3
USMENA TORA
–
sva halaha koja nije iznesena u pisanoj tori, tj. Mišna, Posefta, Talmudima, židovski svjetonazor, to je i objašnjenje pisane tore ipotvrda njene istinitosti
–
usmena Tora prvi put je zapisana 1500 godina nakon dobivanja Mišna
Tanah
–
Biblija
–
Kratica (tora, neviim (proroci), keturim (spisi)
–
Ukupno 24 svete knjige – halahčka pravna literatura, proročka, proza ipoezija, rasprava od davanja Tore do razdoblja Zilrama
–
Podjela na poglavlja je kršćanska
–
Za vrijeme II.Hrama, nakon Ezre i Nehemije, nastala je golemaliteratura koja nema obvezujući vjerski značaj – iz nje se može mnogonaučiti o životu Židova, tumačenju Tore, filozofiji i povijesti
Papirusi
–
o životu Židova u Etephantini (5.st.pr.Kr.), na aramesjkom, dostapravnog materijala iz židovskog prava
Prijevodi Sedamdesetorice
–
grčki prijevod Tore
–
latinski naziv Septuaginta
–
napisali ga 72 rabina po nalogu kralja Ptolomeja,
–
prevodili neovisno jedan o drugome, prijevodi se podudarali doposljednjeg slova
–
oko 222. Pr. Kr.
Spisi Filona Aleksandrijskog
–
židovski filozof
–
knjige o tumačenju Tore
–
pravna knjiga «O zasebnim zakonima»
Apokrifi
–
«skrivene» ili «odložene» knjige
–
nisu uvršteni u svete spise
–
većina napisana u doba II. Hrama
–
sadrže povijest, mudrost, norme, pjesme i pripovijesti
–
knjige Jubileja, Sira, Tobija, knjiga o Makabejcima, Aristijadovo pismo,Oporuka iz plemenausmena Tora nije zapisana, jer ako je nešto veliko napisano, notko to nećečitati, knjige se mogu uništiti…
KNJIŽEVNOST IZ DOBA MIŠNE
Leave a Comment