You are on page 1of 10

UPRAVNI POSTUPAK Zakon o upravnom postupku BiH propisuje pravila upravnog postupka koja su duni primjenjivati svi organi

uprave BiH i orgnizacije koje vre javna ovlatenja kada rjeavaju u upravnim stvarima UPRAVNI AKT je onaj koji je donesen od nekog dravnog organa u nekoj upravnoj stvari i kojim se odluuje o i vjesnom pravu ili o!ave i odre"enog pojedin#a$ pravnog li#a ili druge stranke Da bi upravni posao bio upravna stvar treba imati 3 svojstva: 1. Da je donesen od organa uprave u vrenju javni ovlatenja !. Da je donijet u odre"enoj upravnoj stvari#pravnoj situaciji 3. Da se njime rjeava o pravu ili obavezi stranke $pravne radnje su vo"enje razni evidencija i izdavanje uvjerenja i drugi isprava Z$% sadri 1! osnovni na&ela: 1. 'a&elo zakonitosti ,. 'a&elo samostalnosti u rjeavanju !. 'a&elo zatite prava gra"ana i javnog -. 'a&elo dvostepenosti interesa .. 'a&elo pravosnanosti rjeenja 3. 'a&elo e(ikasnosti 1/. 'a&elo ekonomi&nosti postupka ). 'a&elo materjalne istine 11. 'a&elo dunosti pruanja pomo0i *. 'a&elo sasluavanja stranke 1!. 'a&elo o upotrebi jezika i pisma +. 'a&elo slobodne ocjene dokaza $ pojmu nadlenost sadrano je pravo i dunost jednog organa da na odre"enoj teritoriji rjeava upravne stvari iz upravni oblasti za koje je osnovan 1rste nadlenosti su: 1. 2tvarna !. 3jesna 3. 4unkcionalna Stvarna nadlenost je pravo i dunost jednog organa da upravne stvari rjeava u upravnom postupku jer to proizilazi iz kriterija &iji je polazni osnov priroda materije upravne stvari o kojoj se radi %jesna nadlenost odre"uje se prema teritoriji djelovanja organa5 tj prema podru&ju na kojem pojedini organ vri poslove iz svoje stvarne nadlenosti &unk#ionalna nadlenost smatra se podvrstom stvarne nadlenosti jer pomae da se ta&no utvrdi kojem organu uprave je stavljeno u nadlenost rjeavanje konkretne upravne stvari %omo0u pravne pomo0i organi i ustanove treba da lake i bre provode potrebne radnje u upravnom postupku bez obzira na mjesto i vrijeme obavljanja radnji 2ukobe nadlenosti u upravnom postupku izme"u organa uprave BiH5 izme"u organa uprave BiH i institucija BiH koje imaju javna ovlatenja5 i izme"u institucija BiH koje imaju javna ovlatenja5 rjeava 2ud BiH Slu!eno li#e je rukovodilac koji rukovodi organom uprave i slubenik koji je ovlaten da preduzima radnje u upravnom postupku prije donoenja rjeenja 2lubeno lice je stru&ni radnik u upravnom postupku do donoenja rjeenja O!ligatorno i u e'e slu!enog li#a nastupa ako je: 1. u predmetu postupka lice stranka5 suvlasnik5 svjedok5 vjetak5 punomo0nik ili zakonski zastupnik stranke !. sa strankom5 zastupnikom ili punomo0nikom stranke5 srodnik po krvi u pravoj liniji5a bo&noj do ) stepena5 bra&ni drug ili srodnik po tazbini do ! stepena 3. sa strankom5 zastupnikom ili punomo0nikom stranke5 u odnosu staraoca5 usvojioca5 usvojenika ili ranioca ). u prvostepenom postupku u&estvovalo u vo"enju postupka ili u donoenju rjeenja &akultativno i u e'e slu!enog li#a nastupa ako postoje druge okolnosti koje mogu dovesti u sumnju nepristrasnost slubenog lica ()AVNI U*+SNI,I UPRAVNO( POSTUPKA SU OR(AN I STRANKA $ skra0enom ispitnom postupku u&estvuju samo organ i stranka $ posebnom ispitnom postupku u&estvuje vie stranaka5 organ5 vjetaci5 svjedoci i druga lica STRANKA-li#e po ijem je a.tjevu postupak pokrenut ili protiv koje se vodi postupak ili koja radi a/tite svoji. prava i interesa ima pravo da uestvuje u postupku

6ri su osnovne grupe stranaka 1. Aktivna7lice po &ijem se za tjevu vodi postupak !. Pasivna7lice protiv koga se vodi postupak 3. U gredna7lice koje radi zatite svoji prava i interesa u&estvuje u postupku 2tranka moe biti svako (izi&ko i pravno lice Da bi lice moglo djelovati kao stranka mora ispuniti uslove: 1. 2trana&ka sposobnost !. %rocesna sposobnost 3. 2trana&ka legitimacija Stranaka sposo!nost u upravnom postupku zna&i sposobnost da odre"eno lice moe biti nosilac vlastiti prava i dunosti 2ti&e se ro"enjem (izi&kog lica ili osnivanjem pravnog lica i njegovim registrovanjem kod nadlenog suda Pro#esna sposo!nost predstavlja mogu0nost samostalnog obavljanja radnji u postupku 8ice moe imati strana&ku sposobnost5 ali ne mora imati i procesnu 9mla"i od 1-g: Stranaka legitima#ija je odnos lica prema predmetu postupka iz kojeg proizilaze izvjesna prava i pravni interesi 2tranke koje nemaju procesnu sposobnost imaju zastupnika koji mora biti procesno sposoban5 te u skladu s tim u upravnom postupku razlikujemo zastupanja: 1. Zakonski ili nuni zastupnici procesno nesposobni lica i pravni lica !. %unomo0nik 3. %rivremeni zastupnik ). Zajedni&ki predstavnik 0akonski astupnik za procesno nesposobnu stranku odre"uje se zakonom Za maloljetnike su zakonski zastupnici roditelji5 a za pravna lica to su direktor ili drugo lice5 dok (ederalne organe zastupa pravobranilatvo ili rukovodilac organa Punomo'nik vri sve radnje u postupku osim usmenog davanja izjave stranke kao punomo0nici se mogu pojaviti sva procesno sposobna lica5 osim lica koje se bave nadripisarstvom Privremeni astupnik se pojavljuje u slu&aju itnosti i odre"uje ga organ koji vodi postupak5 a obavezno u sljede0im slu&ajevima: 1. ;ko procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se radnja provodi protiv lica nepoznatog boravita koje nema punomo0nika !. ;ko institucija nema zakonskog zastupnika5 predstavnika ili punomo0nika 3. <ad se treba izvriti radnja koja se ne moe odgoditi 0ajednikog predstavnika imaju procesne zajednice#dvije ili vie stranaka koje u postupku istupaju zajedni&ki Struni pomaga je stru&no lice koje stranci prua stru&nu pomo0 u vidu davanja savjeta i objanjenja PO1N+SAK je za tjev5 obrazac za automatsku obradu podataka5 prijedlog5 prijava5 molba5 alba5 prigovor i druga saoptenja kojim se (izi&ka ili pravna lica obra0aju organima 2vaki podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve potrebno da bi se po njemu postupilo %odnesci se podnose li&no ili putem pote ili u (ormi elektronske isprave izra"ene u skladu sa posebnim zakonom5 svaki radni dan u toku radnog vremena %odnesci se predaju elektronskim putem svakog radnog dana u toku !) sata 2matra se da je podnesak predat elektronskim putem blagovremen ako je do isteka roka primljen u sistem za prijem podnesaka PO0IVAN2+ slui za obezbje"enje prisustva stranaka i drugi lica na postupku %ozivanje se vri pismenim pozivom i to odre"enim licima5 a izuzetno se moe vriti i javno pozivanje %ozvano lice duno se odazvati pozivu5a u slu&aju sprije&enosti lice je duno po prijemu poziva izvjestiti organ koji ga je pozvao o razlogu sprije&enosti 8ice moe biti privedeno i kanjeno nov&anom kaznom5ukoliko je poziv dostavljen a lice se ne odazove niti ne opravda izostanak

0APISNIK je pismeni slubeni prikaz o obavljenoj radnji u postupku5 kao i vaniji usmeni izjava stranaka ili tre0i lica u postupku =azlikuju se vrste zapisnika: 1. Zapisnik o usmenoj raspravi !. Zapisnik o pojedinim vanijim radnjama u postupku van usmene rasprave 3. Zapisnik o prijemu usmeni podnesaka ). Zapisnik o vije0anju i glasanju 2adraj zapisnika je sljede0i: 1. 'aziv organa koji obavlja radnju ). %redmet u kome se obavlja radnja !. 3esto obavljanja radnje *. >mena slubeni lica 3. 1rijeme obavljanja radnje Zapisnik obavezno sadri zaklju&ke koji se donose u toku radnje Zapisnik se vodi u toku samog vrenja slubene radnje >zjave svi lica se upisuju to ta&nije i preciznije da bi bile od pomo0i pri donoenju rjeenja Zapisnik ima snagu javne isprave i predstavlja potpuni dokaz o toku postupka5 sadraju radnji postupka i svi dati izjava u&esnika postupka Zapisnik se moe diktirati u elektronski nosa& zvuka Zapisnik se mora napraviti u pismenoj (ormi u roku od tri dana i dostaviti strankama5 kao i licima na koja se odnosi kako bi najkasnije u roku od tri dana od dana dostavljanja mogli dati primjedbe na zapisnik 1OSTAV)2AN2+ je posebna radnja organa u kojoj se vri predaja pismenog akta licu kome je namijenjen uz ovjeravanje same predaje ?ilj dostavljanja je da pismeno stigne na vrijeme licu kome je namijenjeno %ismena koja nisu dostavljena nemogu proizvesti pravna dejstva Dostavljanje se vri po slubenoj dunosti5 preko pote ili posebne slue organa5 (aksom ili elektronskom potom %o pravilu se dostavljanje vri danju5 a izuzetno nedjeljom ili no0u ako je to neodgodivo Dostavljanje elektronskim putem obavlja se upotrebom in(ormacionog sistema dravnog organa5 odnosno pravnog ili (izi&kog lica koje obavlja dostavljanje pismena elektronskim putem kao svoju djelatnost5 ako za to od nadlenog organa dobije dozvolu5 u skladu s posebnim propisom 6ri su osnovna na&ina dostavljanja: 1. %osredno dostavljanje !. @bavezno li&no dostavljanje 3. %osebni slu&ajevi dostavljanja Posredno dostavljanje javlja se u vie slu&ajeva5za sve moraju biti ispunjeni uslovi ;ko lice kome se treba izvriti dostavljanje nije u stanu ili na radnom mjestu5 dostavljanje 0e biti izvreno odraslom &lanu doma0instva5 susjedu5 nadstojniku zgrade ili radnom kolegi )ino dostavljanje se mora i vr/iti: 1. <ad je takva dostava odre"ena Z$%om ili drugim propisom !. <ad od dana dostavljanja te&e rok koji se ne moe produiti 3. <a to posebno naredi organ koji je i naredio dostavu Pose!ni sluajevi dostavljanja su dostavljanje: 1. zakonskom zastupniku i punomo0niku !. punomo0niku za primanje pismena 3. organima vlasti i pojedina&no jedinicama ). licima i ustanovama u inostranstvu5 licima sa diplomatskim imunitetom u zemlji *. vojnim licima5 policiji +. javnim saoptenjem ,. u slu&aju odbijanja prijema pismena -. u slu&aju promjene stana 1OSTAVNI,A je pismena potvrda o izvrenoj dostavi koju potpisuje dostavlja& i primaoc5 a osim potpisa sadri i datum primitka pismena 1ije0e ministara BiH5 na prijedlog resornog ministarstva5 odlukom propisuje (ormu i na&in elektronskog dostavljanja

ROK je vrijeme u kojem se mogu poduzeti radnje u postupku Dvije su vrste rokova: 1. Zakonski !. =okovi koje odre"uje slubeno lice =okovi odre"eni zakonom ne mogu se produavati5 a oni odre"eni od slubenog lica mogu se produiti na molbu zainteresiranog lica =okovi se ra&unaju na dane5 mjesece i godine %roputanje zakonski rokova ima za posljedicu isklju&ivanje stranke od vrenja proputene radnje R+STITUTIO IN INT+(RU% je dozvoljavanje povra0aja u pre"anje stanje stranci koja iz opravdani razloga propusti da izvri postupovnu radnju %ovra0aj u pre"anje stanje dozvoljava se samo po prijedlogu stranke5 ne po slubenoj dunosti TRO3KOVI nastaju pripremom i obavljanjem bilo koje radnje u upravnom postupku5 te vrenjem drugog rada i to: 1. 6rokovi organa koji vodi postupak !. 6rokovi stranaka i drugi u&esnika u postupku %rema prirodi trokovi upravnog postupka dijele se na: 1. Op/tiAnastali u vezi postojanja i (unkcionisanja organa uprave !. Pose!niAizdaci u gotovini nastali povodom vo"enja upravnog postupka Op/ti tro/kovi su: a. 2redstva iz koji radnici organa koji vodi postupak sti&u do odak b. 2redstva za materjalne trokove c. 2redstva za posebne namjene Pose!ni tro/kovi su: a. %utni trokovi slubeni lica b. >zdaci za svjedoke5 vjetake5 uvi"aj5 vjeta&enje5 tuma&e %osebne trokove u pravilu snosi lice koje je postupak izazvalo $pravni postupak se pokre0e od strane organa nadlenog za vo"enje postupka 2ama predaja podneska ne zna&i i pokretanje postupka Upravni postupak moe se pokrenuti po slu!enoj dunosti ili po a.tjevu stranke 2pajanje vie upravni postupaka mogu0e je uz ispunjenje sljede0i uslova: a. Da se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom#sli&nom &injeni&nom stanju b. Da je organ koji vodi postupak stvarno nadlean za sve predmete c. Da se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom pravnom osnovu @dustanak od za tjeva mogu0 je u svim slu&ajevima kad je postupak pokrenut po za tjevu stranke5 a ona u tom slu&aju snosi trokove do obustavljanja NA(O14A ili poravnanje je jedan od na&ina okon&anja upravnog postupka %oravnanje se javlja u postupku sa dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima Do poravnanja moe do0i na za tjev slubenog lica koje vodi postupak ili na traenje jedne ili vie stranaka5 i moe se traiti tokom cijelog postupka %oravnanje moe biti potpuno ili djelimi&no $slovi za poravnanje su: a. Basno0a i njegova odre"enost b. 'e smije biti na tetu javnog interesa5 javnog morala ili pravnog interesa tre0i lica c. 3ora biti pismeno sastavljeno d. 3ora biti zaklju&eno pred slubenim licem koje vodi postupak ISPITNI POSTUPAK obu vata sve radnje poduzete od pokretanja upravnog postupka do rjeenja upravne stvari 1o"enje ispitnog postupka ima ! zadatka: a. $tvr"ivanje svi &injenica i okolnosti od zna&aja za rjeavanje upravne stvari b. @mogu0avanje strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese Vrste ispitnog postupka su: a. 2kra0eni ispitni postupak b. %osebni ispitni postupak Skra'eni ispitni postupak sprovodi se u slu&aju kad za utvr"ivanje potrebni &injenica i okolnosti za rjeavenje stvari5 nije potrebno obavljanje posebni radnji 9sasluanje svjedoka5 uvi"aj5 vjeta&enje i dr:

1ri se u slu&aju kad je &injeni&no stanje ve0 dovoljno jasno u samom za tjevu stranke ili po osnovu drugi saznanja organa Pose!ni ispitni postupak podrazumjeva vrenje svi neop odni mjera i radnji prije rjeavanja konkretne stvari 1rsta i broj slubeni radnji nije odre"ena jer to cijeni slubeno lice koje vodi postupak prema okolnostima pojedinog slu&aja US%+NA RASPRAVA je jedna od najvaniji radnji u sprovo"enju posebnog ispitnog postupka i ona ima dva cilja: a. $tvr"ivanje &injenica b. %ruanje mogu0nosti strankama da brane svoja prava i pravne interese @dravanje usmene rasprave nije obavezna radnja u svim predmetima kojim pret odi posebni ispitni postupak O!ave no je odravanje usmene rasprave u sluajevima: a. $ stvarima sa ! ili vie stranaka sa protivnim interesima b. <ad se ima izvriti uvi"aj c. <ad se vri sasluanje svjedoka d. <ad se treba sasluati vjetak &akultativno odre"ivanje usmene rasprave podrazumjeva da slubeno lice koje vodi postupak odre"uje samoinicijativno ili na prijedlog stranke usmenu raspravu i to u slu&aju kad je to korisno za razrjeenje upravne stvari 1OKA0IVAN2+ je procesna radnja kojom se utvr"uju sve potrebne &injenice koje slue kao podloga za donoenje rjeenja %rimjenjuju se dvije maCime u postupku izvo"enja dokaza i to: a. Zakonska#(ormalna b. 2lobodna %rema zakonskoj maksimi dokazane su samo &injenice utvr"ene ta&no odre"enim dokazima %rema slobodnoj maksimi organ koji donosi rjeenje cijeni po slobodnom uvjerenju da li je neka &injenica dokazana ili ne Dokazi se dijele na: a. 'eposredne ili direktne b. %osredne ili indirektne Neposredno doka ivanje imamo kad iz izvedeni dokaza zaklju&ujemo direktno o postojanju ili nepostojanju izvjesne &injenice Posredno doka ivanje imamo kad prvo utvr"ujemo &injenicu koja nije u direktnoj vezi sa predmetom postupka5 pa iz njenog postojanja zaklju&ujemo o postojanju pravno relevantne &injenice $ dokazivanju se postavljaju samo dva pitanja: a. Dta se dokazuje i ne dokazuje b. <o nosi teret dokazivanja Dokazuju se samo &injenice5 a ne pravni propisi5 dok se ne dokazuju ni: a. 'esporne &injenice b. @ptepoznate &injenice c. Einjenice &ije postojanje zakon pretpostavlja $ odnosu na teret dokazivanja stranka je duna: 1. Da za tjev za pokretanje postupka iznese ta&no5 istinito i odre"eno !. Da za sve svoje bitne navode ponudi i podnese dokaze5 ako je u mogu0nosti 6eret dokazivanja u postupcima po slubenoj dunosti lei na organu koji je pokrenuo postupak ISPRAVA7pismeno izdato od ljudi kojim se utvr"uje neki doga"aj5okolnosti ili &injenice >sprave su svi predmeti na kojima ima vidan trag o nekom doga"aju5 i dijele se na: 1. Bavne !. %rivatne Bavna isprava mora ispunjavati uslove: 1. Da je u propisanom obliku !. Da ju je izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti %rivatne isprave izdaju ili sastavljaju privatna lica i njom se dokazuje ko je njen sastavlja&5 potpisnik5 a njen sadraj se slobodno ocjenjuje

UV2+R+N2+ je poseban vid isprave koja strankama slui za dokazivanje odre"eni &injenica5 a zakonom su utvr"ene dvije vrste uvjerenja: 1. $vjerenja o &injenicama o kojima se vode slubene evidencije !. $vjerenja o &injenicama o kojima se ne vode slubene evidencije $vjerenja o &injenicama o kojima se vode slubene evidencije izdaju se na usmeni za tjev5 izuzetno na pismeni za tjev @na dokazuju ta je u njima napisano#potvr"eno $vjerenja o &injenicama o kojima se ne vode slubene evidencije organ izdaje samo kad je to zakonom utvr"eno %rilikom utvr"ivanja &injenica koje ovim uvjerenjem treba potvrditi5 organi se koriste svim dokaznim sredstvima predvi"enim zakonom SV2+1OK je svako lice koje je u kriti&nom momentu bilo sposobno da opazi &injenicu odlu&nu za rjeavanje stvari i koje je u stanju svoje opaanje saoptiti 2va lica koja se pozivaju kao svjedoci duni su se odazvati pozivu $ pogledu dunosti svjedo&enja zakon razlikuje: 1. @sloba"anje od dunosti svjedo&enja !. $skra0ivanje svjedo&enja @sloba"anje od svjedo&enja moe biti obligatorno i (akultativno @bligatorno osloba"anje dunosti svjedo&enja postoji kad slubeno lice ne moe ispitati kao svjedoka lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost &uvanja tajne 4akultativno osloba"anje dunosti svjedo&enja postoji kad slubeno lice cijeni da li 0e neko lice osloboditi dunosti svjedo&enja $skra0ivanje svjedo&enja podrazumjeva pravo pozvani lica da na pojedina pitanja mogu uskratiti svjedo&enje i to na ona: 1. &iji odgovor bi ga izloio tekoj sramoti5imovinskoj teti ili krivi&nom gonjenju !. &ijim odgovorom bi povrijedili obavezu ili pravo &uvanja tajne 3. koja je je stranka povjerila svjedoku kao punomo0niku ). koja je stranka ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku mjere prema svjedocima koji su uredno pozvani5 a izostanak nisu opravdani: 1. prinudno dovo"enje !. naknada trokova prinudnog dovo"enja 3. nov&ana kazna ). naknada trokova izazvani izostankom V2+3TA*+N2+ je dokazno sredstvo pomo0u koga se utvr"uju ili ocjenjuju &injenice posebnim stru&nim znanjem5 kojim ne raspolae slubeno lice koje vodi postupak V2+3TAK je lice koje ima posebno stru&no znanje potrebno za utvr"ivanje &injenica odlu&ni za rjeavanje stvari %ri odre"ivanju vjeta&enja treba se voditi ra&una o ekonomi&nosti postupka UVI5A2 je neposredno opaanje &injenica i okolnosti odlu&ni za rjeavanje stvari od strane slubeni lica koje vodi postupak @ potrebi dokazivanja uvi"ajem odlu&uje slubeno lice po svom uvjerenju I02AVA STRANK+ je najslabije dokazno sredstvo5 a upotrebljava se u slu&ajevima: 1. ;ko se odre"ena &injenica ne moe utvrditi neposrednim dokazom !. ;ko se odre"ena &injenica ne moe utvrditi na podlozi drugi dokazni sredstava 3. ;ko je u pitanju upravna stvar malog zna&aja ). ;ko bi usljed pribavljanja drugi dokaza bilo oteano ostvarivanje prava stranke *. ;ko je zakonom propisano da se odre"ene &injenice mogu dokazati izjavom O4+042+5IVAN2+ 1OKA0A je prijevremeno izvo"enje dokazivanja prije nego to bi se ono ina&e izvelo Dokaz se moe obezbijediti iz dva razloga: 1. Dto se kasnije iz odre"eni razloga ne bi mogao izvesti !. Dto bi njegovo kasnije izvo"enje bilo oteano R2+3+N2+ je upravni akt kojim se odlu&uje u predmetu postupka =jeenje donosi organ#starjeina organa5 u pravilu pismeno5 kao autoritativan akt

1rste rjeenja su: 1. %ravno vezana rjeenja i rjeenja doneena na osnovu slobodne ocjene !. %ismena i usmena rjeenja i rjeenja u vidu zabiljeke na spisu 3. =jeenja koja donosi jedan organ i rjeenja koja donose ! ili vie organa ). %otpuna5 djelimi&na i dopunska rjeenja *. =jeenja o glavnoj stvari i privremena rjeenja +. =jeenja koja se odnose na jedno lice5 zajedni&ka i generalna rjeenja 2astavni dijelovi rjeenja su: 1. $vod !. >zreka 9dispozitiv: 3. @brazloenje ). $putstvo o pravnom sredstvu *. 'aziv organa sa brojem i datumom rjeenja +. %otpis slubenog lica ,. %e&at organa Rokovi a dono/enje prvostepenog rje/enja su: 1. 67 dana za slu&ajeve kad se provodi skra0eni ispitni postupak !. 89 dana za slu&ajeve kad se ne provodi posebni ispitni postupak 3. :9 dana za sve ostale slu&ajeve 1jelimino rje/enje donosi organ kad se o jednoj stvari rjeava u vie ta&aka5 a samo su neke od nji dozrele za rjeavanje 1opunsko rje/enje donosi organ ako nije rjeenjem odlu&io o svim pitanjima koja su bila predmet postupka5 a donosi se po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti Privremeno rje/enje donosi se ako je prema okolnostima slu&aja neop odno prije okon&anja postupka donijeti rjeenje kojim se privremeno ure"uju sporna pitanja ili odnosi5 i to na osnovu podataka koji postoje u vrijeme njegovog donoenja Konano rje/enje je rjeenje koje se vie ne moe pobijati albom5 a od nastupanja pravnog djelovanja kona&nosti stranka moe ostvarivati svoja prava5 ako zakonom nije druga&ije odre"eno Pravosnano rje/enje je rjeenje koje se vie ne moe pobijati u upravnom sporu5 odnosno drugom sudskom postupku5 a stranka je njime stekla odre"eno pravo5 odnosno pravni interes ili su joj naloene odre"ene obaveze %ravosnano rjeenje mogu0e je ponititi5 ukinuti5 odnosno promijeniti samo na osnovu vanredni pravni sredstava odre"eni zakonom 0AK)2U*AK je upravni akt kojim se odlu&uje o svim pitanjima koja se ti&u postupka5o pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi sa sprovo"enjem postupka Zaklju&cima se upravlja u toku postupka5 u pravilu se saop0avaju usmeno od strane slubenog lica koje vodi postupak %rotiv zaklju&aka se mogu podnositi albe5 u vidu posebne albe ili u sklopu albe na rjeenje upravne stvari PRAVNI )I2+KOVI U UPRAVNO% POSTUPKU su: 1. =edovni 7 alba i prigovor !. 1anredni 7 obnova postupka5 mijenjanje i ponitavanje rjeenja5 za tjev za zatitu zakonitosti5 ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora5 ukidanje ili ponitavanje pravosnanog rjeenja5 vanredno ukidanje i oglaavanje rjeenja nitavim ;A)4A je redovni pravni lijek protiv upravni akata5 pravosnanog rjeenja %ravo na albu je ustavni princip Falba se izjavljuje samo protiv prvostepeni upravni akata Pravo na al!u ima svaka stranka$ tuila#$ pravo!ranila# i drugi organi$ ali samo onda kada su a to akonom ovla/teni Op/ti rok a podno/enje al!i je 67 dana od dana dostavljanja upravnog akta stran#i Rje/enje se moe po!ijati al!om !og< 1. povrede pravila postupkaG !. nepotpuno ili nepravilno utvr"enog &injeni&nog stanjaG

3. pogrene primjene materijalnog prava. Bitne povrede pravila upravnog postupka postoje ako: 1: rjeenje donese stvarno nenadlean organG !: licu koje je trebalo da u&estvuje u svojstvu stranke ili zainteresiranog lica nije bila data mogu0nost da u&estvuje u postupkuG 3: stranci ili zainteresiranom licu nije data mogu0nost da se izjasni o svim &injenicama i okolnostima koje su bile vane za donoenje rjeenjaG ): stranku nije zastupao zakonski zastupnik5 ili ako opunomo0enik nije imao punomo0G *: su prekrene odredbe ovog zakona o upotrebi jezika u postupkuG +: je u vo"enju ili odlu&ivanju u postupku u&estvovalo lice koje je5 prema ovom zakonu5 trebalo biti izuzeto5 odnosno lice koje5 prema ovom ili posebnom zakonu5 ne ispunjava uslove za vo"enje postupka5 odnosno za odlu&ivanje u postupkuG ,: je dispozitiv rjeenja u suprotnosti s obrazloenjem5 tako da nije mogu0e utvr"ivanje zakonitosti u albenom postupku @ dejstvu albe na izvrenje rjeenja postoje dva pravila: 1. =jeenje se u toku roka za albu ne moe izvriti !. =jeenje se ne moe izvriti sve do dostavljanja donesenog rjeenja po albi @bavezni elementi albe su: a. Broj5datum rjeenja koje se pobija b. @rgan koji je donio rjeenje c. $ kom pogledu je stranka nezadovoljna rjeenjem =jeavaju0i po ispravnoj albi drugostepeni organ moe: 1. albu odbiti !. rjeenje ponititi u cjelosti ili djelimi&no 3. rjeenje izmijeniti ). rjeenje oglasiti nitavim drugostepeni organ odbija albu u slu&aju kad ustanovi: 1. da je rjeenje zasnovano na zakonu5 ali ne iz razloga u njemu navedeni 5 ve0 iz drugi razloga !. da je postupak sproveden pravilno5 a rjeenje pravilno5 na zakonu zasnovano5 pa je alba neosnovana 3. da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka ali da oni nisu mogli bitno uticati na rjeavanje stvari Drugostepeni organ ponitava rjeenje u slu&ajevima kad ustanovi: 1. Da je rjeenje u donio nenadleni organ !. Da su u postupku &injenice nepotpuno ili pogreno utvr"ene 3. Da su u postupku povrije"ena pravila postupka ). Da je dispozitiv nejasan ili je u suprotnosti sa objanjenjem rjeenja *. Da su u postupku pogreno ocijenjeni dokazi +. Da je iz utvr"eni &injenica izveden pogrean zaklju&ak ,. Da je pogreno primjenjen pravni propis -. Da je na osnovu slobodne ocjene trobalo donijeti druga&ije rjeenje =jeenje po albi donosi drugostepeni organ najkasnije 3/ dana od dana podnoenja albe Dostavljanje rjeenja drugostepenog organa se vri preko prvostepenog rjeenja PRI(OVOR nije predvi"en zakonom5 ali se ipak navodi kao pravni lijek u pojedinim upravnim oblastima %rigovor je vrsta podneska koja se prilae ako organ ne donese u roku - dana zaklju&ak o primjeni prinudne mjere 2matra se da je to pravni lijek izme"u albe i predstavke po karakteristikama PR+1STAVKA je pravo gra"ana i nije vezana za rok i moe se podnijeti u bilo kojem stadiju postupka ?ilj podnoenja je obi&no ubrzavanje postupka I0VR3AN UPRAVNI AKT je mogu0e izvriti smo kad akt postane izvran %rvostepeno rjeenje postaje izvrno: 1. >stekom roka za albu5 ako alba nije izjavljena

!. Dostavljanjem rjeenja protiv kojeg nije doputena alba 3. Dostavljanjem rjeenja ako alba ne odlae njegovo izvrenje ). Dostavljanjem rjeenja kojim se alba odbija ili odbacuje *. >stekom roka za izvrenje radnje odre"enog u dispozitivu Drugostepeno rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci Zaklju&ak postaje izvran: 1. 2aoptavanjem ili dostavljanjem stranci5 onda kad se protiv njega ne moe izjaviti alba i kad alba ne odlae izvrenje zaklju&ka !. Dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba na zaklju&ak odbacuje ili odbija 3. >stekom roka za albu ). >stekom roka za izvrenje radnje odre"ene u zaklju&ku *. Dostavljanjem zaklju&ka koji je donio drugostepeni organ KONA*AN UPRAVNI AKT je onaj protiv koga nema redovnog pravnog sredstva u upravnom postupku5 pa se zaklju&uje da momenti kona&nosti i izvrnosti nastupaju istovremeno Pravosnano je ono rje/enje koje sadri sljede'e elemente: 1. %rotiv njega se ne moe izjaviti alba5 niti pokrenuti upravni spor !. 'jime je neko lice steklo odre"ena prava 3. 'e moe se slobodno opozvati izuzev ako to nije predvi"eno zakonom &ormalno pravosnano je ono rjeenje kojim se ne sti&e pravo za odre"eno lice %aterjalno pravosnano je ono rjeenje koje ispunjava sve uslove %ravosnanost se u pravilu odnosi samo na rjeenje %ravosnani su samo oni zaklju&ci protiv koji je dozvoljena alba O4NOVA POSTUPKA je vanredno pravno sredstvo koje omogu0ava ponavljanje postupka okon&anog rjeenjem @bnova postupka se ne moe upotrijebiti u postupku u kojem se protiv rjeenja moe izjaviti redovno pravno sredstvo %ostupak okon&an zaklju&kom ili poravnanjem ne moe se obnoviti @bnova se moe pokrenuti i kad je pokrenut upravni spor5 jer rjeenje jo nije postalo pravosnano ali je kona&no =azlozi za obnovu postupka taksativno su navedeni zakonom i &im se utvrdi postojanje jednog od navedeni 5 organ je duan obnoviti postupak @bnovu moe traiti stranka5 a moe je pokrenuti organ po slubenoj dunosti %rijedlog za obnovu podnosi se organu koji je o predmetu rjeavao u prvom stepenu ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okon&an %I2+N2AN2+ I PONI3TAVAN2+ R2+3+N2A ima za cilj e(ikasnije i ekonomi&nije ostvarivanje prava i obaveza stranaka u upravnom postupku Da bi organ primjenio ovo pravno sredstvo moraju biti ispunjeni uslovi: 1. Da se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor !. Da je upravni spor blagovremeno pokrenut 3. Da upravni spor nije okon&an ). Da se uvaavaju svi za tjevi slube *. Da se ovim sredstvom ne dira u pravo stranaka ili tre0i lica 0A=T2+V 0A 0A3TITU 0AKONITOSTI podnosi tuilac ako smatra da je upravnim aktom povrije"en zakon kumulativni uslovi za pokretanje ovog za tjeva su: 1. ako je upravni akt pravosnaan !. ako se protiv akta ne moe povesti upravni spor 3. ako sudska zatita nije obezbje"ena van upravnog spora PONI3TAVAN2+ I UKI1AN2+ R2+3+N2A se sprovodi ako postoje sljede0i razlozi za ponitavanje: 1. ;ko je rjeenje donio stvarno nenadleni organ !. ;ko o istoj stvari je donijeto pravosnano rjeenje kojim je upravna stvar druga&ije rjeena 3. ;ko je rjeenje donio organ bez saglasnosti sa drugim organom5a to je bilo neop odno ). ;ko je rjeenje donio mjesno nenadleni organ

*. ;ko je rjeenje donijeto pod pritiskom iznude5 prinude i dr O()A3AVAN2+ R2+3+N2A NI3TAVI% vri organ kada je dolo do teki povreda i to: 1. ;ko je rjeenje u postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti !. ;ko bi rjeenje svojim izvrenjem moglo prouzrokovati krivi&no djelo 3. ;ko izvrenje rjeenja uop0e nije mogu0e ). ;ko je rjeenje donio organ bez pret odnog za tjeva stranke5 a na koje stranka naknadno ne pristane izri&ito ili pre0utno *. ;ko rjeenje sadri nepravilnost koja je po zakonskoj odredbi predvi"ena kao razlog nitavosti Do oglaavanja rjeenja nitavim moe do0i po slubenoj dunosti i na prijedlog stranke ili javnog tuioca I0VR3+N2+ je posljednja (aza u upravnom postupku >zvrava se upravni akt donesen radi ostvarivanja prava ili interesa stranke ili radi izvravanja nji ovi obaveza 'ije izvriv samo upravni akt nego i akt o poravnanju >zvrenje upravni akata sprovodi se ustvari radi ostvarivanja nov&ani potraivanja ili nenov&ani obaveza Sudsko i vr/enje je izvrenje radi ispunjenja nov&ani obaveza5 i po pravilu sudskog izvrnog postupka Administrativno i vr/enje je izvrenje radi ispunjenja nenov&ani obaveza i sprovode ga organi uprave po pravilu Z$%a >zvrenje se izvodi protiv onog lica koje je prema upravnom aktu duno da izvri odre"enu obavezu 9izvrenik:5 a sprovodi se ili po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke 9trailac izvrenja:

@bligatorno obustavljanje izvrenja vri se u slu&ajevima: 1. ;ko je obaveza ve0 izvrena !. ;ko izvrenje nije bilo doputeno 3. ;ko je izvrenje sprovedeno prema licu koje nije bilo u obavezi ). ;ko trailac izvrenja odustane od za tjeva *. ;ko je izvrni uslov ukinut ili poniten ;dministrativno izvrenje sprovodi se putem prinude ili preko drugi lica >zvrenje putem prinude sprovodi se: a. ;ko je izvrenik duan da neto dopusti ili da trpi5 a postupa protivno tome b. ;ko je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju umjesto njega ne moe izvriti drugo lice 2redstva prinudnog izvrenja su nov&ana kazna i neposredna prinuda >zvrenje preko drugi lica sprovodi se kad se izvrenikova obaveza sastoji u izvravanju neke radnje koju moe izvriti i drugo lice5 a izvrenik je nije izvrio =adi obezbje"enja izvrenja moe se zaklju&kom dozvoliti izvrenje rjeenja i prije nego to ono postane izvrno

You might also like