranze 1693. godine: Sudigna, Valentich, Colich, Cortino, Stanze, Schiran, Liuich, Maranigla, Faghanello, Fachinetti, Pericolo 1694. godine: dAuanzo (dAvanzo), Xepich, Caratellich, Stanze, Faghanello, Valentich, Sudigna, Maraneggia, Mazorana 1695. godine: Planchar, Cortino, Faghanello, Dragovich, Zec, Simich, Banouich, Caldana, Antiueri (Antiveri), Simich, Graziani, Cassunich 1697. godine: Linardich, Semitecolo, Stagnada, Calochira, Antiueri, Nimira, Badessich, Mazorana, Cecco 1698. godine: Lessandrich, Tudurin (Tudorin, Todorin), Antiueri, Faganelo, Valentich, Caratellich, Amadio, Sudigna, Pisani, Cain, Tesser, Liuich, Mazorana, Gherghich, Barbarich, Cortino, Pericolo, Pincin 1704. godine: Liuich, Faganello, Marinellis, Antiueri, Cortino, Tesser, Valentich, Sudigna, Todorin, Muruar (Murvar), Botterini, Pisani, Calochira, Colich, Bacotta, Busdarouich, Dobrilouich, Lessandrich, Fachinetti, Amadio 1705. godine: Sudigna, Faganello, Collich, Vallentich, Bacotta, Lessandrich, Cortino, Antiueri, Tudorin, Pastrovich, Cain, Dobrilouich, Amadio, Busdarouich, Gherghich, Fachinetti, Botterin, Zaro, de Dominis 1709. godine: Valentich, Bacota, Dobrilouich, Antiueri, Cain, Semiteculo, Colich, Simich, Amadio, Fachinetti, Faganello, Liuich, Chiuco, Tudorin, Murvar, Cortino, Pisani, Tesser, Michglian, Barich, Auanzo, Zaro, Calochira, Busdarouich, Vlaschich, Pastrouich, Pinzin, de Dominis, Cernotta, Zudenigo, Galzigna, Spalatin, Galzignich detto Burich 1715. godine: Marinelis, Semitecolo, Giustiniani, Chiuco, Tonsa (Tonssa), Pisani, Bizza, Bosdarouich, Todorin (Tudorin, Thodorin), Predolin, Bolcouich, Tesser, Murvar, Amadio, Caldana, Calochira, Liuich, Pincin, Botterini, Barich, Gergurich, Vodopia, Zaro, Sudigna, Gratiani, Cortino, Bologna, Zaghis, Barbanich, Basdarich, Pastrouich, Sudigna, Zudenigo, Bernabich, de Mari, Auanzo (dAuanzo), Cain detto Vodopia 1731. godine (neki puani uzimaju u najam rapske otoie, a posebno otok Goli): Dragovich, Micocich, Furich, Barzich, Rach, Marinelich i Stoco 1739. godine: Colich, Semitecolo (Semiteculo), Marinellis, Faganello, Bizza, Pincin, Zec (Zez), dAuanzo, Pastrovich, Botterini, Calochira 1740. godine: Valentich, Bolcovich, Tudorin, Barich, Predolin, Cain, Caldana, de Maris, Bon da Fiume, de Dominis, Fachinetti, Negulich, Zaghis, Vodopia, Tonsa, Usmiani, Bono, Pantalon 1748. godine: Predolin, Marinellis, Pantalon, Galzigna, Nimira, Calochira, Cernotta, Murvar, Bizza, Spalatin, Valentich, Pastrovich 28. travnja 1748. godine upisani su seljaci (colloni): Antonio Micnich, Mattio Debelich, Domenico Vertaducich, Mattio Mattusan, Magdalena v. qm. Simon Subich, Zorzi Nadalich, Pietro Ghergurich, Mattio Ghergurich, Zuanne Plaher, Zuanne Generalich, Pietro Marian, Pietro Mazolich, Mattio Chiach, Giacomo Guacich, Lucca Bolfar, Zorzi

100

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Caparich, Zuanne Forich, Antonio Surlich, Francesco Giuressich, Pietro (F)umolich. 10. sijenja 1752. godine upisani su seljaci iz Barbata (villici di Barbato): Domenico Vertoduxa, Simon Andrich, Anto Mixnich, Zorzi Gherchich, Pro. Cordich, Tomaso Peresa, P. Minaz i Gigianich. 1758. godine upisani su neki seljaci iz Lopara: Lessandrich, Cos detto Zich, Gullesich detto Bravich, Michich, Gallo detto Sussa, Antulich detto Guerzo, Suchich, Gullesich detto Michich, Sgogho detto Maravich, Amadio detto Chiepich, Gullesich detto Rach, Gullesich detto Michichich. 1783. godine: Liuich, Galzigna, Nimira, Spalatin, Cortino, Bevilaqua, de Dominis, Slavich, Zaro, Vlaschich 1788. godine u fontiku su bili suci: Valentich, Slavich, Giuras, Bevilaqua i Usmiani. 1790. godine: Valentich, Sudigna, Trinchieri, Liuich, Galzigna, Spalatin, Collich, de Dominis, Antiueri, Zudenigo Od 1688. do 1788. godine spominje se grad Rab (Arbe), te sela Barbat (Barbato), Mundanije (Mondaneo), Kampor (Campora), Lopar (Loparo) i Supetarska Draga (Valle). c) Registro de conti dellamministrazione della fabrica della chiesa catedrale dArbe, libro vecchio (1743.1763.): Auanzo, Bacotta, Belli, Benedetti, Bison, Bizza, Bolcouich, Bon, Bonicelli, Bribiranin, Carlouich, Cassio, Castelan (Castellan), Cernotta, Cherstina, Cherstinich, Cipcich, Cocosich, Colich, Conder, Coppi, Coranich, Cordolino, Cortino, Cussar (Cusar, Kussar), de Dominis, Fachinetti, Faganello, Filas, Filasich, Fisul, Furich, Gaglianouich, Gasparini, Giur, Giuressa Franculin, Giurouizza, Ginschich, Godinich, Graziani, Gulessich, Gulessich detto Tomiza, Labus, Liuich, Lonzarich, Maracich, Marcich, Marian, Marinellis, Morin, Mrauich, Murer, Murvar, Ninich, Pendich, Perich detto Maracich, Pisani (Pissani), Predolin, Rach, Semitecolo, Sforcin, Socolich, Spagnol, Spagnol detto Filas, Spagnol detto Filasich, Spalatin, Spinelli, Surlich, Surlina, Sutor, Terzol, Terzol detto Zaludo, Tonsa, Tonsa detto Pechich, Travas (Travasich, Travassich, Travaz), Usmiani, Valentich (Valintich), Valouicich, Vidouich, Vodopia, Vulaschi, Zec (Zez), Zentil (Sintil, Xintil, Zintil), Zudenigo d) Libro nuovo delle chiesa cattedrale dArbe (1764.1779.): Bacotta, Bernabich, Bison, Bolcouich, Bon, Bonicelli, Caldana, Cassio, Cherstacich (Kerstacich), Cherstina (Kerstina), Cherstinich, Chilo, Cocosich, Cocosich detto Francich, Coranich, Coranich de Paludo, Cussar (Cusar, Kussar), de Dominis, Fachinetti, Filas, Furich, Galzigna, Gentil (Sintil, Xentil, Xintil, Zentil), Godinich, Maracich, Marinellis, Mrauich, Nimira, Perich, Pisani, Rach, Robich, Socolich, Spagnol, Spalatin, Surlich, Surlina, Suscich, Suscich de Campora, Usmiani, Vlaschich, Vodopia, Zec (Zez), Zudenigo

101

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

e) Libro giornale della mag. com. dArbe (1713.1789.): Amadio, Antiueri, Argentin, Auanzo (dAvanzo), Bachotta, Badurina, Balbi, Barich, Barichieuich, Barozzi, Barzich, Bene, Benich, Biscup detto Macaus, Biscupich, Bisich, Bizza, Blasich, Boglfar, Bolcouich, Bonicelli, Boronich, Bortoli, Borouich, Boschiglia, Bosna, Bottolo, Brazzan (Brazan), Bressan, Brosinouich, Buich, Burich, Butoraz, Buxanich, Caldana, Calochira, Carlich, Carlich detto Carich, Cassio, Castelan, Cerchouich, Cernotta, Chilo, Chocian (Cocian), Cichola (Chichola), Cicholich (Cicolich), Contarini, Cordiali, Cortino, Cosulich, Cozina, Cracunich (Kracunich), Craglich, Craglich detto Maradinco, Crucian, Cuparich, Curatta (Curata, Curato), Dabo, Dedich, Deseglin, Deseglin detto Burich, Dobrilouich, Dolfin, de Dominis, Dragosetich, Fachinetti, Faganello, Ferarri Latus, Francich, Furich, Galzigna, Gasparini, Gasparouich, Gignanich, Giuras (Giuraz), Giurchich, Giurchich detto Perich, Giuresich, Giurse, Gladinich, Grandich, Grando, Grassi, Guacich, Guschich (Giuschich), Halauich, Haracich, Knesich, Kracunich, Kralich, Lenaz, Leonessa, Liuich, Luchetta, Lupich, Macarun, Macina, Mahich, Mahich detto Poglicanich, Mandich, Maracich, Maradinco (Maradinzo), Marcich, Marian, de Marin (Marin), Marinellis, Marsich, Martinolich, Mattis, Mazolich, Michalich, Mis, Misculin, Mlazouich, Mlazouich detto Mahich, Mrauich, Mulich, Murvar, Negulich, Nenadich, Neretich, Nicolich, Nigris, Nimira, de Nona, Ogulich, Ogulich de Novaglia, Pace, Panich, Panza, Pavun, Pechich, Pellegrini, Pendich, Peranich, Peranich detto Torbiza, Perich, Perran, Petrina, Pezetto, Picoli, Picul, Pisani (Pissani), Predolin, Premuda, Ragusin, Ropus, Rosatto, Rosignol, de Rossi, Sanco, Santonini, Scaniani, Sciran, Scocilouich (Scochilouich), Scocho, Scunza (Schunza), Semitecolo, Sestan, Sferich (Sfferich, Sperich, Suerich), Sogne, Spagnol, Spalatin, Stanicich, Stipurina, Stuparich, Subich, Sudina, Suglich (Sulich), Suprassich, Surlich, Surlina, Tarabochia, Terzol, Terzol detto Luchetta, Tonsa, Tudorin, Usmiani, Valentich, Vidas (Vidaz), Vidulich, Vidusin (Vidussin), Visal, Vlachouich (Vlahouich), Vlaschi, Vlaschich, Zagatin, Zaghis, Zaratin, Zarich, Zaro, Zatoni (Zattoni), Zudenigo (Zudenigho) *** Iz navedenih popisa koji zavravaju krajem XVIII. stoljea, primjeuje se da su liste prezimena sve slinije dananjim rapskim prezimenima. Ustalila se talijanska grafija po kojoj moemo sigurnije utvrditi i prepoznati pojedino prezime, iako jo ima lutanja i krivog upisa prezimena. Primjeuje se ubrzano odumiranje plemikih prezimena i gospodarsko propadanje starih rapskih plemikih porodica, pa e do poetka XIX.stoljea preivjeti jo samo pokoja obitelj Dominis, Galzinja, Nimira, Spalatin i Zudenigo. Krajem XVIII. stoljea u gradu Rabu ive graanske obitelji Bai, Bakota, Bolkovi, Fakineti, Ferari Latus, Juras, Kaldana, Kaloira, Mari, Marinelis, Mersi, Murvar, Patrovi, Predolin, Tonsa, Tudorin i Usmijani, ali u grad se od tada sve vie naseljavaju i stanovnici rapskih sela Banjola, Barbata, Kampora, Lopara, Mundanija i Supetarske Drage. Poetkom XIX. stoljea zavrava se proces

102

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

formiranja suvremenih rapskih prezimena, to nam pokazuje i popis djece iz 1822. godine: Destinta devacinandi a tutto 27. aprile 1822. 1) grad Rab: Begh, Belich, Cicovich, Guzzovich, Iliich, Kerstas, Marcich, Pesel, Pincin, Predolin, Ribarich, Spalatin, Tonsa, Tonsich, Usmiani, Vidovich, Vucussa. 2) Barbat: Castellan, Ipcich, Keko, Travas. 3) Kaplak: Godinich. 4) Mundanije: Barich, Bene, Francich, Godinich, Guacich, Guschich, Mahich, Marcovina, Mis, Muntan, Perich, Susich, Vidas. 5) Supetarska Draga: Buzza, Cocefar, Dragovich, Micocich. 6) Lopar: Breivich, Cepich, Chibibo, Covacich, Gabrich, Gianiz, Gusovich, Ivchie, Krelich, Lazzaro, Matahlia, Mesurinna, Miculazzo, Pecchiarinna, Petrinich, Pizzivo, Prorocich, Scoger. To su popisi stanovnika grada i otoka Raba izvueni iz mnogobrojnih slubenih opinskih i crkvenih listina. No, glavni izvor rapskih prezimena ipak su matine knjige roenih, vjenanih i umrlih, koje se danas uvaju u Dravnom arhivu u Zadru, zatim u Dravnom arhivu u Rijeci, te one najnovije, poslije 1900. godine, kod rapskog matiara. Prva knjiga krtenih i vjenanih Raba poela se pisati uskoro iza Tridentskog koncila i jedna je od najstarijih u Dalmaciji, a poinje s upisima iz 1569. godine. Matine knjige krtenih grada i otoka Raba U Dravnom arhivu u Zadru uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih od XVI. do XIX. stoljea upe Rab, koja u to vrijeme obuhvaa cijeli otok. Prve dvije knjige krtenih i vjenanih Raba imaju signaturu: 1) knjiga krtenih Rab (1569. 1610.) i knjiga vjenanih Rab (1584.1610.), inv. 969; 2) knjiga krtenih Rab (1611. 1637.) i knjiga vjenanih Rab (1612.1631.), inv. 970. Slijedi lista od 9 knjiga krtenih Raba od 1578. do 1801. godine sa signaturama: 1) knjiga krtenih, Rab (1578. 1580.), inv. 946 /te su stranice iupane iz inv. 969/; 2) knjiga krtenih, Rab (1637. 1657.), inv. 947; 3) knjiga krtenih, Rab (1657.1676.), inv. 948; 4) knjiga krtenih, Rab (1676.1688.), inv. 949; 5) knjiga krtenih, Rab (1688.1710.). inv. 950; 6) knjiga krtenih, Rab (1710.1731.), inv. 951; 7) knjiga krtenih, Rab (1732.1761.), inv. 952; 8) knjiga krtenih, Rab (1760.1777.), inv. 953; 9) knjiga krtenih Rab (1777.1801.), inv. 954. Knjige su ispisane raznim rukopisima upnika, neki su vrlo teko itljivi, dok su drugi pravi krasopisi. Jezik je latinski, talijanski i dialetto veneto, a jedan je zapis (8. travnja 1668. g., str. 76, inv. 948) na hrvatskom jeziku.

103

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Prezimena zapisana u matinim knjigama krtenih u Rabu 1) Knjiga krtenih, Rab (1569.1610.) i Knjiga vjenanih, Rab (1584.1610.), inv. 969: A Aladin, Aladinich, Alladinicz, Androcha, Androsich, Antolich, Aquila B Bachotta, Bachich, Bacicz, Badoer, Barigella, Bataglia, Battaglia, Bastianich, Benedeti, Benedetti, Benich, Bensigna, Benzia, Bernaba, Bicca, Bia, Bilinich, Bisizza, Bizza, Blagdanich, Borich, Borigella, Bosulin, Brosich C Caligo, Caratelich, Cernota, Cernotta, Chain, Chaldana, Chalochiri, Charatelich, Cherstacich, Cherstaglia, Chirstacich, Chragl, Chrisich, Churillo, Cio, Colic, Coludrich, Coludricz, Concizza, Conziza, Cortese, Cragl, Cresanich, Cuculco, Cuzula D Debelich, Derincin, Desiglinich, Detcho, Diseglin, Diziglin, Docturich, Dominis, Docula, Doculla, Dragovich, Dudisich, Dulcich F Fabianich, Fabro, Fafro, Faganello, Faganilich, Fauro, Ferribilich, Frachin, Francholin, Franchulin, Francich, Franicich, Franculin, Fumigich, Fumich G Galzigna, Gerca, Giurasich, Giursich, Ghoglia, Gniacara, Godinich, Gospod, Greco, Gulesich, Gullesa, Guschich H Hermolao, Hreuich, Hrevich I Iuranich J Jacoucich, Juranich, Juras, Jurasich L Lisicich, Liuich, Livich, Luchic, Lucis, Lusich, Luxich M Macarunich, Macharunicz, Magagniato, Manulo, Manzin, Maraniglia, Marcas, Marchasich, Marian, Marianic, Marinelis, Marinich, Marinilis, Matei, Maticicz, Mersich, Michglia, Micholich, Micoliz, Milos, Mircovicz, Mirsicz, Mis, Misich, Misiz, Mlazovig N Natalello, Natalelich, Negulich, Nicholic, Nigosante, Nigulich, Nimira, Nonoselich, Nouoselich P Pagan, Palcich, Pastrovich, Pescator, Petesich, Petris, Pettesich, Pichglinich, Pichicho, Picicho, Picico, Pincin, Plauoranze, Polo, Prasich R Raditz, Radulich, Robich, Robbich, Rodi, Rosin, Rusman S Scaffa, Scaffe, Scafich, Schiranich, Sciglian, Seppuchic, Sigo, Sillich, Simichio, Slauchouich, Soriz, Spalatin, Spallatin, Speranza, Stancich, Stanicic, Staniciz, Stoimilich, Stomilich, Stuparich, Sucich, Supich, Supracha, Suprasicz, Surlinich T Tercich, Thonsa, Toich, Tomicich, Tomulich, Tonsa, Turcovich U Ualentich, Ugrinich, Unigicz, Uuich V Valentich, Valintich, Viliz Z Zadicich, Zaro, Zbicica, Zec, Zentilich, Zlatanich, Zorani, Zudenigo, Zupanich

104

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

2) Knjiga krtenih, Rab (1578.1580.), inv. 946: A Antoliz B Bacich, Bataglia, Benedetti, Bergnaz, Bilacic, Bilacig, Bilin, Birgnaz, Bubulich C Cherstacic, Chragl, Colic, Coliz, Conziza D Debelich, Deseglin, Detcho, Dominis, Dulcich F Faganello, Francich, Francinich G Galzigna, Girgurinich, Gnachara, Guschich H Hermolais J Juranich, Jurassich L Lisicic, Lisiciz M Marian, Michglian, Mlazovich N Negulich, Nimira P Papich, Petessich, Picico R Radicho, Rado, Radulich, Rusin, Ruzmanich S Scharafon, Schiran, Schuzan, Spalatin, Speranza, Spicier, Spivamo, Staniciz, Stuparic, Stuparig, Sucich, Supracha, Sutorich T Tercich, Tomicich V Valentich, Veselinic, Veselinich, Visiliniz, Vuich Z Zaro, Zlatanich, Zrizalo, Zudenigo 3) Knjiga krtenih, Rab (1611.1637.) i Knjiga vjenanih, Rab (1612.1631.), inv. 970: A Abbobus, Agustinich, Amadio, Androcha, Androsich, Androssich, Anis, Antolich, Antulich, Armolais B Bachich, Bacich, Badoer, Baduer, Bachota, Bacotta, Bataglia, Bataia, Batich, Benedetti, Benich, Bernaba, Bilacich, Biscupich, Bizzi, Blagdan, Bosulin, Boter (Botterini?), Burighella C Cain, Caldana, Calochira, Cassio, Chaligo, Chalochiri, Chardalich, Cherstacich, Cherstaglia, Chossalich, Colich, Colincich, Coludrich, Conzizza, Corso, Cortese, Craglich, Cuculich, Curilich D Debelich, Dedich, Derencin, Deseglin, Dobroevich, Docula, Docturich, Dominis, Domulich, Dragovich, Dudesich F Fabro, Faganello, Faghanelich, Filipich, Filippi, Filippich, Fisul, Frachin, Franacich, Francese, Francich, Francinich, Franculin, Franculinich, Frusi, Furlan G Galzignia, Galzigna, Germini, Ghersich, Ghoglia, Giachotinich, Giuras, Giurasich, Giurich, Glubich, Gniachara, Gnacara, Godinich, Gospod, Greco, Grego, Gulessich, Guscich H Hermolais, Hermolas, Hrevich J Juras, Jurassich, Justinian L Lemessich, Lessandrich, Leopardi, Lissicich, Liuich, Luca, Luchich, Lucich,

105

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Luxich M Macarunich, Magas, Magasich, Maraniglia, Marcas, Marchas, Marchasich, Marian, Marinculich, Marinelis, Marinellis, Martinis, Maticich, Mersich, Michglian, Michocich, Milanich, Milos, Mircovich, Mis, Missich, Mlazovich N Natalelo, Natalelich, Natalello, Natallelo, Negulich, Nicolich, Nimira O Ongaro P Pagan, Palcich, Papich, Pastrouich, Pelegrin, Perucich, Petris, Pettesich, Pichglian, Pichglin, Picicho, Pincin, Pisani, Plauorancich, Plauoraze, Postolarich R Racich, Robich, Rossich, Rusich, Ruzman, Ruzmanich S Satnich, Scaffa, Scaffe, Semitecolo, Sigho, Sigo, Silich, Sillich, Simich, Sovich, Spalatin, Sperancich, Speranza, Stagnada, Stanicich, Stolimilich, Stupicich, Subich, Sudigna, Surian, Surina, Surlina T Terzol, Tomich, Tonsa, Turich U Ugrinich V Valentich Z Zaro, Zbicica, Zec, Zintilich, Zlatan, Zrizalich, Zudenigo, Zupicich, Zuzula 4) Knjiga krtenih, Rab (1637.1657.), inv. 947: A Amadio, Antulich B Badoario, Badoer, Baduer, Bacotta, Bataglia, Benich, Bianchi, Biscup, Bizza, Bolcovich, Bosulin, Boterin (Botterini?) C Cain, Cassunich, Cherstacich, Cherstaglia, Chlaudio, Colich, Coranich, Cossalich, Covacevich D Debelich, Derencin, Deseglin, Dominis, Docturich, Dragovich F Fabro, Faganelich, Filipich, Francinich G Galzigna, Gaumini, Gerchich, Glubich, Gulesich, Guschich L Livich, Luchich, Luscich, Luxich M Magas, Mancarich, Mancasich, Manzin, Marazich, Marian, Marianich, Marinelis, Maticich, Mattis, Michlian, Milanich, Mlazovich, Mustachin N Negulich, Nicolich, Nimira, Nonacich P Papich, Pechachich, Penbella, Perucich, Petris, Pincin, Pisani, Plancich, Plauoranze R Racich, Radich, Radulich S Salizer, Schiran, Semitecolo, Sepich, Silich, Simich, Simicich, Spalatin, Speranza, Stanicich, Sterculich, Surlinich, Sutor T Terzol, Tomich, Turich U Ugrinich V Valentich X Xintich Z Zaro, Zbicich, Zepich, Zintil, Zlatan, Zmaij, Zrizalich, Zudenigo

106

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

5) Knjiga krtenih, Rab (1657.1676.), inv. 948: A Abbobus, Alesandrich, Amadio, Androcca, Androssich, Antulich B Babich, Bacich, Bacotta, Badessich, Badurina, Bagulin, Baronich, (Banouich?), Bataglia, Benedetti, Benich, Benzia, Bergnach, Bernabich, Biscup, Biscupich, Bizza, Blagdan, Bolcovich, Bolognese, Botesin (Botterini?) C Cain, Caldana, Calochira, Cassio, Castelan, Cernotta, Cherstacich, Coludrich, Coranich, Cossalich, Cortino, Craglina, Curilich D Debelich, Dedich, Derencin, Deseglin, Dexeglin, Docturich, Dominis, Domulich, Dragovich, Dudesich F Faganelo, Ficulich, Filipich, Filippi, Filippich, Fillippich, Fisul, Fisulich, Fora, Francinich, Furlan G Galzigna, Gaspar, Giuras, Giustinian, Gliubich, Grego, Grusich, Gulessich, Guschich H Hrevich L Livich, Lissicich, Lopilich, Lusich, Luxich M Macarunich, Magassich, Marcas, Marian, Marincin, Marinellis, Marinich, Maticich, Mattis, Michelini, Michglian, Michlian, Michnich, Milanich, Mis, Miss, Mlazovich N Natalello, Natalelo, Negulich, Nimira P Paganello, Palcich, Pastrovich, Pelegrini, Pende, Pendich, Perco, Pericolo, Peresa, Pichglin, Piciglian, Pincin, Postolarich R Radoevich, Radoucich, Radulich S Schiaran, Schierban, Semitecolo, Silich, Sillich, Simich, Sovich, Spagnolich, Spagnolo, Spalatin, Spalatino, Spalato, Speranzich, Stossigich, Surian, Surlina, Sutor T Terzol, Tomich, Toncich, Tonsa, Tudorin, Turich, Turrich U Ugrinich V Valentich, Vlachovich X Xepich, Xeselin, Xintil, Xipich Z Zanne, Zaro, Zbicich, Zec, Zecich, Zentil, Zintil, Zlatan, Zrizalich, Zudenigo Grafija rapskih matinih knjiga XVI. i XVII. stoljea i naela prijepisa Na Rabu se govorilo dalmatinskim7 i hrvatskim jezikom, a u slubenoj upotrebi bili su talijanski i latinski jezik. Slubeni dokumenti, ugovori, oporuke uglavnom su napisani latinicom, latinskim i talijanskim jezikom, poneki ugovor i oporuka rapskih Hrvata glagoljicom, a crkvene knjige glagoljicom i latinicom. Iz vremena pisanja prvih rapskih matinih knjiga, pa ak i ranije, sauvano je vie knjievnih djela koja su nam dragocjen izvor srednjovjekovnog rapskog dijalekta, a i pomo u razrjeenju grafije
7

Ivan PEDERIN, Uprava, crkva, politika i kultura na Rabu u XVI. stoljeu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 36, Zadar, 1994., str. 161.

107

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

hrvatskog govora otoka Raba. Prva u tom nizu je 1471. g. hrvatska pjesmarica Mateja Picia8 iz vremena kada se u gradu Rabu ve govorio cakavski, a po selima i stanovima otoka Raba akavski ikavsko-ekavski dijalekt hrvatskog jezika, kojim Rabljani govore i danas. Rapski pjesnik Jakov Armolui, koji je ivio u ibeniku, izdao je 1643. godine u Padovi svoje jedino nam poznato knjievno djelo Slava enska i protivni odgovor Jakova Armoluia ibenanina cvitu estom (Slava Xenscha i Protivni Odgovor Giachova Armolvsichia Scibencanina Cvitu Sestom) na hrvatskom jeziku,9 koristei se slinom grafijom kojom su pisane i prve rapske matine knjige. Po njenu uzoru, kao i na protumaenu grafiju 1563. g. Julija Derossija u radu Dva rapska Gospina plaa10 i grafiju iz 1676. g., koju je obradio Karlo Kosor u djelu Nepoznati Gospin pla s otoka Raba,11 moemo sastaviti tablicu fonema i grafema rapskih matinih knjiga od XVI. do XIX. stoljea. Vano je znati da su u pisanju rapskih prezimena upnici esto grijeili, a nisu uvijek ni dosljedni u pisanju pojedinih fonema. esto su krivo uli, pa krivo zapisali prezime. Prezime Stojmili, koje se na Rabu prvi put javlja u notarskim ugovorima 1451. i 1452. godine, pie se Stoymilich; u prvoj knjizi bratovtine svetog Kristofora 1466. g. i u ugovoru iz 1495. g. upisan je Mathio Stoimilich; zatim 1532. i 1534. g. u crkvenim dokumentima su sveenici Georgius Stoimilich i Martin Stoymilich; u prvoj matinoj knjizi roenih Raba (1569.1610.) prezime se pie Stoimilich i Stomilich, 1614. g. upisan je Zuane Stolimilich, 1672. g. Francisco Filippich detto Stolmijch, 1693. g. Francisco Stomilich detto Franculin, a 1753. g. zapisan Francisco Stomilich vulgo Franculin Travas. I prezime Deeljin u rapskim matinim knjigama ima vie zapisanih oblika: Desiglinich, Diseglin, Diziglin, Deseglin, Dexeglin i Xeseglin. Slini su primjeri i kod drugih rapskih prezimena. Najvie varijanti grafema ima kod fonema (c, g, z, sz, cz, ch), a neto manje varijanti fonemi (ci, zi), (s, ss, x) i (s, z, x). Grafijska tablica rapskih matinih knjiga
Fonem a b c c
8

Grafem a b z, zz ,

Primjeri rapskih prezimena Amadio Badoer, Bernaba Bizza (Bica), Mlazovich (Mlacovi) Bia (Bica), Bia (Bica)

Nikica KOLUMBI, Rapski dijaloki plaevi XV. i XVI. stoljea, Rapski zbornik, Zagreb, 1987., str. 383384; prema: Cvito FISKOVI, Rapska pjesmarica iz druge polovice XV. stoljea, Graa za povijest hrvatske knjievnosti, vol. 24, Zagreb, 1955., str. 4142. 9 Zlata BOJOVI, Pjesnik Jakov Armolui, Rapski zbornik, Zagreb, 1987., str. 399400. 10 Julije DEROSSI, Dva rapska Gospina plaa, Senjski zbornik, 23, Senj, 1996., str. 135140. 11 Karlo KOSOR, Nepoznati Gospin pla s otoka Raba, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. 25, Zadar, 1978., str. 405.

108

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

d e f g h i j k l lj m n nj o p r s t u v z

ci zi, , ch c, g, sz z, cz d gi e f g, gh h i j, ghi c, ch l, ll gl, gli m n gn, gni o p, pp r s, ss s, ss, x t, tt u u, v z s, z, x

Tomicich (Tomii), Derencin (Derenin) Conzizza (Konica) Benich (Beni), Debelich (Debeli) Lisicic (Lisii), Bilacig (Bilai), Supracisz (Suprai) Viliz (Vili), Aladinicz (Aladini) Badurina Giusti (usti) Petris Fabro, Furlan Galzigna (Galzinja) Hreuich (Hrevi) Tudorin Juras, Giuras (Juras) Cain (Kain), Chaldana (Kaldana), Caldana (Kaldana) Liuich (Livi), Silich (Sili), Sillich (Sili) Glubich (Ljubi), Gliubich (Ljubi), Goglia (Golja) Mis (Mi), Nimira Negulich (Neguli), Bilinich (Bilini) Galzigna (Galzinja), Gniacara (Njakara) Zudenigo Pagan, Spalatin, Filippich (Filipi) Robich (Robi), Surian, Franculin (Frankulin) Sovich (Sovi), Tonsa, Cossalich (Kosali) Surlina (urlina), Missich (Mii), Luxi (Lui) Turich (Turi), Antulich (Antuli), Mattis (Matis) Ugrinich (Ugrini), Grusich (Grui) Ualentich, Valentich (Valenti), Liuich (Livich) Zudenigo Sigo (igo), Zbicich (bii), Xintil (intil)

Dvojna prezimena na otoku Rabu Stari je rapski obiaj da pojedine obitelji imaju dvojno prezime. Drugo se prezime moe stei po nekoj osobini pretka, a moe ga uzeti siromani enik u bogatiju obitelj (enidba u vlatvo, rekli bi Rabljani). Mnogi su Rabljani potivali obiaj uzimanja dvojnog (eninog) prezimena, koje bi inae sa enskim potomstvom izumrlo. Ima i primjera da je dvojno prezime nastalo u znak potivanja obitelji koja je izumrla, ali je oporukom ostavila svoj imetak roacima ili kumovima, pa su oni, uz svoje, uzeli i prezime svojih oporuitelja. Dvojna rapska prezimena iz XVI. stoljea zapisao je Ivan Pederin: Terac zvani Marini, Dominis reeni Bakin,12 Dominis reeni Pincin, Badoer reeni ulji,13 Juri
12

I. PEDERIN, Proizvodni odnosi na Rabu u 16. stoljeu, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv.

109

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

reeni Pupea, ulai reeni Prekovi, Brajlo reeni Sajko, Zaro reeni Sirovica, Dokuli reeni Bon, Cernotta zvani Greco, Dominis reeni Bakin,14 Scaffa reeni Burigello. Lucijan Mari prepisujui stare rapske listine i knjige bratovtina zapisao je uz prezimena i nadimke vie dvojnih rapskih prezimena: Bernaba reeni Keko, Dokula reeni Bon, Galzini reeni Buri, Marinelis reeni Bari, Sili reeni Marki, imii reeni tokalo, Sovi reeni Padovan, Boljono reeni Predolin.15 U franjevakom samostanu svete Eufemije u Kamporu uva se ostavtina fra Odorika Badurine, koji je prepisao mnoge stare listine i zabiljeio vanije dogaaje iz rapske povijesti. Drei da je obitelj Debeli plemenitog podrijetla, da potjee od pakih plemia Kaia, temeljem nekog starog dokumenta zapisao je njihovo dvojno prezime: 1549. godine Cassich aliter Debelich. Zapisao je i Caldana detto Pastrovich (Kaldana kao nasljednik Patrovia), te 1526. godine Maticich detto Montan i 1540. godine Drasicich ditto Cain. U rapskim matinim knjigama od XVII. stoljea do danas zapisano je mnotvo dvojnih rapskih prezimena, to je vrlo dragocjen podatak, koji nam dokazuje da su mnoge rapske obitelji starosjedioci na otoku kroz vie od 4 ili 5 stoljea, a pratei razvoj dvojnih prezimena, moemo tono ustvrditi poetno prezime te rodove od kojih su se razvila mnoga suvremena rapska prezimena. 1) Matina knjiga krtenih, Rab (1637.1657.), inv. 947: Filipich detto Grussich 2) Matina knjiga krtenih, Rab (1659. 1676.), inv. 948: Marchas detto Pendich, Filipich detto Franculin, Frachin detto Mikossan Marchas detto Debegliano, Mattis detto Barich, Filipich detto Stolmijch, Zlatan detto Peteh, Marcas detto Pende. 3) Matina knjiga krtenih, Rab ( 1674 1688), inv. 949: Marcas detto Castelan 4) Matina knjiga krtenih, Rab (1688.1710.), inv. 950: Tudorin detto Chichico
31(18), 1991./92., str. 211212. I. PEDERIN, Uprava, crkva, politika i kultura na Rabu u XVI. stoljeu, str. 130, 132, 134, 136, 159 i 164. 14 I. PEDERIN, Rapska trgovina, pomorstvo, brodogradnja, ribarstvo, materijalna kultura i novarstvo u XVI. st., Vjesnik Povijesnog arhiva u Rijeci, vol. 3536, Rijeka, 1993.1994., str. 153183. 15 L. MARI, n. dj., str. 313314.
13

110

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

5) Matina knjiga krtenih, Rab (1710.1731.), inv. 951: Postolarich detto Benzia, Androssich detto Mis, Negulich detto Javoran, Sbicich detto Gerce, Valentich vulgo Matusan, Sillich vulgo Smurinich, Milos vulgo Tudorin, Valentich vulgo Dumicich, Coludrich detto Poldan, Luxich vulgo Subich, Turich detto General, Hrevich vulgo Peran, Valentich detto Schierbich, Ugrinich vulgo Badurina, Tomich detto Michoichic, Violin vulgo Giuressa, Biscupich detto Taribba, Valentich detto Valovicich, Simicich detto Stocalo, Filippich detto Travas, Sbicich detto Perezich, Sillich vulgo Vertoduha, Cain vulgo Vodopia, Surlich detto Papich, Benich detto Valich Galzinich detto Burich, Valentich detto Pahglina, Bognolo vulgo Predolin, Zrizalich detto Saijbich, Tonsa detto Gobich, Pendich detto Susa, Valentich detto Begh, Tarriribba detto Biscupich, Filippich vulgo Franculin Travas. 6) Matina knjiga krtenih, Rab (1732.1761.), inv. 952: Galzigna detto Burich, Blagdan alias Sochich, Cherstacich vulgo Guerca, Pendich detto Susa, Antulich detto Pugliar, Filippich alias Franculin, Valentich detto Matovich, Silich detto Vertoduha, Antulich detto Dumich, Valentich vulgo Sotich, Pericolo detto Pancinich, Turich detto Xigo, Grusich detto Robich, Pendich detto Suljich, Cherstacich detto Cercach, Turich detto Ribarich, Coludrich detto Poldan, Sbicich alias Perezich, Hrevich detto Cercak, Turich detto Sigo, Desiglin detto Barich, Biscupich detto Tariribich, Hrevich detto Peranich, Violin detto Giuresich, Giuressa vulgo Violin, Batistich detto Cecho, Valentich detto Fafangel, Silich alias Berna, Marcasich vulgo Castelan, Cherstacich detto Stanicich, Cossalich detto Mattessa, Pendich detto Susich, Debeglich detto Matich, Biscupich alias Bissich, Simicich detto Busica, Desiglin detto Baraz, Stomilich alias Franculin, Jureschich alias Chicech, Sbicich alias Pereza, Sovich alias Padovan, Coludrich detto Peran, Maticich detto Cocosich, Valentich vulgo Matussan, Zrizalich detto Sajbich, Dragovich detto Buzza, Debelich detto Mattich, Negulich detto Butoraz, Dragovich detto Curelich, Biscupich detto Fafangel, Cocosich detto Montan, Simicich detto Andrich, Sbicich detto Pereza, Matich detto Cocosich, Surlich alias Papich, Hrevich detto Peran, Maticich detto Montan. 7) Matina knjiga krtenih, Rab (1777.1801.), inv. 954: Generalich detto Percinich, Franculin detto Travas, Barich detto Cherstacich, Valentich detto Schierbich, Simicich detto Busiza, Simicich detto Buzza, President detto Terzol, Cocosich detto Francich, Carlich detto Mascarinich, Xintil detto Scarafon, Deseglin detto Barich, Coludrich detto Gergurich, Simicich detto Antulich, Maticich detto Muntan, Negulich detto Stocalo, Biscupich detto Bissich, Schiran detto Fafglia, Juras detto Piculan, Biscupich detto Macaus, Pendich detto Baronich, Spagnol detto Xintil, Cossalich detto Illich, Valentich detto Cherstinich, Negulich detto Simicich.

111

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

8) Matina knjiga krtenih, Rab (1760.1777.), inv. 953: Dvojna prezimena u rapskoj matici krtenih Lusich detto Lupich, Hrevich-Gianich, Negulich-Stocalo, Luxich-Subich, FilippichFranculin, Simicich-Stocalo, Francolin-Travas, Biscupich-Fafangel, Simicich-Busica, Mazolich-Stanicich, Marian-Generalich, Coludrich-Poldan, Cocosich-Murvar, BiscupichBisich, Bravarich-Chilo, Deseglin-Barcich, Pendich-Baro, Valentich-Cherstina, JurasPiculan, Biscupich-Macaus, Grusich-Robich, Bernaba-Checo, Franculin-Travas, Biscupich-Rac, Pendich-Suglich, Halavich-Carlich, Pendich-Baronich, Maticich-Franco, Marcasich-Foro, Mlazovich-Picuglan, Cherstacich-Stanicich, Carlich-Mascarin, SchiranFafglia, Juresich-Franculin, Negulich-Stocalo, Biscupich-Bissich, Tomicich-Percina, General-Percinich, Maticich-Montan, Simicich-Millessa, Biscupich-Fafangel, RadulichMarcovich, Pendich-Susich, Silich-Berna, Tonsa-Gobich, Zbicich-Guerca-Sanco, Percinich-Giuricich, Juras-Picuglan, Guscich-Bolfar, Galzinich-Burich, PetrichMarcovina, Deseglin-Baraz, Coludrich-Gergurich, Simicich-Antulich, Turich-Suvotina, Sovich-Padovan, Guscich-Perich, Lusich-Lupich, Cocosich-Francich, President-Terzol, Cocosich-Muntan, Turich-Zigo, Filippich-Travas, Philippich-Franculin, Carlich-Mascarin, Stomlich-Giuressa, Cocosich-Franco, Biscupich-Rach, Viddich-Berna, General-Giuricich, Surlich-Antul, Checo-Batistich, Chos-Hoina, Cherstacich-Rak, Hrevich-Materda, Charlich-Mascarinich, Susich-Mandinich, Susich-Generalich, Xintil-Scarafun, MikocichVidas, Surlich-Antolich, Bergnaz-Giercich, Sillich-Kueh, Marcovich-Natalelich, GrusichRobich, Sutor-Kroncich, Bernabich-Jachia. Stari rodovi na otoku Rabu izvor suvremenih rapskih prezimena Listajui stare matine knjige Raba, pronalazimo prezimena kojih danas vie nema na otoku Rabu, ali paljivim prouavanjem upisanih dvojnih prezimena u rapskim maticama, saznajemo da su mnoge od tih obitelji i danas na Rabu, ali s promijenjenim prezimenom. Neki su hrvatski rodovi, poput Valentia, Biskupia, Stojmilia, Markasa i Silia, temelj suvremenih rapskih prezimena, neki rodovi, kao Debeli, Neguli i Grui, imaju moda dva ili tri oblika novih prezimena, dok rodovi poput Baia, Kaloire, Kukulia ili Lemeia nose ve etiri stoljea uvijek isto prezime. Evo kako bi izgledao kratak pregled nekih starih rapskih rodova i njihovih novih prezimena: 1) Valenti Beg, Dumii, Fafanel, Krstina, Krstini, Matovi, Matuan, Pahljina, erbe, oti, Valovii 2) Biskupi Bii, Fafanel, Makaus, Rak, Tariba 3) Sili Brna, Marki, Skarafon, Smurini, Vrtodui 4) Marini Terac, Teri 5) Dominis Pincin 6) Badoer ulji

112

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

7) Scaffa Burigella, Skafi 8) Dokula Bon, Dokuli 9) Hrevi erak, Janji, Matrda, Peran, Perani 10) Galzigna Buri, Galzini, Goini 11) Sovi Padovan 12) Marinellis Bari, Mattis 13) imii Andri, Buica, Milea, Neguli, tokalo 14) Boljono Predolin 15) Debeli Kai, Mati 16) Matii Frani, Franki, Franko, Kokoi, Mati, Montan, Muntan, Murvar 17) Patrovi Kaldana 18) Draii Bevilaqua, Kain, Vodopija 19) Stojmili Filipi, Frankulin, Jurea, Trava 20) Markas Baron, Baroni, Foro, Katelan, Markai, Pende, Pendi, Sua, Sui, ulji 21) Bernaba Batisti, Bernabi, Brnabi, Keko 22) Zlatan Peteh, Petei 23) Milo Chiccio, Tudorin 24) Postolari Benzia 25) Neguli Butorac, Javoran, imii, tokalo 26) Koludri Grguri, Peran, Poldan 27) Turi General, Generali, Perini, Ribari, Zeneral, igo 28) Tomi Mikoi, Vidas 29) bii erak, Grce, Grce-anko, Pereza, Perezi, Travai 30) Beni Vali 31) Zrizali ajbi 32) Androi Mi 33) ubi Lupi, Lui 34) Ugrini Badurina 35) Violin Jurea 36) urli Papi, Peki 37) Tonsa Gobi, Toni 38) Krstai Bari, erak, Grce, Macoli, Rak, Stanii 39) Antuli Dumi, Puljar 40) Perikolo Pancini 41) Grui Filipi, Kordi, Robi 42) Kokoi Frani, Montan 43) Deeljin Barac, Bari, Bari 44) Koali Matea, Ili 45) Dragovi Buza, Kureli

113

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

46) Terzol Prezident 47) Karli Halavi, Makarin, Makarini 48) iran Faflja 49) intil Skarafon 50) Juras Piuljan 51) Stanii Bari, erak, Grce, Krstai, Macoli 52) Marijan General, Generali 53) Bravari ilo 54) Mlacovi Piuljan 55) Raduli Markovi, Natalelo, Nataleli 56) Gui Boljfar, Marai, Maretina, Peri, Vidas 57) Filipi Frankulin, Stojmili, Trava 58) Petri Markovina 59) Bergnac Jerki 60) Sutor Kroni 61) Sui General, Generali, Mandini, Pende, Pendi, ulji 62) Tomii General, Generali, Jurii, Perina, Perini Zanimljivo je da su mnoga izumrla prezimena s otoka Raba sauvana u gradu i na otoku Pagu, i to je vjerojatno zaboravljeni, ali jo jedini dokaz nekad stoljetne vlasti Raba nad sjevernim dijelom otoka Paga. U gradu Pagu ive podrijetlom rapske obitelji Benzia, Bistrii, Kurili (imaju ak i obiteljski rapski nadimak Biskup), Mati, Matu (vjerojatno skraeno od Matuan), Nataneli (ranije rapsko prezime Natalelo i Nataleli), Neguli, Perui, Usmiani i Valenti. Na Lunu su Badurina, Jerini i Makarun (skraeno od Makaruni). U Staroj Novalji je Perani, a u Metajni Kurili. U Kolanu su podrijetlom Rabljani Gligora (ranije su se prezivali Markas), Skari (kari!), ulji i upraha, a izumrle su obitelji Marijan i Suhi (vjerojatno Sui!). U Dinjiki su kao rapske obitelji zabiljeeni Jurevi, Mikovi (ranije se prezivali Stupii) i Stupii, a u Povljani Milutin (skraeno od Milutini) i ajbi. Najveu koloniju Rabljana, koji su se stoljeima doseljavali na otok Pag, ima grad Novalja: Antuli, Badurina, Biskupi, Gui, Kralj, Makarun (Makaruni!), Mandeki, Markovina, Pende, Peran, Perani, Predolin, ulji, Tomuli, Trava, Trcol, Vidas, Vrtodui i Zeneral. Rapska prezimena u XIX. stoljeu Slubeni popisi stanovnitva pokazuju da je u prvim desetljeima XIX. stoljea (1818. g.) na cijelom otoku Rabu ivjelo 2604 stanovnika, a od toga u gradu Rabu 889; sredinom XIX. stoljea (1857. g.) otok ima 3589 stanovnika, a grad 926, dok krajem tog stoljea (1890. g.) na cijelom otoku ivi 4525, a od toga u gradu Rabu 801

114

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

stanovnik.16 U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih iz XIX. stoljea grada Raba, te rapskih sela Banjola, Barbata, Kampora, Lopara, Mundanija i Supetarske Drage. Matine knjige u XIX. stoljeu za grad Rab vode se pri rimokatolikoj upi Uznesenja Blaene Djevice Marije. Dravni arhiv u Rijeci uva jednu matinu knjigu krtenih Rab pod brojem 408 za razdoblje 1860.1871., dvije knjige vjenanih broj 409 (1858.1897.) i broj 410 (1898.1901.), te dvije knjige umrlih, broj 411 (1850.1882.) i broj 412 (1883.1901.). Evo koja su prezimena zapisana u gradu Rabu u matinim knjigama u XIX. stoljeu: 1) Knjiga krtenih, Rab (1860.1871.), broj 408: Amani, Antei (Antesi), Antuli, Antunovi, Bai, Bakota (Baccotta, Bacotta), Bastijani (Bastianci, Bastiani), Batisti, Batisti detto Samar, Beli, Bolkovi, Bri, Brosovi, Cassio, Ciceri, Concina, argonja (Csargonja), epi detto Memia, ilo, Damiani, de Grazio (di Grazio), Dekumis, de Medici, Dobrilovi, Dominis, Fafandjel, Fachinetti, Ferari de Latus (Ferrari de Latus), Fora, Gabri, Galzinja (Galzigna), Gandusio, Godini, Graziani, Grubisi, Guglielmi, Iliji (Ili), Ivanko, Japunci, Javorovi, Jeri, Jesko, Juras, Justi, Kaldana (Caldana), Kali, Kaloira (Calochirra, Callochirra), Kardona (Cardona), Kirchberg, Kovacevi, Kronja, Kukuli, Kuar (Kusar, Kussar), Legac (Legaz), Mari (Marci), Marinelis (Marinellis), Mersi, Michelli, Modri, Molner, Murvar, Matarello, Nicolini, Patrovi (Pastrovi), Perani detto Galzigna, Pereza (Peresa, Perea), Peri, Peren (Persen), Petrovi, Pezel (Pesel), Pini, Pleni (Plenci), Pomeni, Predolin, Ribari, Rismondo, Rubignoli, Sbis, Semitecolo (Simitecolo), Simi, Skofe, Smurini, Sokoli, Spalatin, Stella, ubi (Subi), Todesco detto Cattunaro, Tomi, Tomljanovi, Toni, Tonsa, Tudorin, Ubaldi, Uji (Uici), Usmiani, Valenti detto Beg, Valkovi, Vidas, Vukua, Zec (e, ec) i Zorovi. 2) Knjige vjenanih, Rab, broj 409 (1858.1897.) i broj 410 (1898.1901.): Adelia (Delia), Amani, Antei, Antuli, Antuli detto Muurin (Mussurin), Bai, Bai detto Poljar, Bakota (Baccotta), Barbieri, Bari, Bastijani (Bastianci, Bastiani), Batisti, Battisti detto Samar, Baan detto Cilo, Beli, Bolkovi, Botteri, Bracus, Brna (Berna), Brosovi (Broovi), Cassio, Cattunaro, Cergogna, Cilo (ilo), Concina, Czeller, Debeli, Dedi, Degali (Galli), de Grazio, de Lupi, Deeljin, Dobrilovi, Dominis, Dudi, Fachinetti, Fafandjel, Ferari de Latus (Ferrari de Latus), Ferlan, Fora, Fori, Franceschi, Gabri, Galzinja (Galzigna), Ghir, Glaszer, Godini, Graziani, Gulei (Gulesi), Gui
16

T. GANZA-ARAS, ivot na Rabu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, Rapski zbornik, Zagreb, 1987., na str. 440 objavljena je tablica broja stanovnika otoka i grada Raba, te pojedinano za rapska sela Banjol, Barbat, Kampor, Lopar, Mundanije i Supetarsku Dragu za 1818., 1825., 1830., 1843., 1854., 1857., 1869., 1880., 1890., 1900. i 1910. godinu.

115

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

(Guschi), Guzovi (Gusovi), Halovi, Iliji (Ili, Ilii), Ili detto Suplji, Ivanko, Ivi detto Ferce, Japuni, Javorovi, Jelini, Jeri, Jerki, Juras (Jura), Kaldana (Caldana), Kali, Kaloira (Calocira, Calochira, Calochirra), Kardona (Cardona), Kirberg, Kolega, Komper (Klomper), Kordi, Kovacevi, Krstina, K, Kukuli, Kureli (Cureli), Kuar, Quarantotto, Legac (Legaz), Lemei, Luka, Lupi, Lui (Lussi), Mahi, Makaus, Mari (Marci), Mareglia, Marijan, Marinellis, Marui (Marusi), Matahlia, Mersi (Meri, Mri), Molner, Murvar, Naeta-Sui, (Naceta Sussich), Nicolini, Nimira, Patrovi (Pastrovi), Pende, Perani, Pereza (Peresa, Peressa, Perezza), Perki, Perkovi, Peren (Persen), Petrovi, Pezel (Pesel), Piuljan (Piculjan), Pleni, Predolin, Proroi, Ribari, Ricetti, Rismondo, Romco, Rubi, Sbis, Semitecolo, Smurini, Sokoli (okoli), Spalatin, Stanii, Stanii detto Bari, Stella, Suan, ani (Sani), egota (Segota), panjol, toki (Stoki), Tafaria, Todeschini, Todesco, Tomasovi (Tomaovi), Tomi, Tomljanovi, Toni, Tonsa, Tudorin, Turina, Uji (Uii), Usmiani, Valenti detto Beg, Valkovi, Vidas, Vidovi, Viski detto Plahaz, Vukua, Zancoppe, Zanghi, Zanoni, Zaro (Zara), Zec i Zudenigo. 3) Knjiga umrlih, Rab (1850.1882.), broj 411 (indeks 1850.1861.): Amani, Antonetti, Antuli (Antulich), Babi, Bai, Bakota (Baccotta, Bacotta, Bakotta), Bari, Bastijani (Bastianci, Bastiani), Batisti (Batistich, Battistich), Baan detto ilo (Bazzan detto Cilo), Bilini (Billinich), Bolkovi (Bolcovich, Bolkovich), Borovi (Borovich), Brozovi (Brosovich), Butkovi, Cassio, Colli, ilo (Cilo, Kilo), ui (Chuchich), Dekumich, Demaris, Dobrilovi (Dobrillovich), Dobrilovi detto Toni (Dobrillovich detto Toncich), Dominis, Fachinetti, Faganello, Felii (Fellichich), Ferrari de Latus, Foreti (Foretich), Franceschi, Galzinja (Galzigna), Godini (Godinich), Godini detto Perais, Grguri (Ghergurich), Gustiani, Guzovi (Gusovich), Iliji (Iliich, Ilich, Ili), Ivanko (Ivanco), Ivi, Ivi detto Janji (Ivich detto Janich), Japuni (Japuncich), Javorovi, Jeri, Juras, Kaldana (Caldana), Kali (Callich), Kaloira (Calochira, Kalochira), Kamerlengo (Camerlengo), Karli, Katelan (Castellan, Castellani), Keko, Kneevi (Knezevich), Kordi (Cordich), Krstai (Krstaci), Krstai detto Puljar (Kerstaci detto Puljar ), Krstina (Kerstina), Krstini, Kukuli (Cuculich), Kupari, Kuar (Kussar), Lazari, Lovri, Lupi, Lui, Mari, Marinellis, Markovi, Martinoli (Martinolich), Matrda, Mersi (Mersich, Meri), Mikulin (Misculin), Mlczer, Montan (Muntan), Mch, Murvar, Nadali, Nimira, Orsini, Patrovi (Pastrovich, Pastrovi), Pearina (Pecarina), Pende, Perani, Perini (Percini), Peren (Persen), Petrina, Pezel (Pesel), Piuljan (Pizzuglian), Predolin, Prezident (Pressident), Proroi, Puljar, Rak, Ricetti, Rismondo, Rubi, Scofe, Semitecolo (Simitecolo), Slavi (Slavich), Smurini (Smurini, Smurinich), Spalatin, Stanii, Stanii detto Surli, egota (Segota), Tomasovi (Tomaovi), Tomljanovi (Tomlanovich), Tonsa, Tudorin, Turina, Uji (Uii), Usmiani, Valenti, Valkovi, Valovii, Varagnolo, Vidas, Vidovi (Viddovich, Vidovich), Vlahovi (Vlahovich), Vusio, Zanchetta, Zaro, Zec, Zlatan, Zudenigo i igo (Zigo). 116

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Banjol Selo Banjol 1818. g. ima 232 stanovnika, sredinom tog stoljea (1857. g.) 421, a krajem XIX. stoljea (1890. g.) 444 stanovnika. U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih Banjola. To su matice rimokatolike upe svete Lucije, koja je osnovana 1832. godine, a od te godine vode se i matine knjige. Sve te knjige nisu u rijekom Arhivu; tamo se pod brojem 19 nalazi jedna matina knjiga krtenih Banjola (1862.1895.), dvije matine knjige vjenanih, broj 20 (1858. 1887.) i broj 21 (1888.1901.), te dvije matine knjige umrlih, broj 22 (1858.1879.) i broj 23 (1880.1901.). 4) Knjiga krtenih, Banjol (1862.1895.), broj 19: Bai detto Poljar (Bacich detto Pogliar), Balen, Bene, Brna (Berna, Berna detto Gerganich), Bernabi detto Keko (Bernabich detto Keko), Bravari detto ilo, Brnabi (Bernabich), ilo (Chilo, Cilo), ilo detto Bravari (Cilo detto Bravari), Debeli detto Bacan (Debelich detto Bazzan), Debeli detto Ivi, Debeli detto Jerman (Debelich detto German, Debelich detto Jerman), Debeli detto German Remeti, Debeli detto Pecive (Debelich detto Pezzive, Debelich detto Pezzive luogo Ivcich), Debeli detto Remeti, Godini (Godinich), Godini detto Dea (Godinich detto Dessa), Godini detto Dumeni (Godinich detto Dumencich), Grce (Garce, Gerce, Gherce), Gri (Gerchich), Gui (Guschich), Ilii Volini, Ivi (Ivich), Ivi Ferce, Javoran (Giavoran), Javoran detto Stoja, Jerki, Jurii detto Rade (Giuricich detto Rade), Katelan (Castellan, Kastellan), Katelan detto Zulija (Kastelan detto Zulia), Keko, Keko detto Bernabi, Keko detto Stokalo, Knei detto erak (Knezi detto erak), Knei detto Sui (Knezi detto Sussi), Kordi detto Poljar (Cordich detto Poljar), Marijan (Marian), Mati, Mati detto Puljar (Matich detto Pugliar), Matuan (Matusan, Mattusan, Mattussan), Matuan detto imii (Mattussan detto Simici), Mikeli (Michelich), Mikeli detto Rade, Mikeli detto Piazza, Montan (Muntan), Montan detto Matii, Naeta (Naceta), Naeta detto Sui (Naceta detto Susi), Padovan, Pende, Pende detto Migo, Perki (Perchich), Perkovi (Percovich), Piaa detto Mikeli (Piassa detto Mikeli), Piuljan (Piculjan, Pizzulian, Pizzuljan), Piuljan detto Franjola, Puljar (Pugliar), Puljar detto Mati (Pugliar detto Matich), Rade, Rade detto Jurii, Rade detto Mikeli, Ribari (Ribarich), Ribari detto Jurina (Ribari detto Giurina), Simoneli, Sovi, Sovi detto Padovan (Sovich detto Padovan), Sui (Susich, Sussich, Susi, usi), ajbi, ajbi detto Kolego (Saibich detto Collego), imii (Simicich, Simici, Simii), panjol (Spagnol), panjoli (Spagnoli, Spanjoli), tokalo (Stocalo), tokalo detto Keko (Stocalo detto Keko), Vrtodui (Vertodussich, Vertodusi), Vertodui detto Baroni (Vertodussich detto Baronich) i Vertodui detto Filas. Barbat Selo Barbat 1818. godine ima 232 stanovnika, 1857. g. 424, a 1890. g. 711 stanovnika. U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i 117

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

umrlih Barbata. To su matice rimokatolike upe svetog Stjepana muenika koja je osnovana 1891. godine, a od 1832. godine vode se matine knjige. Sve matine knjige nisu u rijekom Arhivu; tamo se pod brojem 24 nalazi jedna matina knjiga krtenih Barbata (1848.1876.), jedna matina knjiga vjenanih, broj 25 (1858.1904.), te dvije matine knjige umrlih, broj 26 (1858.1890.) i broj 27 (1891.1907.). 5) Knjiga krtenih, Barbat (1848.1876.), broj 24: Andri (Andrich), Antuli (Antulich), erak (Cercak), Debeli (Debellich, Debellicz, Debelich), Debeli detto Pecive (Debellich detto Pezzive), Deeljin (Deselin, Deeglin), Deeljin detto Martini, Franki (Franchich), Franko (Franco), Grce (Gherce), Grui (Grusi, Gruzi), Grui detto Kordi (Grusi detto Kordi), Jani (Gianich), Jani detto Kordi, Jurii (Giuricich), Jurea (Giuressa, Juresa, Juressa), Katelan (Castellan, Castelan, Kastellan), Keko (Checho, Checo), Keko detto tokalo (Keko detto Stokalo), Kordi (Cordich), Kordi detto Grui (Kordich detto Grusi), Kordi detto Janji (Cordich detto Gianich, Cordich detto Janich), Martini detto Deeljin, Mikni (Michnich, Michnics, Miknich, Micni), Peran, Perini (Percini, Percini, Prini), Pereza (Peresa), Pereza detto Travai (Peresa detto Travassich, Peresa detto Travasi), Perki (Perchich, Perchi), Perkovi (Percovich), Perkovi detto Buica (Perkovi detto Buzzizza, Perkovi detto Buxica), imii (Simicich, Simici, Simii), tokalo (Stocalo, Stokalo), tokalo detto Keko (Stocalo detto Keko, Stokalo detto Keko), toki detto Robi (Stochich detto Robich, Stoki detto Robi), Tonsa, Toni (Tonsi), Trava (Travas, Trauas) i igo (Xigo, Zigo). Kampor Selo Kampor 1818. godine ima 187 stanovnika, 1857. g. 386, a 1890. g. 475 stanovnika. U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih Kampora. To su matice rimokatolike upe svete Eufemije, djevice i muenice, koja je osnovana 1832. godine, a od te godine vode se matine knjige. Sve matine knjige nisu u rijekom Arhivu; tamo se nalaze dvije matine knjige krtenih Kampora jedna pod brojem 191 (1843.1879.) i druga pod brojem 192 (1880.1896.), zatim jedna matina knjiga vjenanih Kampora, broj 193 (1858.1888.), te jedna matina knjiga umrlih, broj 194 (1849.1893.). 6) Knjiga krtenih Kampora, broj 191 (1843.1879.) i broj 192 (1880.1896.): Babi, Bari (Barcich, Barci), Berzich, Blagdan, Boljfar (Bolfar, Boglfar), Butorac (Buttoraz), Buza (Buzza), Dedi (Dedich), Fafanel (Fafangel, Fafandjel), Frani (Francich), Gabri, Gui (Guscich, Gusci), Gvai (Guacich, Guaci), Halovi (Halavich), Ivi, Jurei (Giuressich, Juressich, Juresi), Kamerlengo (Camerlengo), Karli (Carlich), Katelan, Kupari (Cuparich, Cupari), Kureli (Curelich, Cureli),

118

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Lupi (Lupich), Macoli (Mazolich, Mazoli, Mazzolich), Mahi, Makaus, Marai (Maracich, Maraci), Maretina (Marcettina, Marettina), Makarin (Mascarin), Matrda (Materda, Matterda), Matuan (Mattuan), Mi (Mis), Mravi (Mravich), Pahljina, Pereza, Peri (Perich), President (Pressident, Preident), Puljiz (Pugliz), Ribica (Ribizza), Rui, Sforzin, Sorgo, Stanii (Stanicich, Stanici), Stella, Stipurina, imii (Simici), panjol (Spanjol), ubi (Subich, Subi), urli (Surlich, (Surli), urlina (Surlina, Surlinna), Tafarija (Tafaria), Trava (Travas) i Vidas. U obje matine knjige krtenih roenih Kampora, broj 191 i broj 192, mnogo je upisanih dvojnih prezimena kamporskih obitelji: Bari detto Vidi, Vidas detto Rui luogo Jurac, Vidas detto Jurac, Vidas detto Gui Butorac, Vidas detto Rui (Vidas detto Ruxich), Vidas detto Gui, Vidas detto Gui iro, Blagdan detto Markovina, Gui detto Biskup, Gui detto Biskupi, Gui detto Vidas, Karli detto Tafaria (Carlich detto Tafaria), Kupari detto eli (Cuparich detto Chierich), Kupari detto Lupi, Debeli detto Remeti, Mi detto ak, Halovi detto Puljiz, Makarin detto Puljiz, Gabri detto Kopun, Mikeli detto Piaa, Macoli detto Baria, Macoli detto Barii, Lupi detto Brina, Lupi detto Markovina, Lupi detto Stipurina, President detto Berzich, Mahi detto Sorgo, Kranjac detto Vidovi, Marai detto Mijela, Kordi detto Janji, Mikeli detto Rui Vidas, Surli detto Stanii, Stanii detto Bari (Stanicich detto Barich), Stanii detto Jakin, Stanii detto Macoli, Stanii detto urli, ubi detto Jura (ubi detto Juro), ubi detto urlina, panjol detto Faflja, panjol detto intil, Perani detto Ribica i igo detto Jurei (Xigo detto Juressi). Lopar Selo Lopar 1818. godine ima 492 stanovnika, 1857. g. 474, a 1890. g. 687 stanovnika. U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih Lopara. To su matice rimokatolike upe svetog Ivana Krstitelja, koja je osnovana 1715. godine, a od te godine vode se i matine knjige. Sve matine knjige nisu u rijekom Arhivu; tamo se nalaze dvije matine knjige krtenih Lopara jedna pod brojem 285 (1861.1865.) i druga pod brojem 286 (1866.1887.), zatim dvije matine knjige vjenanih Lopara, broj 287 (1858.1870.) i broj 288 (1871.1902.), te tri matine knjige umrlih, broj 289 (1859.1866.), broj 290 (1866.1895.) i broj 291 (1896.1901.). 7) Knjiga krtenih Lopara, broj 285 (1861.1865.): Andreko (Andresko, Jandresko), Beli, Blai, Bori, Brnovi (Bernovi), epi (Cepi), uban, Franeli, Ivani, Ive, Iveki, Jakuc (Jakuz), Jeri, Kirin, Jureti, Makaruni, Matahlija (Matahlia), Mikulaco (Mikulazzo), Muo (Muschio, Musco), Papari, Patali, Pearina (Pecarina), Peri, Peri detto Kerpessi, Piuljan (Piculjan), Rukavina, Stani (Stancich), Ureli i Zorzin.

119

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

8) Knjiga krtenih Lopara, broj 286 (1866.1887.): Andreki (Andresco, Andresko, Andreski, Jandresko, Jandreski), Beli, Blai (Blasi, Blazi), Bori, Breivi, Brnovi (Bernovi), epi (Cepi), uban (Cuban), uljat, ui (Cui, ui), Franeli, Gabri, Ivani, Ive (Ive), Iveki (Ivesko, Iveski), Jakuc (Jakuz), Jeri, Jureti, Kirin, Kovai, Krpei (Kerpesi), Makaruni, Mali, Marui (Marusi, Marussi), Matahlija (Matahlia), Mikulaco, Mileti, Muo (Muso), Papari, Patali, Pearina (Pecarina), Peri, Petrini, Piuljan (Piculjan, Pizzuljan), Piri, Proroi (Proroci), Rukavina, Stani, Stoli, ani (Sani), kapul (Skapul), kari (Skari), Tomii, Tomi, Ureli i Zorzin. U matinoj knjizi krtenih Lopara broj 286 (1866.1887.) upisana su i dvojna prezimena: Uhrini detto Perensi, uban detto Zorzin (Cuban detto Zorzin), Krpei detto Slui (Kerpessi detto Slui), Jakuc detto Mesarini, Makaruni detto Puntador, Ive detto Gobi, Stoli detto Remundo i Peri detto Krpei (Peri detto Kerpesi). Mundanije Selo Mundanije 1818. godine ima 255 stanovnika, 1857. g. 256, a 1890. g. 417 stanovnika. U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih Mundanija. To su matice rimokatolike upe svetog Mateja Apostola, koja je osnovana 1849. godine, a od 1832. godine vode se i matine knjige. Sve matine knjige nisu u rijekom Arhivu; tamo se nalaze dvije matine knjige krtenih Mundanija jedna pod brojem 347 (1852.1870.) i druga pod brojem 348 (1871.1898.), zatim jedna matina knjiga vjenanih Mundanija broj 349 (1862.1901.), te dvije matine knjige umrlih, broj 350 (1844.1888.) i broj 351 (1889.1901.). 9) Knjiga krtenih Mundanija, broj 347 (1852.1870.): Antei, Bari, Beg (Begh), Blagdan, Cipri (Ciprich), ua (Chiuchia), ui (Chiuchich), Deeljin, Dudi (Dudich), Dumii (Dumicich, Dumici), Faflja (Fafglia), Furi, Gabri (Gabrich), Gali (Gallich), Grguri, Gui (Guscich), Ivi, Katelan, Krikovi (Criskovich), Krstai (Kerstacich), Krsta (Kerstas), Krstina (Kerstina), Krstini (Kerstinich), Lisii, Lupi (Lupich), Markovina, Makarin (Mascarin, Maskarin), Pahljina (Paghlina, Paghlinna), Perai, Piuljan (Pizuljan), Puljar (Pugliar), imii (Simicich), panjol (Spagnol, Spanjol), Sui, erbe (Schierbe), Valovii (Valovicich) i entil (Zintil). Dvojna prezimena u matinoj knjizi krtenih Mundanija broj 347 (1852.1887.): Godini detto Fere, Krstai detto Pezzo, Dumii detto Perais, Godini detto Dumeni, Grguri detto panjol detto Biirko, Bari detto Vidi, Vidas detto Gui (Vidas detto Guscich), Debeli detto Remeto (Debellich detto Remetto), Krstai detto Puljar (Kerstacich detto Pugliar), panjol detto Mlacovi (Spagnol detto Mlazovich), Cipriot detto 120

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Macoli (Cipriot detto Mazzolich), panjol detto Mljaevi, Grguri detto Krikovi detto Dumeni, Krstai detto Furi, Furi detto Krstai, Nadali detto uti, panjol detto Faflja, Krstini detto Korani, Gabri detto Kopun, Beg detto Vidi, Piuljan detto Cehinar (Piculjan detto Cehinaro), Dumii detto Grguri, Grguri detto Krstai, Macoli detto Baria i intil detto ua. 10) Knjiga krtenih Mundanija, broj 348 (1871.1898.): Antei, Bari, Beg, Blagdan, Buni, Cehinar, ua, Debeli, Dudi, Dumii, Faflja, Furi, Gabri, Gali, Godini, Gui, Ivi, Katelan, Krikovi, Krstai, Krsta, Krstini, Lisii, Lupi, Macoli, Makarin, Matii, Pahljina, Piuljan, Plajer (Plajar), Sui, erbe, panjol, Valovii i intil. Dvojna prezimena u matinoj knjizi krtenih Mundanija broj 348 (1871.1898.): Krstina detto Taraboa, Krstini detto Taraboa, Krstini detto Biskup, Grguri detto Dumeni, Dumeni detto Grguri, Grguri detto Biirko, Beg detto Grguri, Furi detto Grguri, Furi detto Krstai, Fori detto Antei, Nadali detto uti, Sui detto Perai, Katelan detto Perai, Pahljina detto Perai, Pahljina detto Macoli, Pahljina detto Cigo, Pahljina detto Uhov, Pahljina detto Jurko, Piuljan detto Cehinar, Blagdan detto Markovina, Lupi detto Markovina, Godini detto Ferce, Faflja detto panjol, panjol detto Faflja, panjol detto Mlacovi, Grguri detto panjol, Grguri detto panjol detto Biirko, Krstai detto Pezzo, Krstai detto Puljar, Debeli detto Bari, Godini detto Matii, Matii detto Godini, Vidas detto Gui, Gui detto Vidas, ua detto intil, intil detto Zorzi, Gabri detto Kopun, Katelan detto Vidi, Krsta detto Curi, Krstini detto Franeti, Krstini detto Pahljina i panjol detto Tonelo. Supetarska Draga Selo Supetarska Draga poetkom XIX. stoljea (1818. g.) ima 314 stanovnika, sredinom tog stoljea (1857. g.) 547, a krajem XIX. stoljea (1890. g.) 686 stanovnika. U Dravnom arhivu u Rijeci uvaju se matine knjige krtenih, vjenanih i umrlih Supetarske Drage. To su matice rimokatolike upe svetog Petra Apostola, koja je osnovana 1849. godine, a od 1833. godine vode se matine knjige. Sve matine knjige nisu u rijekom Arhivu; tamo se nalaze dvije matine knjige krtenih Supetarske Drage jedna pod brojem 513 (1847.1864.) i druga pod brojem 514 (1864.1894.), zatim jedna matina knjiga vjenanih Supetarske Drage broj 515 (1858.1895.), te jedna matina knjiga umrlih broj 516 (1877.1899.). 11) Knjiga krtenih Supetarske Drage, broj 513 (1847.1864.): Batisti (Battistich, Battisti), Bii (Bissi), Bii alias Kralj (Bissi alias Kragl), Brni (Bernich), Buni (Bunich), Buni detto Matrda (Bunich detto Materda, Buni detto Materda), Buza (Buzza), Buza detto Vidas (Buzza detto Vidas), Dragovi (Dragovich), 121

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Dumi (Dumich), Fafanel (Fafangel), Gulo (Gullo), Gvai (Guacich, Guaci, Guai), Holjar (Hogliar, Holiar), Ivanko (Ivanco), Jaka (Giasca, Jascha, Jaska), Justi (Giustich), Krstina (Cherstina, Kerstina), Kureli (Curelich, Currelich), Lovri (Lovrich), Lui (Lussich, Luxich, Lussi), Makaus (Macaus), Makarin detto Fafanel (Mascarin detto Fafangel), Matrda (Materda), Muhi (Muhich), Pezo (Pezzo), Pljea (Plessa, Pliessa), Poldan, Rak, Sarrocchelli, ajbi (Saibic, Sajbic), erbe (Serbe), panjol (Spagnol), Tariba (Taribba, Tarriba, Tarribba), Tomuli, Tomulo, Tomulo detto Lovri (Tomulo detto Lovrich), Vidas (Viddas), Vidas detto Matki (Viddas detto Matkich), Vidas detto Matrda (Viddas detto Materda), Vidovi (Viddovich, Viddovi), Viski (Viskich, Vischich), Vran (Versanin), Vran detto Brusi (Versanin detto Brussi) i ic (Ziz). 12) Knjiga krtenih Supetarske Drage broj 514 (1864.1894.): Batisti (Battisti), Bii (Bisi, Bissi), Brni, Brusi (Brussi), Buni, Buza (Buzza), Dragovi, Dumii, Dumi, Fafanel (Fafandjel, Fafangel, Fafanjel), Grguri, Guli, Gulo (Gullo), Gvai (Guai), Holjar (Holiar), Ivani, Ivanko, Jaka (Jaska), Justi, Krstina (Kerstina), Kureli, Lui (Lussi), Makaus (Macaus), Pezo (Pezzo), Pljea (Pliessa, Pljessa), Pljei, Poldan, Rak, Suan (Suzan), ajbi (Saibi, Sajbi), erbe, panjol (Spagnol, Spanjol), Tariba (Taribba), Taribi, Tomuli, Tomulo, Vidas (Viddas), Vidovi (Viddovi), Viski (Visski) i ic (Ziz). Dvojna prezimena u matinoj knjizi krtenih Supetarske Drage broj 514 upisana od 1864. do 1894. godine: Lovri detto Tomulo, Tomuli detto Lovri, Lovri detto Buza, Buza detto Vidas (Buzza detto Viddas), Krstina detto Ivi, Ivani detto Hrki, Ivani detto Muhi, Batisti detto Samar, Taribi detto Makaus, Taribi detto Bernabi, Fafanel detto Tariba (Fafanjel detto Tariba), Tariba detto Fafanel (Tariba detto Fafanjel), Fafanel detto Taribi (Fafanjel detto Taribi), Taribi detto Fafanel (Taribi detto Fafanjel), Tariba detto Makaus, Makaus detto Fafanel (Macaus detto Fafanjel), Bii detto Kralj, Pljea detto Bii, Pljei detto Bii, Pljei detto Justi, toki detto Antuli, toki detto Taraboin, Guli detto Buro, Vran detto Brusi (Versanin detto Brussi), Brusi detto Vran (Brussi detto Versanin), Brusi detto Rak, Brusi detto Vran detto Rak, Kordi detto Grui (Cordich detto Gruzi), Grui detto Kordi (Gruzi detto Cordich), Lui detto Pava (Lussi detto Pausa, Lusi detto Pauza), Vidas detto Buzza (Viddas detto Buzza), Vidas detto Matrda (Viddas detto Materda), Vidas detto Matrdi, Vidas detto Matki, Vidas detto Matki detto Karli, Vidas detto Grga, Vidas detto Grgi, Vidas detto Lui, Matrda detto Buni (Materda detto Buni), Buni detto Materda, Buni detto Materdi i Holjar detto Buni.

122

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Obiteljska prezimena u gradu i na otoku Rabu u XX. stoljeu17 Poetkom XX. stoljea, prema popisu stanovnitva iz 1910. godine, postepeno poinje demografski oporavak i rast stanovnitva otoka i grada Raba te rapskih sela.18 Otok Rab 1910. g. ima 5457 stanovnika, od toga 5245 Hrvata, 161 Talijana, 12 Nijemaca i 39 pripadnika ostalih narodnosti. U gradu Rabu 1910. g. ivi 815 stanovnika, meu kojima je 610 Hrvata, 159 Talijana, 12 Nijemaca i 34 pripadnika ostalih narodnosti. 1948. g. otok ima 7905, a grad Rab 1163 stanovnika. 1971. g. na otoku Rabu ivi 8524, a u gradu Rabu 1686 stanovnika. U gradu Rabu nazona su prezimena: Antei, Antuli, Bai, Bakota, Bastijani, Bastijani, Batisti, Belia, Beni, Bolkovi, Degali, De Grazio, Dobrilovi, Domijan, Dominis, Drai, Fakineti, Ferari-Latus, Fora, Galzinja, Graziani, Guzovi, Iliji, Jani-Kordi, Jeri, Juras, Kaldana, Kaloira, Kardona, Komper, Kukuli, Kuar, Kvadranti, Quarantotto, Legac, Lemei, Mari, Marinelis, Mersi, Mihali, Modri, Murvar, Nigris, Nimira, Patrovi, Perani, Perezini, Peren, Pezel, Pleni, Predolin, Ribari, Rizmondo, Sbisa, Semitekolo, Smurini, Sokoli, Spalatin, Stella, Stojan, panjol, Todeskini, Todesko, Tomasovi, Tomljanovi, Tonsa, Topi, Tudorin, Uji, Usmiani, Valkovi, Vaple, Vidas, Vidovi, Vukua, Zankope, Zec i Zudenigo. U selu Banjolu poetkom XX. stoljea (1910. g.) ima 112 kua s 839 stanovnika, od toga 834 Hrvata i 5 stanovnika ostalih narodnosti; 1948. g. tu ivi 1128, a 1971. g. 956 stanovnika. U Banjolu su zaseoci: Kaplak, Padova i Gorinci, a prezimena su: Bai, Balen, Baroni-Vrtodui, Bene, Brna, Brnabi, ilo, Debeli, Filipini, Godini, Gui, Ili, Ivi, Javoran, Jerki, Katelan, Keko, Knezi, Knei, Marijan, Mati, Matuan, Mikeli, Montan, Naeta, Padovan, Pende, Perki, Piuljan, Puljar, Rade-Jurii, Ribari, Sui, ajbi, panjol, tokalo, Valovii i Vrtodui. U selu Barbatu poetkom XX. stoljea (1910. g.) ima 126 kua u kojima ivi 886 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu ivi 941, a 1971. g. 1530 stanovnika. Barbatski su zaseoci: Pereza, Deeljin, Kordi-Grui, imii, Franki, Debeli, Pecive, Perini, erak, Toni, Andri, Antuli, Jurii, tokalo, Mikni, Grce, Peran, Katel i Grpe, a prezimena: Antuli-Robi, Debeli, Deeljin, Franki, Grce, Jandri (Andri!), Jani, Jurea, Jurii, Katelan, Keko, Kordi-Grui, Mati, Mikni, Peran, Perini, Pereza-Travai, Perki, imii, tokalo, toki, Toni, Trava, Travai i igo. U selu Kamporu poetkom XX. stoljea (1910. g.) ima 95 kua, u kojima ivi 601 stanovnik, od toga 599 Hrvata i 2 Talijana. 1948. g. tu ivi 954, a 1971. g. 1011
17

L. MARI, n. dj., grad Rab na str. 314316, Banjol, str. 334, Barbat, str. 332333, Kampor, str. 337, Lopar, str. 337339, Mundanije, str. 335336 i Supetarska Draga, str. 336337. 18 V. BRUSI, n. dj., na stranici 26 ima tablicu naseljenosti 1910. godine za grad Rab, te sela Barbat, Banjol, Supetarsku Dragu, Lopar, Mundanije i Kampor, a te podatke za 1948., 1953., 1961., 1971. i 1983. godinu objavio je J. DEELJIN u lanku: Strukturne promjene stanovnitva i zaposlenost u drutveno-ekonomskom razvoju otoka i opine Rab, Rapski zbornik, Zagreb, 1987., str. 521.

123

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

stanovnika. U Kamporu su prezimena: Bari, Boljfar, Buza, Debeli, Dedi, Frani, Gabri, Gui, Gvai, Halovi, Ivi, Jurei, Karli, Kupari, Kureli, Lupi, Macai, Mahi, Marai, Maretina, Makarin, Matrda, Matuan, Mi, Mravi, Peri, President, Stanii, imii, panjol, ubi, urli, urlina, Tafarija, Trava, VidasRui i Vidovi. U selu Loparu 1910. g. ima 136 kua, u kojima ivi 783 stanovnika, i svi su Hrvati; 1948. g. tu ivi 921, a 1971. g. 1229 stanovnika. U Loparu su zaseoci: Sazmorica, Zorzini, Kovaii-Petrinii, Matahljii, Makarunii, Paparii, MikulaciIvanii, Perii-Krpeii, Brnovii, Jerii i Andrekii. Selo su u XV. stoljeu osnovale 4 obitelji: Bernabi, Gulei, Boronja i Nero, ali su do danas one u Loparu izumrle, osim Guleia koji i danas tu ive, ali s novim prezimenima. Danas su prezimena u Loparu: Andreki, Beli, Bori, Brnovi, epi, ui, Franeli, Gabri, Ivani, Ive, Iveki, Jakuc, Jeri, Kirin, Kovai, Krpei, Kukuli, Makaruni, Mali, Marui, Matahlija, Mikulaco, Mileti, Muo, Papari, Patali, Pearina, Petrini, Piuljan, Piri, Proroi, Rukavina, Slui-Krpei, Stani, Stoli, ajbi, ani, kapul, kari, Tomii, Tomi, Ureli i Zorzin. U selu Mundanije poetkom XX. stoljea (1910. g.) ima 97 kua u kojima ivi 683 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu ivi 1072, a 1971. g. 620 stanovnika. U Mundanijama su zaseoci: Grgurii, Krikovii, Begi, Furii, Valoviii, ua, Krstai, Krstai-Peco, Makarin, Krsta, panjol, Dumii, Krstinii, erbe, Pahljina, Nadali, oti, Katelan, Bari, Gabri, Fere, Krstai-Gali, Lisiii, Matiii, Dudii, Antei, panjol-Faflja, panjol-Mlacovi, Na Vrsih (Brna) i Franeti, a prezimena: Antei, Bari, Beg, Blagdan, Brna, Bui, ua, Debeli, Dudi, Dumeni, Dumii, Faflja, Fori, Furi, Gabri, Gali, Godini, Grguri, Katelan, Krikovi, Krstai, Krsta, Krstina, Krstini, Lupi, Macoli, Makarin, Matuan, Mlacovi, Pahljina, Piuljan, Plajer, Sui, erbe, oti, panjol, Valenti, Valovii i entil. Selo Supetarska Draga 1910. g. ima 138 kua u kojima ivi 850 stanovnika, i svi su Hrvati; 1948. g. tu ivi 1054, a 1971. g. 1013 stanovnika. U Supetarskoj Dragi zaseoci su: Gonar, Dumi, Matrdi, Taribi, Fafanel, Poldan, Vidas, Gvai, Guli, Tomuli i Smurini, a prezimena: Batisti, Bii, Brni, Buni, Buza, Dedi, Dumii, Dumi, Fafanel, Guli, Gulo, Gui, Gvai, Holjar, Ivani, Ivanko, Ivii, Jaka, Jerki, Justi, Kordi-Grui, Krikovi, Krsta, Kureli, Lovri, Lui, Makaus, Matki, Naeta, Peri, Pljea, Poldan, Rak, Suan, Tariba, Tomuli, Tomulo, Vidas, Viski, Vran i ic. Ovo je lista rapskih prezimena iz 1926. godine to ju je prikupio Lucijan Mari. Nakon 70 godina, 1995. g. u gradu Rabu danas jo ive obitelji: Antonelo, Debeli, Delija, Deeljin, Gali, Godini, Grguri, Javorovi, Juri, Kordi, Marinovi, Markovina, Marokini, Pende, Seri, oti i Vukui. Pojedine te obitelji doselile su se iz rapskih sela, a druge su s kopna ili drugih otoka doselile na otok Rab. U Barbatu nema vie obitelji Jandri jer se ona sada pie Andri. Obitelj Kordi pojavljuje se kao

124

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Kordi i Kordi-Grui, a krajem XIX. i poetkom XX. stoljea bilo je i dvojno prezime Kordi-Janji. U Banjolu uz obitelj Padovan ivi ponovo i Padovan-Sovi, a nove su obitelji Pereza i Perini. U Kamporu su nove obitelji: Krikovi, Lui, Macoli, Mikeli, imi i Vidas koje su se doselile iz Mundanija, Supetarske Drage i Banjola. U Lopar se doselila obitelj Peri iz Kampora, u Mundanijama su se pojavila tri dvojna prezimena ua-entil, Grguri-Furi i oti-Nadali, dok se prezime Fori pojavljuje u obliku Fori i Furi. U Supetarskoj Dragi nova su prezimena Dedi i Gui iz Kampora, Krsta i Pahljina iz Mundanija, te Naeta iz Banjola. Najstarija rapska prezimena sauvana kroz etiri stoljea Usporeujui rapska prezimena u prvih pet knjiga krtenih od 1569. do 1676. godine (inv. 969, inv. 970, inv. 946, inv. 947 i inv. 948) s listom prezimena grada Raba i sela otoka Raba koju je 1926. godine objavio prof. Lucijan Mari,19 uoava se da je mnogo prezimena do danas izumrlo, da su se druga promijenila, a mnogo ih je gotovo u izvornom obliku preivjelo etiri stoljea: A Antuli (Antulich) B Bakota (Bachota, Bacotta), Bai (Bachich, Bacich, Bacicz), Beni (Benich), Blagdan (Blagdan), Brnabi (Bernabich), Bolkovi (Bolcovich), Bori (Borich) D Debeli (Debelich), Dedi (Dedich), Deeljin (Deseglin, Desiglinich, Dexelin, Diseglin, Diziglin, Xeselin), Dominis F Frani (Francich) G Galzinja (Galzignia, Galzigna, Gausigna), Godini (Godinich), Gui (Guschich) J Juras (Giuras, Juras, Jurasich, Jurassich) K Kaldana (Caldana, Chaldana), Kaloira (Chalochiri, Calocira), Katelan (Castelan), Krstai (Cherstacic, Cherstacich, Chirstacich), Kukuli (Cuzula, Cuculich, Zuzula), Kureli (Churillo, Curilich) L Lemei (Lemessich), Lui (Luscich, Lusich, Luxich) M Makaruni (Macarunich, Macharunich), Marijan (Marian, Marianich), Marinelis (Marinelis, Marinellis, Marinilis), Mersi (Mersich, Mirsicz), Mikni (Michnich), Mi (Mis, Miss, Misich, Misiz, Missich), Mlacovi (Mlazovich, Mlazovig) N Nimira (Nimira, Nemira) P Patrovi (Pastrouich, Pastrovich), Pende (Pende, Pendich), Pereza (Peresa) R Robi (Rob, Robich, Robbich) S Spalatin (Spalatin, Spalatino, Spallatin), Semitekolo (Semitecolo), Stani (Stancich), Stanii (Stanicic, Stanicich, Staniciz), Sovi (Sovich) imii (Simichio, Simicich), panjol (Spagnol, Spagnolo), ubi (Subich),
19

Usp. bilj. 17.

125

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

urlina (Surlina, Surlinich) T Tomii (Tomicich), Tomi (Tomich), Tomuli (Tomulich, Domulich), Tonsa (Thonsa, Tonsa), Toni (Toncich, Tonsa) V Valenti (Ualentich, Valentich, Valintich) Z Zec (Zec, Zez), Zudenigo (Zudenigo, Zudenigho) igo (Sigho, Sigo, Xigo), intil (Zentil, Zentilich, Zintil, Zintilich) Nakon Drugog svjetskog rata nastavilo se izumiranje najstarijih rapskih prezimena, pa tako poetak XXI. stoljea i 2001. godinu u gradu i na otoku Rabu nisu doekala plemika prezimena Galzinja, Marinelis i Nimira, iji potomci danas ive u drugim mjestima Dalmacije ili u veim gradovima Hrvatske, a najvie ih je u Italiji i Sjedinjenim Amerikim Dravama. Izumrla su i stara graanska i puka prezimena Juras, Mersi, Patrovi, Robi, Valenti i Zec, a neke od potomaka ovih starih rapskih graanskih i pukih obitelji moemo danas pronai u Rijeci i Zagrebu, te u Zadru, Splitu i ostalim dalmatinskim gradovima i otocima.

126

D. Frankulin Trava, Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. st., Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 45/2003., str. 97127.

Davor Frankulin Trava: THE SURNAMES OF THE INHABITANTS OF THE CITY AND ISLAND OF RAB FROM THE XVTH TO THE XXTH CENTURY Summary In the introductory part of his article the author puts forth the results of the survey of Rab surnames which was assembled by Prof Lucijan Mari in his study Antropogeografska ispitivanja po severodalmatinskim ostrvima (Rab, Pag i Vir) published as the 38th book in the Srpski etnografski zbornik in 1926. In this study Mari copied out three short listings of the Rab nobility from 1443, 1553 and for the period between 1600 and 1780. After this he listed the names of the Rab plebs according to the book of the guild of St Christopher in Rab, published another list of the Rab plebeians from 1700 and a listing of Rab common folk for the period between 1600 to 1780. Although he worked on the study of Rab surnames for two years, copying out the old Rab registers on the island itself and in the Zadar Archive, it is surprising that Mari did not record the Rab surnames from the 9 registers of birth of people baptized and the other registers of those married and deceased on the island of Rab which are today stored in the State Archive in Zadar. In order to fill in the evident shortcomings of the study, the author, supplementing Maris listings of Rab nobility and plebian surnames, lists surnames from different municipal and church records which appear in these records throughout the XVIIth and XVIIIth century and which are today stored in the State Archive in Rijeka. Nevertheless the basis of this study are the surnames to be found in the first five Rab records of baptism, beginning with the first record of baptisms and marriages in Rab from 1569 and concluding with the book of records which ends with 1676. Afterwards the author makes note from the Rab record of baptisms from 1637 to 1801 of double Rab surnames which represent a kind of bridge between Medieval and contemporary Rab surnames to 1925 as recorded by Lucijan Mari. Double Rab surnames confirm the continuity of the majority of todays Rab surnames from the XVth to the XXth century. They are particularly abundant in the XIXth century and in the records of baptisms of both Rab and its neighboring villages (parishes) which are stored partially in the State Archive in Zadar and in the State Archive in Rijeka. At the end of the article the author lists in alphabetical order those Rab surnames which during four centuries have not been changed since their initial inscription into the record of birth in 1569.

127