MIROVNI PREGOVORI U VERAILLESU

Mirovna konferencija u Parizu poela je 18.01.1919. sredinja linost konferencije je am. predsjednik Woodrow Wilson za stolom po jednica stoje! "#$ %Wilson&' () %*lo+de (eor,e&' %.lemencau&' /apan' 0t %1iktor 2manuel 3 4rlando& na konferenciji je sudjelovalo 56 dr7ava sa svi8 kontinenata' ali ez "ovjetske 9usije

9ad konferencije! - Plenarne sjednice su odr7ane samo na poetku i kraju konferencije - Vijee desetorice %sastavljeno od po dva predstvanika sila po jednica& je donosilo stvarne odluke - Vijee etvorice 3 predsjednici vlada "#$ %Wilson&' () %*lo+de (eor,e&' %.lemenceau& i 0t %4rlando& : nakon povlaenja /apana' nakon to se udovoljilo nje,ovim za8tjevima - Odbori i povjerljivi ra !ovori Osnovno naelo "on#erencije$ pojam narodnosti koji ukljuuje pravo na samoopredjeljenje 3 javili se rojni pro lemi oko utvr;ivanja ,ranica' te je rjeenje prona;eno u pravima manjina: novonastale dr7ave su se morale o vezati da <e pripadnicima dru,i8 naroda u okviru svoji8 ,ranica osi,urati opstanak ez provo;enja politike odnaro;ivanja odnosno inte,racije izme;u dr7ava #ntante nije konferencije ilo zajedniko, stava u po,ledu rada

-rancuska! 1. 8o<e osi,urati prevlast u 2vropi i to vie osla iti =jemaku kako je nikada vie ne i mo,la u,roziti' te sto,a inzistira da njemaka ,ranica ude na 9ajni i da se =jemakoj nametnu to te7e ratne reparacije i da se o novi jaka antinjemaka i antisovjetska Poljska %tu o ranu kasnije proiruju na dru,e zemlje u tzv. sanitarni kordon > evropski sitem si,urnosti& 5. 8o<e vojnu intervenciju #ntante protiv "ovjetske 9usije da i se sprijeilo irenje socijalizma u 2vropu 2n,leska! 1. 8o<e unitenje njemako, kolonijalno, imperija 5. osi,uranje svo, ,ospodstva na moru ?. ne<e pretjerano osla iti =jemaku' jer mora dr7ati ravnote7u s -rancuskom i 9usijom "#$! 1. osnivanje $rutva %*i,e& naroda 3 kao oru;a za ouvanje mira' iz,la;ivanje suprotni8 interesa... 5. ostvarenje 1@.toaka $9ABC14 =#94$# - prve sjednice konferencije su ile posve<ene izradi pravila me;unarodne or,anizacije koja se imala rinuti o udu<em miru i zajednikom 7ivotu naroda u kojem i se sva pitanja rjeavala mirnim putem - francuska je smatrala da je potre no osnovati i zajednike vojne sna,e sa zajednikim zapovjednitvo' ali () to smatra nepri8vatljivim oje<i se da te sna,e ne udu instrument francuske 8e,emonije na kontinentu - ,ospodarsko:financijske i moralne sankcije su jedino sredstvo kojim se ostvaruje jamstvo mira i si,urnosti - %r&'tvo ili Li!a naroda osnovana je u travnju 1919. kao or,anizacija svi8 suvereni8 dr7ava koje i ravnopravno i demokratski odluivale o svim pitanjima me;uso ni8 odnosa i o razvoju cijelo,a ovjeanstva %prestanak tajne politike& - tijela $rutva su! () Generalna s"&p'tina %u kojoj je svaka zemlja imala jedan ,las 3 sastaje se prema potre i& *) Vijee %@ do D stalni8 predstavnika velesila' a kasnije i 10 predstavnika manji8 dr7ava irani8 na tri ,odine 3 stalno rade& +) Stalni se"retarijat ,) Me-&narodni s&d .) Me-&narodni &red a rad /zatitno:pravno i 8umanitarno o ilje7je& 0) Mandatni site1 /Mandatna "o1isija2 3 dr7ave su preuzimale ulo,e

mandatara %svake ,odine podnose starateljski izvjetaj& u ime $rutva naroda u tri stupnja! () iroka autonomija 3 -rancuskoj za "iriju i *i anon i 2n,leskoj za 0rak' Palestinu i Cransjordaniju *) ni7i stupanj 3 za afrike kolonije npr. /u,oistona #frika

M0941=0 A(41490 #=C#=C2! () s Nje1a"o1 & Versailles& *4)50)(6(6) - jedini krivac za rat prema lanu 5?1.mirovno, u,ovora - ne smije imati ve<u vojsku %samo 100 000 profesionalni8 vojnika& niti uvesti op<u vojnu o vezu' niti imati vojne kole niti ratnu industriju - mora predati #ntanti ve<inu teko, naoru7anja i unititi ve<inu puaka %ratne rodove je na zapovjed admirala 9eutera potopila sama posada& - za ranjeno joj je imati ratnu mornaricu i ,raditi podmornice - 9ajnska o last u zoni irokoj E0km je okupirana od #ntante %-rancuska& odnosno za 1E ,odina i se ta vojska tre ala potpuno povu<i' ali u tri faze! prvo sjeverna tre<ina s ,radom Folnom za E ,odina' onda sredinja s Fo lenzom i onda ju7na tre<ina s Mainzom 3 trokove okupacije snosi =jemaka - za ranjeno joj je udru7iti se s #ustrijom odnosno lankom 80. =jemaka mora potovati austrijsku nezavisnost kao i nezavisnost Poljske i Ge8oslovake - (ospodarski aspekti! o,romna ratna odteta %u novcu i materijalno& koju mora isplatiti saveznikim zemljama' a koju <e utvrditi pose na saveznika komisija' a pla<anje reparacija <e poeti od 1.0E.1951. - teritorijalni ,u ici! - oduzeta joj je #lsace i *orraine u korist -rancuske %od 1861. pripale =j.' sada vra<ene -rancuskoj& - pokrajine 2upen i Malmed+ do ila je )el,ija %naseljeni 1aloncima& - sjeverni "c8leswi, ide $anskoj %nakon provedeno, ple iscita& - "aarska o last %u,ljen& ide na 1E ,odina -rancuskoj do predvi;eno, ple iscita %19?E. ple iscitom vra<eno =jemakoj& - Hluin ide Ge8oslovakoj - Poljskoj! zapadna Pruska' Poznan %irok koridor od oko 100km uz 1islu koji odjeljuje istonu Prusku od =jemake&' altiko primorje Pomeranija s lukom (dinjom %ve<insko poljsko stanovnitvo' ali loa luka& i (ornja Bleska %Poljaci je 8tjeli cijelu' jer su tu rudokopi 3 odlueno ple iscitom da 5I? ide =jemakoj' a 1I? Poljskoj& 3 poslije 00 svj.rata cijela (ornja Bleska je pripala Poljskoj - (danjsk je slo odni ,rad pod upravom $rutva naroda i u carinskom savezu s Poljskom odnosno pod poljskim vr8ovnitvom %ve<insko njemako stanovnitvo' ali luka je olja od (dinje te je 8o<e Poljaci& - *ajped ili Memel %,rad na kajnjem ju,oistoku Pruske' na desnoj o ali rijeke =jemen : va7na luka na )altiku& stavljen pod upravu *i,e naroda' no 195?. *itvanci or,anizirali vojni udar i pripojili ,rad *itvi %to je tre ala iti kompenzacija za 1ilnus koji je otiao Poljskoj& - u istonoj Pruskoj je ple iscitom u srpnju 1950. odlueno da ,radovi Marienwerder i #llenstein idu =jemakoj - istona Pruska je ostala =jemakoj 5. s rep&bli"o1 A&strijo1 %njemaki dio i nasljednica #:A Monar8ije& & Saint7 Ger1ain&7en7La8e ()56)(6(6) - potpisnik je vo;a socijaldemokratsko:kr<anske koalicijske vlade Farl 9enner - Ge8oslovaka ,ranica! na raun #:A nastaje Ge8oslovaka repu lika %iako su njemaka ,ovorna podruja 8tjela ostati u #ustriji& - Poljska! je do ila (aliciju i dio Cjeina

$onja Bleska ili austrijska krunska zemlja s Ceinom i o,atim rudnicama kameno, u,ljena u kojoj ve<inu ine Poljaci %EEJ&' pa Gesi %56J& i =jemci %1@J& 3 je sporno podruje izme;u Ge8oslovake i Poljske 3 najve<i dio je do ila GH"' a ,rad Cjein je podijeljen po pola izme;u G i P 0talija ,ranica! je do ila ju7ni Cirol do alpsko, prijevoja )rennera' (oricu i slovensko primorje s Crstom %/ulijska krajina ili 1enezia: (iulia&' 0stru' dio Foruke %1950. je odr7an ple iscit kojim je Foruka pripala #ustriji prema odluci stanovnitva& i Franjske' ,rad Kadar' otoke .res' *oinj i *astovo Fraljevina "H" ,ranica! je do ila djeli< Foruke' slovensku Btajersku' Franjsku i $almaciju' a od A,arske polovine "lavoniju' Hrvatsku' 1ojvodinu' te )0H Ma;arska! kompromisom je rjeeno podruje (radi<a ili )ur,enlanda! prema tom sporazumu prete7no =jemcima naseljena zapadna A,arska %,ranica je *ajta' a Bopron je na istonoj o ali *ajte& tre ala je iti prikljuena #ustriji' no tek nakon u,ovora s Ma;arskom u Crianonu 3 u me;uvremenu je u "opronu 3 ,lavnom ,radu (radi<a odr7ano ,lasanje naroda koje se izjasnilo za prikljuenje Ma;arskoj 3 te je odlueno da Bopron s okolicom ide Ma;arskoj' a ostatak (radi<a ide #ustriji %1951. ,a zauzela& te do iva novi ,lavni ,rad 2isenstadt ili Lelezno

+) s Ma-ars"o1 je s"lopljen 1irovni &!ovor 5,)50)(6*5) & 9rianon& - Ge8oslovaka! na raun Ma;arske do ila "lovaku i potkarpatsku 9usija - 9umunjska! do ila Cransilvaniju - #ustrija! do ila (radi<e ez "oprona - Fraljevina "H"! do ila Me;imurje' Prekomurje i dio )aranje ,) s :&!ars"o1 & Ne&ill87s&r7Seine *;)(()(6() - u korist (rke iz,u ila dio Crakije i izlaz na 2,ejsko more - u korist 9umunjske je iz,u ila ju7nu $o rud7u - u korist /u,oslavije iz,u ila "trumicu' )osilj,rad i .ari rod .) s 9&rs"o1 & Sevres& (5)54)(6*5) - turska dr7ava svedena na turski etniki teritorij 3 na #nadoliju i .ari,rad s malim zale;em %jedini dio u 2vropi& - na raun Curske (rka je do ila na E ,odina upravu nad "mirnom %nakon to,a ple iscit i tre ao i<i& i /K Malom #zijom' te nad e,ejskim ar8ipela,om - $odekanez je ostao 0taliji - Curska je morala priznati samostalnost #rmenije' a Furdistan je do io autonomiju' a kasnije je tre ao do iti nezavisnost - 2n,leska preuzima mandat nad Mezopotamijom %0rakom& i Palestinom i ima utjecaj nad ve<im dijelom arapsko, poluotoka - -rancuska do iva protektorat nad "irijom i *i anonom - turska armija se o,raniava na E0 000 ljudi' Curska mora platiti reparacije - svi plovni putevi' luke' morski tjesnaci ) i $ i 7eljeznice podlije7u me;unarodnoj kontroli nad kojima saveznici provode financijsku i vojnu kontrolu - tursko carstvo priznaje ritanski protektorat CA9"F# na poetku 0 svjetsko, rata iza rala je neutralnost' ali zapravo je to do,ovor s =jemakom! prvo pripremiti vojsku' a onda krenuti u ostvarenje ciljeva! oslo oditi francuske i ritanske ,ospodarske prevlasti vratiti dio iz,u ljeni8 podruja u prvom alkanskom ratu neutralizirati ruske pretenzije na morske tjesnace i osvojiti carskoruska podruja nastanjena turkijskim narodima na Favkazu' Frimu i Curkestanu za8tjev je 7elja ministra o rane 2nver pae koji 8o<e pomaknuti ,ranicu Cursko, carstva preko 0rana do 0ndije - ta8vi za8jevi su zadirali u ruske i ritanske ciljeve -

1. 5. ?. @.

1. 5. ?. @.

prekid neutralnosti se do,odio kada su dva njemaka ratna roda pro,onjena od ritansko:francuske flote 191@. u "redozemlju potra7ila sklonite u osmanskim vodama > povreda neutralnosti Curske' tim vie to su tako tjesnaci zatvoreni za rodove #ntante - osmanska vlada preimenuje te rodove u "elim Mavuz i Midilli i u rujnu 191@. zapoinje napade na ruske crnomorske luke' ime je prekrila neutralnost i sile #ntante joj o javljuju rat to je io povod () da anektira .ipar' koji je dotada io pod ritanskom upravom' dok je 2,ipat formalno istupio iz 4smansko, carstva i pro,laen je ritanskim protektoratom - nepovoljan strateki polo7aj Curske' jer ratuje na vie ojita! kavkasko ojite protiv 9usije u 0raku i na "uezu protiv )ritanaca u $ardanelima protiv ritansko:francuske flote na (alipolju protiv ritansko, ekspediciono, korpusa -

Planovi o dio i 4smansko, carstva 1. u o7ujku 191E. ritanska i francuska vlada su se slo7ile da poslije rata 9usije do ije .ari,rad i tjesnace )ospor i $ardanele 5. *ondonski u,ovor travanj 191E. njime je predvi;eno za! - 0taliju! etniki tursko podruje oko zaljeva #ntal+a u Maloj #ziji s "mirnom - (rku! skupina otoka $odekanez %ukljuuje 15 mali8 i 9odos& ?. "+kes:Picot %"ajks:Piko& sporazum iz svi nja 191D. - 1elikoj )ritaniji! Mezopotamija %0rak sa )a,dadom ez Mosula ,rada u sjevernom 0raku na desnoj o ali Ci,risa&' dio Palestine %1916. )alfourova deklaracija kojom ministar vanjski8 poslova pie vo;i ritanski8 Lidova kojim se potie naseljavanje Lidova i o e<ava im udu<u dr7avu&' Cransjordanija - -rancuskoj! Mosul' "irija' *i anon' dio Furdistana s tzv. Malom #rmenijom - 9usiji! tjesnaci i .ari,rad prije ne,o je sklopljen mirovni u,ovor s #ntantom u Curskoj je dolo do sloma tursko, re7ima Me8meda 10 koje, optu7uju za vojniki slom Curske prema "+kes:Picotovom sporazumu saveznici su zauzeli sve va7ne toke' a vr8unac po jede je prolazak savezniki8 rodova kroz tjesnace podruje vlasti sultana se svelo samo na .ari,rad jer je u ostalom podruju nastao vakuum vlasti z o, sloma sredinje vlasti u suprotnosti s s+kes:picotovim sporazumom (rci su zauzeli "mirnu ve<inom nastanjenu (rcima' koja je trea ala pripasti 0taliji 3 u rzo dolazi do ,rko:talijansko, sporazuma prema kojem je (rcima dana "mirna' a (rci su zauzvrat priznali talijansko zaposjedanje #l anije 1916I18. na poticaj )ritanije #rmenija pro,laava nezavisnost tijekom 1919. ustrojava se nacionalistiki pokret pod vodstvom Mustafa Femal:pae sa sjeditem u #nkari on je osnovao =arodnu armiju otpora i 11.09. je o javio =acionalni pakt! osnovni pro,ram kemalizma kojim on tra7i od #ntante pravo na samoodre;enje Curaka kao i ostali8 naroda 4smanlijsko, carstva 3 no saveznici su prislili sultana Me8meda 10 da potpie mirovni u,ovor u "evresu 10.8.1950.

"lom u,ovora u "evresu i stvaranje Curske repu like - nakon sveop<e, nereda i pose ice nakon ,rki8 upada u #nadolju sultan Me8med 10 je postavio asnika Mustafa Femal:pau za ,eneralno8 isnpektora vojske koji i tre ao u,uiti sve nacionalistike nerede koji iz ijaju - Mustafa Femal:paa ini upravo suprotno! stavlja se na elo nacionalistiko, pokreta koji je pro,lasio i protuvladu - 1919. sultanova vlada i nacionalsitika protuvlada sklapaju kompromis i nacionalisti na iz orima do ili 5I? 3 sjedite parlamenta se premjeta u #nkaru' koji u travnju 1950. pro,laava Mustafa Femal:pau za predsjednika 9epu like Curske i raskida veze s sultanatom - sultan ima podrku )ritanaca i vjerski autoritet 8alifa kako po,lavara muslimana te zapoinje sveti rat protiv nacionalista %na kraju rata 1955. sultan se odrekao prijestolja&

- po jedu u ratu s sultanom nacionalistima je osi,uralo! 1. osi,uranje zale;a sklapanjem mirovno, u,ovora sa sovjetima u o7ujku 1951. koji prerasta u u,ovor o prijateljstvu 5. povlaenje Calijana iz #ntol+je i -rancuza iz Filikije tijekom 1951. ?. time su (rci izolorani u svojim am icijama 3 te i8 Curci pora7avaju u ici kod "mirne 1955. > kraj rata Mirovni u,ovor u *aussani 5@.6.195?. je revizija mirovno, u,ovora u "evresu! 1. priznata nezavisnost Curskoj i suverenost nad #natolijom' do iva natra, tursku #rmeniju i turski Furdistan 5. odrie se svi8 neturski8 podruja ?. natra, do iva dio e,ejski8 otoka %dva otoka na ulazu u $ardanele& i istonu Crakiju do rijeke Marice s /edrenama 3 $odekanez ostao talijanski @. morski tjesnaci i utvrde oko nji8 su vra<ene pod tursku kontrolu i ukinute su kapitulacije E. izvrena je masovna izmjena stanovnitva 59.11. Curska je pro,laena repu likom s ,lavnim ,radom #nkarom i Mustafa Femal #taturk postaje prvi predsjednik Curske zatvoreni su erijatski sudovi' medrese

9AMA=/"F# =#F4= 129"#/#! - do ila ju7nu $o rud7u od )u,arske' od 9usije )esara iju' od Mad7arske Cransilvaniju' )ukovinu i istoni )anat %koji je do 1918. u sastavu Ma;arske i naseljen je prete7no Ma;arima' "r ima' 9umunjima i =jemcima& "por oko )anata - svoje stupanje u prvi svjetski rat na strani #ntante 9umunjska je uvjetovala do ivanjem cijelo, )anata do rijeke Cise' to joj je tajnim u,ovorm s #ntantom u )ukuretu 191D. i o e<ano - no 9umunjska je tokom rata pora7ena od )u,arske i =jemake' te je ila prisiljena sklopiti separatni mir u )ukuretu s .entralnim silama 6.E.1918. kojim je cijela $o rud7a preputena )u,arskoj - po kraju rata 9umunjska je od acila )ukuretanski mir i tra7ila izvrenje )ukuretansko, u,ovora - tome se protivi Fraljevina "H" pozivaju<i se ! 1. na sklapanje separatno, mira i samim tim odricanja prijanje, tajno, u,ovora 3 taj stav podupiru #merikanci koji su proitv svi8 tajni8 u,ovora 5. srpska vojska je zauzela u ofenzivama na sovjetsku Ma;arsku cijelu )aranju' )aku i zapadni i srednji )anat ukljuuju<i ,rad Cemivar 3 te na crti raz,ranienja dolazi do suko a srpsko:rumunjski8 - na kraju je odlueno da se )anat podijeli! - istoni dio s ,radom Cemivarom ide 9umunjskoj - zapadni dio s ,radovima Fikinda' )ela .rkva i 1rac ide Fraljevini "H" "por oko )esara ije - povijesna re,ija izme;u rijeke $njestar i Prut' u<a $unava u .rno more i crnomorske o ale - )esara ijska metropolija je u sastavu rumunjske pravoslavne crkve - )esara ija je nakon )erlinsko, kon,resa prikljuena 9usiji u ijem je sastavu do 1916. kada je )esara ija pro,laena =ezavisnom moldavskom repu likom i pripojena 9umunjskoj 3 """9 to nije priznao te je na istonoj o ali $njestra uspostavio #utonomnu moldavsku sovjetsku repu liku u sastavu Akrajine odakle i se pokualo oljevizirati cijelu )esara iju - 19@0. na temelju tajno, sporazuma Molotov:9i entrop 3 )esara ija i )ukovina su dodijeljene """9:u to je 9umunjska morala dopustiti - no sudjeluju<i u napadu na """9 na Hitlerovoj strani' 9umunjska je do ila natra, )esara iju i )ukovinu - nakon njemako, sloma 19@@. """9 vra<a )esara iju' ali ju7nu )esara iju pripaja Akrajina' a ostatak )esara ije i podruje istono od $njestra postaje dio Moldovske sovjetske repu like ime je Akrajina ostala ez izlaska na .rno more > danas spor izme;u 9umunjske i Akrajine "por oko )ukovine - do 1918. austrijska pokrajina' a zatim dio 9umunjske - 19@0. pripala """9 - 19@6. sjeverni dio pripao """9' a ju7ni 9umunjskoj >spor

(rka! nakon poraza u ratu od 1919. do 195?. koji je vodila s Curskom' mora vratiti Curskoj istonu Crakiju i "mirnu otkud se mora u (rku preseliti 1'Emil (rka %masovna razmjena stanovnitva&

=ove dr7ave! 1. -inska 5. 2stonija ?. *etonija @. *itva E. Poljska 3 rekonstriirana D. Ge8oslovaka 3 o u8va<a ive 8a s urke krunske zemlje 3 Geku' Moravsku' Blesku i od Ma;arske do ivenu "lovaku i potkarpatsku Akrajinu 6. Fraljevina "H"