You are on page 1of 212

TESTIRANJE I MJERENJE

SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU

PRIREDILI: Prof.dr. Ivica Radovanovi Doc.dr. Ifet Mahmutovi

SADRAJ

UVOD ..................................................................................................................................3 ANKETNI UPITNIK...........................................................................................................6 UPITNIK ZA INTERVJU ...................................................................................................8 EK-LISTA .......................................................................................................................11 EVIDENTNA LISTA ........................................................................................................15 TESTOVI ...........................................................................................................................16 Opte karakteristike i funkcija testa ...................................................................................16 Delovi testa i vrste testova .................................................................................................18 Merne karakteristike testova ..............................................................................................32 POSTUPCI I INSTRUMENTI PROSUIVANJA I PROCENJIVANJA ........................36 LOGIKE OSNOVE METODA ZA ANALIZU PODATAKA IZ ISTRAIVANJA U SPORTU ............................................................................................................................40 OSNOVNE PROCEDURE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA ..................................... 40 MERENJE I MERNE SKALE ..........................................................................................40 UZORCI ENTITETA ........................................................................................................42 INICIJALNI PODACI ZA ANALIZE ..............................................................................43 ODREIVANJE METRIJSKIH KARAKTERISTIKA MOTORIKIH MERNIH INSTRUMENATA ............................................................................................................45 METRIJSKE KARAKTERISTIKE MOTORIKIH MERNIH INSTRUMENATA.......47 MJERENJE BAZINIH MOTORIKIH DIMENZIJA SPORTAA..............................55 REZULTATI ISTRAIVANJA KAO OSNOVA ZA IZBOR I KONSTRUKCIJU MJERNIH INSTRUMENATA..........................................................................................56 IRA BATERIJA MOTORIKIH MJERNIH INSTRUMENATA .................................73 METRIJSKE KARAKTERISTIKE MJERNIH INSTRUMENATA..............................151 PLANIRANJE I ORGANIZACIJA MJERENJA MOTORIKIH SPOSOBNOSTI .....196

UVOD
Poetkom XX veka su u pedagoke i istraivake svrhe poeli da se upotrebljavaju testovi inteligencije, itanja, sposobnosti izraavanja, gramatike skale, skale za interpunkciju i slino. U periodu izmeu 1920. i 1930. godine prouavani su i usavravani testovi inteligencije i postignua, meu kojima su najpoznatiji Otisov test postignua i inteligencije i Stanford-testovi. Smatra se da je 1930. godine bilo oko hiljadu badarenih testova koji su se koristili u kolama i drugim institucijama. Od 1930. do 1940. godine su se dalje razvijali testovi inteligencije i postignua, pojavili su se i testovi linosti u uem smislu (Rorahov test i druge projektivne tehnike), inventarni upitnici i inventari interesovanja, skaleri stavova, sociometrijske tehnike, anegdotske beleke itd. Time su se, pored merenja znanja i umenosti, eleli utvrivati kvalitativni aspekti razvoja linosti i ostvarivanja ciljeva nastavnog programa. Od 1940. godine pa do danas, nauno-istraivaki rad u pedagogiji se, uz propratne krize i tekoe razvijao, kako sa obzirom na metode i postupke koji su primenjivani, tako s obzirom na bogatstvo primenjivanih instrumenata. 1 U naem vremenu izraeni su dosta opseni projekti pedagokog istraivanja koji u sebi sadre znaajne novine. Karakteristino je za nove istraivake projekte da se sve vie daju neformalni testovi ili testovi koje sastavlja nastavnik, te vebe za testiranje kao dodatak formalnim ili standardizovanim testovima. Izvesna ispitivanja pokazuju da se prosean nastavnik koristi pomou pet ili est samostalno sastavljenih testova na svaki standardizovani test. 2 Neformalni testovi se posebno cene u praenju i procenjivanju rada uenika na asu, u tzv. petominutnim ispitivanjima i u povremenim testiranjima manjih ili veih obraenih nastavnih celina, ijim testiranjem nastavnik hoe ostvariti uvid u to kako su i koliko uenici usvojili realizovano gradivo i u kome pravcu bi trebalo organizovati dalji vaspitno-obrazovni rad. U tome su nezamenjivi standardizovani testovi, 3 kao to imaju svoju funkciju oni koje priprema sam nastavnik. Ipak, ima autora koji smatraju da su standardizovani testovi ponekad neadekvatni za ispitivanje rezultata rada nastavnika. Standardizovani test je ponekad neadekvatan instrument u pedagokim istraivanjima zato to uvek ne meri nastavnikove ostvarene zadatke u nastavi. Testovi koje sastavlja nastavnik, bilo da su oni objektivni ili subjektivni po svojoj naravi, mogu biti tako konstruisani da mere ove zadatke.4 Lindgren kae ...objektivni testovi vam ne kau kako pojedinac misli, zato to oni mogu meriti izolovane delove znanja, informacije (kojima uenik raspolae, P. M.) i mogu tako osvetliti ostvarenje glavnih zadataka nastavnog programa. 5 Istraivanja (Presi, Robinson, Horoks) su pokazala da su za utvrivanje efikasnosti rada nastavnika i uenika pouzdaniji testovi koje sastavlja sam nastavnik i koji su komponovani tako da se na postavljena pitanja daju kratki odgovori, od tzv. esej-testova. Drugi (Lindgren, Klak) misle da su vredniji esej-testovi, zato to pokazuju kako ak reava probleme i razvija svoje logiko miljenje. Postoji veliki broj autora (Dekson, Kvaev, 6 Goven) koji posebno istiu znaaj testova kojima se ispituje razvoj kreativnog miljenja u procesu nastavnog rada. Meutim, svi se slau s tim da ne postoji nijedna vrsta testova koja bi udovoljila bar osnovnim zahtevima modernog naunog-istraivakog rada. Zato se trai da se u pedagokom istraivanju koriste razliiti postupci i instrumenti. Stoga se danas vie govori o baterijama instrumenata, a ne o jednom instrumentu ili o dva ili tri instrumenta. Rajston, Dastman i Robins u svojoj knjizi Vrednovanje u savremenom obrazovanju navode ove glavne istraivako-tehnike postupke: testove sa kratkim odgovorima, pismene i usmene ispite, posmatranje i anegdotske beleke, upitnike, inventare i intervjue, ek-liste i skalere, line izvetaje i
1 2

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd Ibidem, str. 14 3 Cronbach, L. J. (1960), Essentials of Psychological Testing, New York, str. 17-20 4 Prissey, S. L., Robinson, F. P., Horrocks, J. E. (1959), Psychology in Education, New York, str. 445 5 Lindgren, H. C. (1960), Educational Psychology in the Classroom, str. 430 6 Kvaev, R. (1975), Podsticanje i sputavanje stvaralakog ponaanja linosti, Sarajevo, str. 210-247

projektivne tehnike, sociometrijske metode i postupke, analize sluaja i kumulativni dosije. 7 Ovde su obraeni tehniki postupci, analizirani instrumenti i tehnike koje je mogue koristiti u istraivanju razvoja vaspitanika i stepena ostvarivanja ciljeva vaspitanja. Lindgren navodi tri vrste testova u pedagokom istraivanju, i istie neke njihove rezultate: pitanja za usmene ispite pokazala su slabosti, koje se sastoje u tome to je na taj nain podstican formalizam i verbalizam uenika, to su favorizovane sposobnosti pamenja i reprodukovanja, a zbog ega su zapostavljeni uenici koji nisu imali ove sposobnosti, bez obzira na to to su mogli imati druge, takoe znaajne za razvoj linosti. Esej-testovi su, pored dobrih strana, imali svoje slabosti. Ovde je teko izgraditi jedinstvene kriterijume za utvrivanje onoga to je uenik dao u testu. Tako, na primer, deavalo se da je jednog istog uenika jedan nastavnik ocenio esej-test odlinom ocenom, a u drugom semestru, drugi nastavnik (ponovljeni esej-test) ocenom dobar. Ovo pokazuje da postoje velike razlike u kriterijumima koji se javljaju kod razliitih nastavnika. To je razlog da se radi na izgraivanju empirijskih kriterijuma za vrednovanje esej-testa. U treu vrstu spadaju testovi. Testovi mogu da mere, pod uslovom da su standardizovani, odreene aspekte ljudskog razvoja, stepen informisanosti i praktine sposobnosti, ali ne mogu da utvrde sve ono to je znaajno za praenje procesa i ishoda celokupne vaspitno-obrazovne delatnosti. 8 Prodanovi i Nikovi navode postupke i instrumente objektivnog pedagokog istraivanja: test znanja i izvrenja, nizovi zadataka objektivnog tipa i petminutna ispitivanja, skala i sociometrijski test. Naravno, oni navode i subjektivne istraivake metode i pokazuju na mogunost povezivanja i usmeravanja objektivnog i subjektivnog u istraivanju pedagokih pojava. Posebno obrauju testove prema didaktikoj nameni (inventarni, dijagnostiki, analitiki i revizioni). 9 Nauno-istraivaki rad u pedagogiji, posebno utvrivanje nivoa efikasnosti i efekata rada kole, nastavnika i uenika, pretpostavlja stalno praenje, merenje i vrednovanje ostvarenosti onoga to je nastavnim planom i programom predvieno. Stoga, bez instrumenata i tehnika praenja, merenja i vrednovanja nema potpunijeg i svestranijeg pedagokog istraivanja. a) Instrumenti i tehnike praenja su: evidentne liste, anketni upitinici, intervjui, ek-liste, skaleri, anegdotske beleke, kumulativni dosijei i testovi specijalno namenjeni merenju postignua i razvoja nekih sposobnosti na krai rok i drugi. Posebnu vrednost imaju testovi koje sastavlja nastavnik ili kolski pedagog. Cilj tih testova je da prate postignua pojedinih uenika u kraim i duim vremenskim periodima. Na primer, u koli Braa Ribar u Beogradu verifikovan je upitnik izvetaj u koji se upisuju sve aktivnosti koje obavlja nastavnik, odnosno kola, i kojim se prati proces realizovanja osnovnih zadataka kole i nastavnika a koji su predvieni programom rada kole. Kao instrumenti praenja mogu se pojaviti i drugi, ako se oni preteno koriste u svrhu praenja rada kole, nastavnika i uenika; ako im je namena da se utvruje, usmerava i prati proces rada. Instrumenti praenja mogu se klasifikovati i prema tome da li se njima preteno prati realizacija programskih zadataka rada kole, rad nastavnika, rad i uspeh uenika. Puteve i naine korienja instrumenata u svrhu prikupljanja podataka i reavanja problema nazivamo tehnikom. Znaajna pedagoka funkcija instrumenata praenja je u tome to se njima daje osnova za osmiljavanje celokupnog pedagokog procesa, to se mogu pratiti dublje promene u realizaciji ciljeva i zadataka vaspitanja, to se moe konstatno pratiti rad i razvoj uenika, a, zahvaljujui rezultatima praenja, moe se ostvariti kontrola i upravljanje procesom vaspitno-obrazovnog rada. Tako, na primer, ne bi se moglo desiti da uenik, pod uslovima stalnog praenja rada i razvoja u duem vremenskom periodu, zapostavi svoj rad, oda se besposlienju i dobije vei broj slabih ocena. Takoe bi sistematsko praenje razvoja uenika pomoglo tome da se osujete inioci koji dovode do maloletnike delinkvencije. Praenje bi doprinelo da se uredno i na vreme realizuju programom predviene aktivnosti i da se preduzimaju mere u sluajevima kad neto koi

7 8

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 68-186 Lindgren, H. C.(1960), Educational Psychology in the Classroom, str. 435-463 9 Prodanovi, T., Nikovi, R. (1974), Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 199-208

ostvarivanje programom predvienih aktivnosti. Zato se s pravom kae da je praenje rada kole jedna od bitnih pretpostavki unapreivanja njenog rada. b) Instrumenti i tehnike merenja su svi oni instrumenti i tehnike merenja koji imaju odgovarajue merne karakteristike i kojima se utvruje brojana vrednost neke pedagoke veliine, poto je ona uporeivana sa odgovarajuom skalom ili utvrenim standardom. Sam proces primene instrumenata i dobijanja brojane vrednosti je tehnika merenja. Zato, ire shvaeni merni instrumenti mogu biti svi oni koje smo pripremili tako da se njima mogu meriti odgovarajue pedagoke pojave. Kao instrumenti merenja najee se spominju: upitnici, testovi, skale procene, inventari linosti, sociometrijski testovi itd. Merenje se moe vriti u svim fazama vaspitnoobrazovnog rada: pripremnoj, fazi realizacije i u zavrnoj verifikativnoj fazi. Tako, na primer, ako na poetku kolske godine ili na poetku kolovanja elimo da utvrdimo prethodno znanje uenika ili kolinik njihove inteligencije, izvriemo testiranje i doi, koliko je to mogue, s obzirom na poznate ogranienosti testova, do stepena informisanosti iz odgovarajuih podruja ili do kolinika inteligencije uenika. U procesu realizacije, instrumentima merenja se utvruje kako tee realizacija programskih zadataka kole u odreenim vremenskim razdobljima, koliina usvojenih znanja u datom trenutku, stavovi o znaajnim aspektima nastave, meusobni odnosi meu lanovima jednog razreda i slino. U fazi verifikacije, instrumentima merenja se utvruje koliko su ostvareni programski zadaci, kvantitet i kvalitet steenog znanja, stepen razvoja linosti, stepen razvijenosti vetina, sposobnosti, navika itd. Ovde merenje slui utvrivanju stepena i profila razvoja vaspitanika u odreenom vremenu. Zato instrumenti merenja imaju svoje mesto u pedagokom radu. Njihovom adekvatnom primenom moe se realnije koncipirati vaspitno-obrazovni proces, kontrolisati i usmeravati njegovi tokovi i ishodi, a to je jedna od bitnih pretpostavki njegovog dubljeg sagledavanja, konstruktivnijeg usmeravanja i breg unapreivanja. c) Instrumenti i tehnike vrednovanja su svi oni instrumenti vrednovanja i tehnike vrednovanja koji se koriste u procesu praenja i merenja pedagokih pojava. Postoje i instrumenti koji se primenjuju u procesu vrednovanja, a ne pojavljuju se u procesu praenja i merenja. Ali, svako praenje i merenje ne mora biti direktno u funkciji vrednovanja, zbog toga to se praenje i merenje moe vriti u svrhu identifikovanja i otklanjanja nekog krupnog problema, koji ozbiljnije koi proces realizacije vaspitno-obrazovnog rada. Tako, na primer, mogu se pratiti i meriti pedagoke pojave, u svrhu dijagnosticiranja i vaspitnog delovanja, to ne mora uvek biti u direktnoj funkciji vrednovanja. Instrumenti vrednovanja su: upitnici, testovi, inventari linosti, skale, evidnetne liste, anegdotske beleke, kumulativni dosijei, upitnici, izvetaji, inventarni upitnici, sociometrijski testovi, ek-liste, pismeni i usmeni ispiti, instrumenti samoocenjivanja, beleke i svi drugi instrumenti iz kojih se moe videti kako je tekao proces priprema i realizacije vaspitno-obrazovnog rada, kao i oni kojima se mogu utvrivati ostvareni rezultati, otkrivati propusti i registrovati uspela ostvarenja. U procesu vrednovanja obuhvaena je celokupna delatnost, ukljueno je praenje, ocenjivanje, merenje, prosuivanje rezultata rada kole kao pedagoke javne i kulturne ustanove; stepen ostvarivanja ciljeva i zadatak vaspitanja i obrazovanja, u nastojanju da se razvija svestrano obrazovana, stvaralaka i slobodna linost; stepen angaovanja uenika, nastavnika i drugih subjekata pedagokog rada. Vrednovanje ukljuuje i samoocenjivanje uenika i nastavnika. Iz ovoga se vidi da vrednovanje nije samo sinteza praenja i merenja ve kvalitetno nova, ira, dublja, potpunija pedagoka delatnost koja ima svoja podruja, instrumente, tehnike i metodike postupke i koja ima jasno utvrene ciljeve, a od realizacije tih ciljeva direktno zavisi kvalitet celokupne vaspitno-obrazovne delatnosti. Zato se moe rei da vrednovanje ima, i mora imati, svoje mesto u kolama i drugim organizacijama za vaspitanje, prvenstveno kod funkcija unapreivanja pedagokog rada. S obzirom da nije mogue govoriti o svim instrumentima u pedagokom istraivanju i obrazloiti puteve i naine njihove izrade i upotrebe, na narednim stranama emo ukazati na neke od najznaajnijih instrumenata i tehnika koje moemo koristiti u naim uslovima i koje, sa manje ili vie uspeha, koriste nauni radnici, nastavnici, kolski pedagozi i psiholozi, rukovodioci vaspitno5

obrazovnih ustanova i pedagoko-psiholoka sluba. Ali, na cilj nije samo da damo pedagoku sutinu instrumenata i tehnika, ve da ih obradimo tako kako bismo nastavnike i ostale podstakli da se njima vie i adekvatnije koriste i da neke od njih sami kreiraju. Zato emo, na primer, u obradi anketnog upitinika poi od njegove definicije, ukazati na vrste anketnih upitinika, dati primere pitanja i formulisati egzemplarna pitanja. Izneemo prednosti i nedostatke pojedinih vrsta upitnika, analizirati karakteristike dobrog upitnika, pokazati kada anketni upitnik moe biti istraivaki instrument egzaktnije forme, kako se moe dobiti relijabilnost i validnost anketnog upitinika i u emu je slinost izmeu anketnog upitnika i upitnika koji se priprema u svrhu intervjua. Prema ovom modelu obradiemo i druge instrumente koje smatramo upotrebljivim u naunim i vaspitnoobrazovnim ustanovama. Osnovna namena primera koje emo dati nije u tome da se daju gotova reenja, da se utvrde recepti kojih bi se pridravali oni koji istrauju rad kole, nastavnika i uenika, ve da se oni koji se bave nauno-istraivakim radom u pedagogiji podstaknu na traganje za boljim reenjima u pojedinim fazama toga rada, da se podstakne njihovo stvaralatvo, izgrauje kritiki odnos prema onome to je zastarelo ili onome to predstavlja neprihvatljiv surogat. Nai primeri bi trebalo da omogue primenu i kreiranje instrumentarija pedagokog istraivanja, zavisno od optih i kadrovskih uslova u kojima naune ustanove ili kole rade.

ANKETNI UPITNIK
Anketni upitnik je instrument kojim se mogu evidentirati odreene pojave, ispitivati opta obavetenost uenika o nekom pedagokom problemu ili pojavi i istraivati miljenje uenika o nekom pedagokom fenomenu. Neki smatraju da se i stavovi uenika mogu ispitivati anketnim upitnikom i intervjuom. Tako, na primer, Nikola Rot navodi da je najbolji nain za ispitivanje stavova - skala kojom se mere stavovi. Meutim, primena ovoga instrumenta je sloena, zahteva i disciplinu ispitanika, a i njegova konstrukcija je sloena i dosta zametna. Zato se ee nego skalama za merenje stavova, stavovi ispituju i istrauju korienjem upitnika i intervjua. 10 Anketni upitnik se moe koristiti u vie svrha. Njim se mogu prikupljati podaci u svrhu unapreivanja nastave, rada uenika i nastavnika, koristi se u istraivake svrhe, prilikom ega se prikupljaju i sreuju podaci kojima se reava odreeni nauni problem. Anketni upitnik moe se koristiti u svrhu vaspitnog delovanja, odnosno vaspitnog rada sa pojedincem i grupom, gde se na osnovi prikupljenih podataka koncipiraju postupci i sredstva vaspitnog delovanja. Upitnik se moe definisati kao sistematski utvrena i odreenom cilju usmerena lista pitanja na koja ispitanik treba da da odgovor, iznese svoje miljenje, ili da da svoj stav. Zato Nikola Rot s pravom kae da upitnik nije samo niz pitanja na koja bi trebalo dati odgovor nego da je upitnik . . . prema odreenim principima izabran, prema odreenim principima formulisan i na odreen nain korien sistem pitanja kojima se ele izazvati odgovori ispitanika koji e pruiti podatke o problemu koji se istrauje. 11 Naravno, ako se podaci prikupljaju u svrhu praenja i unapreivanja nastavnog rada, onda se anketni upitnik konstruie tako da se od uenika i nastavnika dobiju oni odgovori koji e pomoi da se bolje sagledaju tokovi nastavnog rada i da se, prema potrebi, preduzimaju mere za njegovo unapreivanje. Anketni upitnik, prema tome kako su pitanja postavljena, moe biti otvorene, zatvorene i kombinovane forme. Kod upitnika otvorene forme ispitaniku je doputeno da slobodno odgovara na postavljena pitanja, a kod upitnika zatvorene forme - bira jedan ili vie ponuenih odgovora. Kombinovana forma podrazumeva konstrukciju upitnika u kojoj su zastupljene obe prethodne forme.

10 11

Rot, N. (1972), Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 404 Ibidem, str. 404

Ako hoemo da ispitamo uenika koliko vremena sedmino provedu uz televizijski prijemnik, onda moemo postaviti pitanje otvorenog tipa, ovako: Koliko proseno sedmino provodite asova gledajui televizijski program? Isto pitanje moemo postaviti u obliku zatvorene forme, i ono bi izgledalo ovako: Koliko sati proseno sedmino provodite gledajui televizijski program? 2 sata 3 sata 4 sata 5 sati 6 sati 7 sati 8 sati 9 sati 10 sati 11 sati 12 sati Vie od 12 sati (Koliko vie?) Nemam mogunosti da gledam TV program Ne interesuje me televizijski program Ne mogu odgovoriti

Obino se postavlja vie pitanja i obavezno se daju podaci o ispitanicima, nuni za odreenu vrstu ankete. Svakako, podaci su drugaiji ako je anketa anonimna, u odnosu na anketu koja to nije. Upitnik otvorene forme ima prednosti, jer daje mogunost da se slobodno i iroko odgovori na postavljeno pitanje, objasni, proceni ili oceni odreena pojava. Ovde se ispitaniku omoguuje da po vlastitiom uverenju iznese i obrazloi svoje miljenje. Tekoe se javljaju onda kad se sreuju podaci i vri njihova obrada, a poseban je problem kad ispitiva, svesno ili nesvesno, pokuava na svoj nain tumaiti dobijene podatke. Problemi su i u tome to za odgovore treba dosta vremena, to se mogu dati neprecizni i nepotpuni odgovori (s obzirom na faktor zaboravljanja) i to neke podatke ispitanik moe da zaboravi ili sluajno previdi u trenutku kada daje odgovor na postavljeno pitanje. Prednosti upitnika zatvorene forme su u tome to se njime brzo i relativno jednostavno moe ispitati veliki broj uenika i istovremeno obuhvatiti veliki broj pitanja, to se podaci brzo sreuju i daje sigurnija osnova za njihovu korektniju interpretaciju. Ovde se ne moe desiti da ispitanik neto zaboravi ili da bude neprecizan (bar to se tie odgovora na postavljeno pitanje). Nedostaci upitnika zatvorene forme su u tome to se pitanjima ne moe obuhvatiti sve ono to bi ispitanik mogao da kae (a nekad je to veoma znaajno), to se ne zna da li su, i koliko, ispitanici shvatili postavljena pitanja (date alternative). Moe se javiti i automatizam u davanju odgovora (automatski odgovara na prvo pitanje ili neto slino) i mogu se davati neiskreni odgovori. Poseban je problem kod ispitivanja mladih ljudi, jer oni nekada tendiraju da daju oekivane odgovore, umesto pravih odgovora. Ali, postoje i naini kako se reavaju ili predupreuju neki od ovih problema. Tako, na primer, ako elimo da ne ograniimo odgovor uenika na postavljeno pitanje zatvorene forme, moemo na kraju pitanja dozvoliti da uenik dopie ono to misli da nije obuhvaeno pitanjem koje je postavljeno. Sama injenica da se ovom vrstom upitnika ispituju ona podruja koja ispitanici poznaju i o kojima imaju svoje miljenje nosi u sebi elemente objektivnosti. Radisav Nikovi navodi sledee karakteristike dobrog anketnog upitnika: da je precizno odreen problem koji se ispituje; da trai najvanije informacije koje se na drugi nain ne mogu dobiti; da podstie na razmiljanje i motivie uenika na korektno davanje odgovora; da nije optereen velikim brojem pitanja; da ne zahteva puno vremena za ispunjavanje (jer faktor umora negativno deluje na kvalitet odgovora); da je po spoljanjoj formi sreen i privlaan; da ne ulazi u strogo intimna oseanja i ivotna pitanja ispitanika; da obezbeuje anonimnost; da poseduje jasna uputstva za davanje odgovora, a omoguuje brzo i lako sreivanje podataka; da su pitanja kratka, pristupana uzrastu i obrazovnom nivou ispitanika i da se na njih moe dati jasan i konkretan odgovor; da se njima ne sugerie odgovor na pitanja; da su pitanja data logikim redom i po odgovarajuim stupnjevima. 12

12

Teodosi, R., Proki, B., Nikovi, R. (1965), Pedagogija, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, str. 376

Anketnim upitnikom se mogu ispitivati i delikatnija ivotna pitanja,13 pod uslovom da je anketiranje potpuno anonimno ili da se do podataka dolazi indirektnim pitanjima koja se pre masovne upotrebe paljivo saine i testiraju. Da bi anketni upitnik mogao biti merni instrument, potrebno mu je utvrditi merne karakteristike, meu kojima su veoma znaajne validnost i pouzdanost. Nikola Rot smatra da je teko utvrditi relijabilnost i validnost anketnog upitnika i intervjua, a i kad se oni utvrde, nisu dovoljno sigurni. Relijabilnost je obino vie obezbeena nego validnost. Proverava se najee na dva naina: postupkom ponovnog ispitivanja istim instrumentom posle izvesnog vremena (tzv. retest-postupkom) i uporeivanjem rezultata dobijenih na slinim uzorcima ispitanika. 14 Validnost anketnog upitnika i intervjua tee je ispitati i zato to sam pojam validnosti moe imati vie znaenja. Pod validnou moe se smatrati dobro opisivanje stavova koje imaju ispitanici i relativno jasna slika o njihovim stavovima. Moe se smatrati da je validnost u tome smislu zadovoljena ako su instrumenti dobro konstruisani i njihova primena pravilno sprovedena. Ali, ako pod validnou podrazumevamo prognostiku vrednost rezultata dobijenih anketiranjem, onda je ona mnogo nepouzdanija i mnogo ju je tee utvrditi. 15 Zato, po Rotovom miljenju, mnogi autori relijabilnost i validnost anketnog upitnika i upitnika za intervju smatraju otvorenim pitanjem, jer nemamo sigurnih dokaza za ove dve njihove karakteristike.

UPITNIK ZA INTERVJU
Upitnik za intervju je sistem dobro koncipiranih i smiljeno (obino usmeno) postavljenih pitanja o odreenom pedagokom problemu, s ciljem da se svestranije sazna i dublje analizira pedagoki problem koji se moe na drugi nain efikasnije ispitivati. Anketni upitinik i upitinik za intervju obino se kombinuju i imaju dosta zajednikog. Meutim, postoje znaajne razlike izmeu ova dva instrumenta. Kod intervjua imamo direktan kontakt ispitivaa sa ispitanikom, to nam omoguava da uzmemo u obzir celokupno ponaanje ispitanika prilikom odgovaranja na pitanje, a ne samo njegove verbalne odgovore na pitanja. 16 Kod intervjua (kao tehnike) je mogue pripremiti ispitivaa i ispitanika, kontrolisati i usmeravati proces odvijanja intervjua. U procesu intervjuisanja ima mogunosti za komunikaciju (razgovor, objanjenja, dopune, preformulacije pitanja), interakciju (uzajamni uticaj izmeu ispitivaa i ispitanika) i za zbliavanje onoga ko pita i onoga ko je pitan, a sve to, pod normalnim uslovima, motivie subjekte na konstruktivnu saradnju, to doprinosi da intervju prirodnije tee i daje bolje rezultate. Upitnik za intervju moe biti sainjen u klinike svrhe (za dijagnosticiranje i leenje), u pedagoke svrhe (za vaspitni rad sa pojedincom i grupom) i u istraivake svrhe (za prikupljanje podataka o pedagokim pojavama i problemima radi njihovog prouavanja). Ova podela je uslovna, zbog toga to se intervju moe koristiti u vie svrha, jer ako se neto istrauje, onda je normalno da sam proces istraivanja ima i svoje edukativne efekte. Proces primene intervjua u klinike i pedagoke svrhe moe dati korisne istraivake podatke. Vladimir Mui smatra da se istraivaki intervju moe deliti na vezani (gde su unapred data i precizirana pitanja) i slobodni (u kome ispitanik ima mogunosti da iznese svoje poglede), direktni (ispitiva vodi direktni razgovor sa ispitanikom od koga se trae podaci), indirektni (razgovor se vodi sa onima koji dobro poznaju ispitanika), individualni (razgovor se vodi sa jednom osobom, a to moe biti nastavnik, uenik ili roditelj) i kolektivni (gde se vodi razgovor sa vie osoba). 17
13 14

Mozer, C. A. (1962), Metodi anketiranja u istraivanju drutvenih pojava, Kultura, Beograd Rot, N., Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 406 15 Ibidem, str. 406 16 Rot, N. (1972), Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 405 17 Mui, V. (1973), Metodologija pedagokih istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 205-251

to se tie samog upitnika za intervju, on moe biti standardizovan i nestandardizovan, zavisno od toga kako je pripreman pre upotrebe. O standardizovanom intervjuu govorimo kad se sva usmena pitanja postavljaju u dosledno istoj formulaciji i u istom rasporedu svim ispitanicima koji se intervjuiu. Kad je unapred predvieno samo o kojim e temama biti postavljena pitanja, a formulacija pitanja, njihov broj i raspored preputa slobodnoj oceni onoga koji vri intervju, govorimo o nestandardizovanom intervjuu. 18 Neki smatraju da postoji polustandardizovan intervju, gde je data lista tema za razgovor, ali nije detaljno razraivan sistem intervjuisanja. Govori se o slobodnom i o vezanom intervjuu. I jedna i druga vrsta intervjua ima i prednosti i ogranienja. Slobodni razgovor daje mogunosti ispitaniku da spontano iznese svoje miljenje, da se uz pomo ispitivaa na neto podseti, da svoje izlaganje koriguje i dopunjuje i da iznese sve ograde u vezi sa datim odgovorom, stavom, miljenjem. Za ovu vrstu razgovora potrebna je solidna sprema ispitivaa, snalaljivost u ljudskim kontaktima i vee iskustvo. Tekoe su u tome to se mogu javiti udaljavanja od glavne teme, dobije se suvie materijala koji se teko sreuje i, u celini uzevi, ovaj vid intervjua se tee vodi. Vezani intervju omoguuje da se tano odredi obim i redosled pitanja koja e se postaviti, da se smiljeno postavljenim pitanjima ispitanik vodi do oekivanog odgovora i da se lake sreuju dobijeni podaci. Tekoe su u tome to se pitanjima ograniava spontanitet ispitanika, to se razgovor ne moe dovoljno prilagoavati svakoj situaciji i to se ne mogu u potpunosti otkriti i one injenice koje istraiva nije mogao predvideti pre poetka planiranja intervjua. Iako intervju ima prednosti nad anketom, ima i odreenih nedostataka. Nemogue je u procesu usmenog intervjua zadrati anonimnost; uenici se mogu, ako su vetiji, uzdravati od odgovora koje ne ele dati, mogu davati oekivane odgovore i slino. Podaci dobijeni intervjuom se tee sreuju, i postoje posebne tekoe u njihovom interpretiranju (naroito ako se to radi po seanju). I linost istraivaa moe da utie na ishode intervjua. Nikola Rot navodi izgled istraivaa, nain postavljanja pitanja, tendencija da suvie naglaava pojedina pitanja ili podruja i nain kako interpretira dobijene odgovore. Posebno je znaajno da se izvre odgovarajue organizacijske i druge pripreme za izvoenje intervjua. Znaajno je utvrditi kada, gde i pod kojim uslovima e se voditi intervju; ko e ga i kako voditi, koliko e trajati, ime e se ubeleiti i kako e se obezbediti beleenje, ta e biti glavna tema, kako e se ona razraditi i kako e se u celini upitnika ukomponovati opti, posebni i pojedinani problemi. Osobito vani momenat u pripremanju intervjua jest izrada i upoznavanje sa podsjetnikom. On treba da sadri cilj intervjua, plan kako ga treba provoditi, zatim upute ispitivaa u vezi sa taktikom u razgovoru, kako da se dri kad uoi da ispitanik nastoji da svojim odogovorom zaobie istinu, te konano upute u vezi sa registracijom samog toka razgovora. 19 Podsetnik zavisi i od toga o kojoj se vrsti intervjua radi. Ako je slobodni intervju, onda se, kako kae Vladimir Mui, daje problem, orijentacioni plan rada, a kod vezanog se mora tano odrediti redosled pitanja koja e biti postavljena i kako e biti postavljena, i to to je postavljeno, mora se potovati. Alfred Benjamin smatra da podsetnik zavisi od vrste intervjua, od toga koju emo tehniku voenja intervjua uzeti i od toga ko e i u kakvim uslovima voditi intervju. Zato on za razne probleme, namene i tehnike voenja ima i razliite modele podsetnika i modele postavljanja pitanja i toka intervjua. 20 Rajston, Dastman i Robins piu da se podsetnik intervjua i proces intervjuisanja mogu vriti na nekoliko naina. Poetak intervjua posveen je uspostavljanju kontakta i objanjavanju svrhe intervjua; sredina je posveena prikupljanju podataka i iznalaenju alternativnih reenja problema; kraj je posveen okonanju intervjua. 21 Za svaku od ovih faza jednog podsetnika postoje zahtevi kojima bi trebalo udovoljiti.

18 19

Rot, N. (1972), Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 403 Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 258 20 Benjamin, A. (1969), The Helping Interview, New York, str. 77-150 21 Rajston, Dastaman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 127

Ako bismo eleli da slobodnim intervjuom ispitamo uzroke zaostajanja dece u matematici, onda bismo problem mogli postaviti na sledei nain: Osnovni uzroci zaostajanja dece u matematici u prva etiri razreda osnovne kole koji se mogu nalaziti u ueniku, porodici, koli. Ovakvu temu, iako je ona dosta iroka, kolski pedagog ili direktor kole mogao bi da postavi nastavnicima. Oni bi u slobodnoj formi iznosili osnovne uzroke zaostajanja uenika u matematici, a on bi u toku razgovora, prema potrebi, podseao, usmeravao, traio da se neki stav bolje objasni ili podatak ilustruje. Na kraju bi se sredili dobijeni podaci i sastavio izvetaj o intervjuu. Vezani intervju pretpostavlja solidniju pripremu samog intervjua. Ovde bi bilo znaajno dati: 1. Ime i prezime ispitanika, pol, kolsku spremu, nastavniko iskustvo i razred u kome radi (predmete koje predaje, ako sam ne izvodi nastavu iz svih predmeta). 2. Uvodni deo: - Koliko vremena obavljate nastavniku dunost? - Kako se snalazite u nastavnom procesu? - Ima li tekoa i koje su najozbiljnije? - Kako uenici udovoljavaju svojim obavezama? - Koji su im predmeti najtei? - Moe li im se, u dananjim uslovima, pomoi da ostvare bolji uspeh u predmetima koji im eventualno priinjavaju tekoe? 3. Cilj intervjua eleli bismo da ispitamo neke najvanije uzroke neuspeha u nastavi matematike. 4. Glavni deo upitnika - Koliko sadraji nastavnog gradiva odgovaraju prethodnim znanjima i psihofizikim mogunostima uenika? - Da li kola ima odgovarajua sredstva za nastavu matematike i koliko se njima moe koristiti? - Koji oblici nastavnog rada dominiraju u nastavi matematike? - Kojim se metodom rada preteno koristite u procesu organizacije i izvoenja nastave matematike? - Da li uenici pokazuju dovoljno interesovanja za matematiku? Rade li dovoljno? - Da li su na asovima aktivni? - Ima li uenika kod kojih je primeena emocionalna nestabilnost? Da li, po vaem miljenju, ova pojava utie na uspeh uenika? - Koliko je uenika koji imaju strah od matematike i kod kojih se primeuje nedostatak poverenja u samoga sebe? Utie li ovo bitno na njihov uspeh u matematici? - Koliko uenika ima tekoa u pamenju brojeva po sluhu? Imaju li tekoa u shvatanju odnosa u prostoru i brojnih odnosa? Ako ih ima, kakav uspeh u nastavi matematike postiu? - Da li ima uenika, ako ima koliki je broj, koji od poetka kolovanja nisu imali potrebni osnov za uenje matematike, i koliko je to uticalo na njihov uspeh od poetka? - Ima li uenika koji su zbog odsustvovanja, promene kole, bolesti ili nerada propustili da naue neka kljuna podruja, od kojih zavisi celokupni uspeh u nastavi matematike? - U kakvim uslovima uenici rade kod kue: a) Imaju li radno mesto u kui i uslove za uenje? b) Ko im prua pomo i kakvu? c) Kakva im je opta atmosfera u kui i odnosi meu roditeljima?

10

5. Zavrni deo upitnika - [ta su, po miljenju, glavni uzorci neuspeha uenika u nastavi matematike u osnovnoj koli? - Koje bi mere trebalo preduzeti da se ti uzroci otklone? - Ko bi trebalo da budu glavni nosioci pedagokih mera koje bi doprinele da se otklone glavni uzroci? Da bi se intervju odvijao normalno i prema unapred utvrenom planu, potrebno je sainiti protokol intrevjua. Prema Muievom miljenju protokol ima sledee delove: Zaglavlje protokola (tu se upisuju podaci o ispitivau, ispitaniku, mestu i vremenu intervjua, i drugi podaci znaajni za voenje intervjua). Sadraj protokola (ako je vezani, unosi se redosled pitanja, predvia se tok razgovora i nain beleenja. Posebno je potrebno razraditi i prilagoditi protokol sutini problema, okolnostima, sastavu ispitanika, sredstvima i tehnici beleenja intervjua. Kod nevezanog intervjua vodi se rauna o tome da se ne pokazuje zapisnik, izbegava se beleenje koje vidi ispitanik, vodi se rauna da se ne sputava spontanitet ispitanika i slino). Odeljak za primedbe (tu se upisuje sve ono to je istraiva zapazio, a to je znaajno za tumaenje podataka). 22

EK-LISTA
ek-lista je instrument koji se sastoji od sistema tvrdnji, podataka ili propisanih postupaka ije odsustvo ili prisustvo ispitanik utvruje znakom odmetanja. ek-listom se moe ispitati kako su uenici ili nastavnici pripremljeni za nastavu, kako je i koliko osigurana materijalna baza nastave, kojim e se nastavnim sredstvima koristiti u realzaciji vaspitno-obrazovnih sadraja, kako tee proces nastave, prisustvo ili odsustvo pojedinih postupaka ili sredstava vaspitnog delovanja i drugo. U knjizi Evaluativni kriteriji 23 dati su zanimljivi primeri ek-lista koje je mogue koristiti u procenjivanju organizacije vaspitno-obrazovnog rada, prirode pedagokih aktivnosti, upotrebe nastavnih sredstava, sagledavanja kvalifikacione strukture i iskustava nastavnika znaajnih za realizaciju sadraja odreenih predmeta, efikasnosti primene odgovarajuih metoda, oblika i postupaka u nastavi i frekvencije njihove upotrebe u nastavnom procesu. U ovoj knjizi ek-lista je dosta iroko shvaena i ona se primenjuje u svim fazama nastavnog rada: operativnoj, fazi realizacije i verifikativnoj, dok je kod drugih autora (Rii, Best) data znatno manja pedagoka funkcija ek-listi. Best je pod pojam kontrolna lista stavio ek-listu i ukazao na to da ona moe da indicira prisustvo ili odsustvo odreene pedagoke pojave. Po njegovom miljenju, ona pomae da se sistematski prati odreena pojava i da se osigura dublje razmatranje posmatranog objekta. Rii navodi primer ek-liste pomou koje nastavnik moe da proveri svoje poznavanje drutvenih problema i graanskih prava, kao bitnu pretpostavku da moe organizovati i izvoditi vaspitnoobrazovnu delatnost. 24 On ne porie znaaj ek-liste za druga podruja, ali u svom delu ne navodi ta podruja u kojima se moe i treba koristiti ek-listom. Rivers daje ek-listu za evidenciju udbenika. 25 Rajston, Dastman i Robins dosta detaljno obrauju pojam i pedagoku funkciju ek-liste kao instrumenta koji se moe koristiti u razliite svrhe i u razliitim podrujima nastave i
22 23

Mui, V. (1973), Metodologija pedagokih istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 258-260 Evalutative Criteria (1960), National Study, Washington, str. 25-348 24 Richey, R. (1968), Planning for Teaching, New York, str. 580-582 25 Rivers, V. M. (1969), Teaching Foreign-Language Skills, Chicago, str. 368-371

11

vaspitanja, rada uenika i nastavnika, direktora i administracije. ek-lista je, kao to i samo ime govori, lista odabranih rei, izraza, reenica i pasusa pored kojih posmatra belei znak za odmetanje (), kojim oznaava prisustvo ili odsustvo onoga to se posmatra. ek-lista moe da obuhvati podatke kojima se iznose poeljne i nepoeljne forme ponaanja, niz radnih umenosti ili grupa ideja. 26 ek-lista se kao pomono sredstvo, moe koristiti u planiranju nastavnog gradiva, u unapreivanju vaspitno-obrazovne delatnosti i u poboljanju administracije. Ona ima svoju pedagoku funkciju u istaivanju pedagokih pojava i problema, moe se koristiti u dijagnostike svrhe, moe posluiti kao instrument za ocenjivanje finalnih proizvoda radova uenika u tehnikom obrazovanju, za utvrivanje poeljnih vidova ponaanja, za otkrivanje koraka koje bi trebalo preduzeti da se rei neki zadatak, obavi aktivnost ili rei tei problem. ek-lista problema su upitnici za samoizvetavanje, koji se vie bave problemima nego karakteristikama i zanimanjima linosti. ek-liste, kao to su one koje je sastavio Muni i njegovi saradnici na Univerzitetu Ohajo, daju izvestan broj reenica sa namerom da se uenicima olaka saoptavanje problema koji ih mue. 27 Munijeve ek-liste su konstruisane tako da obuhvataju razna podruja i da se njima mogu lako koristiti nastavnici i relativno lako obraivati dobijeni podaci. On je svojim ek-listama ispitivao srednjokolce i obuhvatio sledee probleme: zdravstveni i fiziki razvoj, ivotne uslove, finansijske prilike i zaposlenje, drutvene aktivnosti i rekreaciju, drutveno-psiholoke odnose, probleme seksa i braka, probleme odnosa meu ljudima, dom, porodicu, moral i religiju, prilagoavanje radu u koli, profesiji, obrazovanje budunosti i nastavne postupke. 28 ek-liste pomau ispitanicima da, kad je to potrebno, saopte svoje probleme, da ih bolje shvate i da se na realniji nain sa njima suoe, te da ih sami ili uz pomo vaspitaa otklanjaju. Autori koji su pisali o ek-listama smatraju ih vrlo korisnim i zato to se one mogu kombinovati sa drugim instrumentima (skalerima, inventarima), a mogu i sami dati korisne podatke. Za proveravanje stepena razvoja higijenskih navika kod uenika moe se koristiti ovakva ek-lista: Zubi Kosa Nos Oi Ui Lice Oprani Oetkana ist iste iste Umiveno Pere zube svako jutro. etka kosu svako jutro. isti nos svako jutro. Pere oi svako jutro. Pere ui svako jutro. Umiva se svako jutro. 29

Ovo je samo jedan primer, deo ek-liste kojom se moe istraivati higijena u koli. Na slian nain se mogu ispitivati radne navike, ispunjavanje kolskih obaveza uenika i nastavnika i druga pitanja o kojima smo ranije govorili. Daemo nekoliko pitanja ek-liste koju je sainio Muni, a koja je primenjena u ispitivanju srednjokolske omladine u periodu intezivnog razvoja. On prvo daje uputstvo ispitanicima na taj nain to ih upozorava da paljivo proitaju listu problema, da dobro razmisle i da onda podvuku one koji ih mue. Evo nekoliko pitanja koja nisu postavljena redom, ve su iz ek-liste, koja ima 25 pitanja, data ona koja se smatraju karakteristinim i na osnovu kojih sam nastavnik, pedagog ili neki drugi strunjak moe sastaviti druga: 1. Teina ispod normale
26 27

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 180 Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 149 28 Ibidem, str. 149-150 29 Ibidem, str. 135-136

12

5. ista bolest 10. elja za zaradom 15. elja za zabavom 20. Nezainteresovanost za suprotni pol 25. Da se otarasim osoba koje mi se ne sviaju. 30 U knjizi Evaluativni kriterijumi, dat je primer ek-liste kojom se mogu utvrditi procedure usavravanja nastavnog plana i programa. 31 Evo kako ona u celini izgleda: ( ) 1. Postupci razvoja nastavnog plana i programa ukljuuju analizu potreba uenika i drutva. ( ) 2. Svi lanovi nastavnikog kolektiva imaju mogunosti da doprinesu usavravanju i razvoju nastavnog plana i programa. Obezbeeno je lanovima kolektiva da rade skupa, da bi ostvarili koordinaciju nastavnog rada unutar pojedinih razreda. Obezbeeno je lanovima kolektiva da rade skupa, da bi ostvarili koordinaciju izmeu razreda. Nastavnici su osloboeni drugih dunosti, da bi pomogli usavravanju i razvoju nastavnog plana i programa. Obezbeena su finansijska sredstva za trokove usavravanja nastavnog programa (udbenici, pisani materijali i struna i administrativna pomo). Roditelji su konsultovani o aktivnostima usavravanja i razvoja nastavnog plana i programa. Predlozi aka su razmatrani u procesu razvoja i usavravanja nastavnog plana i programa. Strunjaci-savetnici uestvovali su u procesu razvoja i usavravanja nastavnog plana i programa. Razvoj nastavnog plana i programa jedne kole je u skladu sa potrebama ue i ire drutvene zajednice. Postupci razvoja i usavravanja nastavnog plana i programa obezbeuju da se vri vrednovanje uenika prema njihovim individualnim sklonostima i sposobnostima, kao i prema standardima nastavnika i stepenu postignua grupe uenika.

( ) 3.

( ) 4. ( ) 5. ( ) 6.

( ) 7. ( ) 8. ( ) 9. ( ) 10. ( ) 11.

( ) 12. ( ) 13.
30 31

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 149 Evalutative Criteria (1960), National Study, Washington, str. 52

13

Proces razvoja i usavravanja nastavnog plana i programa ukljuuje: ( ) 14. ( ) 15. ( ) 16. ( ) 17. ( ) 18. Prouavanje razloga zbog kojih su uenici napustili kolu. Analizu razloga uenikog neuspeha. Prouavanje nastavnih programa u drugim kolama. Prouavanje istraivakih radova. Stalno vrednovanje nastavnih programa.

( ) 19. Eksperimentalnu verifikaciju novog programa. ( ) 20. Prouavanje publikacija koje su objavili prosvetni organi ue i ire drutvene zajednice. ( ) 21.

Evaluacija ( ) a) ( ) b) U kojoj meri su lanovi nastavnikog kolektiva uestvovali u razvoju i usavravanju nastavnog plana i programa? U kojoj meri se raspolagalo materijalima i strunim kadrom u procesu razvoja i usavravanja nastavnog plana i programa? U kojoj meri se koristilo izvorima (pisani materijali i struni kadar) u prouavanju nastavnog plana i programa? U kojoj meri je usavravaje i razvoj nastavnog plana i programa uvaavalo potrebe uenika i drutvene sredine?

( ) c) ( ) d)

Primedbe: Sve ovo to smo do sada rekli pokazuje da je ek-lista dosta zanimljiv i iroko upotrebljiv instrument. Nju je mogue koristiti u svim fazama nastavnog rada, njome se mogu pratiti i vrednovati sva pitanja vaspitno-obrazovne deatnosti, a ne zahteva puno truda u sastavljanju i sreivanju podataka. Stoga ek-listu treba vie i smelije primenjivati u naunom istraivanju razliitih problema i aspekata rada kole, nastavnika, uenika i drugih subjekata pedagoke delatnosti.

14

EVIDENTNA LISTA
Evidentna lista je instrument za praenje razliitih aktivnosti vaspitno-obrazovnog rada. Ona se sastoji od sistemski poreenih aktivnosti, sredstava ili podataka ije prisustvo treba odrediti, a u nekim sluajevima se trai frekvencija prisustva odreene pojave. Evidentna lista se preteno koristi u praenju organizacije i tokova vaspitno-obrazovnog rada. Tu se evidentira ono ime se obavlja pedagoka delatnost, sagledavaju uslovi u kojima tee proces i prati se uee subjekata pedagokog rada u pojedinim fazama. Tako se moe sainiti evidentna lista nastavnih sredstava, evidentna lista uvoenja novina u nastavni rad, zatim pripremljenih oblika, metoda i postupaka u nastavnom radu. Evidentnom listom se moe uspeno pratiti aktivnost uenika i nastavnika u slobodnom vremenu, odvijanje deurstva i odnos uenika prema dunosti deurnog u koli. Evidentna lista se lako sastavlja, njome se brzo i jednostavno prate pojave, bez puno tekoa se sreuju podaci, koji odmah mogu da poslue u svrhu racionalizacije, intenzifikacije i unapreivanja nastavnog rada. Evidentna lista moe dati dragocene podatke za unapreivanje vaspitnog rada kole. Pomou nje se moe evidentirati socijalna klima u koli, pratiti stepen izgraenosti meuljudskih odnosa, odnosi izmeu nastavnika i uenika, radne navike, odnos uenika prema radu, dunostima deurnog, odnosi meu polovima, stepen i kvalitet uenike aktivnosti u slobodnom vremenu, uee uenika u kolskoj i akoj upravi i druga znaajna pitanja. Evidentne liste su posebno vane za snimanje asa ili neke druge aktivnosti u koli, jer se na taj nain odmah, u procesu realizacije, prati tok rada, belee propusti i uspesi, i odmah se, na sledeim asovima ili u procesu organizovanja sledee aktivnosti, utvruje ta je dobro, i to se uzima u obzir, a ta je loe - otklanja se. U nekim sluajevima mogue je, pratei pojavu i uoavajui propuste, odmah praviti korekcije. U evidentnoj listi se odreenim znakovima (krugovi, trouglovi, razliite boje tih i drugih znakova) iskazuje prisustvo, kvalitet i frekvencija odreene pedagoke pojave. U protokol liste koju smo dali u prilogu od 1 do 14 upisuje se oznakom (A, B, V) stepeni ostvarenja postavljenih zadataka, i to: EVIDENTNA LISTA ZA SNIMANJE ASA Nastavnik Datum: ... Nastavna oblast: ..
Organizacioni elementi i tehnike rada nastavnika na asu Protokol Elementi organizacije nastave: 1) Frontalna organizacija rada 2) Grupni oblik rada 3) Individualni oblik rada 4) Rad u parovima 5) Individualizovana nastava 6) Poluprogramirana nastava 7) Mikroispitivanja, sa zadacima objektivnog tipa 8) Zadavanje problemskih zadataka 9) Verbalno tekstualne metode 10) Ilustrativno-demonstrativne metode 11) Laboratorijsko-eksperimentalne metode 12) Klasina sredstva 13) Audio-vizuelna sredstva 14) Univerzalna sredstva Frekvencija

15

15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22)

Realizacija vaspitnih zadataka Realizacija obrazovnih zadataka asa esto angaovanje jednog te istog uenika Daje male pauze za razmiljanje uenika pri reavanju zadataka Ueniko sastavljanje zadataka Psiholoka priprema uenika za rad Izvrene pripreme uenika Opti zakljuak

A - Veoma dobro realizovano (upotrebljeno, primenjeno i slino) B - Dobro realizovano (upotrebljeno, primenjeno i slino) V - Nezadovoljavajue Na pitanje od 15 do 18, pored upisivanja realizacije zadataka (A, B, V) u protkol nivoa registruje se, upisivanjem znaka (+) u prostor za frekvenciju, i broj takvih pojava na asu. U evidentnoj listi kojom se registruje odnos uenika prema dunostima, dat je naziv odeljenjske zajednice, dunosti koje uenici svakodnevno obavljaju i datumi u mesecu. To se evidentira na taj nain to se crvenom olovkom okrui dan kad dunosti nisu solidno obavljane, plavom - kada su dunosti sasvim dobro obavljane i zelenom - kad su dunosti delimino obavljane. Na ovaj nain se moe, uvek i lako, doi do podataka o tome kako se uenici odnose prema svojim obavezama. Iz svega to smo do sada rekli moe se zakljuiti da se evidentna lista moe uspeno koristiti u fazi pripreme vaspitno-obrazovnog rada i u fazi njegove realizacije. Ono to je evidentirano, a i ono to se moe evidentirati, prema potrebi, na kraju kolske godine ili u nekom drugom periodu, korisno e posluiti vrednovanju rada kole, nastavnika, uenika i ostalih. Ova univerzalna primenjivost evidentne liste proizilazi iz njene jednostavnosti, preglednosti i mogunosti brzog sreivanja i upotrebe podataka koje ona daje, a i iz mogunosti kombinovanja sa drugim instrumentima (anketama, ek-listama, testovima, skalama itd.).

TESTOVI Opte karakteristike i funkcija testa


Postoje brojne definicije testova, kao to postoje i razliita shvatanja u vezi sa njihovom efikasnou u ispitivanju odreenih pojava u psihijatriji, psihologiji i pedagogiji. Zoran Bujas kae da je test ... standaradizirani postupak s pomou kojega se izaziva neka odreena aktivnost, a onda se uinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji. 32 Ovde je glavni kriterijum za uporeivanje ostvarenja pojedinca rezultat koji su postigli drugi, iji se rezultat moe uzeti kao merilo poreenja jer je ostvaren u jednakoj situaciji. U literaturi se nalaze i druge definicije testa, drugaije od Bujasove. Nikola Volf ukazuje na mogunost dovoenja u vezu testova i eksperimenta. Naravno, on istie njihove bitne razlike ...dok, obino, nauni eksperiment ima za cilj utvrivanje optevaeih injenica i zakonitosti, testovima pokuavamo da utvrdimo osobenosti pojedinaca, individualne razlike i stepen razvijenosti odreenih osobina u konkretnom sluaju. 33 Praktina svrha testiranja je dobijanje podataka o verovatnim izgledima za uspeh ispitane osobe u nekom odreenom
32 33

Mui, V. (1973 ), Metodologija pedagokih istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 289 Volf, N. (1965), Psiholoki testovi u psihijatriji, Nauna knjiga, Beograd, str. 7

16

zadatku, odnosno poslu (kolovanje, izbor profesije, selekcija i klasifikacija osoblja u industriji, u vojsci i na drugim radnim mjestima). 34 Postoje testovi koji se mogu univerzalno koristiti, kao to postoje i oni koji se mogu koristiti u jednom ili pojedinim podrujima. U Enciklopedijskom rjeniku pedagogije kae se da se test sastoji od ...jednog ili niza zadataka ili pitanja kojima se izaziva kod ispitanika odreena aktivnost, a njezin se uinak vrednuje na standardni nain na osnovi meusobne usporedbe rezultata raznih ispitanika. 35 Ovde je data dosta iroka definicija testova, u koju bi se mogli ukljuiti upitnici, skale i drugi slini instrumenti to su podvrgnuti odgovarajuim kriterijumima badarenja. Naravno, definicija testova u Enciklopedijskom rjeniku je neto modifikovana Bujasova definicija. Poto se danas naunici ne slau u definisanju testa kao instrumenta, Kronbah smatra da bi najbolje bilo definisati ga kao ...sistematski put i nain utvren za kompariranje ponaanja dve ili vie osoba. 36 On zato istrauje glavne principe i kriterijume za izradu testa i pronalazi mogunosti primene tih principa i kriterijuma u praktinom radu istraivaa i pedagoga. Za Volfa je test instrument pomou koga se utvruju osobenosti pojedinaca, njihove individualne razlike i stepen razvijenosti osobina, dok Kronbah test definie kao sistematski put i nain pomou koga se komparira ponaanje dve ili vie osoba. U Enciklopedijskom rjeniku pedagogije se pod testom podrazumeva zadatak ili niz zadataka pomou kojih se izaziva aktivnost ispitanika i njen rezultat vrednuje na osnovi poreenja rezultata raznih ispitanika. Bujas znatno ire shvata i definie funkciju testa uzimajui ga kao standardizovan postupak kojim se izaziva aktivnost ispitanika da bi se uinak te aktivnosti merio i vrednovao i individualni rezultat uporedio sa rezultatima drugih ispitanika postignutim u jednakoj situaciji. Kod testa je znaajno da predstavlja standardizovani instrument ijom primenom moemo izazvati unapred planiranu aktivnost vaspitanika, pratiti tokove odvijanja te aktivnosti, uporeivati njen rezultat merenjem i vrednovanjem, sistematski komparirati pojedinane rezultate sa rezultatima drugih, s tim to se itav proces odvija u jednakim uslovima. Nema sumnje da test predstavlja vredno ostvarenje savremene nauke i da se njime moe koristiti u istraivanju, praenju i vrednovanju pedagokih pojava i problema. O tome Bereznjak s pravom kae: Ispitivanje nije samo sebi cilj ve sredstvo za dalje poboljanje kvaliteta itavog rada kole. Ono takoe treba da postane sredstvo za propagandu i uvrenje naprednog pedagokog iskustva. 37 Meutim, mora se imati na umu to, da korienje njime, interpretacija i upotreba njegovih rezultata, kao to je sluaj sa svakim drugim instrumentom, tehnikom i postupkom, ima i prednosti i nedostatke, naroito kad je u pitanju test znanja i izvrenja. O tome Tihomir Prodanovi i Radisav Nikovi kau: Njegove oigledne prednosti (ekonominost, brz pregled situacije, jednaka mogunost svakog uenika u situaciji testiranja, iskljuenje subjektivnog momenta i drugo), kao i njegovi nedostaci (zanemarivanje drugih oblika izraavanja, usredsreenost preteno na injenike informacije i zapostavljanje miljenja i rezonovanja, nemogunost merenja vaspitnih rezultata, mogunost pogaanja) smetaju test znanja i izvrenja u vrstu pomonih mernih sredstava u rukama nastavnika. 38Ove nedostatke testa znanja i izvrenja mogu nadokanditi neki drugi testovi, ali ni oni nisu bez odreenih ogranienosti. Danas se dosta diskutuje o vrednosti badarenih testova i onih koje priprema sam nastavnik, a koji se upotrebljavaju u pedagokom radu. Sidni Presi sa svojim saradnicima je naao da badareni testovi ne mogu uvek da mere ono to je nastavnik postavio kao ciljeve i zadatke svoga rada, a testovi koje on saini, bez obzira na to to oni mogu biti objektivni ili subjektivni po svojoj prirodi, uspeno mere ostvarivanje zadataka koji su postavljeni nastavi u jednom kraem ili duem vremenskom periodu. 39 Testovi to ih priprema nastavnik nemaju svojstva koja im omoguavaju
34 35

Ibidem, str. 7 Enciklopedijski rjenik pedagogije (1963), Matica Hrvatska, Zagreb, str. 1029 36 Cronbach, L. J. (1960), Essentials of Psychological Testing, New York, str. 21 37 Bereznjak, E. S. (1977), Rukovoenje savremenom kolom, Kijev, str. 119 38 Prodanovi, T., Nikovi, R. (1974), Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 202 39 Pressey, S L., Robinson, F. P., Horrocks, J. E. (1959), Pschology in Education, New York, str. 455

17

precizno merenje ostvarenih ciljeva i zadataka, ali pokazuju koliko je ostvareno od onog to je nastavnik postavio kao zadatak, ukazuju na propuste i slue kao podsticaj uenicima i nastavnicima da bolje rade. Da bi testovi imali bitne karakteristike mernih instrumenata, treba da prou precizno utvrenu proceduru sastavljanja i badarenja. Ta procedura, po miljenju Prodanovia i Nikovia, sastoji se od nekoliko glavnih elemenata, a to su: -analiza pedagokih ciljeva i nastavnih sadraja radi odreivanja moguih stavki za test; - odabir stoernih (najbitnijih, reprezentativnih) stavki; - pretvaranje programskih stavki u testovska pitanja odgovarajueg tipa; - prva provera formulacije i sadrine zadataka na manjem broju uenika; - revizija i ponovna provera testa na veem uzorku (ne manje od 200 sluajno izabranih uenika); - odreivanje mernih karakteristika testa (valjanost, pouzdanost, osetljivost na razlike meu uenicima i drugo) i, tek onda, - masovnija primena testa u praksi. 40 Ovde su izneseni neki od bitnih postupaka sastavljanja i badarenja testa znanja. Na slian nain se sastavljaju i ostali testovi, s tim to je, zavisno od vrste i namene testa, mogue koristiti postojee ili sloenije tehnike i postupke badarenja. Stoga se s pravom kae da je badarenje testova odgovoran posao, posao koji dugo traje i trai uee tima strunjaka koji dobro poznaju podruje iz koga se sastavljaju testovi, subjekte kojima je test namenjen i metodologiju i tehniku izrade testova. Pa i kad se potuju osnovni kriterijumi, postupci i tehnike izrade testova, ne moe se postii sve ono to bi trebalo da se postigne, da bismo precizno izmerili sve to elimo meriti.

Delovi testa i vrste testova


Elementi od kojih se sastoji svaki test, kao podsticaj na aktivnost, nazivamo stavkama (esticama). Zavisno od toga o kojoj vrsti podsticaja se radi, koriste se posebni termini. Na primer, u testovima za merenje mentalnih, psihomotornih i drugih sposobnosti stavke nazivamo zadacima, dok ih u skalama za ispitivanje stavova nazivamo tvrdnjama. Najee se psiholoki testovi sastoje iz dve skupine stavki: 1) stavke koje kao primeri slue za vebanje, kojima se ispitanici upuuju da shvate kako e reavati zadatke u testu i kad mogu da pitaju ono to im nije jasno i 2) stavke koje slue da podstaknu odgovor koji se ocenjuje. Zavisno od razliitih strategija za dobijanje i tumaenje podataka, moemo govoriti o vie tipova testova. Vrstu testa u prvom redu odreuju teorijska orijentacija od koje istraiva polazi pri njegovoj konstrukciji i vrsta pitanja koja e se postavljati. Mada principi klasifikacije testova nikada nisu dovoljno logiki odreeni, ovde emo kratko ukazati na nekoliko osnovnih kriterijuma njihove podele. Prema tome u kom stepenu su jasne stavke koje izazivaju aktivnost (odgovore), govorimo o strukturiranim i nestrukturiranim testovima. Kod strukturiranih testova, ispitaniku je jasno ta se stavkama trai (jasni su mu zadaci u testovima mentalnih aktivnosti, razume pitanja u upitniku,...). Suprotno, kod nestrukturiranih testova stavke su pojmovno nejasne i perceptivno neodreene. Nejasni sadraji stavki ispitanika navode da kroz odgovore ispolji (projektuje) svoje neispunjene i potisnute potrebe, skrivene akcione orijentacije itd. U prvom sluaju, kod strukturiranih testova, najee postoje jasni kriterijumi za ocenjivanje i bodovanje odgovora, to spreava subjektivnost u ocenjivanju uenika (objektivni testovi). U drugom sluaju, kod nestrukturiranih testova, neizbena je pristrasnost onoga koji ocenjuje znaenja koja ispitanik pridaje stavkama (subjektivni testovi).

40

Prodanovi, T., Nikovi, R. (1974), Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 203

18

Prema tome kako ispitanik odgovara na zadatke, govorimo o testovima s predloenim i o testovima sa slobodnim odgovorima. Kod prvih, ispitanik od predloenih odgovora oznaava (bira) jedan ili vie odgovora: kao tana reenja zadataka u testu inteligencije, kao opis ponaanja koje ukazuje na prisustvo indikatora anksioznosti u odreenom inventaru linosti, kao pozitivnu ili negativnu mentalnu usmerenost prema odreenoj pojavi u upitniku za ispitivanje stavova itd. Kod drugog tipa testova, ispitanik samostalno (slobodno) smilja odgovore na postavljena pitanja. Kod testova sa predloenim odgovorima problem je pripremiti primamljiva neispravna reenja koja e oteati izbor tanog odgovora, dok je kod testova sa slobodnim odgovorima problem u subjektivnosti ocenjivanja odgovora. Podela na testove postignua i testove tipine aktivnosti poiva na kriterijumu prirode aktivnosti u toku reavanja zadataka u testu. Ako ispitanik koji eli postii to bolji uspeh na testu mora uloiti maksimalan napor (aktivnost), tada govorimo o testovima postignua (uinka, maksimalne aktivnosti). U testovima tipine aktivnosti ispitaniku u odreenim uslovima stavkama se predoavaju konkretni dogaaji i doivljaji, a od njega se oekuje da navede kako se tada obino ponaa, ta najee misli, osea i radi. Ispitanicima se daje ogranieno vreme za reavanje onih testova postignua (inteligencije, znanja, vetina,...) u kojima su zadaci toliko laki da ih svaki ispitanik moe reiti ako ima dovoljno vremena za rad. Uspeh na tim testovima zavisi, pre svega, od brzine rada (trai se da ispitanik odgovori na to vie pitanja unutar odreenog vremena) i stoga ih zovemo testovima brzine. U drugu grupaciju svrstavamo testove iji su zadaci poreani po teini i kad odreeni broj ispitanika nije u stanju (nije sposoban, vet,...) da rei sve zadatke i pod uslovom da nije ogranieno vreme rada. Te testove zovemo testovima snage. Najvei broj testova postignua ima karakteristike i testova brzine, kad je vreme za njihovo reavanje ogranieno i testova snage, kad su zadaci poreani po teini. Uspeh na ovim testovima zavisi i od brzine rada i stepena prisustva ispitivanih karakteristika (sposobnosti, znanja, vetina,...). Oni testovi koje istovremeno moemo zadati veem broju ispitanika nazivaju se grupnim testovima, dok oni testovi koji su pripremljeni tako da se mogu zadati jednom ispitaniku nazivaju se individualnim testovima. Kad se testovi popunjavaju olovkom, svrstavamo ih u papir-olovka testove, dok sve one testove koji iziskuju drugaije radnje (reavanje zadataka putem test-aparata, sastavljanje slike od datih delova, izvoenje odreenog zadatka u nekoj prirodnoj situaciji,...) svrstavamo u testove izvoenja (manipulacije). Na kriterijumu naina ocenjivanja izazvanih aktivnosti poiva podela na testove spoljnjeg ocenjivanja i testove samoposmatranja - kod prvih posmatrai procenjuju aktivnosti drugih ljudi, dok kod testova samoposmatranja ispitanici daju odgovore na osnovu priseanja vlastitih iskustava. Pomenuemo jo podelu na testove produkcije i testove procesa - kod prvih ocenjuje se odgovor kao ishodini rezultat aktivnosti izazvane stavkom, a kod drugih procenjuje se ponaanje ispitanika u toku reavanja testa, kako pristupa zadatku, kako savladava tekoe i slino. Razliiti autori daju razliite podele testova, i svako traganje za jedinstvenim kriterijumima od kojih bi se polazilo bilo bi iluzorno. Stoga emo ovde navesti miljenje Vladimira Muia, koji se bavio klasifikacijom testova. Vladimir Mui smatra da se podela moe izvriti, pored ostalog, prema osobinama ispitanika koje se ispituju i prema nainu reavanja zadataka u testu. Vrste testova prema osobinama ispitanika su: testovi znanja (testovi znanja u uem smislu, testovi sposobnosti primene znanja), testovi sposobnosti i testovi linosti u uem smislu. 41 Testovi znanja se konstruiu tako da bi se njima merili rezultati nastavnog rada, odnosno da bi se videlo u kome su stepenu uenici savladali gradivo odreenog predmeta ili dela toga predmeta. Testovi znanja u odnosu na ostale oblike ispitivanja znanja omoguuju objektivnije merenje i ocenjivanje znanja. Sadraji koji ulaze u sastav testova odreuju se sluajno i sistematski iz svih
41

Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 292-297

19

delova posmatranog gradiva; testovi sadre razliite oblike zadataka (prepoznavanja, reprodukcije, reavanja problema,...); zadaci su nedvosmisleni i ne sugeriu odgovor; grupisani su po obliku i sadraju; zadovoljen je princip postupnosti (zadaci su poreani od lakih ka teim); u testu je najvie zadataka srednje teine, onih koji imaju veu diskriminativnu mo itd. Postoje danas i posebni testovi kojima se moe meriti sposobnost uenika da se u svom svakodnevnom radu koriste steenima znanjima. Ti testovi se sastoje u davanju istih pitanja svim ispitanicima, u jednakim uslovima u kojima se vri testiranje. Ocenjivanje rezultata testa vri se istim kriterijumima. Ova vrsta testova moe se koristiti u razliite svrhe, u svim vrstama kola i na fakultetima. Kod konstrukcije ovih testova analiza zadataka je u funkciji finalne korekcije testa. Sprovodi se na reprezentativnom uzorku ispitanika nakon preliminarne primene. Najvaniji deo ove analize je izraunavanje indeksa teine i indeksa diskriminativnosti za svaki zadatak. Indeks teine zadatka je procenat ispitanika koji su taj zadatak tano reili. Srednje teki zadaci su oni koje je reilo 50% ispitanika. Zadaci koje je reilo 75% ispitanika spadaju u grupu lakih, a oni koje je reilo ispod 25% ispitanika u grupu tekih zadataka. Kad se radi o diskriminativnosti, zadatak mora statistiki dovoljno razlikovati 25% ispitanika koji su prema ukupnom rezultatu najbolji od 25% onih koji su prema ukupnom rezultatu najslabiji. Kad se uporede sa ostalim vidovima ispitivanja znanja, glavne prednosti testova znanja su objektivnost i ekonominost. Objektivnost, u tom smislu to je veoma bitna smanjena pristrasnost ocenjivaa, a ekonominost, najpre, u tom smislu to je za relativno kratko vreme mogue potpunije ispitati veliki broj ispitanika i zatim, u tom smislu to je uz korienje listova za odgovore i ablona za ispitivanje mogue brzo oceniti uinak ispitanika. Nedostatak testova znanja je, pre svega, u tome to se na sadanjem stepenu njihove razvijenosti pomou njih mogu valjano ispitivati samo znanja nieg nivoa (statiki injenini podaci). Tek uz veliki trud i umenost njihovih konstruktora ovi testovi mogu imati zadovoljavajue metrijske karakteristike (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osetljivost,...) da bi pomou njih mogli verodostojno ispitati i oceniti znanja vieg nivoa, pre svega, kada se reavaju problemi primenom steenog znanja. Da bi test mogao objektivno meriti znanje, moraju se potovati procedura njegove izrade i zahtevi koji omoguuju utvrivanje odgovarajuih metrijskih karakteristika. Posebno je znaajno to da se vodi rauna o najvanijim zahtevima za sastavljanje pitanja testa, bez obzira koje forme oni bili. 1. Pitanja treba da budu potpuno jasno formulisana; 2. Rei u pitanju ne smeju biti dvoznane; 3. U pitanju ne sme biti navoda koji nije bitan; 4. Pitanje treba po tekoi da odgovara kako nivou ispitanika tako i nameni ispitivanja; 5. Treba voditi rauna o tome da ispitanici po nekom obeleju (mestu, duini iskaza i slino) ne prepoznaju tane, odnosno netane odgovore; 6. Treba izbegavati uobiajenu formulaciju pitanja ili tanog odgovora (prema udbeniku ili slino). 42 Znaajno je poznavati i posebna pravila koja se odnose na razliite tipove pitanja, voditi rauna o tome da se daju uputstva za korektno odgovaranje na postavljena pitanja i da se na jednom primeru pokae kako bi trebalo upisivati odgovore na data pitanja u testu. U Pedagokom reniku su obraeni tipovi pitanja koja se mogu javiti u nastavnim testovima, a to su: prostog viestrukog izbora (na jedno pitanje daje se od tri do pet odgovora, od kojih je samo jedan ispravan), sloenog viestrukog izbora (gde se posle pitanja daje vie tanih i netanih odgovora), alternativnog izbora (za svako pitanje nudi se izbor izmeu dve stavke), dopunjavanja (od ispitanika se trai da dopuni nepotpun iskaz), pridavanja (ispitanik usmeravan uputstvom povezuje navode koji su dati u dve ili vie kolona), sreivanja (odreenim znacima il brojevima oznaava se redosled odvijanja dogaaja ili javljanja odreenih pojava), za razumevanje
42

Pedagoki renik I (1967), Pedagoki institut, Beograd, str. 634

20

teksta (trai se od ispitanika da odgovori na postavljena pitanja u vezi sa obraivanim tekstom i da naznai glavne akcije, redosled, njihove uzroke i slino), za logiku interpretaciju (gde se od ispitanika oekuje da korektno izvri izbor reenja i da navede razloge kojima se rukovodio prilikom izbora). 43 Postoje i drugi tipovi pitanja koji se mogu koristiti za ispitivanje raznih aspekata znanja i umenja u nastavi i vannastavnim aktivnostima. S obzirom na didaktiku funkciju koju imaju testovi znanja, Tihomir Prodanovi i Radisav Nikovi ih dele na inventarne, dijagnostike, analitike i revizione. Inventarni testovi se koriste u situacijama kad kola hoe da utvrdi znanje uenika na poetku kolske godine, prilikom uvoenja novih programa i na kraju kolske godine. Rezultati ovih testova slue prvenstveno za planiranje i programiranje rada kole i nastavnika i za preduzimanje mera radi popravljanja uspeha. 44 Dijagnostiki test slui nastavniku i pedagogu kole da utvrdi do koga stepena uenik poznaje odreene ue oblasti iz pojedinih predmeta (interpunkciju, odgovarajue formule i pravila u fizici i matematici). Ovde se pomou testa utvruje stanje, daje dijagnoza i na toj osnovi preduzimaju pedagoke mere. 45 Ovim testom se ispituju specifine slabosti i nedostaci u uenju uenika u uoj oblasti nastavnog gradiva. Osnovna pedagoka funkcija analitikih testova je u tome da se istrae propusti i slabosti u nastavnim podrujima koje uenici ne poznaju dovoljno. Tako se moe testirati problem u nastavi matematike gde uenici poznaju raunsku radnju sabiranja, ali nedovoljno poznaju raunsku radnju mnoenja. Ovde se ne ispituju problemi i slabosti koji utiu jedni na druge u odreenoj oblasti, ve oni problemi koji su meusobno relativno nezavisni. 46 U nastavnoj praksi se esto primenjuju revizioni testovi znanja, da bi se utvrdilo, posle obrade jednog celovitijeg dela gradiva, koliko su uenici savladali gradivo i da bi nastavnik i uenici izvukli odgovarajue pouke iz onoga to je test pokazao. 47 Prodanovi i Nikovi spominju jo progresistiki test, kojim se moe predviati izvrenje neke radnje u budunosti. esto se primenjuje prognostiki test kad se deca osnovnih kola usmeravaju u srednje strune kole ili kad aci, nakon zavrenih srednjih kola, upisuju fakultete. O njihovoj pedagokoj vrednosti i drutvenoj opravdanosti njihove primene postoje razliita miljenja, od kojih su neka kritika do te mere da ih i ne preporuuju. Naravno, ovde je veoma znaajno ko i kako koristi test i da li je test jedini kriterijum na osnovu koga se donosi odluka o tome ko e biti upisan u odgovarajuu kolu ili na fakultet. U savremenim pedagokim istraivanjima rada i uspeha uenika uvek se uzima vie pokazatelja, a prosuivanjem se dolazi do konanog miljenja na osnovi koga se daje predlog za svakog pojedinanog ispitanika. U pedagokoj i psiholokoj literaturi se esto govori o tzv. esej-testu, kod koga je data neka problemska situacija, iznesen zadatak, koji pismenim putem treba reiti, ili je dato nekoliko elemenata koje bi trebalo detaljnije obraditi. Ovde se od uenika trai da analizra, poredi, sudi i izvodi zakljuke tako da se moe videti sposobnost uenika da se pismeno izraava, logiki misli i na osoben nain reava zadatu problemsku situaciju. U novije vreme ima dosta uspelih pokuaja da se na istu temu radi esej-test i da se taj isti esej-test saini kao test viestrukog izbora. Ebel navodi kad je pogodnije da se za merenje postignua upotrebi esej-test, a kad je bolje da se to ini testom viestrukog izbora. Esej-test je pogodan za ispitivanje male grupe i kad se ona ne upotrebljava u ponovljenim ispitivanjima, kad se hoe podsticati i nagraivati sposobnost pismenog izraavanja, saznati stavovi i miljenja uenika, kad se eli bre sastaviti test i kad nastavnik bolje procenjuje ono to je napisano i preko toga stie potpuniju sliku o radu i napredovanju uenika. Prednosti testa viestrukog izbora su u tome to se moe upotrebiti u
43 44

Pedagoki renik I (1967), Pedagoki institut, Beograd, str. 634 Prodanovi, T., Nikovi, R. (1974), Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 203 45 Ibidem, str. 634 46 Ibidem, str. 204 47 Prodanovi, T., Nikovi, R. (1974), Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 204

21

testiranju velike grupe, moe se ponoviti, to se njime postie objektivnost u ocenjivanju znanja uenika i brzo dolazi do rezultata koji su uenici ostvarili i to se odmah moe koristiti onim to je pronaeno. 48 U svom delu Merenje postignua u obrazovanju, Ebel navodi glavne kriterijume za pripremanje esej-testa i testa viestrukog izbora, pokazuje kriterijume za ocenjivanje esej-testa, ukazuje na tekoe i probleme koji se mogu javiti prilikom testiranja, ocenjivanja testa i upotrebe njegovih rezultata. Ebel smatra da esej-test i test viestrukog izbora mogu pomoi nastavniku i pedagogu da mere uenikova postignua u nastavi, stepen razumevanja gradiva i sposobnost praktine primene principa nauenih u nastavi, sposobnost kritikog miljenja, sposobnost reavanja problema, sposobnost selekecije relevantnih faktora i principa i njihove upotrebe u reavanju kompleksnih problema i da time podstiu uenike da ue da bi sigurno vladali steenim znanjem. 49 Ovde emo dati Ebelov primer pitanja i odgovora u esej-testu i pitanja i odgovora u testu viestrukog izbora. Tema je uzeta iz sadraja obrazovanja strunih kola medicinskog smera. Problem je - ugraivanje mosta prilikom popravke zuba. P. Ponekad most nee u potpunosti odgovarati kad se proba u ustima posle spajanja. Ako bi zubar smatrao da je preporuljivo ili potrebno da se most rastavi, ponovo postavi i ponovo spoji, opii kako bi to trebalo uraditi. Q. Zubar bi prvo trebalo da odredi koji spoj ili spojeve treba razdvojiti. Delove mosta ne bi nikako trebalo razdvajati pomou pile ili diska, jer tako ostaje veliki prostor koji treba ispuniti masom za lemljenje. Umesto toga, most bi trebalo drati u plamenu gorionika, tako da se plamen usmerava na spoj koji treba rastaviti. Mora se koristiti toplotom koja je dovoljna samo za topljenje lema, a mora se paziti da se ne istopi ili da se ne izvije potpora. Kada se delovi mosta razdvoje treba ih potopiti u kiselinu, da se oiste od oksida. Bie potrebno koristiti disk ili kamen za glaanje i smanjiti sloj lema na spojevima pre nego to se most stavi na svoje mesto u ustima. Ovo se mora raditi dok se svi delovi mosta ponovo ne postave u usta. Treba staviti malo Parr fluks-voska na sve kontaktne take potpore i pontiksa (ovo se radi izvan usta), a zatim sve delova treba vratiti u usta. Parr fluks-vosak e drati ove delove na svom mestu, a vosak je dovoljno mekan, tako da se pontiksi mogu pomerati do odreenog stepena da bi se mogli postaviti u pravi poloaj. Kad su pravilno postavljeni, spojeve treba pojaati lepljivim voskom, koji je vrst i koji e vrsto drati te delove meu sobom. Zatim, da bi se most jo vie uvrstio i pojaao, treba paziti da se delovi ne pomere dok se vri utiskivanje, saviti kratak komad ice promera oko 16, tzv. standardne mere, i staviti du usne ili labijalne povrine mosta i susednih zuba, a zatim drati vrsto na tom mestu, uz pomo lepljivog voska. Ovo stavljanje voska se mora raditi tako da je polje potpuno suvo, jer bi i mala koliina vlage sigurno spreila da vosak dri kako treba. Posle toga se uzima mala plitka ploa za utiskivanje, na kojoj se nalazi gips koji se moe brzo uobliavati, i obezbeuje se plitak upijajui otisak (ako je u pitanju zadnji most) ili jezini i zaseeni otisak (ako se pravi prednji most). Otisak se vadi iz usta, most se takoe pomera i ponovo podeava u otisku, spojevi se pune parr fluks-voskom, otisak od gipsa se zatiuje pomou medija za odvajanje, a izloeni delovi mosta se pokrivaju masom za spajanje. Mada se ova masa podesi, otisak od gipsa se odree i stavlja se jo mase za spajanje, na odgovarajui nain, da se obezbedi pravilno spajanje. Sluaj je sada spreman za zagrejavanje i lemljenje na uobiajen nain. 50 Isti sadraj Ebel je obradio u vidu testa viestrukog izbora. Daemo ga ovde u celini, kako ga je Ebel dao u svojoj knjizi. Odgovarajui ajtemi sa vie izbora Sledeih osam ajtema se odnose na problem odvajanja, ponovnog sastavljanja i spajanja mosta koji u potpunosti ne odgovara posle lemljenja. 1) Koji bi spoj ili spojeve trebalo odvojiti?
48 49

Ebel, R. L. (1956), Measuring Educational Achievement, Prentice, INC Englewood Clifs, New Jersey, str. 109-110 Ebel, R. L. (1956), Measuring Educational Achievement, Prentice, INC Englewood Clifs, New Jersey, str. 109-110 50 Ebel, R. L. (1956), Measuring Educational Achievement, Prentice, INC Englewood Clifs, New Jersey, str. 105-106

22

2)

3)

4)

5)

6)

7)

8)

a) Spoj izmeu pontiksa i najmanje potpore. b) Svaki pojedinani spoj (pogreni spoj se mora namestiti po sistemu pokuaja o pogreke). c) Svi koji su prvobitno bili lemljeni. d) Samo onaj ili oni od kojih zavisi hoe li spoj uspeti ili ne. Da li bi spojeve razdvojio upotrebom pile ili diska radije nego upotrebom toplote? a) Ne, zato to bi pila mogla otetiti prvobitne odlive. b) Ne, zato to e pila ostaviti suvie veliku prazninu koju treba ispuniti lemom. c) Da, zato to bi se korienjem toplote mogli otetiti prvobitni odlivi. d) Da, zato to pila ostavlja ist spoj koji treba odlemiti. Da li bi plamen trebalo koncentrisati na spoj koji treba odlemiti? Ako bi trebalo to initi, navedite zato? a) Ne, zato to se most moe slomiti ako se neravnomerno zagreva. b) Ne, zato to se potpore moraju dobro zagrejati pre topljenja lema. c) Da, da bi se izbeglo oteenje drugih komada. d) Da, da se izbegne kanjenje u odvajanju. Posle odvajanja mosta, ta bi, eventualno, trebalo uraditi pre njegovog ponovnog podeavanja u ustima pacijenta? a) Delove bi trebalo oistiti u kiselini, a spojeve uglaati kamenom. b) Delove bi trebalo oistiti u kiselini, ali spojeve ne bi trebalo glaati. c) Spojeve bi trebalo uglaati, ali delove ne bi trebalo istiti u kiselini. d) Ponovno postavljanje bi trebalo da pone im se most razdvoji. [ta se prvo upotrebljava za spajanje delova prilikom ponovnog postavljanja u ustima pacijenta? a) Lepljivi vosak. b) Parr fluks-vosak. c) Gips za utiskivanje. d) Masa za lemljenje. Koji se od sledeih materijala - fluks-vosak, lepljivi vosak, metalna ica ili masa za lemljenje - upotrebljavaju da bi se delovi rastavljenog mosta drali na svom mestu pre uzimanja otiska? a) Svi ovi materijali. b) Svi, izuzev metalne ice. c) Svi, izuzev mase za lemljenje. d) Samo fluks-vosak i lepljivi vosak. Koja je mera predostronosti potrebna prilikom upotrebe lepljivog voska? a) Ne sme se dozvoliti dodirivanje tkiva desni. b) Moraju se stavljati posebni tanki slojevi, da bi se izbeglo pucanje. c) Povrina na koju se stavlja - mora biti vlana. d) Povrina na koju se stavlja - mora biti suva. Kakvu funkciju ima otisak od gipsa u procesu lemljenja mosta? a) On dri delove na svom mestu dok se stavlja masa za lemljenje. b) Dri delove na svom mestu dok se leme. c) Dozvoljava kontrolu ponovo zalemljenog mosta pre stavljanja u usta pacijenta. d) Nema nikakve funkcije prilikom ponovnog lemljenja mosta. 51

Na slian nain mogu se sastavljati u svim drugim nastavnim oblastima. Naravno, u nekim je lake, a u nekim tee formulisati sadraje u pitanjima viestrukog izbora.

51

Ebel, R. L. (1956), Measuring Educational Achievement, Prentice, INC Englewood Clifs, New Jersey, str. 106-107

23

Esej-test i test viestrukog izbora se mogu kombinovati, i na taj nain se dobija ono to je pozitivno u primeni ovih dvaju vrsta istraivakih instrumenata. Testovi sposobnosti po pravilu su testovi postignua kod kojih se odgovori ocenjuju kao konani produkt aktivnosti koju izaziva dati zadatak. Tri su osnovne grupe ovih testova: 1) testovi senzornih sposobnosti, 2) testovi psihomotornih sposobnosti i 3) testovi intelektualnih sposobnosti. Ovim testovima se ispituje stanje funkcionisanja odreene sposobnosti u trenutku ispitivanja, da bi se na toj osnovi mogla dati predikcija uspeha ispitanika u nekim aktivnostima, jer se smatra da postoje sposobnosti koje su prethodno uslov za neka podruja delatnosti. Tako se, na primer, ispitivanjem kolinika inteligencije daje, sa manje ili vie verovatnoe, predikcija uspeha uenika u osnovnoj, srednjoj ili vioj koli. Strunjaci u oblasti testiranja smatraju da uspeh na testu sposobnosti zavisi od tri bitna inioca: nasleenih uslova za razvitak neke sposobnosti (dispozicije), sveukupne ranije aktivnosti i bogatstva prethodnog iskustva. Testovi intelektualnih (mentalnih, kognitivnih) sposobnosti najee su tipa papir-olovka. Meu testovima izvoenja kojima se mere intelektualne sposobnosti najpopularniji su testovi mehanikih sposobnosti (tzv. tehnike inteligencije), a ispituju, pre svega, sposobnost shvatanja mehanikih principa i reavanja praktinotehnikih problema. Intelektualne sposobnosti mere se kao opta inteligencija (G faktor) i kao niz specifinih sposobnosti (specijalne, verbalne, numerike,...). U situaciji ispitivanja nivoa optih intelektualnih sposobnosti obino se koriste tzv. baterije testova, kad uz pomo vie subtestova pojedinanih sposobnosti obezbeujemo kompozitini rezultat. Postoje opte sposobnosti, od kojih zavisi uspeh oveka u kolskom radu i kasnijoj profesionalnoj i drutvenoj delatnosti, i specijalne sposobnosti, od kojih zavisi uspeh u odreenoj uoj oblasti, kao to je, na primer, muzika ili slikarstvo. Nerealno i nedijalektiki bi bilo odvajati opte sposobnosti od specijalnih, upravo zbog toga to se one uzajamno proimaju i dopunjuju, ali se u pojedinanim sluajevima ne moraju nai zajedno opte i specijalne sposobnosti. Ima ljudi sa dosta razvijenom specijalnom sposobnou, istovremeno, kod njih nije izrazitije razvijena opta sposobnost. Danas se smatra da nema oveka kod koga ne postoji izrazitije ispoljena neka sposobnost, ali da mi, zbog ograniene moi instrumentarija istraivanja, nismo u stanju da istraujemo sve aspekte sloene strukture oveka, posebno one koji se manifestuju otvorenije. Stoga se preporuuje posebna opreznost kada se o oveku donose zakljuci na osnovi rezultata dobijenih primenom testova sposobnosti. Terston je 1951. godine izneo nedostatke grupnih i individualnih testova kojima je ispitivana kreativna sposobnost. Takoe je ukazano na to da se, pored testova znanja, uspeno primenjuju testovi kojima se ispituju logiko miljenje i preciznost u obavljanju odreenih radnji, dok je ostvaren mali uspeh u identifikovanju vrste miljenja koja bi mogla razlikovati, na primer, pisca literarnih dela od inenjera. Poseban problem ini strunjacima profesionalnog savetovanja i usmeravanja to to ne postoje vri objektivizirani kriterijumi, naroito kad su u pitanju mladi ljudi, na osnovi kojih bi se moglo suditi koji je ovek izrazito otrouman, originalan i kreativan. Ovo je uslovilo da su nastavnici u Americi, prema Dejvisovim istraivanjima, posebno podsticali u radu decu koja su postigla dobar uspeh na testovima mentalnih sposobnosti, i istraivali njihove probleme ako su slabo uili, dok su decu koja su bila slaba na testovima mentalne sposobnosti zanemarivali, jer su smatrali da su ona ograniena i da im ne mogu puno pomoi ni posebna istraivanja problema njihovog neuspeha. Naravno, pokazalo se da je to bila zabluda, i da se ne moe samo na osnovi ovih testova suditi o uenicima. Dejvis je 1951. godine kritikovao upotrebu testova logikog miljenja, zbog toga to oni objektivno stavljaju u inferioran poloaj decu radnika. 52 Na toj osnovi su i mnogi drugi kritikovali testove inteligencije koji su upotrebljavani da bi se dala predikcija dejeg razvoja i da bi se deca na toj osnovi usmeravala u odreene vrste kola. Na alost, primena testova sposobnosti u naoj zemlji nije uvek uzimala u obzir kritike koje su

52

Cronbach, L. J. (1960), Essentials of Psychological Testing, New York, str. 237-238

24

upuivane tim testovima u nekim zemljama Zapada, a posebno kada su oni primenjivani, kao to im je i osnovna namena, u podrujima usmeravanja uenika u odgovarajue vrste kola. Prema Muiu, ovi testovi se dele na: senzorne 53, mentalne testove, testove mehanikih sposobnosti i motorne spretnosti. Dok senzorni testovi, osobito testovi vida i sluha, dolaze do izraaja osobito u istraivanju s podruja kolske higijene, mentalni se testovi upotrebljavaju naroito kod eksperimenata s podruja intelektualnog odgoja, a testovi mehanikih sposobnosti i motorne spretnosti - kod eksperimenata s podruja radnog i tehnikog odgoja i obrazovanja. [to se mentalnih testova tie, oni se dalje mogu djeliti: (a) na testove opte mentalne sposobnosti (nazivaju se i testovi inteligencije) i (b) testove posebnih intelektualnih funkcija. Uz to ih moemo djeliti prema obliku testovnog materijala: na verbalne, kod kojih se zadaci zadaju i sastoje u odreenom tekstu, i na neverbalne (perceptivne), gdje se zadaci zadaju u obliku crtea. Ovi su poslednji pogodni kad god se iz rezultata eli eliminisati uticaj nivoa verbalne vjetine ispitanika, a neophodni su pri ispitivanju nepismenih ispitanika. 54 Testovi mehanikih sposobnosti i motorne spretnosti mogu se primenjivati na razliite naine, a najee se upotrebljavaju posebni ureaji ili se obavljaju jasno precizirane radnje rukom, prstima i slino. Volf navodi da postoje ... specijalne metode ispitivanja spretnosti ruke, posebno spretnosti prstiju, mirnoe ruke, stabilnosti poloaja tela itd. Mehanika sposobnost se ogleda u shvatanju mehanikih principa i u uspenom reavanju praktinih tehnikih problema, pri emu vanu ulogu ima razumevanje i misaono obuhvatanje strukture i funkcije razliitih tehnikih ureaja. 55 Naravno, testovi znanja i testovi sposobnosti, s obzirom na svoje osnovne karakteristike, imaju meusobnih razlika ali imaju i dosta onoga to bi se moglo nazvati zajednikim, kao to je ispitivanje uinka uenika, u obe vrste testova vodi se borba za to vei uspeh u reavanju zadataka, na uinak ne utiu samo dispozicije ve i ranija aktivnost i iskustva itd. 56 Ovi testovi spadaju u tzv. normativne testove. Postoje empirijski ustanovljene statistike vrednosti koje se nazivaju test norme, a one nam govore koji raspon rezultata se oekuje unutar populacije koja se ispituje i pomau nam da valjano interpretiramo znaenje pojedinanog rezultata. Na primer, veina testova inteligencije konstruie se tako da se proizvede proseni rezultat od 100 i standardna devijacija od 15. Ispitanik sa koeficijentom inteligencije od 130 smatrae se natproseno inteligentnim, a ispitanik koji je na skali IQ postigao 100 smatrae se proseno inteligentnim. Svakako, ovo podrazumeva da rezultat testa zauzima taku u neprekidnom nizu i da rezultati populacije daju normalnu raspodelu. Za interpretaciju rezultata nekih testova postignua koji su jasno odreeni mogue je koristiti kriterijum koji nije isto to i test norma. Tako se u odreivanju sposobnosti uenja koriste testovi poznati kao coiterion reference (standardni referenti). Vaan momenat u ovim testovima je da ispitanik postie ili ne postie odreeni kriterijum. Na primer, kriterijum za ukljuivanje u odreeni razred je da dete tano rei odreen broj zadataka u setu problema itanja. Ako dete to ne uspeva ono ne uspeva da zadovolji kriterijum pa se ne prihvata u taj razred. Korisnost upotrebljavanja referentnog kriterijuma zavisie, pre svega, od toga koliko je on tano postavljen (procenjen). Testovima sposobnosti, kao to smo ve rekli, ispitujemo nivo razvoja i funkcionisanja odreene sposobnosti u trenutku ispitivanja s ciljem da se utvrdi najverovatniji budui nivo razvoja i funkcionisanja sposobnosti. Na taj nain se moe davati predikcija razvoja, mladi ovek se moe usmeravati u odgovarajuu vrstu kole ili mu se mogu davati saveti za izbor zanimanja. Testovi sposobnosti su veoma znaajni u svakodnevnom radu, mogu ih koristiti kole u praenju razvoja uenika i u vrednovanju njihovog rada. Zato, bez obzira na sva ogranienja koja imaju, testove
53

Nikola Volf smatra da senzorni testovi ispituju otrinu vida, razlikovanje boja, slunu osetljivost itd. (Psiholoki testovi u psihijatriji (1965), Nauna knjiga, Beograd, str. 13) 54 Mui, V. (1973 ), Metodologija pedagokih istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 293 55 Volf, N. (1965), Psiholoki testovi u psihijatriji, Nauna knjiga, Beograd, str. 13 56 Ibidem, str. 294

25

sposobnosti ne moemo iskljuiti iz instrumentarija kojim istraujemo razliite pojave i probleme u radu kole i pratimo ostvarene rezultate uenika, jer nam oni pomau, direktno ili indirektno, da svestranije sagledamo rad i razvoj uenika, da potpunije pratimo i dublje analiziramo propuste i smetnje koje se javljaju u radu i razvoju uenika i da na toj osnovi preduzimamo odgovarajue pedagoke mere. Postoje danas kod nas i u svetu brojni testovi sposobnosti razliitih konstrukcija i namena kojima se koriste odgovarajui strunjaci osposobljavani za njihovu primenu. Poto ovi testovi podrazumevaju opreznu primenu i strunu interpretaciju njihovih rezultata, njima se mogu koristiti samo oni koji daju garanciju da e ih korektno upotrebiti. U pedagokom radu dosta se esto upotrebljavaju tzv. testovi podobnosti. Tu spadaju testovi inteligencije (Bine-Simonov test, Stanford-Bineov test, Ravenove progresivne matrice, Gudinaf Veksler-Belvi-skala inteligencije, Gvertos, Beogradska revija Bine-Simonovog testa inteligencije, Domino 48, Bujasove N i M-serije i slino). Testovi inteligencije imaju razliite tipove zadataka: opte informacije, renik, analogiju oblika, analogiju rei, dopunjavanje, aritmetiko rezonovanje, specijalne odnose u prostoru itd. Rajston, Dastman i Robins navode sledei primer tipova zadataka renika iz Otisovog testa mentalnih sposobnosti: Ono to ljudi govore o jednoj osobi predstavlja (?) 1. njegov karakter, 2. ogovaranje, 3. reputaciju, 4. sklonost, 5. linost. 57 U istom delu dat je primer zadataka kod testa kolske podobnosti u podruju aritmetikog razonovanja. Evo tog zadatka: Koji se broj u ovom nizu javlja po drugi put najblie poetku? 6 4 3 7 8 0 9 8 8 6 5 4 7 3 0 8 9 1 . 58 Rajston, Dastman i Robins dali su zadatak prostornih odnosa, a uzeli su ga od Kalmana i Andersona. Daemo taj zadatak onako kako su ga oni naveli: Izaberite dva oblika koji, kad se sastave, izgledaju isto kao prvi oblik u ovom redu: 59

Danas postoje u svetu dosta poznati i u praktinom radu upotrebljavani testovi mehanikih sposobnosti. Dosta se uspeno upotrebljavaju, pored ostalih, testovi papir-olovka i testovi montiranja. Testovi hartija-olovka sastavljeni su da ispituju prostorne odnose pomou crtea razmetenih delova jednog oblika. Zadatak je da se odabere jedan od pet crtea koji pokazuju kako delovi treba da se sastave. Drugi testovi sadre delove u kojima treba da se prepozna alat, da se kae kako se on primenjuje u mehanikim procesima, osnove aritmetike, motornu brzinu i informaciju iz

57 58

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 259 Ibidem, str. 259 59 Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 260

26

mehanike. 60 [to se tie testova montiranja i oni imaju svoje osnovne karakteristike. Kod testova montiranja pokuava se da se predskae uspeh na taj nain to se procenjuje kompetencija jedinke da od nesreenih, odvojenih delova sklopi jednostavne tehnike objekte kao to su zvono na biciklu, metalna olovka i brava. 61 Naravno, postoje razliite vrste testova mehanike podobnosti koji se mogu pojedinano i zajedniki koristiti u praktinom radu. 62 Kao primer, daemo test mehanikog poimanja to su ga sainili Benet i Fraj, koji je namenjen tome da ispituje kako ispitanik razume razliite tipove fizikih odnosa. Ovde se radi o crteima dvoje makaza i trai se da ispitanik pokae koje su od njih bolje za seenje metala. 63

B

U literaturi se spominju i u praksi primenjuju i drugi testovi podobnosti, kao to su: testovi administrativne podobnosti, testovi manuelne spretnosti, testovi muzike podobnosti, testovi umetnike podobnosti, testovi podobnosti za specifina zanimanja i baterije testova viestruke podobnosti. Tim testovima se, pored onih o kojima smo ranije govorili, moe uspeno koristiti u nauno-pedagokom istraivanju. Posebno su znaajni za otkrivanje talenata, obezbeivanje u kolskom sistemu uslova da se oni maksimalno razvijaju i da odaberu onu profesiju koja ima najbolje odgovara. U svetu i u nas dosta se prouavaju stvaralake sposobnosti uenika i daju modeli razvijanja stvaralatva. Time se veoma intezivno u nas bavio Radivoj Kvaev u svojim delima: Razvjanje sposobnosti kreativnog miljenja kod uenika, Razvijanje kritikog miljenja uenika, Razvijanje stvaralakih sposobnosti kod uenika, Razvijanje kreativnog ponaanja linosti, Podsticanje i sputavanje stvaralakog ponaanja linosti, Psihologija stvralatva, Modeliranje procesa uenja i Kako razviti stvaralake sposobnosti. On je dao i odgovarajue testove koje je koristio u procesu ispitivanja stvaralatva u osnovnoj i srednjoj koli. Neke od tih testova je adaptirao, neke preuzeo od drugih autora, a neke je sam konstruisao. Testovi stvaralatva za osnovnu kolu su sledei: Torensov test konstrukcije slika (meri originalnost), Torensov test kompletiranja slike (meri originalnost), Torensov test paralelnih linija (meri fluentnost i fleksibilnost), Torensov test poboljanja proizvoda (meri fleksibilnost) i Torensov test neuobiajene upotrebe (meri fleksibilnost). Testovi stvaralatva za srednju kolu: Gilfordov test pisanja naslova pria (meri originalnost i fluentnost ideja), Gilfordov test posledica (meri originalnost i fluentnost ideja ), Gilfordov test ibica (meri fleksibilnost), Gilfordov test skrivenih figura (meri fleksibilnost), Gilfordov test uoavanja problema (ispituje osetljivost za probleme), Flanagenov test isptivanja ingenioznosti, Gilfordovi testovi razrade rada I i II (ispituju sposobnost elaboracije), Kvaevljev test proveravanja hipoteze (meri originlanost), Kvaevljev test pronalazaka (ispituje originalnost) i Kvaevljev test za merenje sposobnosti uenja. U pedagokoj javnosti stalno je prisutno pitanje koliko su pouzdani testovi podobnosti za predvianje uspeha uenika u odreenim aktivnostima. O tome Rajston, Dastman i Robins kau:
60 61

Ibidem, str. 265 Ibidem , str. 265 62 Ibidem, str. 265-268 63 Ibidem, str. 266

27

Iako testovi izvrenja hartija - olovka pomau da se predvidi uspeh u mehanikim zanimanjima, oni mere tako mali broj sposobnosti potebnih za sloena mehanika zanimanja, da su potrebni dopunski podaci. Ovi podaci moraju da se dobiju sistematskim posmatranjem, beleenjem rada u kolskoj radionici i putem intervjua. 64 Strunjaci se danas slau u tome da je potrebno koristiti vie izvora podataka o vaspitaniku, da bismo mogli predviati njegov uspeh. Dopunske informacije, pored rezultata testova podobnosti, veoma su znaajne u procesu donoenja odluke o usmeravanju uenika u odreeni tip kole, usmeravanja da se opredeli za zanimanje i slino. Pa i pored najsavesnije obavljenih ispitivanja, ne moemo biti potpuno sigurni u adekvatnost zakljuaka koje smo dali o ueniku. Stoga se obino dokumentacija slube, na temelju koje je davana predikcija, dostavlja pedagokoj slubi kole koju uenik pohaa, da bi ona mogla pratiti kako se uenika razvija i, prema potrebi, preduzimati mere, korigovati rano date zakljuke. Testovi linosti u uem smislu se ne koriste zato da bi se ispitivale saznajne sposobnosti uenika ve dosta suptilne, sloene i delikatne crte linosti kao to su: osobine temperamenta, crte karaktera, interesovanja, sposobnost prilagoavanja i sama prilagoenost, stavovi, emotivna sfera ljudskog ivota i razni drugi suptilni problemi linosti. Ovim testovima moe se istraivati potenje uenika, laljivost, iskrenost, ukljuenost u krae, ta ovek misli o sebi, ta drugi ljudi misle o njemu itd. Stoga se s pravom kae da su ovi testovi veoma znaajni za praenje rada i razvoja uenika, ali se istovremeno dodaje da se njima ispituje sfera ljudskog ivota i ponaanja koja nije tako dostupna merenju, kao to je dostupno znanje i umenje. S ovim u vezi, naglaava se i to da je pouzdanost i relijabilnost testa linosti u uem smislu znatno manja od testova kojima se meri postignue i inteligencija. Smatra se da je valjanost testa linosti u uem smislu jedna od njegovih najslabijih strana. Pozicija ispitanika u toku primene ovih testova i mogunost da ispitanik bude neiskren, da u odgovoru projektuje svoje predrasude i da zbog drugih razloga ne da one odgovore ili podatke koji odgovaraju stanju stvari, znatno umanjuje vrednost dobijenih rezultata. Veina ovih testova ima nedostatak u tome to ispitanik nije dovoljno u mogunosti da kontrolie svoje odgovore, pogotovo kad hoe da ostavi dobar utisak o sebi. Ovo je jedan od osnovnih razloga zbog kojih pedagozi preporuuju da se sud o ispitaniku ne donosi samo na temelju rezultata koje daju testovi linosti u uem smislu. Ispitivanje posebnih psiholokih karakteristika uz pomo inventara linosti polazi od pretpostavke da najbolji nain ispitivanja linosti predstavlja postavljanje direktnih pitanja. Danas se preko linih izvetaja sprovode brojna korisna ispitivanja linih obeleja, pogotovo ispitivanja stavova. Ova istraivanja ini popularnim i to to je skoro neogranien broj karakteristika koje se mogu odrediti i to to je njihova realizacija prilino jednostavna. Podsetimo da se inventari linosti sastoje od niza pitanja ili tvrdnji na koje se najee odgovara sa da ili ne. U grupu testova kojima ispitujemo posebne psiholoke osobine (analitiki testovi linosti) spadaju i tzv. objektivni testovi. Ispitanici se stavljaju bilo u stvarne bilo u zamiljene situacije pa se na osnovu ponaanja (reakcija) zakljuuje o osobinama linosti koje poseduju. Ispitanik se, na primer, moe staviti u frustrativnu situaciju i tada proceniti kolika je njegova otpornost na frustraciju. Za ispitivanje, gde je orijentacija ne toliko na posebnim crtama linosti koliko na celovitoj strukturi linosti, koriste se tzv. sintetiki testovi linosti (analiza sadraja biografskih i autobiografskih podataka, intervju, projektivne tehnike,...). Meu ovim testovima posebno su poznate projektivne tehnike. U njima se polazi od pretpostavke da e ispitanik difuzno predoenim sadrajima pridati znaenje koje njemu odgovara, tj. da e projektovati svoje osobine (prisutne potrebe, skrivene elje, konflikte,...). Primarna upotreba ovih testova je u tome da se ispituju aspekti linosti koji se smatraju nesvesnim. U
64

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 266

28

klinikoj praksi ovi testovi najvie se koriste za identifikaciju karakteristika linosti povezanih sa abnormalnim funkcionisanjem psihe. Najpoznatiji projektivni test jeste Rorahov test mrlja. Ispitaniku se predoi niz nejasnih podraaja (oblika i figura) predstavljenih u vidu mrlja od mastila i trai se da kae ta oni za njega znae. Jedna od formi ovog testa podrazumeva prikazivanje slika ispitaniku, a od njega se trai da sastavi priu. Interpretacija odgovora je sloena. Ispitiva se slui sistemom bodovanja koji potie iz odreene teorije (najee psihoanalitike) koja se uzima a priori. Tako je u stanju da doe do rezultata ispitanika koga eli da smesti u neku od dijagnostikih kategorija. Znaajan nedostatak projektivnih testova je to to esto funkcioniu na nominalnom (niskom) nivou merenja. Istina, danas postoje postupci za savrenije kvantitativno odreivanje individualnih odgovora na nekim popularnim projektivnim testovima, mada su oni skoro uvek komplikovani za uenje. To, pre svega, zato to postoji ogromna mogunost razliitih odgovora koji treba da budu kodirani i klasifikovani. Zbog izraene subjektivnosti u tumaenju dobijenih podataka ovi testovi nemaju toliko iroku upotrebu u istraivanjima koliko je imaju u terapeutskoj praksi. Znaajno je istai razlike izmeu testova znanja i sposobnosti i testova linosti u uem smislu. Kod testova znanja i sposobnosti, kako navodi Volf, osnovni kriterijum pomou koga se ispituje je utvrena norma proseka. Testovi linosti u uem smislu imaju svoje norme proseka, s tim to se mora uzeti u obzir linost ispitanika kao inilac unapreivanja. Ponaanje jednog oveka ne procenjuje se samo u odnosu na kolektivne norme, ve i u uporeivanju sa njegovim sopstvenim kapacitetom i stepenom zrelosti, diferencijacije i integracije njegove linosti. 65 Testovi linosti u uem smislu ispituju sutinske odlike linosti, uzimajui to je mogue potpunije linost kao celinu i one njene bitne karakteristike koje se manifestuju u procesu delatnosti, u odnosima sa drugim ljudima i u odnosu linosti prema samoj sebi. Stoga Volf s pravom zakljuuje da testovi sposobnosti ispituju linost statiki, dok testovi linosti u uem smislu to ine dinamiki i sveobuhvatnije. 66 Za istraivaki rad u pedagogiji i za vaspitno-obrazovnu delatnost, testovi linosti u uem smislu imaju izuzetan znaaj. Mui navodi da se gotovo sva pitanja koja su u vezi sa zalaganjem uenika u radu, ponaanjem uenika u koli i van kole, njegovim odnosom prema nastavnicima, vrnjacima, roditeljima i ostalim ispituju testovima linosti u uem smislu. Pitanja ponaanja i razvoja linosti su u kolama dosta zanemarivana, jer se uvek postavljalo pitanje tekoa u praenju i identifikovanju ovako delikatnih problema. To je bilo zbog toga, to je broj testova i njihov kvalitet u ovoj oblasti manji i slabiji. Postoji veliki broj testova linosti u uem smislu koji se mogu koristiti u praenju i istraivanju rada i razvoja uenika, odnosno nastavnika i uenika i kojima se ispituju razni problemi linosti. Nikola Volf navodi, pored ostalih, sledee testove: Kornel-indeks (ispituje doivljavanje straha, sklonost depresiji, preosetljivost, hipohondrinu nastrojenost, odreene psihosomatske simptome i drugo); Modslijev inventar linosti MPI (ispituje dve dimenzije linosti: ekstraverziju i neurotske tendencije kod nje); test Tsedek upotrebljava se za otkrivanje psihopatskih linosti, delinkvenata i izvesnih formi drutvenih bolesti; Rorahov test daje uvid u intelektualno stanje (ispituje matu), vane odlike linosti kao celine; Test tematske apercepcije (T.A.T.) (pridajui temu dogaaju sa slike, ispitanik otkriva svoje preovlaujue potrebe i motivacije i time pokazuje kakva bi bila njegova aktivnost u slinim okolnostima, a time se ispituje linost sa stanovita nagona, temeramenta, karaktera, stava prema okolini i slino); Rozencvajgov test frustracije (ispituje reagovanja na emocionalni stres); Test nereenih reenica (gde ispitanik dopunjavajui reenicu vri projekciju svojih nereenih konflikata). 67 Ovde su dati testovi linosti u uem smislu, koji su, kao to se vidi iz njihove namene, specifini, kompleksni i dosta delikatni i kad se primenjuju i kad se tumae rezulati koji se njihovom upotrebom dobiju. Osim toga, u procesu primene ovih testova trai se maksimalna ozbiljnost, koncentracija i iskrenost ispitanika i studioznost i objektivnost ispitivaa.
65 66

Volf, N. (1965), Psiholoki testovi u psihijatriji, Nauna knjiga, Beograd, str. 34-35 Ibidem, str. 35 67 Volf, N. (1965), Psiholoki testovi u psihijatriji, Nauna knjiga, Beograd, str. 35

29

U nas su se dosta upotrebljavali i upotrebljavaju Olport-Vernon-Lindzi-skala za ispitivanje dominantnih interesovanja linosti (teorijskih, ekonomskih, drutvenih, politikih i religijskih), test socijalnog razvoja (Vinelandska skala socijalnog razvoja), test emocionalne zrelosti (modifikovani Frederikov test emocionalne zrelosti), [veglerova skala za ispitivanje intravertnosti i ekstravertnosti, Test emocionalnog razvoja (Pluikov test - profil, indeks, emocija) i drugi. Rajston, Dastman i Robins spominju veliki broj testova linosti u uem smislu koji se mogu koristiti u raznim situacijama pedagokog rada. To su: - Belov kolski invenatar (njim se ispituju stavovi uenika srednjih kola prema ivotu i radu u koli), - Remersove skale stavova (kojima se mogu ispitivati stavovi uenika u odnosu na neki disciplinski postupak, stavovi prema nacionalnoj i rasnoj grupi, odreenim nastavnim predmetima, profesiji, nastavniku, igri), - Test socijalnih problema (pomou njega se ispituju principi izbora vrednosti mladih u srednjim kolama, kojima se koriste u procesu reavanja drutvenih problema), - Test verovanja u drutveni napredak (ispituje probleme demokratije, ekonomske odnose, pitanja nezaposlenosti, rasna pitanja i pitanja nacionalizma), - Test savremenih problema (njim se ispituju sposobnosti uenika da izaberu demokratske, umesto nedemokratskih metoda u reavanju i vrednovanju drutvenih problema). 68 Za ispitivanje interesovanja uenika slue danas razni testovi koje moe da sastavi sam nastavnik, a mogu se upotrebljavati i standardizovani testovi. Rajston, Dastman i Robins su obradili Kuder-protokol preferencije (gde se ispitanicima nudi devet oblasti aktivnosti za koje se mogu opredeljivati: mehanike, raunske, prirodnonaune, diksusione, umetnike, knjievne, muzike, drutvene i administrativne), Maler-Glaser-Inventar vrednosti interesa (ovde se obrauju etiri tipa interesa: teorijski, estetski, drutveni i ekonomski) i Klitonov inventar profesionalnog interesovanja (sadri 700 navoda, tj. 70 - za deset oblasti interesovanja koje se navode). Inventar profesionalnog interesovanja moe koristiti nastavnik u razredu, a on e dobro doi i kolskom pedagogu i psihologu u procesu savetodavnog rada sa uenicima. 69 I u nas postoji znatan broj instrumenata za ispitivanje interesovanja mladih ljudi u osnovnim i srednjim kolama, koje sastavljaju i koriste nastavnici, i instrumenata koje sastavljaju kvlifikovani strunjaci, pedagozi i psiholozi. Takav jedan inventar interesovanja uenika daemo u daljem tekstu koji smo testirali ispitujui interesovanja uenika u domovima. On se pokazao dosta dobar u otkrivanju podruja interesovanja mladih ljudi, koja su znaajna za programiranje i realizaciju vaspitno-obrazovnog rada u kolama, domovima uenika i drugim ustanovama.
1. 2. 3. 4. 5. Lini interesi (LI) Sluati predavanja o likovnoj umetnosti Poseivati likovne izlobe Baviti se likovnim stvaranjem Prouavati dela o istoriji likovne umetnosti Unositi lepo u svakodnevni ivot u sredini u kojoj ivi NNV 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 NPV 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 UV 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

Pozorini interesi (PI) 1. Sluati predavanja o pozorinoj umetnosti 2. Ii u operu 3. Ii u pozorite 4. Uestovati u radu dramske sekcije 5. Igrati ulogu u pozorinim komadima dramske sekcije Filmski interesi (FI) 1. Gledati ratne filmove 2. Avanturistiko-kriminalistiki 3. Nauno-popularni
68 69

Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 290-294 Rajston, Dastman, Robins (1966), Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 248

30

4. Sluati predavanja o filmskoj umetnosti 5. Diskutovati o moralnim i estetskim vrednostima gledanog filma italaki interesi (IR) 1. itati romane 2. itati nauno-fantastine romane 3. Prisustvovati knjievnim veerima 4. Objavljivati svoje knjievne priloge u omladinskim listovima i asopisima italaki interesi tampe (I[) 1. itati dnevnu tampu 2. itati nedeljne listove 3. itati sportske listove 4. itati knjievne asopise i novine 5. Voditi diskusiju o proitanim asopisima Sportski interesi (SI) 1. Uiti pravila o pojedinim sportskim igrama 2. Svakodnveno se krae baviti jednom od sportskih igara i vebi 3. Pohaati teajeve sportskih vebi i igara 4. Biti aktivan lan u sportskom drutvu 5. Prisustvovati sportskim priredbama Interesi za zdrave polne odnose i brak 1. Sluati predavanja o seksualnim problemima i pripremi za brak 2. Diskutovati u malim grupama o seksualnim problemima i kontracepciji 3. Konultovati se sa lekarom, psihologom o linim problemima seksualnih odnosa, pripreme za brak i dr. 4. Gledati dijafilmove i filmove o seksualnim i porodinim problemima 5. Zavriti petnaestodnevnu kolu za ivot (sistematska predavanja i diskusije o drugarstvu, ljubavi, seksualnom ivotu, priprema za brak i drugo) Interesi za plemenitije meuljudske odnose i kulturu ponaanja (IMPO) 1. Sluati predavanja o pravilima lepog ponaanja 2. Zavriti kolu modrenih igara 3. Uestvovati u razgovorima o kulturi slobodnog vremena 4. Pomagati svojim drugovima u reavanju njihovih tekoa 5. Razvijati drugarstvo i prijateljstvo putem omladinskih organizacija Interesi za efikasnije uenje (IEU) 1. Sluati predavanja i uestvovati u diskusijama o efikas. nainima uenja 2. Obezbeenje uionica za uenje 3. Obezbeenje dodatnog uenja u vreme van obaveznih asova uenja 4. Ukazivanje pomoi vaspitaa i nastavnika u pripremi i izradi domaih zadtaka 5. Zavriti kolu uenje uenja Zdravstveni interesi (ZI)

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 1 1 1

2 2 2 2 2

3 3 3 3 3

1 1 1 1 1

2 2 2 2 2

3 3 3 3 3

1 1 1 1 1

2 2 2 2 2

3 3 3 3 3

31

1. Sluati predavanja o zatiti i negovanju zdravlja 2. Sluati predavanja o nainima borbe protiv bolesti 3. Zavriti kurseve prve pomoi 4. Pratiti sistematski stanje zdravlja (lekarski pregled) 5. Uee u domu za poboljanje zdravstvenih uslova ivota i rada Interesi za drutveno-politiki rad 1. Sluati predavanja o drutveno-politikim problemima u naoj i drugim zemljama 2. Diskusije i razgovori sa poznatim drutveno-politikim radnicima 3. Posete drutveno-politikim ustanovama 4. Aktivno raditi u organizacijama u koli i domu Tehniko-usluni interesi (TUI) 1. Raditi u uslunoj radionici 2. Uestovati u radu foto-kluba doma ili kole 3. Uestovati u radu radio-kluba 4. Zavriti kurs uradi sam 5. Pomaganje u samoposluivanju u tehnikim i administrativnim poslovima doma i kole

1 1 1 1 1

2 2 2 2 2

3 3 3 3 3

1 1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3 3 3 3

U ispitivanju interesa mladih moe korisno posluiti Va profil interesa to ga navodi Stenli, a koji sadri deset podruja interesovanja. 70 On navodi i druge instrumente za ispitivanje interesa. Ranije smo spomenuli da se rezultati testa interesovanja mogu koristiti u razliite svrhe. Dordan navodi etiri oblasti u kojima se mogu uspeno koristiti rezultati testova interesovanja: (1) pojedincu - da proceni sopstveno interesovanje, (2) savetniku i ueniku - u pedagokom savetovanju, (3) studentu - u njegovom izboru zanimanja i (4) nastavniku - da motivie i proiri svoj rad u razredu. 71 Instrumenti za ispitivanje interesovanja pokazali su se efikasnim u procesu planiranja i praenja rada i razvoja uenika, u procesu profesionalnog savetovanja i usmeravanja mladih ljudi, to je uvek doprinosilo svestranijem razvoju strunosti pojedinca. U osnovnim i srednjim kolama su ispitivana interesovanja mladih s ciljem da se utvrdi program slobodnih aktivnosti. I u ovom podruju testovi interesovanja su se pokazali veoma korisnim. Naravno, ne mogu se interesovanja mladih ispitivati samo jednim instrumentom, ve se obino sa testom interesovanja kombinuje intervju i opti utisak o uenikovim preokupacijama steen u duem vremenskom razdoblju. Na toj osnovi se donosi odluka o tome ta staviti u sadraje slobodnih aktivnosti, kako organizovati sadraje dodatne nastave, u koju vrstu kole usmeriti uenika i koje mu zanimanje predloiti u koli srednjeg obrazovanja kada za to doe vreme. Ovde je znaajno naglasiti da se interesovanja uenika moraju ispitivati, uzimati u obzir ono to je pronaeno u svim situacijama kad se govori i sudi o ueniku i posebno kad se donosi odluka o njemu kao oveku, njegovim osnovnim preokupacijama, usmerenjima i opredeljenjima, jer je ispitivanje putem testa uvek pouzdanije od povrnih opservacija, pa ak ni ono samo nikad nije dovoljno.

Merne karakteristike testova


Izbor testova koje emo koristiti u istraivanju zavisie ne samo od prirode istraivanja i teorijske konceptualizacije od koje polazimo, kako smo ranije istakli, ve i od toga koliko ti testovi imaju dobre metrijske karakteristike, a, pre svega, valjanost, osetljivost i pouzdanost.
70 71

Stanley, J. C. (1965), Measurement in Todays School, Englewood Clifs, New York, str. 57 Dordan, A. M. (1965), Merenje u pedagogiji, Vuk Karadi, Beograd, str. 392

32

Valjanost testa. Test je valjan ako stvarno meri ono to smatramo da meri, ono za ta je konstruisan. Najee se proveravaju tri sledee vrste valjanosti testa: sadrinska valjanost, kriterijska valjanost, hipotetika valjanost. Sadrinska valjanost pokazuje stepen u kome zadaci reprezentuju univerzum stavki o ponaanju koje ispitujemo. Dokazivanje sadrinske valjanosti testa najpopularnije je kod merenja znanja i vetina. Testovi znanja upravo se sastavljaju od uzorka pitanja koje reprezentuju neko kolsko gradivo predvieno za ispitivanje. Drugim reima test znanja sadrinski je valjan ako zadaci u njemu reprezentuju univerzum indikatora poznavanja odreenog gradiva. Informacije o ovoj vrsti valjanosti uglavnom su plod logike analize i racionalnog dokazivanja. Kriterijska valjanost izraava se statistikim merama o povezanosti testa i odreenog kriterijuma van njega. Izraava se koeficijent korelacije izmeu rezultata na testu i ponaanja ispitanika u nekoj znaajnoj aktivnosti. To znai da se informacije o ovoj vrsti valjanosti zasnivaju na statistikim dokazima. Poto se na osnovu operacije na testu predvia uspenost izvoenja neke budue aktivnosti, ovu vrstu valjanosti brojni autori nazivaju prognostika valjanost. Prilikom dokazivanja ove vrste valjanosti testa preduzima se niz praktinih radnji (priprema se kriterijum odgovarajuih aktivnosti, prikupljaju se podaci na terenu, vri se obrada podataka,...) pa se ponekad naziva praktina (empirijska) valjanost. Smatra se da test kad ima koeficijent korelacije sa nekom buduom aktivnou iznad 0.60 moe biti vrlo koristan kao sredstvo prognoze. Tada, na primer, kod odabiranja kandidata koji su konkurisali za neko zanimanje visok rezultat na testu u najveim broju sluajeva predskazuje dobar uinak na poslu, dok, obratno, nizak rezultat na testu znai da bi kandidati u najveem broju sluajeva bili neuspeni u tom zanimanju. Ovde treba dodati da je izrada kriterijuma uspenost u nekom poslu isto toliko sloena koliko i samo konstruisanje testa. Metrijske karakteristike kriterijuma (valjanost, diskriminativnost, pouzdanost i objektivnost), takoe, se proveravaju na nain kao to se to ini kod testa. U okviru hipotetike valjanosti rezultati na testu analiziraju se u okviru povezanosti testa i varijable. Ovde centralno mesto zauzima ne kriterijum-ponaanje, ve varijabla koju test meri. Ispitiva pristupa konstrukciji testa za merenje crte koju ne poznaje, a za koju pretpostavlja da postoji. U ovoj funkciji testovi se proveravaju u okviru teorijske konceptualizacije o pretpostavljenoj osobini. Bukvi (1981) istie da se logiki proces u ovoj vrsti validacije testa odvija kroz tri sledee etape: 1. na bazi logiko-psiholoke analize testa i aktivnosti koju test izaziva postavlja se pretpostavka da test meri odreenu osobinu; 2. na osnovu odgovarajue teorjske koncepcije postavljaju se hipoteze koje nakon praktinog proveravanja mogu da potkrepe opravdanost date pretpostavke o odnosu test - osobina; 3. realizuje se niz empirijskih ispitivanja kako bi se date hipoteze potvrdile ili odbacile. Ako se empirijskom proverom dokae postojanje pretpostavljene osobine, tada je jasno da test meri ono to je istraiva mislio da meri i prihvata se kao valjan. Ako, pak, pretpostavljena osobina empirijski nije dokazana, tada je opravdano zakljuiti ili da test ne meri pretpostavljenu osobinu, ili da nije ispravna teorijska konceptualizacija na osnovu koje su postavljane hipoteze, ili da nije valjan eksperimentalni nacrt pomou koga su proveravane hipoteze. U okviru hipotetike valjanosti test postaje sredstvo za dokazivanje i razvoj psiholokih pojmova. I, suprotno, sa razvojem naunih pojmova, koji su se u dokaivanju postojanja varijable upotrebljavali, menja se i sam proces dokazivanja valjanosti testa. U ispitivanju hipotetike valjanosti koristi se vie eksperimentalnih postupaka: razlike izmeu grupa, studije interne strukture, varijacije skorova u ponovljenim merenjima, studija test situacije, te korelaciona i faktorska analiza. 33

Diskriminativnost ili osetljivost testa oznaava veliinu varijabiliteta rezultata na testu. Test je osetljiviji ukoliko daje vei broj razliitih rezultata (skorova), tj. ukoliko je vea razlika izmeu najniih i najviih rezultata u testu. Drugim reima, test e dati dobru raspodelu skorova ako se kod odreenog uzorka po odgovarajuoj varijabli njime mogu izazvati fine razlike izmeu ispitanika. Na diskrimintativnost testa mogu da utiu: 1. duina testa, 2. teina zadataka (kvalitet stavki), 3. nain ocenjivanja uinka na testu. Test e biti dovoljno osetljiv tek ako sadri relativno veliki broj stavki. Test e imati veu diskriminativnu mo ukoliko je sastavljen od stavki koje su same po sebi dovoljno osetljive, tj. od zadataka koji su po svojoj teini primereni posmatranim uzorcima ispitanika. Nain ocenjivanja uinka na testu, takoe, je bitan faktor diskriminativnosti testa. Mogunost da se odgovori na testu razliito vrednuju od strane razliitih ocenjivaa predstavlja osnovni izvor poremeaja diskriminativnosti testa. Ovde treba podvui da prirodu (smer i stepen) pojedinanog uticaja svakog od ova tri faktora (duina testa, kvalitet stavki i nain vrednovanja odgovora) ne moemo precizno utvrditi. ini se da je diskriminativnost vie rezultat jedinstvenog uticaja ova tri faktora. Merenja raznih pedagokih i psiholokih varijabli pokazuju da empirijske distribucije skorova po svom obliku najee lie na normalnu raspodelu. Statistiki dokazi o premeajima diskriminativnosti testa zasnivaju se na uporeivanju empirijske (naene) i oekivane (normalne) raspodele skorova testa na reprezentativnom uzorku populacije kojoj je test namenjen. Ako uzmemo za primer merenje sposobnosti: na testu koji je preteak veina ispitanika pokazuje niske rezultate, na testu koji je prelagan veina e postii visoke rezultate, dok na testu koji je primeren ispitivanoj grupaciji, poput normalne raspodele, najvei broj ispitanika imae umerene rezultate. Jo oiglednije, ako za primer poremeaja diskrimintativnosti uzmemo raspodelu kolskih ocena: prestrog nastavnik najee e deliti jedinice i dvojke, preblag nastavnik delie etvorke i petice, nastavnik koji se nedovoljno posveuje ocenjivanju i istovremeno eli izbei konflikte uenicima e uglavnom deliti trojke, nastavnik koji podlee stavu da uenike treba svrstati u pet podjednakih kategorija jednako esto delie loe, dovoljne, dobre, vrlo dobre i odline ocene i najzad, nastavnik koji objektivno i odgovorno pristupa ocenjivanju imae normalnu distribuciju ocena - najvie trojki, manje dvojki i etvorki i najmanje jedinica i petica. Diskriminativnost testa odreuje se bilo izraunavanjem nekog od indeksa varijabilnosti, najee standardne devijacije, bilo izraunavanjem znaajnosti odstupanja neke empirijske raspodele skorova od oekivane normalne raspodele skorova, najee pomou SmirnovKolmogorljeva testa i hi-kvadrat testa . Pouzdanost (doslednost, relijabilnost) testa oznaava stepen slaganja izmeu rezultata koje su postigli isti ispitanici u uzastopnim testiranjima istim testom. Test je pouzdaniji i precizniji instrument za merenje neke varijable ukoliko je vee slaganje (postojanost) skorova od jednog do drugog merenja. Na primer, ne moemo se pouzdati u rezultate testa na kome isti ispitanik u prvom merenju postigne visok, a u drugom merenju nizak rezultat. Tada ne bismo znali koji je rezultat mera stvarnog prisustva ispitivane varijable. Na varijacije skorova u ponovljenim merenjima mogu uticati sistematski (postojani, stalni) i nesistematski faktori. Kad utiu stalni faktori, javlja se izvesna pravilnost u varijacijama rezultata, dok u drugom sluaju, kad utiu nesistematski faktori, takva pravilnost se ne uoava. Zato u prvom sluaju govorimo o sistematskim (konstatnim), a u drugom sluaju o sluajnim grekama merenja. Dok se kod proveravanja pouzdanost testa treba orijentisati, pre svega, na ustanovljavanje i neutralisanje sluajnih greaka, izvore sistematskih greaka treba otkriti i otkloniti jo u toku same konstrukcije testa. 34

Izvori greaka merenja kriju se, pre svega, u promenljivosti osobina ispitanika, potom u metrijskim nedostacima testa i najzad, u nedovoljnoj kontroli naina (uslova) primene testa. Skor na testu i razlika izmeu ispitanika nisu rezultat samo prisustva konkretne psiholoke osobine koja je predmet merenja ve su i rezultat uticaja niza drugih psiholokih obeleja istih ispitanika: psihofizika spremnost, emocionalna napetost, motivisanost za testiranje, iskustvo u testsituacijama, lini stav prema testiranju, ispoljavanje drutveno poeljnih karakteristika itd. Osim toga, na smanjenje pouzdanosti testa moe uticati i to to u periodu izmeu prvog i drugog merenja dolazi do stvarnih promena u osobinama koje se mere (menja se motivacija, javljaju drugaija emocionalna raspoloenja, dolazi do zaboravljanja,...). Kad se radi o grekama merenja iji se izvori kriju u samom testu, na nedovoljnu pouzdanost testa na prvom mestu utie pristrasan (nereprezentativan) uzorak odabranih indikatora varijable. Osim toga, pouzdanost testa poveaemo i sa poveanjem objektivnosti i sa poveanjem osetljivosti testa. Niz je momenata koji kao nepravilna primena testa predstavljaju izvore greaka merenja: razni isptivai i ocenjivai vre nekontrolisan uticaj, testiranje se realizuje u neodgovarajuim uslovima, uputstva nisu uvek dovoljno jasna, dolazi do skraivanja ili produavanja predvienog vremena rada, pristrasno se boduju rezultati testiranja itd. Koeficijent korelacije izmeu skorova koji su dobijeni u dva uzastpona zadavanja testa je statistika mera pouzdanosti. Smatra se da je test dovoljno pouzdan kad je koeficijent korelacije izmeu sukcesivno dobijenih rezultata istih ispitanika +0.80 i vii. Najee se u literaturi navode tri praktina postupka za procenjivanje koeficijenta pouzdanosti: 1. metod ponovnog zadavanja testa, 2. metod paralelnih formi testa, 3. metod deljenja testa. Kod prvog postupka, nakon ponovnog zadavanja istog testa istom uzorku ispitanika izraunava se koeficijent korelacije izmeu skorova na testu i retestu. Dobijeni koeficijent korelacije je koeficijent pouzdanosti testa. Ovaj koeficijent, kad su posredi pedagoke i psiholoke varijable nije uvek valjan pokazatelj pouzdanosti testova. To, pre svega, zbog dejstva prvog testiranja na ponovljeno testiranje. Prvo testiranje uvek je neko iskustvo (pamte se neka reenja, ui se nain reavanja testzadatka, javlja se stav o tome ta se testiranjem hoe, shvata se da je emocionalna napetost oteavajui faktor,...) koje najee vodi boljem reavanju zadataka u retestu. Male su mogunosti preciznijeg odreivanja uticaja ovih faktora na koeficijent pouzdanosti. Ipak, njihovi negativni efekti delom se mogu prevazii, pre svega, odmeravanjem optimalnog vremenskog razmaka izmeu prvog i ponovnog testiranja. Prekratak razmak omoguava prenos test-iskustva, dok u suvie dugom periodu vremena izmeu dva testiranja dolazi do stvarnih promena u nekim psiholokim osobinama koje su predmet merenja (motivacija, stavovi, znanje,...). To e se desiti ak i kod sposobnosti ako je re o mlaim ispitanicima. Desie se ne samo zato to su kod mlaih sposobnosti u razvoju ve i zato to su u tom periodu izraeniji sistematski uticaji na psihologiju ispitanika uopte.Kad je re o metodu paralelnih formi testa, injenice govore da ako pripremimo savreni par paralelnih testova za merenje odreene varijable onda e razlike u rezultatima zavisiti iskljuivo od razlika u grekama merenja. Tamo gde nema greaka u merenju paralelni testovi na istom uzorku ispitanika dae priblino iste rezultate. Linearna korelacija izmeu njih bie visoka i to je statistiki dokaz o pouzdanosti testa. Uprkos injenici da je doslednost izmeu paralelnih formi teoretski direktno povezana sa konceptom verodostojnosti, postoje neki praktini problemi u ovakvom pristupu proveri pouzdanosti testa. Osnovni problem je u tome to procedura zahteva da razvijemo ne jedan ve dva testa za ispitivanje odreene varijable. Moramo osigurati ekvivalent za dve forme, kad e svaka stavka u prvoj imati odgovarajuu (paralelnu) stavku u drugoj formi testa. Meutim, znatan je broj psiholokih varijabli za koje je neophodno uoiti (sastaviti) valjanu listu indikatora (stavki) ak i za jedan test. 35

Metod deljenja testa podrazumeva ralanavnje testa na dva dela i izraunavanje koeficijenta korelacije izmeu rezultata koje ispitanici postiu na svakom od tih delova. Poto ove delove moemo posmatrati kao paralelne forme, onda nam koeficijent korelacije govori o pouzdanosti testa u celini. Ovde nam koeficijent pouzdanosti govori iskljuivo o grekama iji je izvor u samom testu. Posredi je dokazivanje pouzdanosti testa preko njegove unutranje doslednosti (konzistentnosti). Za potrebe ovog metoda dokazivanja pouzdanosti test se moe podeliti na dva naina: 1) tako to jedan deo ine sve stavke iz njegove prve polovine, a drugi deo ve stavke iz njegove druge polovine i 2) tako to u prvu formu ulaze stavke iji su redni brojevi u testu neparni, dok u drugu laze stavke iji su redni brojevi u testu parni. Objektivnost testa je merna karakteristika koja nam govori o nepristrasnosti primene i ocenjivanja ishoda testiranja. Test je objektivan ukoliko postignuti rezultat zavisi iskljuivo od ispitanika, a ne i od linosti ispitivaa i ocenjivaa. Mera objektivnosti je stepen slaganja razliitih ocenjivaa u oceni rezultata istih ispitanika. Ako su primena i ocenjivanje odreenog testa standardizovani (ako stavke izazviaju jednoznane reakcije, kad su pripremljena dobra uputstva, ako postoji dobar sistem bodovanja rezultata, kad su uvebani ispitivai i ocenjivai,...), koeficijent korelacije izmeu mera razliitih ocenjivaa mora biti maksimalan (+0.10).

POSTUPCI I INSTRUMENTI PROSUIVANJA I PROCENJIVANJA


Procenjivanje i prosuivanje su veoma znaajni u nauno-pedagokom istraivanju zato to se mogu obavljati kvantitativnim metodama, procenom situacije ili ponaanja, koju vre jedan ili vie strunjaka, i korienjem vie izvora na osnovi kojih se moe izvesti neki opti sud. Ovim postupcima i instrumentima dolazi se do kvalitativnih pokazatelja o radu, razvoju, ponaanju i uspehu uenika, o radu, zalaganju i uspehu nastavnika, nivou organizacije i realizacije nastavnog rada kao i vrednovanju rezultata rada kole kao celine. Naravno, procenjivanje se moe vriti na temelju onoga to je dobijeno u procesu praenja pedagokog rada, rezultata merenja koji su obavljeni, zapaanja i subjektivnih ocena nastavnika, pismenih i drugih radova uenika, na temelju skala sudova i drugih instrumenata i postupaka. U nas i u svetu esto se koriste skale sudova. Skala sudova je, dakle, instrument kojim se prikupljaju sudovi ispitanika miljenje, procene o osobinama i postupcima odreenih osoba, stvari ili pojave. [to se tie osoba, to mogu da budu bilo grupe, bilo pojedinci, a moe da bude i sam ispitanik kad iznosi neke karakteristike samog sebe, pomou introspekcije. 72 Mui navodi da se skalom sudova mogu ispitivati opravdanost uvoenja nastavnog postupka ili sredstva, vrstina i stepen razvijenosti moralnih stavova, stavovi prema pojedinim primenjenim nastavnim postupcima, upotrebljenim nastavnim sredstvima, zatim prema nastavnicima (naroito kod starijih uenika), nastavnim sadrajima, sadrajima koji se za uenike organizuju u slobodnom vremenu, prema stepenu organizovanosti i funkcionalnosti uenike zajednice i drugi. Procenjivati se moe linost nastavnika, rad i zalaganje uenika, urednost u radu, i to prosuivanje i procenjivanje posebno dolaze u obzir u vrednovanju ostvarenja uenika u podruju likovnog vaspitanja i tehnikog vaspitanja. 73 Mui navodi da postoje, gledano sa stanovita spoljanjeg izgleda, dve vrste skale sudova, a to su deskripitvne i grafike skale. Kod deskriptivne skale dat je odreen broj tvrdnji (pet, sedam, devet), i ispitanik obavlja procenu datih tvrdnji oznaavajui onu koja po njegovom miljenju
72 73

Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 312 Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 312

36

najbolje odgovara stvarima i pojavama u realnom ivotu. Po miljenju Radisava Nikovia postoje dve bitne odlike deskriptivnih skala: prva je u tome to su stupnjevi prisustva ili odsustva neke osobine opisani veim brojem precizno kazanih rei, i druga - ispitaniku je data mogunost da ukratko iznese osnovne razloge zbog kojih se opredelio za odreenu tvrdnju. Ovde emo navesti primer deskriptivne skale koju je dao Kronbah i koja se dosta spominje u naoj i stranoj literaturi. 74 Skala koju je dao Kronbah sadri jo etiri dela, koji se odnose na druge aspekte uenikove linosti, ali mi ih, zbog ogranienosti tematike ovoga rada, nismo mogli navoditi. Ime i prezime uenika Kako na vas i na druge deluje svojom pojavom i ponaanjem uenik S. P.? .. Drugovi se otimaju za njega .. Mnogo ga vole. .. Vole ga. .. Toleriu ga. .. Izbegavaju ga. .. Ne znam. Molim vas, navedite ovde razloge koji su vas naveli da ovakav sud date o ueniku S. P.

Rajston, Dastman i Robins navode primer skalera grafike forme, koji se moe dosta jednostavno i uspeno koristiti u naim kolama. 75 Prezime i ime onoga ko treba da da sud o ueniku ..

Da li uenik K. L. pouzdan? Pouzdan je u svim situacijama Obino je pouzdan Donekle je pouzdan Obino nije pouzdan Stalno nepouzdan

Rajston, Dastman i Robins navode veliki broj skala kojima se mogu procenjivati stepeni drutvene zrelosti, kao to su: Vinelandska skala socijalne zrelosti (njom se ispituju razni problemi u ponaanju linosti, na primer laganje, razni ispadi i tekoe u govoru), Hagerti-Olson-Vikmanova skala ponaanja (ispituje neke aspekte socijalnog ponaanja, od kojih su veoma znaajni sposobnost kooperacije, stepen razvijenosti drutvene svesti, emocionalna stabilnost i sposobnost pojedinca kao voe), Vinetka skala za skaliranje kolskog ponaanja i stavova (ispituje odreene karakteristike linosti, meu kojima se posebno mogu spomenuti inicijativnost, pouzdanost, sposobnost prosuivanja i sposobnost kooperacije) i BEC-skala linosti. 76 Kvalitet i upotrebljivost rezultata koji se mogu dobiti primenom ovih skala zavisi u znatnoj meri od stepena njihove strune
74 75

Cronbach, L. J. (1960), Essentials of Psychological Testing, New York, str. 507 Rajston, Dastman, Robins (1966) , Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 278 76 Rajston, Dastman, Robins (1966) , Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 279

37

primene u procesu istraivanja, korektnosti u interpretaciji dobijenih rezultata i sposobnosti da se stvaralaki primeni ono to je skala kao instrument dala nastavniku, pedagogu i drugom strunom licu. Mui navodi pet vrsta greaka koje se mogu javiti kad se primenjuju skale sudova u istraivanjima problema pedagokog rada. 77 Naravno, postoje i odgovarajui zahtevi kojih bi se trebalo drati da bi se izbegle mogue greke ili da bi se njihovo dejstvo na rezultate istraivanja ograniilo na to je mogue manju meru. U praksi se danas upotrebljava veliki broj skala kojima se ispituju stavovi mladih i odraslih prema raznim ivotnim pitanjima, prema drutvu, koli, pojedinim predmetima i prema poslu koji obavljaju. Tako, na primer, Stenli navodi, pored ostalih, veoma interesantnu skalu kojom se meri stav pojedinca prema poslu koji obavljaju, da bi se utvrdila opravdanost daljeg rada na istim poslovima, utvrdilo da li je nuno menjati posao, u kojoj oblasti i pod kojim uslovima nastaju tekoe ili tekoa uopte nema. 78 Ako bi se adaptirala, ova skala bi se mogla koristiti u ispitivanju mladih ljudi koji zavravaju srednje strune kole i posle toga se zapoljavaju, da bi se utvrdilo koliko su oni zadovoljni poslovima koje obavljaju, sa koliko ih zadovoljstva i uspeha obavljaju, da bi se iz toga izveli zakljuci znaajni za permanentno struno usavravanje mladih radnika i zakljuci znaajni za uspenije pripremanje onih koji se nalaze u kolama. Postoji znatan broj skala kojima se ispituje stav uenika prema nastavniku. ini se da su dve skale pomou kojih se moe ispitivati stav uenika prema nastavniku dosta zanimljive, jednostavno se primenjuju i relativno lako obrauju. To su one koje u svojim delima navodi Vladimir Mui 79 i grupa autora (Rajston, Dastman i Robins).80 Ovim skalama se moe ispitati kako nastavnik predaje, kakva je linost u oima uenika, da li se i koliko interesuje za probleme uenika, kakav mu je lini izgled, koliko je objektivan u procesu ocenjivanja uenika, poseduje li neke rave navike i slino. Mui navodi da se mogi ispitivati neke karakteristike linosti ispitanika raznih kategorija pomou: skale odredi ko, skale rangova, uporeivanja parova, postupak uporeivanja s prethodno odreenim rangom, Q-postupkom itd. 81 I ove postupke i instrumente mogue je koristiti u pedagokom istraivanju raznovrsnih problema vaspitno-obrazovnog rada u kolama i drugim ustanovama koje se bave obrazovanjem mladih i odraslih. Nikola Rot spominje ove tri vrste skala za ispitivanje stavova: diferencijalne ili intervalne, sumacione i kumulativne ili unidimenzionalne skale. Diferencijalna skala omoguuje da se ispitaju razliiti stupnjevi prihvatanja stava i da se to prihvatanje odvija u jednakim intervalima prilikom prihvatanja. Sumaciona skala sadri tvrdnje koje se prihvataju ili odbijaju. Tako se od ispitanika trai da prihvate ili ne prihvate odreenu tvrdnju i da odrede stepen slaganja ili ne slaganja sa datom tvrdnjom. Ovde se trai potpuno slaganje sa tvrdnjom, delimino slaganje sa tvrdnjom, potpuno ili delimino neslaganje. Na ovaj nain se moe ispitivati direkcija i ekstremnost stava, a to je za praktinu upotrebu dobijenih rezultata dosta znaajno. 82 Obema ovim skalama se prigovara da ne pokazuju koja se dimenzija stava ispituje, a znaajno bi bilo ispitivati jednu dimenziju stavova. Za ovu svrhu kreirane su kumulativne skale. Tvrdnje u kumulativnoj skali su tako povezane u jedinstven sistem da prihvatanje ili odbijanje jedne od tvrdnji treba nuno da povlai za sobom prihvatanje, odnosno odbijanje odreenog broja ostalih tvrdnji u skali. Svaka od tvrdnji u skali znai samo vei ili manji stepen pozitivnog ili negativnog odnosa prema jednom aspektu pojave o kojoj elimo utvrditi stav. 83 I ovoj skali se prigovara da ispituje pojedine aspekte, a ne stav u celini, te to, i druge ogranienosti, umanjuju donekle vrednosti rezultata koji se dobijaju.

77 78

Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjetlost, Sarajevo, str. 317-319 Stanley, J. C. (1965), Measurement in Todays School, Englewood Clifs, New York, str. 286 79 Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjtelost, Sarajevo, str. 314-315 80 Rajston, Dastman, Robins (1966) , Vrednovanje u savremenom obrazovanju, Vuk Karadi, Beograd, str. 291-292 81 Mui, V. (1973), Metodologija pedagokog istraivanja, Svjtelost, Sarajevo, str. 321 82 Rot, N. (1972), Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 409-410 83 Rot, N. (1972), Osnovi socijalne psihologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 410

38

Kao to smo videli, skale imaju svoje mesto u naunom istraivanju pedagokog rada. Njima se mogu pratiti i vrednovati one pojave i problemi koje nije mogue proceniti opservacijama, koje ne moemo dobiti testovima o kojima smo govorili, a koje su veoma znaajne za utvrivanje nekih bitnih elemenata razvoja i ponaanja linosti. Skalama sudova se dosta uspeno mogu vrednovati rezultati vaspitnog rada koji se ostvaruju u procesu nastave i drugih aktivnosti u koli i drutvu. Naravno, skale ne mogu biti jedini instrumenti prosuivanja i procenjivanja, ve se uzima, kao to smo ranije rekli, vei broj izbora o radu kole, nastavnika i uenika, podaci o uspehu i vladanju uenika, dokumentacija o organizovanosti i funkcionalnosti uenikih grupa, zajednica i uprave, i na temelju toga se vri procena odreene pojave, tome se dodaju rezulati koji se dobijaju putem skala, i iz svega toga se izvodi konaan sud o ueniku, nastavniku, primenjenom nastavnom metodu, obliku rada i slino.

39

LOGIKE OSNOVE METODA ZA ANALIZU PODATAKA IZ ISTRAIVANJA U SPORTU

OSNOVNE PROCEDURE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA


U naunim istraivanjima u sportu i tjelesnom odgoju, odnosno u kineziologiji, podaci koje treba analizirati moraju biti rezultat nekih merenja. Pod merenjima podrazumevaju se razni naini kvantifikovanja kineziolokih i ostalih fenomena. Poto se radi o raznim kvantitativnim karakteristikama, nauna istraivanja moraju da budu matematizovana, jer se kvantiteti ne mogu drugaije tretirati nego matematikim postupcima. U kineziolokim istraivanjima postoje i kvalitetne karakteristike fenomena. Meutim, kvalitativne fenomene uvek se moe tretirati kao kvantitativne, jer kvalitet nekog fenomena znai npr. posedovanje ili neposedovanje neke osobine ili sposobnosti, te u kojoj meri. Ako se tako izraene kvalitativne karakteristike nanesu na neku skalu i odreenim kvalitativnim kategorijama se daju neke kvantitativne veliine (vrednosti), dobie se kvantitativne karakteristike istraivanog fenomena. U sluaju da se kvalitativni odnosi istrauju na neki drugi nain, koji ne podrazumeva merenje, odnosno kvantifikaciju, onda su to neupotrebljivi podaci i ne mogu se koristiti u kineziolokim, pa niti u nekim drugim istraivanjima.

MERENJE I MERNE SKALE


Pod pojmom merenja podrazumevaju se najrazliitiji postupci da bi se dobio neki kvantitativan podatak. Ti postupci u kineziolokim istraivanjima najee su: merenja duine, visine, vremena, brojanje, ocenjivanje na raznim skalama, itd. Prema tome, pod merenjem se podrazumevaju razni postupci za kvantifikovanje podataka razliitih manifestacija fenomena koji se istrauju. Merenja se mogu izvoditi tako da daju rezultate koji se mogu klasifikovati kao diskretni ili kontinuirani. Ova klasifikacija zavisi od procedura koje su koriene u dobijanju rezultata merenja. Diskretni rezultati (diskretne varijable) su oni koji se mogu brojati u celim jedinicama. Npr. ako se eli znati koliko sportista se nalazi u pojedinim klubovima ili koliko je sportskih klubova na nekoj teritoriji, koliko je uenika osloboeno od nastave fizikog vaspitanja u pojedinim kolama, mestima, itd., moe se dobiti rezultat tano, a odrejuje se jednostavnim brojanjem odgovarajuih subjekata ili objekata (jedinica). Kontinuirani rezultati (kontinuirane varijable) su oni koji se, teoretski, mogu deliti na manje delove. To su rezultati npr. antropometrijskih merenja, razna testiranja uz pomo merenja vremena i slino. Prema tome, rezultati u kontinuiranim varijablama izraavaju se mernim jedinicama (npr. metrom, centimetrom, milimetrom, minutama, sekundama, desetinkama, kilogramima, itd.). Moe se zakljuiti da procedura brojanja daje diskretne rezultate, dok e procedura merenja na nekim skalama dati kontinuirane rezultate.

40

Procedure merenja mogu se vriti na razliitim skalama, od kojih su za kineziologiju najvanije: nominalne, ordinaline, intervalne i srazmerne (omerne) . Nominalne skale se koriste za najjednostavniji oblik merenja, koji se sastoji u tome da se odreeni objekti ili subjekti zamenjuju simbolima ili imenima. Pri tome se oni svrstavaju u odreene klase objekata ili subjekata, kao to je npr. podela u odnosu na pol (muki-enski), brojevi na dresovima igraa (oznaavaju mesta igraa u ekipi ali i konkretnog subjekta), svrstavanje osoba po njihovim zanimanjima, nacionalnosti i sl. Vano je prilikom merenja nekog fenomena da dve klase koje se razlikuju po tome ta se meri ne smeju nositi isto ime, kao i da dva pojedinana objekta ili subjekta koji imaju isto ime, obzirom na to ta se meri, ne smeju biti svrstani u klase s raznim imenima. Ordinalne skale slue za predstavljanje redosleda ili odnosa izmeu razliitih klasa objekata ili subjekata. Karakteristika tih skala je da odreuju samo da li je neka klasa vea ili manja od druge, dok razlike izmeu klasa nisu jednake. Te klase mogu biti razne karakteristike objekata ili subjekata ili nekih fenomena. Primeri ordinalnih skala su: redosled trkaa na cilju u nekoj trci, uenici postrojeni po visini, kolske ocene, ocene u konvencionalnim sportskim aktivnostima, itd. Brojke u jednoj ordinalnoj skali ponaaju se kao brojke samo utoliko to poseduju konvencionalni red brojaka. Brojevi zadravaju svoju relativnu vrednost (npr. moe se tvrditi da je neki koarka X bolji od koarkaa Y, ali ne moe se tvrditi i koliko je bolji). Prema tome, u ordinalnoj skali brojke nemaju apsolutnu vrednost. Intervalne skale su skale koje poseduju utvreni red izmeju elemenata (klasa) skale (kao i ordinalne) i tane intervale izmeu tih elemenata. Intervali (razlike) izmeju brojeva na skali su jednaki. To znai da su jedinice skale jednake du cele skale. Prema tome, ako se uporeenje vri na osnovu neke intervalne skale moe se tvrditi ne samo da je A vee (bolje, jae, bre i sl.) nego B, ve i za koliko je vee, Primer intervalne skale je skala za procenu inteligencije (IQ) ljudi.84 Rastojanje rezultata 50 i 100 je isto kao i rastojanje rezultata 100 i 150. Ili, razlika temperature vode u bazenu je jednaka izmeu 20C i 22C, kao i izmeu 24C i 26C. Medjutim, intervalne skale nemaju apsolutnu nulu, pa se ne moe tvrditi da je npr. uenik A sa rezultatom 120 u IQ dva puta inteligentniji od uenika B sa rezultatom 60 u IQ. Srazmerne (odnosne, omerne) skale poseduju sve karakteristike intervalnih skala ali jo i apsolutnu nulu. To znai da su jednaki brojani odnosi srazmerni odnosima u merenom fenomenu. Primeri srazmernih skala su: visina, odnosno duina, masa, sila, vreme izvoenja nekog pokreta ili aktivnosti, itd. Tako npr. ako je osoba A visoka 180 cm, onda je ona tano dva puta via od osobe B koja je visoka 90 cm. Veliki broj metoda za analizu podataka u kineziologiji spada u tzv. parametrijsku statistiku, odnosno u statistiku koja se odnosi na varijable sa normalnom distribucijom i koja izraunava razne parametre85. Prema tome, koriste se rezultati merenja na intervalnim i srazmernim skalama, pa se ti podaci nazivaju parametrijskim podacima.
84 85

IQ Vekslerovog tipa (u standardizovanim vrednostima) Mere neke karakteristike velikih uzoraka, npr. aritmetiku sredinu, standardnu devijaciju i sl.

41

Za analizu nominalnih i ordinalnih varijabli koriste se razne metode tzv. neparametrijske statistike. Ta statistika se bavi distribucijama koje su znaajno razliite od normalne, a varijable su ureene kao neke kvalitativne klase ili samo kao rangovi, odnosno gde nema preciznog utvrivanja parametara. Meutim, kada se radi o dovoljno velikim uzorcima ispitanika, distribucija u neparametrijskim varijablama znaajno ne odstupa od normalne distribucije, pa se ipak jedan, prilino veliki, broj znaajnih metoda za analizu parametrijskih varijabli moe primeniti i za analizu neparametrijskih varijabli.

UZORCI ENTITETA
U kineziolokim istraivanjima tei se analiziranju kineziolokih fenomena tako da je rezultate tih analiza mogue, uz odreenu greku, generalizovati na odgovarajuu populaciju, odnosno osnovni skup entiteta86 (ispitanika). Osnovni skup ima, najee, veoma mnogo elemenata, odnosno ispitanika, pa je potrebno izvriti veoma mnogo merenja, prikupiti mnogo informacija, to je dugotrajan i skup posao, a angauje veliki broj merilaca i tehnike opreme. Osim toga, programi za obradu podataka imaju izvesna ogranienja, to, takoe, onemoguava prikupljanje informacija o potpunom osnovnom skupu, odnosno odgovarajuoj populaciji entiteta. Zbog praktine nemogunosti da se dobiju informacije o nekoj populaciji, u kinezioiokim istraivanjima koriste se razni uzorci ispitanika. Da bi zakljuci o populaciji bili to taniji, uzorak treba da je reprezentativan. Uzorak je onda reprezentativan ako ima osnovne karakteristike sline populaciji, ili drugim reima, ako je uzorak umanjena slika osnovnog skupa (populacije) . Uzorkom se postie samo procena karakteristika populacije, a statistikim analizama odreuje se pouzdanost i prednost te procene. Prema tome, rezultati istraivanja na uzorcima ispitanika daju tane karakteristike samo za taj uzorak, a procenjuju populaciju, uz odgovarajuu greku te procene, iz koje je uzorak izvuen. Prije mjerenja ili bilo kakvih prikupljanja podataka za istraivanje, potrebno je izraditi plan uzorka entiteta. U njemu treba da se definie osnovni skup i plan izbora uzorka iz takve populacije. Planovi uzoraka entiteta dele se u dve grupe, u jednoj grupi su planovi uzoraka u kojima je izbor entiteta populacije za uzorak nameran. To su tzv. namerni i prigodni uzorci. Ako se ispitanici, odnosno bilo koji entiteti, izaberu prema nahoenju istraivaa, odnosno prema njegovom stavu reprezentativnosti, onda se takav uzorak naziva ''namernim" uzorkom. Takav uzorak se upotrebljava, obino, za pilot istraivanja, kada je potrebno za neka vea i vanija istraivanja, ili o populaciji, dobiti najnunije informacije. Pouzdanost rezultata koji se dobijaju na osnovu namernog uzorka zavise od manja i sudova istraivaa, odnosno onoga tko sastavlja uzorak. esto se mjerenja vre na ispitanicima koji su lako dostupni, odnosno prigodni istraivau. Takav uzorak ispitanika naziva se prigodnim uzorkom. On je veoma retko reprezentativan, a rezultati su esto pristrasni i manje pouzdani.

Entiteti se u kineziolokim istraivanjima definie kao objekat ili subjekat koji poseduje i emituje neke informacije (karakteristike) o sebi, a koje se raznim merenjima uoavaju i mere, odnosno kvantifikuju. Najee su to subjekti, odnosno razni uzorci ispitanika koji se ukljuuju u kinezioloka istraivanja, pa je entitet sinonim za pojam "ispitanik" u takvim istraivanjima.

86

42

U drugoj grupi su planovi u kojima je izbor sluajan, i to uz neku poznatu verovatnou izbora entiteta populacije za uzorak. U takvim planovima uzorka mogue je primeniti zakone verovatnoe. Takvi uzorci su npr. jednostavni, sluajni, grupni i stratifikovani uzorci entiteta. Jednostavni sluajni uzorak se formira iz neke prebrojive populacije. Verovatnoa da neki ispitanik ue u uzorak mora da bude ista za sve pripadnike te populacije. Uzorak se sainjava na osnovu tablica sluajnih brojeva iz popisne liste populacije. Smatra se da jednostavni sluajni uzorak odraava prilinu reprezentativnost populacije iz koje je izvuen. Grupni uzorak se formira ako su ispitanici zbog institucionalnih ili organizacionih razloga podeljeni u neki broj grupa. Medjutim, ako se grupe meusobno ne razlikuju, onda se uzorak moe tretirati kao jednostavni sluajni uzorak. Naravno, ispitanici unutar grupa treba da se biraju kao jednostavni sluajni uzorak. U sluaju da se populacija sastoji od stratuma koji se razlikuju po nekom sistemu karakteristika, onda se izvode tzv. stratifikovanii uzorci. Uzorak unutar stratuma treba da je izvuen kao jednostavni sluajni uzorak ili kao grupni uzorak. Ako se pri izboru stratifikovanog uzorka primeni prikladna alokacija (rasporeivanje) entiteta, tj. prikladna raspodela uzorka na stratume, moe se poboljati preciznost procene. Najjednostavnija alokacija je proporcionalna. Proporcionalni stratifikovani uzorak dobija se na taj nain to se iz svakog stratuma izabere za uzorak onaj broj entiteta koji je proporcionalan broju entiteta u odgovarajuem stratumu populacije. esto se dogaa da je neki stratum homogeniji od drugih, to se procenjuje na osnovu njihovih odgovarajuih standardnih devijacija. U tom sluaju bude potrebno iz homogenijeg stratuma izabrati manji broj entiteta nego iz heterogenog. Naravno, ovakvim izborom uzoraka moe se znatno pojeftiniti istraivanje. Takav nain izbora naziva se metoda optimalne alokacije uzorka.

INICIJALNI PODACI ZA ANALIZE


Rezultat bilo kog merenja nekih varijabli na nekom azorku entiteta je jedna tabela podataka. Ta tabela za N ispitanika i n varijabli izgleda ovako:

Slika 1 U kineziolokim istraivanjima broj varijabli je, najee, daleko vei od 1, a broj entiteta u uzorku je vei od onoga to se naziva u statistici malim uzorkom, tj. znatno vei od 50, a i od 100 43

ispitanika. Analize podataka vre se istovremeno nad vie varijabli, pa su to multivarijantne analize, a ree nad jednom varijablom (univarijatne analize). Redovi u tabeli predstavljaju varijable koje su pod kontrolom istraivaa, odnosno koje se mere. Kolone predstavljaju rezultate svakog entiteta u svakoj pojedinoj varijabli. Redovi i kolone nazivaju se vektori, a celokupna tabela podataka je matrica. Za potrebe multivarijatnih analiza potrebno je poznavati osnovne pojmove i operacije pomou vektora i matrica. Tim problemima bavi se vektorska i matrina algebra, pa e biti prikazani osnovni pojmovi i osnovne raunske radnje sa vektorima i matricama. Za brzu, tanu i jeftinu multivarijatnu analizu podataka raznih merenja u kineziolokim istraivanjima, koriste se elektroniki raunari (kompjuteri). Prema tome, sve metode za analizu multivarijatnih podataka koje e se obraivati, izvode se na elektronikom raunaru. Te metode u kineziologiji nazivaju se kvantitativne metode. Prikaz svake metode sadri deo o njenoj prikladnosti za odreene probleme istraivanja, logiku metode i primer konkretnog istraivanja sa tehnikom te metode. Cilj upoznavanja tih metoda nije da se neko osposobi za njihovo programiranje, odnosno pisanje kompjuterskih programa za te metode, nego da moe da kontaktira sa programerom, da mu definie problem svog istraivanja, kao i da dobijene rezultate sa raunara moe tumaiti, odnosno interpretirati. U dananje vreme kineziolokim istraivanjima moe se baviti samo onaj tko je u stanju da, relativno ravnopravno, komunicira u vezi svog problema sa programerom (koji je zaduen za direktan rad na raunaru), i koji je u stanju da ita i tumai dobijene kompjuterske rezultate.

44

ODREIVANJE METRIJSKIH KARAKTERISTIKA MOTORIKIH MERNIH INSTRUMENATA


Istraivanja u kineziologiji baziraju se na merenjima raznih manifestacija kineziolokih fenomena. Problemima merenja u kineziologiji bavi se kineziologijska disciplina - kineziometrija. Ona obuhvata najee probleme merenja motorikih reakcija oveka. Merenjima motorikih reakcija oveka mogu se vriti samo procene motorikih sposobnosti na osnovu bezbroj manifestacija. Registrovanje motorikih manifestacija vri se raznim motorikim mernim postupcima (testovima) koji se nazivaju - merni instrumenti. Merenje se moe definisati kao postupak kvantifikacije nekog manifestnog fenomena na osnovu neke od mernih skala nominalnog, ordinalnog, intervalnog ili srazmernog tipa. Motorike sposobnosti se procenjuju, najee, srazmernim skalama, ali mogu i intervalnim i ordinalnim skalama (razna procenjivanja sposobnosti). Pri merenju nekog kineziclokog fenomena moe se razlikovati direktni i indirektni postupak, pa su ta merenja direktna ili indirektna. Direktno merenje podrazumeva da su predmet merenja i jedinica merenja iste vrste. Tako npr. prostorne dimenzije (visina, duina i irina) mere se metrom, centimetrom ili milimetrom, odnosno jedinicama koje su, takoe, prostorne dimenzije. Indirektno merenje je merenje kada predmet merenja i jedinica za merenje nisu iste vrste. Standardizacija mernog postupka pri proceni motorikih sposobnosti mora da obuhvata sledee: 1. Naziv mernog instrumenta (motorikog testa) i njegovu ifru - radi breg i lakeg prepoznavanja testova. 2. Rekviziti - za izvoenje istog motorikog testa merni rekviziti moraju biti uvek isti. 3. Opis mesta izvoenja - mesto izvoenja mora odgovarati uvek, zahtevima propisanim za odgovarajui test. 4. Zadatak - pri postavljanju i praenju izvojenja motorikog zadatka u svakom testu mora se tano definisati: a/ poetni stav ispitanika, b/ izvodjenje zadatka, c/ kraj izvojenja zadatka i d/ poloaj ispitivaa. 5. Ocenjivanje - mora se vriti uvek na isti nain, a prema uputstvu za konkretni test. 6. Uputstvo ispitaniku - potrebno je verbalno ili verbalno uz demonstraciju (izvoenjem zadatka ili grafikom ilustracijom) uputiti ispitanika u izvoenje zadatka i pravila izvoenja, Uputstvo ispitanicima treba davati uvek na isti nain, a to se, takoe, propisuje za svaki test. To pretpostavlja podjednako rezumevanje i motivisanje ispitanika za izvoenjem testa.

45

7. Napomena - tom delu svakog testa potrebno je dati dodatna uputstva za ponaanje ispitanika ili ispitivaa, ili za normiranje testovnog rezultata u onim sluajevima kada se mogu oekivati izvesna odstupanja od navedenog postupka merenja. Poto se u kineziolokim istraivanjima merenja vre na veem broju ispitanika, potrebno je, zbog bolje organizacije i ekonominosti, naznaiti i optimalno ili maksimalno vreme izvoenja celog testa, kao i potreban broj ispitivaa. Primer standardizacije motorikog testa je sledei: 87 TEST MRCZTL - Zakloni trupa u leanju

1. VREME RADA: 3 min. 2. BROJ ISPITIVAA: 1 ispitiva i 1 pomonik 3. REKVIZITI: vedski sanduk, strunjaa, dva stalka, letvica, vrea teine (mase) 10 kg, slika zadatka. 4. OPIS MESTA IZVOENJA: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 3 x 2 m. Na jednu uu stranicu sanduka postavi se strunjaa tako da se jednim elom prislanja na tlo a jednim na sanduk. Jedan stalak postavi se na oko 50 cm od ire stranice sanduka a drugi se postavi 1 m ispred dela sanduka na kojem je strunjaa. Letvica se postavi tako da je njen donji deo tano u visini tapaciranog dela sanduka i da je paralelna sa duom stranom sanduka. Strunjaa slui kao osiguranje ukoliko ispitanik u toku izvoenja zadatka padne. 5. ZADATAK: 5.1 Poetni stav ispitanika: Ispitanik legne uzdu sanduka tako da je butinama oslonjen na sanduk a deo tela iznad karline kosti nema uporite. Lice se pri tome nalazi ispred strunjae. U tom poloaju pomodni ispitiva ispitaniku fiksira noge, zatim se ispitaniku na vrat postavlja optereenje, koje ispitanik pridrava rukama. 5.2 Izvoenje zadatka: ispitanikov zadatak je da trup podie do horizontalnog poloaja i da ga sputa do strunjae to vie puta moe. Zadatak se ponavlja dva puta s pauzom dovoljnom za potpuni oporavak. 5.3 Kraj izvoenja zadatka: zadatak se prekida kada ispitanik vie nije u stanju da podigne trup do horizontalnog poloaja. 5.4 Poloaj ispitivaa: ispitanikove noge fiksira pomonik ili jedan od ispitanika koji eka na testiranje, (sedne mu na noge do glenja, a dlanovima potiskuje listove). Ispitiva s udaljenosti oko 1 m kontrolie visinu podizanja trupa i broji ispravne pokuaje. 6. OCENJIVANJE: Rezultat u testu je broj ispravno podignutog trupa. Registruje se pravilni broj pokuaja za prvo i za drugo merenje. Napomena: Za vreme izvoenja zadatka ispitiva glasno broji ispravne pokuaje i upozorava ispitanike na pogreke pri radu. Ispitiva kontrolie da li su
87

Standardizacija velikog broja motorikih testova izvrena je na Fakultetu za fiziku kulturu u Zagrebu, a veina se moe dobiti i na Fakultetu fizike kulzure u Novom Sadu, pa se studenti upuuju da koriste szandardizovane motorike testove.

46

ispitanikove grudi dostigle visinu letvice i da li je greben karline kosti iznad sanduka. Kao neispravan pokuaj smatra se onaj pri kojem ispitanik ne dosegne horizontalnu liniju, savije telo ili noge. Neispravan je i onaj pokuaj koji je izveden nakon pauze due od 3 sek. ili je ostvaren odbacivanjem od strunjae. 7. UPUTSTVO ISPITANICIMA: Ispitaniku se demonstrira zadatak i istovremeno se opisuje zadatak. "Ovo je jedan od zadataka kojim emo ispitati snagu i izdrljivost vaeg tela. Va e zadatak biti da telo podiete do horizontalnog poloaja i da ga sputate do strunjae. Od strunjae se ne smete odbiti, niti se na njoj odmarati. Pazite, va je zadatak da to vie puta podignete telo. Kada dovoljno podignete telo ja u to podizanje glasno brojati kao ispravno. Da li vam je zadatak jasan? Pripremite se za poetak". Uvebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj.

METRIJSKE KARAKTERISTIKE MOTORIKIH MERNIH INSTRUMENATA


U cilju sprovodjenja to boljih kineziolokih istraivanja i moraju se koristiti dobri merni instrumenti za regi-strovanje i merenje manifestacija motorikih sposobnosti oveka. Pod dobrim mernim instrumentima podrazumeva se posedovanje zadovoljavajuih metrijskih karakteristika. Metrijske karakteristike motorikih mernih instrumenata su: objektivnost, pouzdanost (relijabilnost), valjanost (validnost), osetljivost i badarenost (graduiranost). Pri primeni motorikih mernih instrumenata, osim ovih metrijskih karakteristika, treba voditi rauna i o teini zadatka, odnosno o njegovoj primerenosti za ispitanike, kao i o ekonominosti te primene. Ponekad je pogodnije primeniti test sa neto slabijim, ali ipak zadovoljavajuim, metrijskim karakteristikama ali jednostavniji i jeftiniji (potrebno malo mesta za izvoenje, jednostavnih rekvizita koje ima svaka kola ili sportski klub, jedan ispitiva i slino). Objektivnost motorikih mernih instrumenata Objektivnost nekog motorikog mernog instrumenta je karakteristika koja se moe definisati kao nezavisnost merenja od merilaca. To je osnovna metrijska karakteristika nekog motorikog mernog instrumenta. Prema tome, merni postupak je objektivan samo u sluaju kada razliiti merioei, ispitujui jednim istim motorikim testom iste ispitanike, dolaze do jednakih, ili veoma slinih, rezultata. Objektivnost e se poboljati velikim delom ako se merioci pridravaju propisanih standardnih uslova za merni postupak, to je ve ranije opisano. Objektivnost se definie izraunavanjem koeficijenta korelacije izmeu rezultata merilaca koji su bili na isti (dobar) nain instruisani i koji su vrili merenja istim motorikim testom na jednom uzorku ispitanika. Smatra se da takva korelacija treba da je najmanje .90 - .95 da bi se neki motoriki test smatrao objektivnim. Ako je taj koeficijent korelacije manji, onda se takav test ne preporuuje kao merni instrument u kineziolokim istraivanjima.

47

Pouzdanost motorikih mernih instrumenata Pouzdanost je karakteristika motorikih mernih instrumenata koja ukazuje na nezavisnost rezultata merenja od delovanja nesistematskih varijabilnih faktora. Postoji vie naina za odreivanje pouzdanosti motorikih testova: (1) Najjednostavniji nain je da se isti motoriki test primeni na isti uzorak ispitanika dva puta, a zatim da se izrauna koeficijent korelacije izmeu rezultata iz prve i druge primene. Taj nain je poznat kao "test-retest" postupak, a bazira se na pretpostavci da e se kod ispitanika tokom obe primene pobuditi isti motoriki procesi. Da bi neki motoriki test bio pouzdan korelacija treba da iznosi najmanje .85. Veliki problem u primeni "test-retest" postupka je odreivanje optimalnog vremenskog razmaka izmeu primene motorikog testa. Ako je razmak suvie velik, moe doi do promene motorikih procesa (npr. zbog maturacije, steenog slinog motorikog iskustva, promene stava, pa i motivacije prema testiranju i slino). Meutim, ako je razmak suvie mali, na rezultate iz druge primene moe znaajno da deluje pamenje ili veba (izvoenje testa) iz prve primene motorikog testa. Obino se druga primena motorikog testa izvodi nakon 2 do 4 meseci. (2) Pouzdanost se moe odrediti i na osnovu korelacije izmeu rezultata ispitanika u dva ekvivalentna motorika testa. Ovaj nain se manje koristi, jer teko je nai dva ekvivalentna motorika testa, odnosno da su im oblik, sadraj i teina vrlo slini. (3) Trei nain za odredjivanje pouzdanosti motorikih mernih instrumenata zadire u daleko sloenije aspekte ovog problema, te se moraju dati neophodne uvodne napomene. Potrebno je odmah istaknuti da je od razmatranih naina, nain odreivanja pouzdanosti koji e se razmatrati jedino ispravan sa naunog stanovita. Poznato je da se glavni problem u istraivanju prostora motorikih sposobnosti sastoji u slaboj pouzdanosti mernih instrumenata. Ti motoriki merni instrumenti su, sve do unazad nekoliko godina, davali rezultate sa velikim grekama i specificitetima. Naravno, to je jedan od glavnih razloga to su se dobijale interkorelacije izmeu motorikih varijabli statistiki bliske nuli ili statistiki nule, odnosno beznaajne. Ka osnovu nepouzdanih mernih instrumenata nije mogue bilo ta dobro izmeriti, pa se nisu mogle izolovati i definisati latentne motorike dimenzije, koje bi na zadovoljavajui nain ukazale na strukturu motorikog prostora. ak je bilo i sumnji, pa i negiranja egzistencije motorikih sposobnosti ireg obima, a sve zbog korienja motorikih testova koji su davali rezultate sa velikim grekama, to, naravno, dovodi do niskih interkorelacija primenjenih testova, odnosno ortogonalnosti (nezavisnosti) motorikog prostora. Problem u merenju i motorikih sposobnosti je u tome to se za jedan motoriki test uzima jedan motoriki zadatak koji se izvodi u jednom pokuaju. Naravno, takav nain motorikog testiranja prua malo informacija o motorikoj sposobnosti za koju se pretpostavlja da treba da se meri. Utvrivanje i poboljanje pouzdanosti, nekog motorikog mernog instrumenta moe se najbolje izvesti ako se konstruiu motoriki merni instrumenti kompozitnog tipa. Pri tome su na izboru dva prilaza takvoj konstrukciji: (a) da se kompoziti sastoje od razliitih motorikih zadataka 48

(b) da se kompoziti sastoje od istih motorikih zadataka. Kod motorikih testova koji su stvarni kompoziti, odnosno koji se sastoje od razliitih motorikih zadataka, problemi konstrukcije testa su teki a procena pouzdanosti nesigurna. Naime, teko je nai motorike zadatke koji bi merili isti predmet merenja, imali isti specificitet, iste distribucije i sl. To, naravno, znai i da je teko nai sline (paralelne) motorike zadatke koji bi izazvali isto ukljuivanje funkcionalnih struktura koje utiu na rezultat u tim motorikim zadacima. Izgleda da je, za sada, jedino opravdan, a i najjednostavniji, postupak za procenu pouzdanosti koji se sastoji od stvaranja motorikih mernih instrumenata na bazi viestrukog ponavljanja odreenih motorikih zadataka. Na taj nain dobio bi se instrument koji bi se sastojao od vie estica (itema), koje predstavljaju pojedinano izvoenje istog motorikog zadatka, odnosno kompozitni motoriki merni instrument (test). Kod kompozitnih testova specificitet i greke merenja mogu se redukovati pomou valjanih i pouzdanih informacija, to nije sluaj kod jednoitemskih testova, odnosno testova koji sadre samo jednu esticu (item, jedan motoriki zadatak). Konstrukcija kompozitnih motorikih testova je lako izvodljiva, i pokazuje dobre rezultate kod testova gipkosti, brzine, preciznosti, ravnotee, eksplozivne snage i nekih testova koordinacije. U tim testovima uticaj izvoenja motorikog zadatka iz jednog u drugo i sledee ponavljanje je relativno neznatan. Problemi nastaju pri konstrukciji kompozitnih testova za procenu repetitivne i statike snage, kada se u jednom motorikom zadatku vri maksimalna mobilizacija energije u duem vremenu, to znatno onemoguava ispitanika u viekratnom ponavljanju tog zadatka. Slian problem je i kod koordinacijske sposobnosti da se usvajaju novi motoriki zadaci, a neto manje se izraavaju i u proceni preciznosti, ali ne u ometanju izvoenja sledeih pokuaja, nego suprotno: sledei pokuaji mogu da budu odraz uenja u svakom prethodnom pokuaju. Prema tome, problem je da se edukatibilni efekat testa svede na minimum nakon viestruke iteracije (ponavljanja) odreenog motorikog zadatka. Broj potrebnih ponavljanja u testu (broj itema), da bi se postigla eljena pouzdanost (za praksu obino .90), procenjuje se pomou formule

gde je p - eljena pouzdanost, rtt - pouzdanost iz ranijih istraivanja (obino test-retest metodom). Pouzdanost svakog testa moe se odrediti na vie naina: (1) Spearman-Brownovim koeficijentom pouzdanosti na osnovu prosene korelacije estica (zadataka) testa (Spearman-Brown (2)):

gde je r - prosena korelacija u korelacionoj matrici (R) estica, n - broj estica (zadataka). (2) Spearman-Brownovim koeficijentom pouzdanosti na osnovu pro-senog koeficijenta determinacije estica (kvadrata multiple korelacije) (Spearman-Brown (SB) 5): 49

(3) Na osnovu minimalnog doprinosa estica zajednikoj varijansi koja se procenjuje zbirom koeficijenata determinacije i izraava u procentima (donja granica pouzdanosti). (4) Cronbachovim a-koeficijentom, koji se procenjuje na osnovu projekcija estica na prvu glavnu komponentu interkorelacija estica. Ujedno se na prvoj glavnoj komponenti moe analizirati i pouzdanost pojedinih estica, te odrediti i optimalan broj ponavljanja (estica) u testu. 88 Osetljivost i badarenost motorikih mernih instrumenata Osetljivost je takva karakteristika motorikog mernog instrumenta koja predstavlja mogunost razlikovanja (diskriminacije) ispitanika na osnovu njihovih rezultata merenja pomou tog mernog instrumenta. Procena osetljivosti mernog instrumenta ili njegovih estica, vri se na osnova varijabiliteta rezultata merenja ispitanika, odnosno standardnom devijacijom. Standardna devijacija kod dobrog motorikog testa treba da iznosi 1/3 aritmetike sredine tih rezultata merenja ispitanika. Prema tome, pored oreivanja metrijskih karakteristika motorikih mernih instrumenata, to je osnovni uslov za primenu najadekvatnijeg instrumenta, vano je da se odrede i neke statistike karakteristike rezultata primene tih mernih instrumenata. Statistike karakteristike mernih instrumenata su osnovni podaci za bilo kakvu analizu rezultata kineziolokih istraivanja, a neophodne su za komparaciju izmedju ispitanika ili unutar uzorka ispitanika ili izmeu nekih drugih uzoraka ispitanika. Najee statistike karakteristike motorikih mernih instrumenata su: aritmetika sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat merenja. Za odredjivanje "teine" zadatka u motorikom mernom instrumentu, odnosno za procenu primerenosti zadatka po teini, koristi se odstupanje od normalne distribucije, poto veina distribucija rezultata motorikih testiranja hipotetski znaajno ne odstupa u populaciji od normalne distribucije. 89 Prema tome, asimetrinost dobijene distribucije pokazuje da li je motoriki zadatak odvie lak ili preteak za neki uzorak ispitanika, dok, naravno, to ne mora da bude sluaj sa nekim drugim uzorkom. Kada je motoriki zadatak u nekom testu previe lak, distribucija rezultata je negativno asimetrina, tj. aritmetika sredina i modus, pa i medijana, nalaze se u zoni veih rezultata, a distribucija je razvuena prema manjim vrednostima. Meutim, ako je motoriki zadatak preteak, distribucija rezultata je pozitivno asimetrina, tj. prosene vrednosti se nalaze u zoni manjih rezultata, a distribucija je razvuena prema veim vrednostima rezultata. Da li e asimetrinost biti pozitivna ili negativna, zavisi od meusobnog poloaja aritmetike sredine i moda rezultata ispitanika u motorikom zadatku, kao i od standardne devijacije tih rezultata. Taj odnos se odreuje kao

88

Sve te procene pouzdanosti (pa i neke druge) ugraene su u programu RTT, koji se nalazi u Raunskom centru Fakulteta za fiziku kulzuru u Zagrebu. 89 to jo ne znai da ti rezultati imaju normalnu distribuciju.

50

a naziva se skjunis (engl. skewness - nagnutost). Moe se uoiti da e Sk. imati pozitivan predznak ako je asimetrija pozitivna (M0 u zonu manjih vrednosti od X), a negativan ako je asimetrija negativna (M0 u zonu veih vrednosti od X). Naravno, ako je distribucija simetrina, Sk e biti jednak nuli. U sluaju da je distribucija izrazito pozitivno asimetrina, Sk e se pribliavati vrednosti +3, a ako je izrazito negativno asimetrina, Sk e teiti vrednosti -3. Ovakva asimetrinost se testira i ako znaajno ne odstupa od normalne distribucije, tada vrednosti za skjunis se kreu oko 0.00. Ka procenu homogenosti rezultata ispitanika u izvoenju motorikog zadatka moe da poslui stepen zaobljenosti vrha krivulje distribucije rezultata, koja se naziva kurtosis (izboenost).

Distribucija moe da bude leptokurtina (a), platikurtina (b) i mezokurtina (normalna) (c). Izduenost krivulje ukazuje na veu homogenost ispitanika ili na smanjenu diskriminativnost mere.

Kada uoena distribucija statistiki nije znaajno razliita od normalne (mezokurtine), onda se vrednosti testiranja mezokurtinosti kreu oko 3.00. Badarenost (graduiranost) je karakteristika nekog motorikog inernog instrumenta na osnovu koje se uoava mogunost utvrdjivanja kvantitativne vrednosti individualnog rezultata merenja pomou tog instrumenta. Badarenost motorikog testa je direktno povezana sa njegovom osetljivou. Ako neki motoriki test nije dovoljno osetljiv, tj. ako se ne mogu dovoljno razlikovati postignuti rezultati u nekoj grupi ispitanika, potrebno ga je badariti tako da se npr. umanje merne jedinice ili da se povea broj motorikih zadataka u testu. Tako npr. kod motorikog testa za procenu eksplozivne snage ''skok udalj iz mesta" moe se rezultat izraziti u dm, cm ili mm. Razliita badarenost dae razliitu 51

osetljivost testa. Ako se zadri badarenost u cm, poveanjem broja skokova, to se, takoe, moe smatrati kao jedinica badarenja, moe se poboljati osetljivost. Na isti nain moe se promeniti badarenost u testovima za procenu repetitivne snage. Mogunost izvoenja nekog pokreta u motorikom zadatku nekog motorikog testa meri se, najee, frekvencijama. esto su takvi testovi slabo badareni, naroito u nekoj selekcionisanoj grupi ispitanika. Poveanjem broja motorikih zadataka, odnosno ponavljanjem, menja se badarenost, a time se poboljava osetljivost motorikog testa. Ostale mogunosti su da se rezultati koji se izraavaju vremenskim jedinicama umanjuju. Npr. motoriki zadatak da se meri umesto u s u 0.1 s i slino. Valjanost motorikih mernih instrumenata Problem valjanosti motorikih mernih instrumenata i postupaka je najvaniji kineziometrijski problem, a samim tim i veoma vaan u kineziolokim istraivanjima, kao i u fizikom vaspitanju dece i omladine, sportu, pa i u sportskoj rekreaciji odraslih. Valjanost (validnost) je karakteristika motorikog mernog instrumenta da meri onu motoriku dimenziju koju zaista treba da meri. Valjanost motorikih mernih instrumenata sagledava se, najee, sa dva aspekta: (1) Dijagnostika (simptomatska) valjanost - kada se analiziraju podaci s ciljem da se sazna ta se stvarno ispituje i meri pomou nekog motorikog mernog instrumenta. (2) Prognostika (prediktivna) valjanost - kada se na osnovu rezultata dobijenih pomou nekog motorikog mernog postupka moe prognozirati ispitanikov uspeh u nekoj kineziolokoj aktivnosti. Dijagnostika valjanost moe se dobiti na osnovu logikih analiza testovnog sadraja ili nainu konstrukcije testova, kao i na osnovu iskustva istraivaa. U takvim sluajevima ne koristi se eksperimentalni i statistiki metod prikupljanja i obrade podataka, te se takav nain naziva apriornim odreivanjem valjanosti testa. Naravno, aprioristikim odreivanjem valjanosti testa ne moe se i dokazati njegova stvarna vrijednost, jer se sud o predmetu merenja donosi samo spekulativno (bez eksperimentalnog dokazivanja). Ovakav nain za odredjivanje valjanosti moe biti koristan za donoenje hipoteza o valjanosti motorikih mernih instrumenata i sluiti kao osnova eksperimentalnih istraivanja tog problema. Mnogo je vanija tzv. faktorska valjanost, koja se odreuje procedurama faktorske analize. Sa naunog aspekta to je jedini nain odreivanja valjanosti motorikih mernih instrumenata, jer se utvruje predmet merenja tih instrumenata, odnosno utvruju se latentne dimenzije koje utiu na manifestaciju rezultata ispitanika u tim motorikim testovima. Osnovna pretpostavka u odreivanju faktorske valjanosti nekog motorikog mernog instrumenta je da se rezultat merenja sastoji od "pravog" (valjanog) rezultata (Xv) i o greke merenja (Xe). Prema tome, rezultat merenja je jednostavno linearna kombinacija od te dve komponente. To znai da je neki rezultat merenja Xi = Xv + Xe.

52

Sljedea pretpostavka je da je pravi rezultat (Xv) linearna kombinacija specifine komponente (Xs), koja je specifina samo za taj motoriki test, i zajednike komponente (Xc), koja se pojavljuje i u drugim motorikim mernim instrumentima za merenje iste motorike sposobnosti. Prema tome, rezultat merenja je Xi = Xc + Xs + Xe Poto se motorikim merenjima retko moe dobiti procena samo jedne jedinstvene motorike sposobnosti, zajednika komponenta (Xc) je, takoje, linearna kombinacija vie faktora, odnosno ispitanikovih sposobnosti. Prema tome Xc = Xa + Xb +...+ Xk, to u bruto rezultatu merenja predstavlja Xi = Xa + Xb + . . . + Xk + Xs + Xe, odnosno varijansa te linearne kombinacije je zbir varijansi lanova te kombinacije: Vx = Va + Vb + . . . + Vk + Vs + Ve Delenjem ele jednaine sa VX dobija se

odnosno ako se zamene komponente, koje u stvari izraavaju proporcije totalne varijanse V, jednostavnim simbolima 1 = a2 + b2 + . . . + k2 + s2 + e2 ili 1 = h2 + s2 + e2 = h2 + u2. Prema tome, bruto rezultat ima varijansu 1, a delovi varijanse bruto rezultata su poznati iz faktorske analize kao: komunalitet, specificitet i unikvitet. Komunalitet (h2) se moe shvatiti kao deo varijanse bruto rezultata koji je pod uticajem svih onih faktora koji se kao inioci varijanse pojavljuju i u drugim varijablama. Specificitet (s2) je deo varijanse bruto rezultata koji potie od faktora specifinih (karakteristinih) samo toj varijabli. Unikvitet (u2) je onaj deo varijanse bruto rezultata koji je za varijablu jedinstven u datom trenutku. On se definie zbirom specificiteta (s2) i varijansom greke merenja (e2), odnosno u2 = s2 + e2. Odreivanje faktorske valjanosti nekog motorikog mernog instrumenta svodi se na to da se u sistem motorikih varijabli, za koje se dobro zna ta im je predmet merenja, postavi taj instrument (test, varijabla) kojem se eli definisati valjanost i uradi se kompletna faktorska analiza. Na osnovu ortogonalnih projekcija na odreeni faktor (latentnu dimenziju) odreuje se faktorska valjanost motorikog mernog instrumenta. 53

O procedurama faktorske analize bilo je rei u poglavlju _______, pa se o njima nee govoriti. Potrebno je naglasiti da faktorska valjanost zavisi od uzorka ispitanika (koji treba da je dovoljno velik, sluajan i reprezentativan), uzorka varijabli (koji treba da je reprezentativan za motoriku sposobnost koja se analizira i da je dovoljno velik, kako bi se latentne dimenzije koje utiu na manifestne rezultate analiziranog motorikog testa uopte mogle izolovati) i od vrste faktorske analize (gde su kose solucije dominantne nad ortogonalnim). Prognostika valjanost nekog motorikog testa utvruje se na osnovu statistiki znaajnoj pozitivnoj ili negativnoj korelaciji izmeu rezultata dobijenih pomou tog testa i kvantitativne vrednosti uspeha u nekoj kineziolokoj aktivnosti. Kada se takve analize urade na dovoljno velikom i reprezentativnom uzorku ispitanika, mogue je, na osnovu rezultata u tom testu, prognozirati uspeh u odreenoj kineziolokoj aktivnosti i na drugom uzorku slinih ispitanika. Prognostika valjanost odreuje se kanonikom ili regresionom analizom. Varijabla (motoriki test) na osnovu koje se vri predvidjanje (prognoza) naziva se prediktor (nezavisna varijabla) a uspeh u nekoj kineziolokoj aktivnosti kriterij (zavisna varijabla). Moe se razlikovati prediktorski sistem varijabli od jednog ili vie prediktora, kao to se moe desiti da je kriterijska varijabla jedna jednostavna varijabla ili jedna varijabla ali dobijena nekom linearnom kombinacijom vie njih (npr. kondenzacijom u prvu glavnu komponentu). LITERATURA 1. Krkovi, A., K. Momirovi, B. Petz: Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Drutvo psihologa Hrvatske i Republiki zavod za zapoljavanje SRH, Zagreb, 1966. 2. Krkovi, A.: Elementi psihometrije I. Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1978. 3. Komirovi, K., J. talec, B. Wolf: Pouzdanost nekih kompozitnih testova primarnih motorikih sposobnosti. Kineziologija, Vol. 5, br. 1-2, 1975.

54

MJERENJE BAZINIH MOTORIKIH DIMENZIJA SPORTAA

55

REZULTATI ISTRAIVANJA KAO OSNOVA ZA IZBOR I KONSTRUKCIJU MJERNIH INSTRUMENATA


Procesi izbora, usmjeravanja i praenja u podruju vrhunskog sporta nezamislivi su bez informacija o motorikim dimenzijama sportaa Kao to im i samo ime govori, te su sposobnosti prvenstveno odgovorne za efikasnost motorikog ponaanja ljudi, a sportovi se, bez ikakve sumje, mogu svrstati u takav uzorak motorikih aktivnosti u kojima ove karakteristike dolaze do punog izraaja. Iako u cjelini gledano, motorike sposobnosti neosporno utjeu na rezultate sportskih dostignua, pojedinani doprinosi razliitih motorikih dimenzija su izvanredno raznoliki i nejednaki u svakoj pojedinanoj sportskoj aktivnosti.Ova injenica oito e pogodovati boljoj diskriminaciji izmeu sportskih disciplina, ve i u samom prostoru motorikih inilaca, a to e se naravno reflektirati i na efikasnost procesa orijentacije. Poznato je, takoer, da su razliite motorike sposobnosti nejednako promjenljive pod utjecajem kineziolokih tretmana. Te spoznaje zasigurno doprinose efikasnosti procesa selekcije, a izravno utjeu i na izbor motorikih inilaca koji su nuni u procesima planiranja, programiranja i kontroli specifinih kineziolokih transformacijskih procesa u pojedinanim sportskim disciplinama. Vidljivo je da i znanstveni i aplikativni rezultati u postupcima izbora, usmjeravanja i praenja u podruju vrhunskog sporta umnogome ovise o adekvatnom izboru motorikih sposobnosti i postupaka za njihovu procjenu. Ove zadatke mogue je efikasno rijeiti samo na osnovi rezultata znanstvenih istraivanja provedenih s ciljem utvrivanja opstojnosti motorikih sposobnosti. Pritom su od posebnog interesa ona istraivanja koja na primjeren nain analiziraju cjelokupan motoriki prostor, jer pruaju najvie informacija o dimenzijama koje su relevantne za taj prostor. Kako su, meutim, motorike sposobnosti samo dio integralnog antropolokog statusa, vanost i stabilnost pojedinanih motorikih dimenzija moe se najbolje procijeniti na osnovi rezultata istraivanja ukupnog antropolokog prostora. Iznijeta opredjeljenja bila su osnova za analizu motorikog prostora i formiranje modela koji bi omoguio procjenu relevantnih motorikih sposobnosti vrhunskih sportaa. Iako dosadanja istraivanja nisu rezultirala jedinstvenim i opeprihvaenim modelom strukture motorikih sposobnosti, ukazala su na niz zakonitosti od kojih neke mogu posluiti kao oslonac za koncipiranje teorijske osnove na temelju koje je mogue izvriti prikladan izbor latentnih motorikih dimenzija i formirati primjerenu kolekciju mjernih instrumenata za njihovu procjenu. U svim dobro koncipiranim i korektno provedenim istraivanjima motorikih fenomena moe se primjetiti da strukturu motorikog prostora dominantno determiniraju dvije masivne dimenzije irokog opsega regulacije: (1) Prva od njih dominira u svim onim motorikim aktivnostima u kojima su procesi struktuiranja, kontrole i regulacije kretanja presudni za realizaciju motorikih izlaza, zbog ega je izravno povezana sa mehanizmima za prijem i preradu informacija. (2) Druga masivna motorika dimenzija odgovorna je u najveoj moguoj mjeri za uinak na svim onim motorikim aktivnostima u kojima su energetike komponente presudne za realizaciju zadataka, zbog ega je nuno povezana sa morfolokim obiljejima,a takoer i s ostalim karakteristikama perifernog podsisitema. 56

Na ove injenice ukazuju i rezultati jo neobjavljene studije Struktura antropologijskih dimenzija u kojoj je grupa istraivaa s Fakulteta za fiziku kulturu iz Zagreba i veeg broja institucija iz zemlje i inozemstva analizirala latentne dimenzije dobivene u prostoru sociolokih, morfolokih, motorikih, kongnitivnih i konotativnih karakteristika. Utvreno je da se sve input varijable mogu u prostoru treeg reda reducirati na tri fundamentalne latentne dimenzije, od kojih su dvije znaajno saturirane motorikim varijablama. Jedna od tih dimenzija bila je definirana morfolokim karakteristikama i mjerama apsolutne repetitivne i statike snage, a druga, prvenstveno mjerama kongitivnih sposobnosti i indikatorima koordinacijskih sposobnosti , a u znatno manjoj mjeri varijablama frekvencije pokreta, agilnosti, ravnotee, fleksibilnosti i eksplozivne snage. Kako je u tom istraivanju, uz kongitivne, konotativne, socioloke i morfoloke karakteristike upotrebljen zaista reprezentativan skup od 110 motorikih testova, moe se smatrati da koordinacija i snaga, u veoj mjeri od ostalih motorikih sposobnosti, odreuju fundamentalnu osnovu antropolokih dimenzija. Dakle, upravo ove karakteristike moraju biti okosnice modela motorikih sposobnosti. U istraivanjima koja su provedena na reprezentativnim uzorcima subjekata i motorikih testova (Gredelj i suradnici, 1975; Gredelj, 1976; Kureli i suradnici, 1975; turm i saradnici, 1975) zamijeeno je takoer da linearne kombinacije koordinacijskih testova i testova snage, osobito one vieg reda, reprezentiraju motorike funkcionalne strukture znatno ireg opsega regulacije nego ostali motoriki indikatori. Zbog izuzetne potencijalne vanosti koordinacijskih sposobnosti za procese orijentacije, izbora i praenja u podruju sporta, ovom se problemu pristupilo krajnje oprezno, osobito zato to je podruje koordinacije, zbog svoje kompleksnosti, najslabije istraeno. Kako je utjecaj ovih sposobnosti na motoriku efikasnost uope, a sportsku efikasnost posebno, evidentan i neosporno znaajan, donesena je odluka da se u pretpokusu analizira ponaanje to je mogue veeg broja indikatora koordinacije. Istraivanja iji je cilj bio utvrivanje strukture prostora koordinacije, nedvosmisleno su utvrdila da u prostoru primarnih dimenzija egzistira vei broj koordinacijskuh prostora u ijoj zajednikoj osnovi realnu opstojnost ima jedinstveni mehamizam za struktuiranje pokreta (McCloy, 1934; Cumbee, 1953; Hempel i Fleishman, 1955; Guilford, 1955; Metiko i Hoek, 1974; Hoek, 1976, 1978; Horga, 1976; Srel, 1979). Budui da su gotovo svi autori imali izuzetne potekoe pri interpretaciji primarnih, koordinacijskuh faktora, koji najee nisu bili sukladni hipotetskim predmetima mjerenja, predloeno je da se u pretpokusu, na uzorku motoriki selekcionarnih subjekata (Metiko i suradnici, 1982) provjeri ponaanje veeg broja testova koordinacije. Predvieno je da se upotrijebe oni testovi koji istovremeno znaajno doprinose formiranju generalnog faktora koordinacije, i nekog od primarnih faktora ireg opsega regulacije. Naravno, ovom se zahtjevu moglo udovoljiti samu u sluaju ako su poznate primarne i sekundarne metrijske karakteristike veeg broja testova koordinacije. Za tu svrhu upotrebljeni su rezultati analize metrijskih karakteristika kolekcije od 110 motorikih testova Momirovia i suradnika iz 1975. (koja je, usput reeno, postala osnovni izvor za izbor veine ostalih mjernih instrumenata) i ve spomenuti radovi koji tretiraju ukupni prostor koordinacije (Hoek, 1976; Horga 1976).

57

Analizom spomenutih izvora formiran je skup od 10 testova koordinacije, ije su karakteristike dobivene na reprezentativnim uzorcima ispitanika prikazane u tabelama 1 i 2. Izneseni parametri dobiveni su u radu Pouzdanosti nekih kompozitivnih testova primarnih motorikih sposobnosti (Momirovi, talec, Wolf, 1975). Tabela 1 MJERE POUZDANOSTI IZABRANIH TESTOVA KOORDINACIJE: BROJITEMA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT GENERALIZABILNOSTI (a) I KOEFICIJENT POUZDANOSTI PROCIJENJEN GENERALIZIRANIM SPOARMANBROWNEOVIM POSTUPKOM (SB) n 1. MKAVLR 5 2. MKAAML 3 3. MKLSNL 5 4. MBKPOP 6 5. MBKPIS 3 6. MAGOSS 6 7. MREPOL 4 8. MAGKUS 6 9. MAGONT 5 10. MKTOZ 5 .95 96 91 97 95 97 96 97 95 .98 SB .91 .92 82 95 93 96 93 96 91 97

Iz tabele je vidljivo da jedino test MKLSNL ima Spearman-Browneov koeficijent pouzdanosti (SB) ispod 90 radi ega je ovaj test u pretpokusu primjenjen sa jednom esticom vie, tj. sa ukupno 6 estica. Mora se napomenuti da su u radovima S. Horge ( 1976) i A. Hoek (1981) unutar tipinih koordinacijskih testova analizirane su i mjere motorikog ritma, koje su u oba rada, a i u analizi 110 motorikih testova (Gredelj i suradnici, 1975), tvorile homogenu linearnu kombinaciju najee nominiranu kao faktor koordinacije u ritmu. Zbog toga e i metrijske karakteristike ovih mjera biti analizirane na temelju rezultata spomenutih radova, ali tek poslije obrazloenja stava koji je diktirao izbor instrumenata za procjenu faktora energetske regulacije. Nije potrebno posebno isticati da su razliiti vidovi tjelesne snage dominantno obiljeje velikog broja sportskih disciplina i da se u trenanim procesima , srazmjerno procijenjenoj vanosti ovih karakteristika, troi znatna koliina vremena za podizanje tih sposobnosti. Iz toga proizilazi da je prostor snage nuno definirati tako da ne bude nikakvih dilema pri procjeni primarnih dimezija tog segmenta motorikog statusa. Naalost, elje su jedno, a realne mogunosti, esto, neto sasvim drugo

58

Tabela 2 MJERE VALJANOSTI IZABRANIH TESTOVA KOORDINACIJE SATURACIJE TESTOVA NA PRVU GLAVNU KOMPONENTU H1 (S) I IZOLIRANIM PRIMARNIM DIMENZIJAMA f (S) (HORGA, 1976), SATURACIJE TESTOVA S PRVOM GLAVNOM OSOVINOM H1 (A) I IZOLIRANIM PRIMARNIM DIMENZIJAMA f (s) (HOEK, 1981), KORELACIJE TESTOVA S MOTORIKIM FAKTORIMA PRVOG REDA f (110) (GREDELJ I SURADNICI, 1975)

H1S 1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ .72 -.61 .68 .44 .64 .55 .68 .62 .69 .65

(S)

H1(A) -.73 .73 -.72 -.49 -.69 -.52 -.66 -.66 -.59 -.58

(A)

(110)

-.79 na F2 .79 na F2 -.74 na F2 76 na F1 76 na F1 .71 na F1 .71 na F1 .74 na F5 .69 na F5 .65 na F5

.72 na F3 .75 na F2 .75 na F3 .60 na F4 .73 na F4 .66 na F3 .79 na F4 .69 na F3 .63 na F4 .59 na F4

-.78 na F3 .74 na F2 -.72 na F2 .52 na F1 .64 na F1 .56 na F1 .81 na F1 .65 na F1 .65 na F1 .65 na F1

U tabeli 2 prezentirani su indikatori valjanosti izabranih mjernih imstrumenata dobiveni u nekoliko radova (H1(S) i f(S) u radu: O nekim relacijama izmeu anksioznosti i koordinacije (Hoek 1981). F (110) u radu Model hijerarhijske strukture motorikih sposobnosti. 1. Rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasinog postupka za procjenu latentnih dimenzija (Gredelj i suradnici, 1975) Iako je podruje snage dosad znatno ee ispitivano od drugih segmenasta motorikog prostora i makar su primarne metrijske karakteristike najveeg broja testova snage zadovoljavajue, struktura prostora snage nije jo dovoljno poznata. Gotovo sva istraivanja u kojima je analiziran vei broj energetskih izlaza, bez obzira da li su obavljena samo u prostoru snage ili u ukupnom motorikom prostoru, omoguila su u prostoru vieg reda ekstrakciju jedne jedine masivne dimenzije, naee interpretirane kao generalni faktor snage ili mehanizam za energetsku regulaciju (turm, 1969. 1975; Kureli i sur. 1971, 1975; Metiko, 1973, 1976; Kule, 1977; Gredelj i sur. 1975; prot. 1979; panjol, 1978; Draga, 1980) Generalni faktor snage u pravilu je deminantno definiran mjerama apsolune sile i snage. Pritom se esto ponaaju dosta udno indikatori onog tipa snage koji su u veini sportova smatra najvanijim faktorom snage, a to je tzv. eksplozivna snaga. Dok se mjere eksplozivne snage apsolutnog tipa relativno lako priklanjaju generalnom faktoru snage, mjere eksplozivne snage relativnog tipa esto su blie koordinacijskim dimenzijama nego energetskim ( Gredelj i sur., 1975; Momirovi i sur. Struktura antropologijskih dimenzija - neobjavljena studija turm i sur. 1975). Dakle veliko je pitanje egzistira li uope ova izuzetno vana karakteristika u sklopu tipinih faktora energetske regulacije ili je daleko samostalnija. Treba ipak napomenuti da je u veini radova ova dimenzija bila najee reprezentirana nedovoljnim skupom situacijskih mjera, to moda i rezultira opisanim ponaanjem. U prostorima nieg reda u pravilu nastaje prava zbrka. Zavisno od broja i konstrukcije mjernih instrumenata, izolirane, interpretabilne dimenzije najee se diferenciraju na akcione i/ili 59

topoloke faktore snage, a oni esto jo na faktore apsolutnog, odnosno relativnog tipa. Meutim, u mnogim sluajevima generatori akcionog i topolokog tipa, zajedno sa individualno nejednakom razinom optereenja formiraju linearne kombinacije energetskih izlaza sloenih i esto neprepoznatljivih , interaktivnih obiljeja. (Larsen, 1941; Bary i Cureton, 1961; Miller 1963; Gredelj i sur. 1975; Hempel i Fleishman, 1975; Guilford, 1958, Momirovi i sur, 1960; turm 1969, 1975; Metiko, 1973, 1976; Draga 1980). Opisani fenomeni najee se pripisuju morfolokim i funkcionalnim karakteristikama perifernog podsistema, iako vjerovatno ni regulativni mehanizmi nemaju bezazlenu ulogu. Izbor modela primarnih faktora snage, za istraivanje orijentacije, selekcije i praenja u podruju vrhunskog sporta, izveden je u skladu sa koncepcijom akcione diferencijacije, jer je sukladna praktinom poimanju najveeg broja strunjaka iz sportske prakse, a ima i dobru osnovu u rezultatima veeg broja istraivanja. Osim toga, zbog izuzetno opsenog programa istraivanja i poznatih nepovoljnih efekata pri primjeni velikog broja testova snage, nije bilo mogue provjeriti sve mogue hipoteze o strukturi primarnih dimenzija tjelesne snage. Ipak, u okviru odabranog modela analiziran je znatno vei broj mjernih instrumenata (ukupno 24), nego to je to bilo predvieno nacrtom projekta iz 1980. godine (ukupno 10) to je uostalom uraeno za svaki subprostor motorike, koji je vrvio nepoznanicama. Pri tome je svaki primarni akcioni faktor snage analiziran zasebno, zavisno od njegove nedoreenosti. Faktor sile mjerene dinamometrom jedan je od prvih dimenzija koji su istraivai izolirali ve u samim poecima eksperimentalne analize motorikih fenomena. Nazivan raznim imenima, kao to su: statika snaga, sila mjerena dinamometrom, apsolutna izometrijska sila, maksimalna sila pokuanih pokreta, eksplozivna snaga, uvijek je bio definiran instrumentima koji se registritrali maksimalnu silu ispitanika na skali dinamometara. Zbog toga su izabrana samo etiri mjerna instrumenta ije su materijske karakteristike prikazane u tabelama 3 i 4. TABELA 3 POUZDANOST INSTRUMENATA ZA PROCJENU SILE MJERENE DINAMOMETROM BROJ ESTICA(n), IMAGE VARIJANCA SVAKOG TESTA IZVEDENA NA OSNOVI SVIH OSTALIH TESTOVA SNAGE( SMC), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMANBROWNNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB)

n MDSFDP 6 MDSELP 6 MDSETR 4 MDSEPK 3

SMC .59 .64 .59 .51

.98 .98 .97 .97

SB .98 .98 .95 .96

u tabeli 3 su prezentirani rezultati analize pouzdanosti motorikih testova koje su proveli Momirovi i sur. 1975

60

Tabela 4 MJERE VALJANOSTI INSTRUMENATA ZA PROCJENU SILE MJERENE DINAMOMETROM SATURACIJE TESTOVA S PRVIM GLAVNIM PREDMETOM MJERENJA 35 TESTOVA SNAGE U REALNOM H1(r) I IMAGE H1(im) PROSTORU, RELACIJE TESTOVA S FAKTORIMA IZOLIRANIMA U REALNOM I IMAGE PROSTURU 35 TESTOVA SNAGE f(R) I f (IM) H1(R) .61 .59 .65 .53 H1(IM) .58 .57 .61 .49 F(R) .56 na F1 .53 na F2 .38 na F6 .70 na F4 F(IM) .63 na F2 .68 na F1 .50 na F1 .51 na F1

MDSFDP MDSELP MDSETR MDSEPK

u tabeli 4 su prezentirani rerzultati faktorske analize 35 mjera energetske regulacije izvedene u realnom i image prostoru (Metiko, 1976) Iako bi informacije o apsolutnom energetskom kapacitetu, bez ikakve sumnje bile dragocjeni podatak za rjeavanje problema orijentacije, izbora i praenja, nije nevano napomenuti da se instrumenti za procjenu sile mjerene dinamometrom ne ponaaju homogeno kad su uronjeni u prostor ostalih motorikih indikatora. Realna mogunost opstojnosti relativno nezavisnih faktora repetitivne i statike snage u populaciji vrhunskih sportaa bila je oslonac za izbor mjernih instrumenata. Svaka od hipotetskih dimenzija reprezentirana je s etiri mjerna instrumenta i to tako da su po dva mjerna instrumenta tipini predstavnici snage ruku i ramenog pojasa, dok je snaga fleksora trupa i nogu reprezentirana samo jednim testom.To je uinjeno prvenstveno zbog toga da se neutraliziraju generatori topolokih faktora snage. Po dva testa snage ruku i ramenog pojasa u skupu repetitivnih i statikih mjera snage upotrebljena su zato to testovi snage ruku znatno bolje definiraju faktore snage vieg reda nego indikatori ostalih topolokih faktora (turm, 1975; Kule, 1977; Metiko, 1976; Draga, 1980; Prot 1979; panjol,1978). Naalost, nije bilo mogue uravnoteiti odnos izmeu relativnih i apsolutnih mjera snage.Prvo, zbog toga to bi u tom sluaju moralo biti 12 a ne 8 testova snage to bi se zasigurno nepovoljno odrazilo na realizaciju svih ostalih zacrtanih akcija, a zatim i zbog toga to nisu dovolnjo poznate metrijske karakteristike takvih instrumenata, jer istraivanja provedena na reprezentativnim uzorcima ispitanika, a zasnovanih na tom konceptu u dostupnoj literaturi nema. Konani izbor instrumenata za procjenu repetitivne, odnosno stastike snage izveden je iz rezultata faktorske analize 35 testova snage (Metiko, 1976) i analize metrijskih karakteristika 110 motorikih mjernih instrumenata (Momirovi i sur., 1975). U izabranom skupu instrumenata samo su dva testa relativne snage, tako da je itava baterija orijentirana u smjeru testova apsolutnog tipa. U tabelama 5 i 6 navedeni su parametri pouzdanosti i valjanosti izabranog skupa testova snage. Iz tabele je vidljivo da nema nikakvih informacija o testu MRLPCT. Ovaj je test posebno konstruiran za potrebe ovog istraivanja iako su metrijske karakteristike veeg broja testova snage 61

nogu primjenjenih na neselekcioniranom reprezentativnom uzorku bile poznate. Meutim, probna ispitivanja tih testova na motorikim selekcioniranim subjektima pokazala su da su efekti zamora toliko veliki da praktiki onemoguuju daljnu primjenu motorikih testovnih situacija. Zbog toga je konstruiran instrument u kome je trajanje rada i kod najsnanijih, znatno manje, pa otuda i negativni efekti u muskularnim blokovima nogu. Tabela 5 MJERE POUZDANOSTI INSTRUMENATA ZA PROCJENU STATIKE I RREPETITIVNE SNAGE. KORELACIJE IZMEU PRVOG I DRUGOG IZVOENJA ZADATAKA (r12) SPEARMANBROWNEOW KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) I KOEFICIJENT GENERALIZABILNOSTI (a) r12 SB Mjere repetitivne snage 1. MRAZGP .85 .91 .96 2. MRABPT .80 .89 .94 3. MRCDTT .74 .85 .92 4. MRLPCT Mjere statike snage 1. MSAIFL 2. MSASKL 3. MSCHIL 4. MSLIZP Tabela 6 MJERE VALJANOSTI INSTRUMENATA ZA PROCJENU REPETITIVNE I STATIKE SNAGE ORTOGONALNE PROJEKCIJE NA ZAJEDNIKI PREDMET MJERENJA 25 TESTOVA SNAGE (H1).KOMUNALITETI TESTOVA U PROSTORU 6 IZOLIRANIH FAKTORA (h2), ORTOGONALNE PROJEKCIJE TESTOVA NA IZOLIRANE FAKTORE (f) f Mjere repetitivne snage 1. MRAZGP .48 .75 .82 na F3 2. MRABPT .70 .75 .59 na F2 3. MRCDTT .53 .62 .77 na F6 4. MRLPCT Mjere statike snage 1. MSAIFL 2. MSASKL 3. MSCHIL 4. MSLIZP .69 .57 .48 .48 .64 .75 .67 .44 .77 na F1 .83 na F3 .78 na F6 .62 na F4 H1 H2 .73 .75 .75 .71 .85 .86 .86 .83 .92 .92 .93 .91

Potrebno je takoer napomenuti da su predloeni testovi zbog istih razloga, primjenjeni u klasinom, tj. jednoitemskom obliku, jer je primjeeno da veina motoriki natprosjenih subjekata izvode testove repetitivnog i statikog tipa ostvarujui izuzetno velika energetika optereenja koja 62

zahtijevaju dugotrajan oporavak za pristupanje ponovnom mjerenju, a izazivaju takoer i viednevnu slabiju motoriku efikasnost. Poseban problem u ovom istraivanju predstavljao je izbor mjernog instrumentarija za procjenu eksplozivne snage. Izuzetna vanost ove motorike dimenzije i oskudna koliina informacija o ponoanju veeg broja testova za procjenu tog faktora, nalagali su podrobniju provjeru u toku predeksperimenta. Malo energetsko optereenje pri izvoenju testova eksplozivne snage i relativno kratko trajanje testova omoguavalo je provjeru veeg broja mjernih instrumenata. Te su povoljne okolnosti i iskoritene, te je predviena primjena 12 mjernih instrumenata. Polazei od injenice da se u kineziolokoj praksi tipinim aktivnostima eksplozivnog tipa smatraju skokovi, sprintevi, bacanja i udarci, uinjen je plan koji bi omoguio da se svaka od pomenutih tipova aktivnosti reprezentira sa tri mjerna instrumenta. Kako je u ve spomenutoj analizi reprezentativnog skupa od 110 motorikih mjernih instrumenata, eksplozivna snaga bila reprezentirana samo s etiri mjerna instrumenta, od kojih su u neizmjenjenom obliku upotrebljena dva, konani skup mjera eksplozivne snage popunjen je nekim mjerama koje su bile primjenjene u drugim istraivanjima, a neki su testovi upravo i konstruirani za svrhe ovog istraivanja. Zbog toga e u tabelama 7 i 8 biti prezentirane kinometrijske vrijednosti samo za one mjerne instrumente koji su u neizmjenjenom obliku analizirani u radu Momirovia i suradnika (1975).

Tabela 7 POUZDANOST MJERA EKSPLOZIVNE SNAGE BROJ ESTICA TESTA (n),INDEKS POUZDANOSTI IZVEDENOG REZULTATA (a) I KOEFICIJENT POUZDANOSTI PROCIJENJEN BROWNEOVIM POSTUPKOM (SB) n Udarci 1. MFEUDR 2. MFEUCE 3. MFEUDO Bacanja 4. MFEBML 5. MFEBKL 6. MFEBRL Skokovi 7. MFESDM 8. MFESVM 9. MFESVZ Sprintevi 10. MFE20V 11. MFE40V 12. MFE60V 3 3 3 4 3 3 4 4 1 4 4 4 .97 .97 SB TESTOVNOG SPEARMAN-

.96

.92

Osim testova MFESDM i MFE2OV u istoj bateriji analiziran je instrument MFEBML koji je pod istim simbolima sadran i u ovoj bateriji. Meutim, test bacanja medicinke iz leaja (MFEBML) u ovoj bateriji je neznatno modificiran pa njegove izvorne karakteristike nisu opisane. Naime, u analizi odnosa izmeu morfolokih karakteristika i 35 mjera energetske regulacije (Metiko, 1976) 63

utvreno je da test MFEBML preko 50% svoje varijance duguje morfolokim obiljeijima i to prije svega volumenu i masi tijela. Da bi se smanjio utjecaj morfolokih karakteristika na rezultate ovog testa, napravljena je modifikacija, pa se umjesto medicinke od 3 kg. baca medicinka od samo 1 kg, a svi ostali uvjeti ostaju isti. Kako ova, naoko nevana modifikacija moe dovesti i do promjene latentne osnove ovog mjernog instrumenta, nije bilo mogue dati metrijske karakteristike tog instrumenta u izvornoj varijanti. Test MFEUCE bit e primjenjen u istom obliku kao i u istraivanju Faktorska struktura nekaterih testov telesne moi ( J.turm, 1968). Meutim, budui da je u tom radu konani testovni rezultat izveden iz najboljeg rezultata od 3 uzastopna pokuaja, a ne linearnom kombinacijom svih mjera kao to e to biti u ovom eksperimentu, mjera pouzdanosti, ak da je i procijenjena, ne bi bila adekvatna. Peti faktor u spomenutom radu interpretiran je kao eksplozivna snaga, a test MFEUCE ( u tom radu pod ifrom MVD), imao je korelaciju s ovim faktorom od .63. Kako je, osim kod ovog testa, valjanost procijenjena samo jo za testove MFESDM i MFE2OV, u tabeli 8 bit e prikazani samo njihovi parametri. Tabela 8 VALJANOST NEKIH MJERA EKSPLOZIVNE SNAGE SATURACIJE TESTOVA SA ZAJEDNIKIM PREDMETOM MJERENJA 35 MJERA SNAGE (H1), KOMUNALITETI TESTOVA ODREENI SKUPOM OD 6 IZOLIRANIH DIMENZIJA (h2) I SATURACIJE INSTRUMENATA S FAKTOROM (f) H1 .47 .47 h2 .69 .66 f .81 na F5 .76 na F5

MFESDM MFE20V

U dosadanjem tekstu opisan je nain definiranja najvanijih dimenzija motorikog prostora, tj. koordinacijskih sposobnosti i faktora snage. U daljnjem tekstu e biti opisani postupci na temelju kojih je izvren izbor ostalih motorikih dimenzija. Iako su preostale motorike dimenzije znatno manjeg opsega regulacije od opisanih, njihova je vanost za definiranje ukupnog motorikog prostora nedvojbena. esto su upravo brzina, feleksibilnost, ravnotea i preciznost ona obiljeja koja odreuju osobitost nekih sportskih disciplina, pa su informacije o njima nune za orijentaciju, a gotovo jednako esto i za selekciju. Motorika sposobnost realizacije ritmikih struktura najee se ne smatra posebno vanom dimenzijom u veini sportova. Meutim, u svim radovima gdje je ta sposobnost bila dovoljno reprezentirana mjernim instrumentima, izolirana je vrsta i stabilna latentna struktura koja nedvosmisleno ukazuje na vlastitu samosvojnost i realnu opstojnost. Zbog toga je nuno da ova dimenzija takoer razapinje bazini motoriki prostor, i to tim prije to je njena latentna osnova definirana brzim i preciznim regulacijskim procesima koji su za vei broj sportskih disciplina bitan uvjet efikasnosti. Instrumente za procjenu ove dimenzije bilo je lako odabrati, jer je vea grupa testova namijenjenih procjeni ove dimenzije analizirana u sklopu tridesetak mjera koordinacije (Hoek, 1981; Horga, 1976; Strel, 1979), a zatim i u prostoru 110 mjera svih ostalih motorikih sposobnosti ( Gredelj i

64

suradnici, 12975; turm i suradnici, 1975), pa ak i u sklopu 215 mjera kongitivnih, konativnih, motorikih, morfolokih i socijalnih karakteristika (Momirovi i suradnici neobjavljeni rad). U svim navedenim radovima izolirana je u prostoru prvog reda dobro definirana samosvojna dimenzija najbolje reprezentirana instrumentima ije su metrijske karakteristike prikazane u tabelama 9 i 10. Tabela 9 POUZDANOST INSTRUMENATA ZA PROCJENU REALIZACIJE RITMIKIH STRUKTURA BROJ ESTICA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMAN BROWNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) n 4 3 3 3 .97 .95 .96 .95 SB .95 .96 .97 .93

MKRBUB MKRPLH MKRP3R MKRBNR

Podaci su uzeti iz rada u kojem se analizirala pouzdanost motorikih mjernih instrumenata ( Momirovi i suradnici, 1975). Mjere valjanosti ovih mjernih instrumenata uzete su iz radova: 1. Model hijerarhijske strukture motorikih sposobnosti. 1. Rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasinog postupka za procjenu latentnih dimenzija ( Gredelj i suradnici, 1975). 2. Povezanost morfolokih taksona sa manifestnim i latentnim dimenzijama koordinacije (Hoek, 1981); 3. O nekim relacijama anksioznosti i koordinacije (Horga, 1976). Tabela 10 SATURACIJE TESTOVA S FAKTORIMA IZOLIRANIM U PROSTORU 110 MOTORIKIH TESTOVA f (110), SATURACIJE S FAKTORIMA IZOLIRANIM U PROSTORU MJERA KOORDINACIJE f(A) i f(S) MKRBUB MKRPLH MKRP3R MKRBNR f(110) .71 na F5 .73 na F5 .70 na F5 .66 na F5 f(A) .75 na F2 .80 na F2 .76 na F2 .81 na F2 . f(S) .69 na F3 .84 na F3 .82 na F3 .60 na F3

65

Tabela 11 MBFTAP MBFKRR MBFTAN MBFTAZ POUZDANOST INSTRUMENATA ZA PROCJENU FREKVENCIJE POKRETA. BROJ ESTICA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMAN-BROWNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) .74 na F8 .57 na F8 .67 na F8 .72 na F8 n 3 4 4 3 .96 .89 .96 .97 SB .94 .79 .94 .94 f(110)

MBFTAP MBFKRR MBFTAN MBFTAZ Tabela 12

MJERE VALJANOSTI TESTOVA NAMIJENJENIH PROCJENI FREKVENCIJE POKRETA. SATURACIJE TESTOVA S OSMOM LATENTNOM DIMENZIJOM IZOLIRANOM U PROSTORU 110 MOTORIKIH VARIJABLI f 110 Brzina je, bez ikakve diskusije, osnovna karakteristika veeg broja sportova, a ne potcjenjuje se niti u onim disciplinama u kojima rezultati sigurno zavise od sasvim drugih karakteristika. Iako se brzinska svojstva u razliitim sportovima shvaaju na vrlo razliite naine, a najee se identificiraju sa specifinim sklopom sposobnosti, osobina i motorikog znanja, koji osiguravaju brzinu specifinog kretanja, za potrebe definiranja bazinih dimenzija motorikog prostora, brzina e biit reprezentirana s dvije latentne dimenzije i to: 1. frekvencijom pokreta 2. brzinom pokreta Obje ove dimenzije dobivene su u istom obliku vrlo esto od raznih istarivaa, te se moe smatrati gotovo sigurnim da predstavljaju bazine dimenzije motorikog prostora. Ove su faktore izmeu ostalih dobili Cumbee, 1953; Hempel i Fleischman, 1955; Simens 1969; turm, 1970; Gredelj i suradnici, 1975; Hofman, 1975 Instrumenti za procjenu ovih faktora izabrani su iz kolekcije od 110 motorikih mjera koje su faktorizirali Gredelj i suradnici (1975), a pouzdanost odredili Momirovi i suradnici (1975). Metrijske karakteristike izabranih indikatora brzinskih svojstava prezentirane su u tabelama 11, 12, 13, i 14. U sljedeim e tabelama (13 i 14) biti prezentirane metrijske karakteristike instrumenata namijenjenih procjeni faktora brzine pokreta koji su odabrani na osnovi rezultata istih radova kao i prethodni testovi brzine.

66

Tabela 13 MJERE POUZDANOSTI TESTOVA ZA PROCJENU BRZINE POKRETA. BROJ ESTICA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMAN-BROWNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) MBPDRN MBFDRD MBFLRD MBP2RD MBPKUN Tabela 14 INDIKATORI VALJANOSTI IZABRANIH MJERA BRZINE POKRETA. SATURACIJE TESTOVA S ETVRTIM FAKTOROM IZOLIRANIM U PROSTORU OD 110 MOTORIKIH VARIJABLI f(110) .73 na F4 .72 na F4 .75 na F4 .71 na F4 n 5 5 5 5 6 a .91 .88 .89 .92 SB .82 .78 .78 .98

MBPDRN MBPDRD MBPLRD MBP3RD MBPKUN

Vidljivo je da za test MBPKUN ne postoje nikakvi podaci. Ovaj je instrument konstruiran s namjenom da se provjeri ponaanje testovne aktivnosti koja je manifestno daleko slinija realnoj sportskoj aktivnosti nego to su to ostali testovi. Takoer se moe uoiti da mjere pouzdanosti nisu osobito visoke zbog ega je predloeno da se broj estica u svim testovima povea na 6. Ravnotea je motorika sposobnost kojoj se u sportskom treningu, u najveem broju sportova, ne posveuje gotovo nikakva panja. Njena uloga u regulaciji sportskog kretanja, a takoer i njen direktni uticaj na sportsku efikasnost zamaskiran je zapravo razinom tehnikog, a esto i taktikkog znanja. Zato se nerijetko slabija ili varijabilna tehmiko-taktika efikasnost pripisuje svim moguim razlozima, ali gotovo nikad nedovoljnoj razini ravnotee, posebno zbog toga to je ve sam trenani proces selekcionirao one subjekte ije karakteristike, a meu njih svakako spada i ravnotea, nisu bile iznad odgovarajue razine. Dakle, sportai su zasigurno pozitivno selekcionirani i s obzirom na ovu dimenziju. Ako se tome pridoda i realna mogunost da je varijabilitet ravnotee sudionika pojedinih sportskih disciplina znatno manji nego to je u populaciji sportaa, nije neobino da se u ovoj dimenziji ne pridaje u sportskom treningu osobiti znaaj, jer se razlika jednostavno ne vidi. Iako komparativnih istraivanja takvog tipa nema, neprilike nekih slovenskih istraivaa s mjerenjem ravnotee vrhunskih sportaa alpskih disciplina i letaa ukazuju na tu mogunost. Naime, ti su autori ustanovili da su klasini testovi ravnotee neprimjerni spomenutim sportaima, jer su prelagani i uope ne diskriminiraju ispitanike, iako su na uzorku studenata tjelesnog odgoja zadovoljavajue osjetljivi. Izgleda da je ravnotea znatno vanija za sportsku uspjenost nego to se obino smatra, a posebno stoga to je promjenljivost ove dimenzije neznatna. Na to ukazuju i rezultati nekih radova u kojima je analiziran utjecaj motorikih dimenzija na sportsku uspjenost (Elzner i Metiko, 1984; Prakaturovi, 1980; Dobrinec i Neljak, 1984; Bri, 1984). 67

Moe se dakle zakljuiti da je za potrebe istraivanja postupaka orijentacije, izbora i praenja u podruju vrhunskog sporta, nuno osigurati mogunost efikasne procjene faktora ravnotee. Dosadanja istraivanja podruja ravnotee ( Bass, 1939; Hempel i Flaishman, 1955; Ismail i Gruber 1967; Kane i Kirkendall, 1969; Tkali i Hoek, 1973; Gredelj i suradnici, 1975; Gredelj 1976) ukazuju na vei broj inilaca koji doprinose diferencijaciji primarnih dimenzija ravnotee. S obzirom na to da rezultati istraivanja nisu konzistentni i da ovaj potprostor motorike jo ni izdaleka nije potpuno definiran, zauzeto je stajalite da se prostor ravnotee reprezentira onim dimenzijama koje su najee dobivene u istraivanjima i to posebno na reprezentativnim uzorcima ispitanika, a ija je teoretska osnova logiki fundirana. Pretpostavljeno je da se prostor ravnotee moe dovoljno dobro pokriti s dvije osnovne dimenzije i to: 1. Ravnoteom sa otvorenim oima 2. Ravnoteom sa zatvorenim oima Upravo je ta hipoteza bila provjeravana u radu Gredelja i suradnika (1975), iji su rezultati posluili za izbor instrumenata i u ovom istraivanju. Iako hipoteza nije bila potvrena jer je izolirana samo jedna, vrlo nestabilna dimenzija ravnotee, zadran je identian pristup za provjeru te hipoteze na motoriki selekcioniranom uzorku. Karakteristike izabranog skupa mjernih instrumenata prikazane su u sljedeim tabelama. Tabela 15 INDIKATORI POUZDANOSTI IZABRANIH MJERA RAVNOTEE. BROJ ESTICA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMAN-BROWNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) n Ravnotea sa otvorenim oima MBAU20 MBAU10 MBAP20 MBAP10 Ravnotea sa zatvorenim oima MBAU2Z MBAU1Z MBAP2Z MBAP1Z 5 5 5 5 5 5 5 5 .79 .86 .84 .91 .72 .77 .89 .88 SB .63 .75 .72 .84 .52 .62 .78 .80

68

Tabela 16 INDIKATORI VALJANOSTI INSTRUMENATA ZA PROCJENU RAVNOTEE. SATURACIJE TESTOVA S DEVETNAESTIM FAKTOROM IZOLIRANIM U PROSTORU OD 110 MOTORIKIH TESTOVA f(110) Ravnotea sa otvorenim oima MBAU20 MBAU10 MBAP20 MBAP10 Ravnotea sa zatvorenim oima MBAU2Z MBAU1Z MBAP2Z MBAP1Z .44 .58 .52 .49 .37 .48 .33 .35

Vidljivo je da su mjere pouzdanosti svih odabranih testova niske zbog ega je predloeno da se broj estica u svakom testu povea na 6. Preciznost je bez ikakve sumnje, najkontroverznija motorika karakteristika. Vidljiva u sportskom nadmetanju i neukom promatrau, potpuno je neuhvatljiva istraivaima antropolokih dimenzija. Iluzija vidljivosti ove karakteristike rasplinjuje se na rezultatima obrade, dobro koncipiranih i korektno provedenih istraivanja. Zbog toga je ak postavljena i hipoteza da preciznost ne postoji kao samosvojna dimenzija, ve da su rezultati u aktivnostima ciljanja ili gaanja posljedica interaktivnog djelovanja znatnog broja, za svaku aktivnost razliitih, inilaca. Usprkos obeshrabrujuim rezultatima znanstvenih istraivanja, dimenzija preciznosti zadrana je u modelu bazinih motorikih sposobnosti zapravo samo zbog tradicije, a ne zbog oekivanja da e ova dimenzija biti jasnije vidljiva na populaciji sportaa. U tabelama 17 i 18 navedeni su parametri testova preciznosti koji su izabrani iz veeg skupa takvih mjera analiziranih unutar 110 motorikih varijabli. Tabela 17 POUZDANOST TESTOVA PRECIZNOSTI BROJ ESTICA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMAN-BROWNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) MPCDUS MPCKRS MPGHCR MPGVCN n 7 7 7 7 .95 .94 .90 .84 SB .91 .88 .79 .71

69

Tabela 18 VALJANOST TESTOVA PRECIZNOSTI REALACIJA IZABRANIH INDIKATORA PRECIZNOSTI S DVADESTET ETVRTIM FAKTOROM IZOLIRANIM IZ PROSTORA OD 110 MOTORIKIH VARIJABLI MPCDUS MPCKRS MMPGHCR MPGVCN f(110) .41 na F24 .46 na F24 .24 na F24 .14 na F24

Svi odabrani mjerni instrumenti preuzeti su u svom izvornom obliku. Fleksibilnost je motorika sposobnost ija je vanost za razliite sportove nejednaka, pa e bez ikakve sumnje znaajno sudjelovati pri diskriminaciji sportskih disciplina. Dosadanja istraivanja (Hempel i Fleishman, 1977; Harison, 1969; Agre, 1973; adura i suradnici, 1975; Gredelj i suradnici 1975) pokazala su da vei broj generatora moe izazvati diferencijaciju kod primarnih dimenzija fleksibilnosti. Istraivanja koja su provedena kod nas pokazala su da postoji opravdana pretpostavka o egzistenciji topoloki orijentiranih primarnih dimenzija fleksibilnosti. Kako ova hipoteza nije sustavno provjeravana, a razliito se moe pretpostaviti da je vanost fleksibilnosti u razliitim zglobnim sustavima nejednaka za pojedine sportove, napravljen je takav izbor instrumenata koji omoguuje provjeru hipoteze o egzistenciji sljedeih topolokih faktora fleksibilnosti: 1. fleksibilnosti u zglobovima ramena 2. fleksibilnosti u zglobovima karlinog sklopa 3. fleksibilnosti u zglobovima kuka pri fleksiji trupa Za svaku od navedenih dimenzija predloena su po etiri instrumenta, dakle, ukupno 12. Od toga je pet instrumenata preuzeto iz baterije od 110 motorikih testova, pa su njihove metrijske karakteristike poznate. Tri instrumenta namijenjena procjeni fleksibilnosti ramenih zglobova preuzeta su iz neobjavljenog magistarskog rada Jelke Gonik- Faktorska struktura gibljivosti uenk SGTC Ljubljanja, a preostala etiri instrumenta za procjenu fleksibilnosti zglobova karlinog sklopa konstruirana su za potrebe provjere hipoteze o topolokim faktorima fleksibilnosti. U sljedeim tabelama navedeni su mjerni instrumenti i primarne metrijske karakteristike onih koji su primjenjeni u sklopu baterije od 110 motorikih testova.

70

Tabela 19 INDIKATORI POUZDANOSTI NEKIH MJERA FLEKSIBILNOSTI BROJ ESTICA (n), CRONBACHOV KOEFICIJENT REPREZENTATIVNOSTI (a) I SPEARMAN-BROWNEOV KOEFICIJENT POUZDANOSTI (SB) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. MFLISK MFLUNK MFLONK MFLPRG MFLPLK MFLZLP MFLRLK MFLOLB MFLPRK MFLPRR MFLPRT MFLUPO n 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 .95 SB .95

.96 .96 .98 .96

.98 .98 .97 .98

Tabela 20 INDIKATORI VALJANOSTI NEKIH MJERA FLEKSIBILNOSTI. KORELACIJE TESTOVA S FAKTORIMA IZOLIRANIM U PROSTORU 110 MOTORIKIH VARIJABLI f(110) .33 na F1 .67 na F7 .71 na F 7 .65 na F 7 .71 NA F 7

MFLISK MFLPRK MFLPRR MFLPRT MFLUPO

2. MODEL BAZINIH MOTORIKIH DIMENZIJA SPORTAA U skladu s rezultatima dosadanjih istraivanja motorikog prostora izveden je model koji je teoretski omoguavao ekstrakciju veeg broja primarnih dimenzija razliitog opsega regulacije. Svaka je dimenzija bila reprezentirana s najmanje tri ili vie mjernih instrumenata i to kako slijedi: HIPOTETSKA DIMENZIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 71 KOORDINACIJA REALIZACIJA RITMIKIH STRUKTURA FREKVENCIJA BRZINA POKRETA RAVNOTEA S OTVORENIM OIMA RAVNOTEA SA ZATVORENIM OIMA PRECIZNOST BROJ TESTOVA 10 4 4 5 4 4 4

8. FLEKSIBILNOS U RAMENOM ZGLOBNOM SISTEMU 9. FLEKSIBILNOST U ZAJEDNIKOM ZGLOBNOM SISTEMU 10. FLEKSIBILNOST TRUPA U FLEKSIJI 11. SILA 12. REPETITIVNA SNAGA 13. STATIKA SNAGA 14. EKSPLOZIVNA SNAGA UDARCA 15. EKSPLOZIVNA SNAGA BACANJA 16. EKSPLOZIVNA SNAGA SKOKOVA 17. EKSPLOZIVNA SNAGA SPRINTA

4 4 4 4 4 4 3 3 3 3

Ovom je skupu dimenzija pridodana kao osamnaesta i jedna hipotetska funkcionalna struktura u ijoj se osnovi vjerovatno manifestira efikasnost mehanizma koji su odgovorni za transport i transformaciju energije. Ta je dimenzija nominirana kao IZDRLJIVOST, a reprezentirana je s tri situaciona motorika testa, tako da je konaan skup hipotetskih dimenzija zavravao sa: 18. IZDRLJIVOST Ukupno su, dakle, upotrebljena 74 motorika testa koji su pokrivali 18 hipotetskih dimenzija. Opisani model podvrgnut je eksperimentalnoj provjeri iji su ciljevi bili sljedei: (1) omoguiti procjenu svih relevantnih motorikih sposobnosti koje su nune za definiranje ukupnog motorikog prostora, budui da svaka od njih moe biti potencijalno vana za procese orijentacije, selekcije i praenja u vrhunskom sportu (2) omoguiti podrobniju provjeru onih latentnih motorikih dimenzija koje su u dosadanjim istraivanjima analizirane s nedovoljninm i/ili nedovoljno reprezentativnim uzorkom mjernih instrumenata. (3) omoguiti primjenu primarnih i sekundarnih metrijskih karakteristika to je mogue veeg broja motorikih mjernih instrumenata primjenjenih na uzorku ispitanika koji su po svojim karakteristikama najsliniji populaciji vrhunskih sportaa. Eksperiment je proveden na uzorku od 208. studenata Fakulteta za fiziku kulturu u Zagrebu, a rezultati su pokazali da se sveukupni varijabilitet i kovarijabilitet svih primjenjenih motorikih mjernih instrumenata moe objasniti sa deset primarnih motorikih dimenzija i jednom funkcionalnom dimenzijom ( Metiko i suradnici, 1983). U ovoj su analizi* svi hipotetski faktori uskog opsega regulacije kondenzirani u znaajnije motorike strukture, tako da se moe smatrati da su sljedee primarne dimenzije relevantne za definiranje motorikog statusa sportaa: Model bazinih motorikih dimenzija sportaa 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 72 KOORDINACIJA REALIZACIJA RITMIKIH STRUKTURA RAVNOTEA FREKVENCIJA POKRETA BRZINA POKRETA PRECIZNOST FLEKSIBILNOST

8. SILA 9. EKSPLOZIVNA SNAGA 10. SNAGA Potrebno je spomenuti da je situacijskim motorikim testovima mogue sa znatnim stupnjem pouzdanja izolirati i funkcionalnu IZDRLJIVOST, koja je u ovom sustavu izolirana kao jedanaesta latentna struktura. 11. IZDRLJIVOST U sljedeem e poglavlju biit dat detaljan opis svih primjenjenih motorikih mjera i to u skladu s opisanim redoslijedom njihovih latentnih predmeta mjerenja. ______________ * iako je analiza latentnih struktura izvedena primjenom jedne konfirmativne i jedne eksplorativne tehnike iji rezultati nisu potpuno kongruentni, prednost je data rezultatima konfirmativne analize zbog visokog stupnja usklaenosti s naknadno postavljenom hipotezom i jednoznane interpretacije dobivenih rezultata.

IRA BATERIJA MOTORIKIH MJERNIH INSTRUMENATA


________________________________________________________ 1.INSTRUMENTI ZA PROCJENU KOORDINACIJE ___________________________________________________________________________ 01. TEST MKAVLR voenje lopte rukom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Rukometna lopta, toperica, pet stalaka za slalom 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 12x12 m. Na stazi duine 10 metara stalci su rasporeeni na udaljenosti od po 2 metra. Osim linije starta dugake 1m, markirana su i mjesta na kojima stoje stalci. 5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik stoji iza startne linije. U boljoj (dominatnoj) ruci dri loptu 5.2. Izvoenje zadatka: ispitanikov zadatak je da nakon znaka sad to bre vodi loptu boljom rukom u slalomu izmeu stalaka. Kod posljednjeg stalka ispitanik se okree za 180 stepeni i na isti nain vraa se do startne linije. Ispitanik u toku itavog zadatka i u svakom ponavljanju tog zadatka vodi loptu samo jednom, boljom rukom. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren nakon to ispitanik objema nogama i loptom prijee startnu liniju. 73

5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji na liniji cilja, mjeri vrijeme i kontrolira izvoenje 6. Ocjenjivanje: Mjerei se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do prijelaza startne linije u povratku. Upisuje se rezultat svakog od pet izvoenja posebno. Napomena: Ispitaniku se ne uzima kao pogreka ukoliko sluajno srui stalak. Stalak e namjestiti ili sljedei ispitanik ili mjerila, tako da ne ometa ispitanika koji ne prekida voenje lopte. Ukoliko ispitanik iz bilo kojeg razloga prekine sukcesivno obilaenje stalaka, vraa se na mjesto gdje je uinio pogreku. Za to vrijeme toperica se ne zaustavlja. 7. Uputa ispitaniku: Demonstrira se pozicija starta, a zatim voenje lopte izmeu stalaka i istovremeno se daje uputa. Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje spretnost vaih ruku. Na znak sad poinjete voditi loptu izmeu stalaka to bre moete tamo i natrag, okreui se oko posljednjeg stalka. Ukoliko vam lopta pobjegne ili sruite stalak nemojte zastati nego idite po loptu, vratite se do onog mjesta gdje ste pogrijeili i nastavite izvoenje zadatka do kraja. Isti zadatak e se ponoviti pet puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, pripremite se za poetak Uvjebavanje: ispitanik nema probni pokuaj. SLIKA BR. 01 ___________________________________________________________________________ 02. TEST MKAAML amortiziranje lopte ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: koarkaka lopta 4. Opis mjesta izvoenja: Ispred ravnog zida (minimalnih dimenzija) 3x3 na ravnoj podlozi dva metra od zida oznaen je pravokutnik veliine 3x2 m, ija je ira strana paralelna sa zidom 5. Zadatak 5.1. poetni stav ispitanika: Ispitanik stoji licem okrenut zidu iza linije najblie zidu. Loptu dri s dvije ruke tako da lopta dodiruje grudi. 5.2. Izvoenje zadatka: treba baciti loptu s grudi u zid i doekati je nakon odbijanja na dlan desne ruke (ljevaci lijeve) 10 puta za redom. Zadatak se ponavlja 3 puta. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren nakon to ispitanik napravi 10 bacanja i 10 pokuaja amortiziranja lopte u svakoj od 3 serije. 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji uz jednu bonu stranu pravokutnika, kontrolira izvoenje i registrira rezultat.

74

6. Ocjenjivanje: Upisuje se broj ispravno amortiziranih lopti za svaku seriju posebno. Kao ispravno amortiziranje smatra se ono kod kojeg: ispitanik loptu direktno odbijenu od zida (bez dodirivanja tla) dohvaa rukom tako da se lopta ni malo ne odbije od njegove ruke ispitanik loptu smiruje iznad visine ramena ispitanik nakon amortiziranja loptu smiri i dri je nekoliko trenutaka smirenu (sve dotle dok ispitiva ne kae da je spusti) ispitanik ne izae iz oznaenog pravokutnika su ostvareni svi navedeni uvjeti Napomena: Ako lopta nije baena o zid objema rukama s grudi ili ako lopta padne na tlo u bilo kojem trenutku, to se broji kao neispravan pokuaj. Ispitiva znakom (+) oznaava ispravne pokuaje, a znakom (-) neispravne. Rezultat u svakoj seriji je suma znakova (+) Uputa ispitaniku. Ispitiva demonstrira zadatak i istovremeno ga objanjava. Ovim se zadatkom ispituje spretnost vaih ruku. Zadatak se sastoji u tome da objema rukama bacite loptu s grudi o zid, a nakon toga je jednom rukom uhvatite, ali tako da se ona ne odbije od vaeg dlana (ovo se pokazuje). Hvatanje odbijene lopte izvodi se boljom rukom (npr. denjaci e to u svim pokuajima raditi desnom, a lijevaci lijevom rukom). Loptu i dlan nemojte sputati ispod visine ramena. Pazite, pri hvatanju lopte ne smijete ni u jednom asu izai iz oznaenog pravokutnika. Kad loptu potpuno umirite, saekajte moj znak nastavite i tek onda spustite loptu na grudi. Loptu e te ponovo s grudi baciti objema rukama, doekati jednom rukom i tako ukupno 10 puta. Dakle, ovo je va zadatak (pokazuje). Isti zadatak ponovit ete 3 puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, pripremite se za poetak. Uvjebavanje. Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR.02 ___________________________________________________________________________ O3 TEST MKLSNL- slalom nogama s dvije lopte ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: za jednu primjenu testa s uputom potrebno je oko 8 minuta po ispitaniku. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: dvije nogometne lopte, 1 toperica, 5 stalaka za slalom 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na ravnoj i tvrdoj podlozi (asfalt, drveni pod ili nabijena zemlja) minimalnih dimenzija 15x5 m. na stazi duine 10 m. Stalci su rasporeeni od startne linije na udaljenosti od po 2 metra. Na startnoj liniji koja je duga 2 m. postavljene su jedna pokraj druge 2 nogometne lopte. 5. Zadatak:

5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik stoji neposredno iza startne linije 5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad ispitanik poinje voditi istovremeno obje lopte objema nogama u slalomu oko stalaka. Moe se koristiti s objema nogama, ali ne i s rukama. Kad je doao 75

do posljednjeg (petog stalka), obie ga zajedno sa loptama i na isti nain (u slalomu) se vraa natrag. 5.3. Poloaj ispitivaa: ispitiva hoda pokraj staze za vrijeme dok ispitanik izvodi ovaj zadatak. Zadatak se ponavlja 6 puta. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do momenta prijelaska posljednje lopte preko startne linije (u povratku). Upisuje se svih pet rezultata posebno. Napomena: ispitaniku se ne uzima kao greka ukoliko sluajno srui stalak. Ako ispitanik propusti neki stalak ili obie stalak samo s jednom loptom, na upozorenje ispitivaa vraa se do proputenog stalka. Ispitanik stalak propisno obie i nastavlja zaobilaziti ostale stalke. Za to vrijeme toperica se ne zaustavlja. Ispitiva povremeno provjerava jesu li stalci na markiranim mjestima. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira bez lopti. Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje spretnost nogu. Va je zadatak da na znak sad povedete nogama sa startne linije obje nogometne lopte i da ih vodite izmeu stalaka to bre moete do posljednjeg stalka (pokazati). Zatim se okreete oko njega i s obje lopte nastavite to bre natrag do startne linije. Ako oborite stalak sluajno, nastavite s radom. Stalak namjeta ispitiva. Ako preskoite u obilaenju jedan stalak ili zaobiete stalak samo jednom loptom, ispitiva e vas vratiit na mjesto gdje ste pogrijeili. Ovakve greke nastojte izbjei jer vam oduzimaju puno vremena. (Ispitiva pokazuje kako se radi) Radite kako vam je lake: moete koristiti lijevu, desnu ili obje noge u voenju lopte, vano je da to bre proete s obje lopte svih 5 stalaka gore i dolje do startne linije SLIKA BR. 03 ___________________________________________________________________________ 04. TETS MBKPOP-provlaenje i preskakivanje ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 4 okvira od vedskog sanduka, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru, minimalnih dimenzija 9x2 metra. Na prostoru je oznaena startna linija duga 1 metar, a 7,5 metara od nje oznaena je linija okretita takoer u duini 1 metra. Na udaljenosti od 1,5 metra od startne linije postavljen je okomito na smjer kretanja prvi okvir po duini, zatim 1,5 metar od njega drugi okvir, 1,5 metar od drugog trei okvir i 1,5 metar od treeg etvrti okvir. Od etvrtog okvira do linije okretita ostaje takoer 1,5 metar. 5. Zadatak 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik stoji neposredno iza startne linije 5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad ispitanik tri do prvog okvira, preskae ga (ili prelazi korakom preko njega), provlai se kroz drugi okvir, preskae trei, provlai se kroz etvrti, prelazi 76

potpuno liniju okretita, okree se za 180 i u povratku preskae etvrti okvir (sada prvi), provlai se kroz trei, preskae drugi i provlai se kroz prvi okvir, podie se i preskae startnu liniju. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: prijelazak svih dijelova tijela preko startne linije poslije tono izvedenih elemenata zadatka oznaava kraj izvoenja zadatka 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji bono od pravca kretanja ispitanika, u blizini starta. Zadatak se ponavlja 6 puta s pauzama dovoljnim za oporavak. 6. Ocjenjivanje. Mjeri se vrijeme u desteinkama sekunde od znaka sad do potpunog prijelaska startne linije svim dijelovima tijela u povratku. Upisuju se rezultati svakog od 6 izvoenja zadatka. Napomena: Ukoliko ispitanik srui okvir vedskog sanduka u trenutku prije nego ga je preskoio, ili dok nije cijelim tijelom proao kroz njega, duan ga je sam namjestiti i tek tada izvriti taj dio zadatka. Ukoliko ga srui pri kraju izvoenja odreenog dijela zadatka, nastavlja bez zastoja, a ispitiva ili sljedei ispitanik namjeta okvir ne ometajui rad ispitanika. Okvir se moe preskoiti sunono, jednonono, a mogue ga je i prekoraiti. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje brzina izvoenja sloenih pokreta. Stanete neposredno iza startne linije. Na znak sad to bre preskoite prvi okvir, provuete se kroz drugi, preskoite trei, provuete se kroz etvrti, dotrite do linije koja oznaava opkretite. Iza nje se okrenete, preskoite etvrti okvir koji vam je sada prvi, provuete se kroz drugi, preskoite trei, provuete se kroz etvrti, ustanete i pretrite startnu liniju. Pazite, ukoliko sruite okvir prije nego ste ga preskoili ili se kroz njega sasvim provukli, nastavite izvoenje zadatka bez zastajkivanja, okvir e podii pomonik. Okvir moete preskakati s obje noge, prekoraenjem ili prelaenjem preko njega korakom, kako vam najvie odgovara. Izvoenje ovog zadatka ponavljate 6 puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje. Zadatak se ne uvjebava SLIKA BR. 04 ___________________________________________________________________________ 05. TEST MBKPIS- penjanje i silaenje po klupi i vedskim ljestvama ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute. 2. Broj ispitivaa. 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 vedska klupa koja na kraju ima kuke (da se zakvai za vedske ljestve), vedske ljestve, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u prostoriji sa vedskim ljestvama. vedska klupa je zakvaena uz vedske ljestve pod kutom od 45. 5. Zadatak 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik stoji neposredno ispred donjeg kraja klupe

77

5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad ispitanik se penje etveronoke uz vedsku klupu do kraja (do vedskih ljestava). Tada se prihvaa rukama za ljestve iznad glave koliko mu je potrebno da stavi noge na prvu pritku, uz vedske ljestve, dok ne doe stopalima na pritku odmah ispod oslonca klupe (odakle je prethodno poeo silaziti). Sada ponovo prelazi na klupu i etveronoke se natrake sputa niz klupu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: kada ispitanik, poslije tono izvedenih elemenata zadatka, pri etverononom silasku nazad niz klupu dodirne s obje noge tlo - zadatak je zavren 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji pokraj vedske klupe u blizini njezina donjeg kraja. Zadatak se ponavlja tri puta. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do momenta kada ispitanik pri etverononom silasku nazad niz klupu ne dodirne s obje noge tlo. Upisuju se rezultati svakog od 3 izvoenja zadatka. Napomena: U sluaju da ispitanik pri silaenju ili penjanju preskoi koju pritku, mora se vratiti jednim stopalom na pritku do koje je doao pravilno i otuda nastaviti dalje. Pri silaenju niz ljestve i penjanju uz ljestve, ispitanik ne mora stati s obje noge na svaku pritku, nego se normalno penje jednu 'po jednu pritku (kao po stepenicama). Stavljanje obje noge na istu pritku ne smatra se grekom. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira u cjelini nego djelomino i to penjanje po klupi i silaenje po ljestvama Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje brzina izvoenja sloenih pokreta. Stanete neposredno ispod donjeg kraja vedske klupe. Na znak sad poinjete se penjati etveronoke uz klupu do njezina donjeg kraja i to tako da vam ruke dostignu na njoj najviu toku. Zatim se prihvatite rukama za najgornju pritku, a stopalo noge postavite na prvu pritku ljestava ispod nivoa vrha klupe. Sada se sputate jednu po jednu pritku do tla, kao da silazite niz stepenice, ali i ako obje noge stavljate na istu pritku, to nije greka. Meutim, ne smijete preskoiit ni jednu pritku. im dodirnete tlo s obje noge, poinjete se na isti nain penjati uz ljestve sve do visine s koje ste prethodno poeli silaziit (prva pritka ispod gornjeg oslonca klupe). Zatim prelazite ponovo na klupu i sputate se etveronoke, natrake niz klupu dok s obje noge ne dodirnete tlo. Ako u toku silaenja ili penjanja preskoite koju pritku, morate se vratiti na pritku do koje ste doli pravilno i s nje nastaviti dalje. Ovaj zadatak ponavljate tri puta. Uvjebavanje: zadatak se ne uvjebava SLIKA BR. 05 ___________________________________________________________________________ 06. TEST MAGOSS- osmica sa sagibanjem ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Ukupno trajanje testa sa uputama za jednog ispitanika iznosi oko 8 min. 2. Broj ispitivaa. 1 ispitiva 3. Rekviziti: 2 stalka sa stabilnim postoljem, visoka barem po 120 cm. Elastina traka bijele boje duga 7 metara. 78

4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru s ravnom i vrstom podlogom, minimalnih dimenzija 6x3m. Stalci su postavljeni na udaljenosti od 4 m., a izmeu njih je razapeta elastina traka. 5. Zadatak 5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik stoji u poziciji visokog starta pokraj jednog stalka okrenut u smjeru drugoga. Prsti prednje noge su u ravnini stalka pokraj kojega stoji. Elastina traka je zategnuta i postavljena u visini najvieg ruba kartice ispitanika. 5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad ispitanik najbre to moe obilazi stalke slijedei zamiljenu liniju poloenog broja 8, saginjui se svaki put ispod razapete elastine trake. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: nakon to ispitanik obie oko stalaka na opisani nain 4 puta i protri kraj stalka koji je sluio za start, zadatak je zavren. Isti se zadatak ponavlja 6 puta s pauzom dovoljnom za oporavak. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do momenta kad ispitanik, nakon pravilno izvedenog zadatka, dotakne grudima zamiljenu ravninu okomitu na razapetu elastinu traku, a definiranu stalkom od kojega je izveden start. Upisuju se rezultati svih 6 ponavljanja. Napomena. Ispitanik ne smije prilikom prolaska ispod elastine trake doticati traku. Ukoliko se to dogodi samo jedanput u toku izvoenja zadatka, ispitanike se upozori uzvikom nie, a rezultat se priznaje. Meutim, ako ispitanik dva puta pogrijei, zadatak se prekida i ponavlja. 7. Uputa ispitaniku. Zadatak se demonstrira (start je provlak ispod razapete elastine trake) i istovremeno objanjava. Ovo je zadatak kojim se ispituje sposobnost brze procjene naina i pravca gibanja. Zadatak poinje iz ove pozicije (pokazuje se), a sastoji se u tome da najveom moguom brzinom obiete to vie puta oko stalaka u obliku osmice, provlaei se svaki put nakon obilaska oko stalka ispod bijele trake (pokazuje se). Pazite-ukoliko dva puta u toku izvoenja zadatka dodirnete traku, itav zadatak ete morati ponoviti. Ovaj se zadatak izvodi 6 puta sa kratkim pauzama izmeu pojedinih ponavljanja. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje. Zadatak se ne uvjebava SLIKA BR. 06 ___________________________________________________________________________ 07. TEST MREPOL poligon natrake ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanje ispitivanja za jednog ispitanika iznosi 3 minute. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti. toperica, vedski sanduk, slika zadatka

79

4. Opis mjesta izvoenja. Prostorija ili otvoreni prostor s ravnim i glatkim podom minimalnih dimenzija 12x3. Prvo se povue linija od 1 metra (linija starta), a paralelno sa njom na udaljenosti od 10 metara povue se jo jedna linija (linija cilja). 3 metra od linije starta postavljena je, okomito na smjer, tapecirana baza vedskog sanduka. Mjesto na koje se postavi sanduk je markirano. Na est metara od startne linije postavljen je najvei okvir sanduka popreno na stazu i to tako da tlo dodiruje svojom duljom stranom. Mjesto ove prepreke je takoer markirano. 5. Zadatak 5.1. Poetni poloaj ispitanika. Ispitanik zauzme etverononi poloaj (oslonjen na stopala i na dlanove), leima okrenut preprekama. Stopala su mu neposredno ispred linije starta. 5.2. Izvoenje zadatka: ispitanikov zadatak je da nakon znaka sad etverononim hodanjem unazad prijee prostor od 10 metara savlaujui prepreke. Prvu prepreku mora savladati penjanjem, a drugu provlaenjem. U toku zadatka ispitanik niti u jednom asu ne smije okretati glavu. Zadatak se ponavlja 4 puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanici imaju pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren kad ispitanik s obje ruke prijee liniju cilja. 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva sa topericom u ruci hoda uz ispitanika i kontrolira izvoenje zadatka. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do prijelaska objema rukama preko linije cilja. Ukoliko ispitanik, nakon to je s obje noge zapoeo prolaenje kroz zapreku, obori zapreku, on nastavlja sa provlaenjem, a okvir sanduka postavlja ispitiva ili sljedei ispitanik. Isto vrijedi i za prvu zapreku. Napomena: Ukoliko ispitanik obori drugu zapreku prije nego to je s obje noge uao u otvor okvira, mora ga sam namjestiti i ponovo zapoeti provlaenje kroz okvir. Za to vrijeme toperica se ne zaustavlja. Ispitiva povremeno treba provjeriti stoje li zaprele na markiranim mjestima. 7. Uputa ispitaniku: Demenstrira se samo nain etverononog hodanja unazad i gledanje izmeu nogu. Ovim zadatkom ispituje se brzina kretanja na neuobiajeni nain. Na moj znak sad krenut ete i pokuati to bre prijei stazu i zapreke na njoj. Niti u jednom asu ne smijete okretati glavu. Pazite prvu prepreku tj. niski vedski sanduk morate prijei na taj nain da ste u trenutku kad su vam noge na sanduku, oslonjeni na ruke. Znai, najprije obje noge moraju doi na sanduk, a tek poslije toga prelaze ruke. Drugu zapreku trebate savladati provlaenjem, nastojei to izvesti to god moete bre, pazei pri tom da se prepreka ne srui na vas. Ukoliko sruite zapreku, a ja vam ne kaem stop, to bre podignete zapreku i to bre nastavite zadatak. Isti zadatak ponovit ete 4 puta. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak Uvjebavanje: ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR.07 ___________________________________________________________________________ 08. TEST MAGKUS koraci u stranu ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika traje tri minute. 80

2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u prostoriji ili u otvorenom prostoru (s ravnim, tvrdim tlom) minimalnih dimenzija 5x2 metra. Na tlu su oznaene dvije paralelne linije duge 1 metar, a meusobno udaljene 4 metra. 5. Zadatak 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik stoji sunono unutar linija, bono uz prvu liniju 5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad ispitanik se to bre moe pomie u stranu (boni korak dokorak), bez krianja nogu, do druge linije. Kada stane vanjskom nogom na liniju ili prijee preko nje, zaustavlja se i ne mijenjajui poloaj tijela, na isti se nain vraa do prve linije, koju takoer mora dotaknuti stopalom ili prijei preko nje. Ovo ponavlja 6 puta uzastopno. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: kada ispitanik na opisani nain prijee 6 puta razmak od 4 metra i stane na liniju ili je prijee vanjskom nogom, zadatak je zavren. 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji nasuprot ispitanika 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do zavretka estog prelaenja staze od 4 metra. Zadatak se ponavlja 6 puta sa pauzom dovoljnom za oporavak, a upisuju se rezultati svakog od 6 izvoenja. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sposobnost brze promjene pravca kretanja. Stanete sunono, noga je pored noge bono s unutranje strane ove linije (poetni poloaj se demonstrira). Na znak sad to bre koraate bono, bez krianja nogu, do druge linije. Kada doete do druge linije vraate se ponovo na prvu liniju bonim koracima, ne mijenjajui poloaj tijela. Zatim opet na isti nain bono koraate k drugoj liniji. Ovo ponavljate 6 puta u okviru jednog zadatka. Glasno u brojati svako ispravno prelaenje puta. Pazite dobro! U toku bonog kretanja ne smijete napraviti krini korak jer vam se ta dionica nee priznati. Nadalje, pazite da svaki put prijeete ili barem dotaknete vanjskom nogom oznaene linije, a tek iza toga krenite u drugu stranu. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Zadatak e se ponoviti est puta. Uvjebavanje: nema uvjebavanja SLIKA BR.08 __________________________________________________________________ 09. TEST MAGONT okrenutost na tlu __________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva

81

3. Rekviziti: 4 strunjae, 1 judaki kimono propisno smotan, toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 8x4 metra. Tri strunjae su uzduno nastavljene jedna na drugu, a etvrta je postavljena okomito na kraj tree strunjae (u obliku slova L). Na kraju etvrte strunjae je propisno sloen kimono. 5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik lei potrbuke, popreno na prvoj strunjai, potpuno opruen, s rukama opruenim naprijed 5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad ispitanik se valja bono preko tri postavljene strunjae. Kad itavim tijelom doe na etvrtu strunjau, postavi se etveronoke i ide natrake (etverenono) preko etvrte strunjae do kimona, obuhvati kimono koljenima bez pomoi ruku (bez okretanja) i ponovo se etveronoke vraa do tree strunjae. Okrene se za 90, leima prema prvoj strunjai (kimono je i dalje meu nogama) i koluta se natrake do kraja prve strunjae 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren kada ispitanik, poslije tono obavljenog zadatka, prijee bilo kojim dijelom tijela rub posljednje strunjae 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva se ee pokraj ispitanika dok on izvodi zadatak. Zadatak se ponavlja 4 puta. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do momenta kada ispitanik kolutanjem prijee bilo kojim dijelom tijela rub posljednje strunjae. Upisuju se rezultati sva 4 izvoenja. Napomena: Ako ispitaniku ispadne kimono, mora ga bez pomoi ruku ponovo obuhvatiti nogama i nastaviti zadatak. Ukoliko ispitanik napusti u toku kolutanja tijelom strunjau, mora se na tom mjestu vratiti na strunjau i nastaviti zadatak. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sposobnost brzog izvoenja sloenog kretanja. Legnete popreno potrbuke na poetak prve strunjae. Na znak sad poinjete se bono valjati preko prve tri strunjae. Kada doete itavim tijelom na etvrtu strunjau, uspravite se i idite unatrake (etveronoke) do postavljenog kimona. Obuhvatitie kimono koljenima bez pomoi ruku i s njim se vratite etveronoke do sredine strunjae. Okrenite se tada leima prema ostalim strunjaama i ne isputajui kimono kolutajte se unatrake sve dok ne siete sa strunjaa. Pazite da ne ispustite kimono i da ne silazite sa strunjae. Ukoliko vam ispadne kimono, morate ga ponovo uhvatiti koljenima bez pomoi ruku i nastaviti zadatak, a ukoliko prilikom kolutanja izaete sa strunjae prije kraja zadatka, vratite se na strunjau na onom mjestu gdje ste sili s tog mjesta i nastavite zadatak. Zadatak izvodite etiri puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: zadatak se ne uvjebava SLIKA BR. 09 __________________________________________________________________________ 10. TEST MKTOZ okrenutost u zraku ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 82

2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: toperica, 4 strunjae, 4 medicinke od 3 kg. 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 8x4 m. 4 strunjae postave se tako da se dodiruju irim stranama. Zatim se dvije strunjae razdvoje toliko da se izmeu njih mogu postaviti 4 medicinke. Medicinke se postavljaju tako da zatvaraju povrinu kvadrata. 5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik okree lea medicinkama i sjeda na zadnje dvije medicinke, a noge isprui preko prednjih medicinki. Svaka noga nalazi se na jednoj medicinki, a ruke su opruene i dlanovima oslonjene na natkoljenioce neposredno iznad koljena. 5.2. Izvoenje zadatka: ispitanikov je zadatak da nakon znaka sad to bre napravi kolut nazad, digne se i napravi kolut naprijed preko medicinki. Kolut se ne smije napraviti dodirujui medicinke. Nakon koluta naprijed ispitanik se okrene za 180 i dlanovima dotakne sve 4 medicinke. Zadatak se ponavlja 5 puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima odmor. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren kad ispitanik dotakne sve 4 medicinke 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva sjedi 1 do 2 m. od ruba strunjae u ravnini medicinki. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka sad do dodira po etvrtoj medicinki. Upisuje se rezultat svakog od 5 izvoenja. Napomena: Prije svakog ispitanika ispitiva provjerava da li strunjae dovoljno fiksiraju medicinke. Doputeno je doticati medicinke bilo jednom, bilo sa obje ruke i to proizvoljnim redom. Ako ima vei broj ispitanika u grupi koja izvodi ovaj test, korisno je da dva ispitanika fiksiraju strunjae stopalom. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno ispituje. Ovim zadatkom ispituje se spretnost pri obavljanju sloenih motorikih zadataka. Va e zadatak biti da nakon znaka sad to bre napravite kolut nazad, onda kolut naprijed preko medicinki, a zatim da se okrenete i dlanovima dodirnete svaku medicinku. Ovaj zadatak ponovit ete pet puta. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 10 2. INSTRUMENTI ZA PROCJENU REALIZACIJE RITMIKIH STRUKTURA ___________________________________________________________________________ 11. TEST MKRBUB neritmiko bubnjanje ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 83

3. Rekviziti: toperica, stol standardnih dimenzija, stolica, samoljepljiva traka u boji 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija minimalnih dimenzija 3x3 m. Due stranice stola spojene su po sredini trakom u boji koja dijeli stol na dva jednaka dijela. Stolac je postavljen u produetku te linije. 5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik sjeda na stolac, a dlanove postavlja na plou stola tako da mu je desni dlan desno, a lijevi lijevo od linije.Meusobno su razmaknuti za irinu ramena. 5.2. Izvoenje zadatka: ispitanikov zadatak je da od znaka sad pa do isteka 20 sekundi izvede to vie moe ispravnih ciklusa koji se sastoje od sljedeeg neprekinutog niza pokreta: a) lijevim dlanom dva puta udari po lijevom dijelu ploe stola, te ga ostavi poloenog na plou b) desnim dlanom krino preko lijeve ruke (znai lijevo od lijevog dlana) udari dva puta po ploi stola. c) podigne desni dlan i jedanput dotakne elo d) spusti desni dlan na desni dio ploe stola (poetni poloaj) Nakon to zavri jedan ciklus ispitanik odmah poinje sljedei. Isti zadatak ponavlja se 4 puta. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren po isteku 20 sekundi 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva sjedi nasuprot ispitanika, s druge strane stola, i ujedno broji ispravne cikluse. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravno izvedenih i zavrenih ciklusa tijekom 20 sekundi. Upisuju se rezultati svakog od etiri izvoenja. Napomena: Ciklus se smatra neispravnim ukoliko: - ispitanik na bilo kojem od etiri dijela ciklusa udari vie ili manje puta od definiranog - ispitanik udara dlanovima tako tiho ili na neki drugi nain neodreeno da ispitiva nije u mogunosti uoiti ispravnost pokreta - ispitanik ne potuje tono definirani redoslijed pokreta - ispitanik pri isteku 20 sekundi nije zavrio cijeli ciklus. Ispitanik koji je ljevak moe izvoditi kompletan ciklus na suprotnu stranu 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se opisuje sam zadatak Ovim zadatkom se ispituje osjeaj za ritam. Va je zadatak da nakon moga znaka sad u vremenu od 20 sekundi izvedete to vie udaranja lijevom i desnom rukom. Pritom redoslijed vaih pokreta mora biti upravo ovakav (pokazuje). Nakon to zavrite jednu grupu takvih pokreta, odmah ponovo zaponite udaranje na isti nain i tako sve dotle dok vam ne kaem da je isteklo vrijeme rada. Pazite, va je zadatak da odreeni redoslijed pokreta uinite to vie puta, ali tako da se jasno uje svaki udarac. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak! Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo na tri probna pokuaja. Te cikluse izvodi sporo i bitno je da naui redoslijed pokreta. SLIKA BR.11 ___________________________________________________________________________ 84

12. TEST MKRPLH udaranje po horizontalnim ploama ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 6 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: toperica, standardna kolska klupa visine 76 cm. S ravnom plohom dimenzija 130x50 cm., stolica, metronom, selotejp u boji 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 3x3 metra, u koju su smjeteni stol i stolica. Na ploi stola su trakama selotejpa oznaena etiri kvadrata, dimenzija 25x25 cm. koji su numerirani brojevima od 1 do 4. Raspored kvadrata mora biti sljedei: - kvadrat broj 1 je u blizini lijevog donjeg kuta ploe stola, pri emu donja ivica kvadrata dodiruje blii rub ploe stola - kvadrat broj 3 donjom ivicom takoer dodiruje blii rub stola, pri emu je lijeva ivica ovog kvadrata 25 cm udaljena od desne ivice kvadrata 1 - kvadrat broj 2 je izmeu kvadrata 1 i 3, ali je njegova donja ivica 25 cm. udaljena od blieg ruba stola. Donja ivica ovog kvadrata ujedno spaja gornju ivicu kvadrata 1 i 3. - kvadrat broj 4 je donjom ivicom 25 cm. udaljen od blieg ruba ploe stola. Donja ivica ovog kvadrata je ujedno produetak gornje ivice kvadrata 3. 5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik sjedi za stolom, tako da su oznaeni kvadrati pred njim. Dlanove dri na koljenima. 5.2. Izvoenje zadatka: zadatak je ispitanika da nakon znaka sad u vremenu od 60 sekundi napravi to vie ispravnih ciklusa, koji se sastoje od sljedeeg niza udaraca: - lijevim dlanom kvadrat 1 - desnim dlanom kvadrat 2 - lijevim dlanom kvadrat 3 - desnim dlanom kvadrat 4 - desnim dlanom kvadrat 4 - lijevim dlanom kvadrat 3 - desnim dlanom kvadrat 2 - lijevim dlanom kvadrat 1 Ovaj slijed pokreta izvodi se u ritmu metronoma koji je namjeten na brzinu od 176 otkucaja u minuti. Zadatak se izvodi 3 puta. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren nakon to istekne 60 sekundi 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva sjedi nasuprot ispitaniku, kontrolira izvoenje zadatka i broji ispravne cikluse 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravnih ciklusa u 1 minuti. Upisuju se rezultati svakog od tri izvoenja Napomena: Ciklus se smatra neispravnim: - ukoliko ispitanik ne prati ritam metronoma - ukoliko ne prati definirani redoslijed udaraca u oznaene kvadrate 85

- ukoliko u odreeni kvadrat ne udari odreenom rukom Za svakog sljedeeg ispitanika ispitiva mora provjeriti ritam metronoma i eventualno ga naviti 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se opisuje Ovim zadatkom se opisuje osjeaj za ritam. Va je zadatak da na znak sad ponete naizmjenino, u ritmu metronoma dlanovima udarati po kvadratima koji su oznaeni brojevima. Pazite, jedan va udarac po oznaenom kvadratu treba odgovarati jednom otkucaju metronoma. Udaranje po oznaenom kvadratu izvodit ete sve dok vam ne kaem da je dosta. Isti zadatak ete nakon to upiem rezultate ponoviti jo dva puta. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak Uvjebavanje: Ispitanik uz ritam metronoma ima dva probna pokuaja po dva ciklusa SLIKA BR. 12 ___________________________________________________________________________ 13. TEST MKRP3R udaranje po ploama u tri ravni ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Metronom ( namjeten na 140 otkucaja u minuti), stol visine 76 cm. s ploom dimenzija 130x50 cm., standardna kolska klupa s ravnom plohom, jedan stalak za skok uvis s pritezaem, dvije lesonit ploe kvadratnog oblika 30x30 cm ( na jednu plou montiran je konopac duine 30 cm. pomou kojeg se ploa moe objesiti), ljepljiva traka u boji 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 3x3 metra. Stol je postavljen u sam kut prostorije tako da lijevi rub ploe stola i lijevi rub suprotan od onog gdje ispitanik sjedi, dodiruju dva zida. Uz drugi, (krai) slobodni rub stola postavljen je stalak na kojem je privrena jedna lesonit ploa na visini od 20 cm. od ploe stola. Stolica se postavlja tako da ispitanik sjedi za stolom s potkoljenicama ortogonalnim na povrinu poda, pri emu su potkoljenice tono ispod blieg ruba stola. Druga lesonit ploa je postavljena na pod ispod stola tako da ispitanik dodiruje najblii rub vrhovima stopala. Na ploi stola su oznaena dva kvadrata 30x30 cm i to tako da dvije ivice kvadrata dodiruju blii rub ploe stola (rub do ispitanika) i da se meusobno dodiruju. Lijeva ivica lijevog kvadrata i desna ivica desnog kvadrata jednako su udaljene od lijevog, odnosno desnog ruba ploe stola. Na zidu koji je nasuprot licu ispitanika, 20 cm. iznad stola, oznaena su dva kvadrata 30x30 cm., koji su udaljeni jedan od drugog 30 cm. Na lijevom zidu, na visini od 20 cm. od ploe stola, selotejpom u boji oznaen je jo jedan kvadrat 30x30 cm., koji je smjeten tono nasuprot ploe koja je privrena na stalku. Ukupno je 7 ploa koje su trakama selotejpa numerirane na sljedei nain: - ploa na podu je broj 1 - lijeva ploa na stolu je broj 2 - desna ploa na stolu je broj 3 - ploa na lijevom zidu je broj 4 - ploa na stalku je broj 5 - lijeva ploa na prednjem zidu je broj 6 - desna ploa na prednjem zidu je broj 7 Lijevo i desno u tekstu se odnosi na lijevu i desnu stranu ispitanika licem okrenutog prema prednjem zidu. U daljem tekstu kvadrati i lesonit ploe su oznaeni kao ploa 86

5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik sjedi za stolom s rukama poloenim na natkoljenice 5.2. Izvoenje zadatka: na znak sad poinje u ritmu metronoma udarati dlanovima i desnim stopalima po ploama sljedeim redoslijedom: - desnim stopalom plou 1 - lijevim dlanom plou 2 - desnim dlanom plou 3 - lijevim dlanom plou 4 - desnim dlanom plou 5 - lijevim dlanom plou 6 - desnim dlanom plou 7 Navedenih sedam udaraca po svakoj od sedam ploa predstavljaju jedan ciklus. Neposredno po zavretku jednog ciklusa, istim redoslijedom (od 1-7) nastavljaju se sljedei ciklusi. Zadatak ispitanika je da izvede najvei mogui broj ispravnih ciklusa u roku od jedne minute. Zadatak se izvodi 3 puta. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren nakon isteka 60 sekundi. 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva sjedi iza stalka, kontrolira izvoenje i broji ispravne cikluse. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravnih ciklusa u 1 minuti. Upisuju se rezultati svakog od tri izvoenja. Napomena: Ciklus se smatra neispravnim: - ukoliko ispitanik pri izvoenju ciklusa propusti jedan otkucaj metronoma (jedan udarac u plou mora odgovarati jednom udarcu metronoma). - ukoliko ispitanik pri udaranju ploa ne potuje tono definirani redoslijed - ukoliko ispitanik udari vie od jednog puta u bilo koju od sedam ploa 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se opisuje zadatak. Ovim se zadatkom ispituje osjeaj za ritam. Va je zadatak da nakon znaka sad udarate od ploe oznaene od 1 do 7, ali tono na ovakav nain (pokazuje). Pritom svaki udarac morate izvriti na znak metronoma. Imate na raspolaganju ogranieno vrijeme, pa pokuajte napraviti to vie takvih udaraca po svih 7 ploa. Nemojte prekidati udaranje sve dok vam ne kaem da je vrijeme isteklo. Isti zadatak ponovit ete 3 puta. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: ispitanik ima pravo na dva probna pokuaja i to uz ritam metronoma. SLIKA BR. 13 __________________________________________________________________________ 14. TEST MKRBNR- bubnjanje nogama i rukama ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva

87

3. Rekviziti: 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi u kutu prostorije. Na podu su dvije meusobno okomite linije duge 30 cm., smjetene tako da s linijama u kojima se spajaju pod i zid zatvaraju kvadrat dimenzije 50x50. Na zidu su povuene dvije linije koje su paralelne sa tlom od kojeg su udaljene 10 cm. Linije su duge 1 m. i meusobno se dodiruju upravo u sjecitu zidova. 5. Zadatak: 5.1. Poetni stav ispitanika: ispitanik stane u raskorani stav tako da mu je lijevo stopalo uz lijevu, a desno uz desnu liniju. Pritom mu je lice okrenuto prema sjecitu zidova. 5.2. Izvoenje zadatka: Na znak sad ispitanik poinje (to god bre moe) izvoenje sljedeeg niza pokreta: - prednjim dijelom lijevog stopala udari lijevi zid iznad horizontalne linije (jedan put) - spusti lijevu nogu na tlo i udari desnim dlanom desni zid (jedan put) - spusti desnu ruku i lijevom rukom udari lijevi zid (dva puta) - spusti lijevu ruku i prednjim dijelom desnog stopala udari desni zid iznad horizontalne linije (jedan put) Naveden etri faze zadatka predstavljaju jedan ciklus. Neposredno po zavretku jednog ciklusa, ispitanik nastavlja s izvoenjem drugog, treeg, itd. ciklusa, do isteka 20 sekundi. Zadatak se izvodi tri puta. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: zadatak je zavren po isteku 20 sekundi 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji iza ispitanikovih lea, kontrolira redoslijed pokreta, broji samo ispravne cikluse i ujedno mjeri vrijeme 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravno izvedenih i zavrenih ciklusa tijekom 20 sekundi. Upisuju se rezultati svakog od tri izvoenja Napomena: Visina mjesta udarca u zid nije definirana, osim to ne smije biti ispod trake selotejpa koja je 10 cm. iznad poda. Ciklus se smatra neispravnim: - ukoliko ispitanik nije izvodio pokrete definiranim redoslijedom - ukoliko je u bilo kojoj fazi udario vie ili manje puta od odreenog - ukoliko je nogom udario ispod linije na zidu - ukolio u 20 sekundi nije zavrio ciklus 7. Uputa ispitaniku: Ispitiva polagano demonstrira cijeli zadatak i istovremeno ga opisuje. Ovim zadatkom ispituje se osjeaj za ritam. Va je zadatak da nakon mog znaka sad to bre izvedete udarce rukama i nogama u zid, ali tono na ovaj nain (pokazuje). Pritom nogom morate udariti iznad linije na zidu. Nakon to zavrite jedan ciklus pokreta odmah zaponite novi (pokazuje). Pazite, u ogranienom vremenu trebate napraviti to vie potpunih ciklusa, i to sve dotle dok vam ne kaem da je isteklo vrijeme. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. SLIKA BR 14.

88

INSTRUMENTI ZA PROCJENU RAVNOTEE ___________________________________________________________________________ 15. TEST MBAU 20- stajanje na dvije noge uzduno na klupici za ravnoteu sa otvorenim oima __________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: oslanjajui se na zid desnom rukom, bosonogi ispitanik stupi s oba stopala uzdu okomite pregrade klupice za ravnoteu, tako da su mu stopala neposredno jedno iza drugoga. Klupica je udaljena od zida za prosjenu duljinu ruku ispitanika, a postavljena je tako da su dulje stranice klupice paralelne sa zidom. Dlan lijeve ruke ispitanik prisloni uz bedro. 5.2. Izvoenje zadatka: kad ispitanik osjeti da je uspostavio ravnoteu, odmakne ruku od zida i priljubi je uz tijelo. Obje ruke za vrijeme izvoenja zadatka ostaju priljubljene uz bedro. Zadatak je ispitanika da ostane to due u ravnotenom poloaju. Zadatak se ponavlja est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitranik: - odmakne bilo koju ruku od tijela - odmakne bilo koje stopalo iz zadanog poloaja - stoji u ravnotenom poloaju 90 sekundi 5.4. Poloaj ispitivaa: ispitiva stoji suelice ispitaniku na udaljenosti od 1,5 do 2 metra. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik priljubi dlan desne ruke uz desno bedro, pa do trenutka kad narui bilo koje ogranienje.Ako ispitanik zadri ispravni ravnoteni poloaj 90 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 90,0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno Napomena: ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pritom ne narui propisana ogranienja 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadatka i pogreaka) Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain: Stanete s oba stopala uzdu pregradice na dasci i to tako da su vam stopala jedno iza drugoga. Desnom rukom ete se osljanjati od zid, a lijevu ruku ete priljubiti uz tijelo. Kad osjetite da ste uspostavili ravnoteu, odmaknite ruku od zida, i priljubite je uz tijelo. U tom poloaju nastojte ostati to due moete. (Kratkotrajna demonstracija) Pazite! Zadatak se prekida ako pomaknete bilo koje stopalo, ili ako odmaknete bilo koju ruku od tijela. Dlanovima ruke moete kliziti uz tijelo, ali ih ne smijete 89

odvajati od tijela. Takoer moete savijati tijelo ako vam to pomae. (Ispitiva demonstrira pogreke i ujedno ih objanjava). Zadatak se izvodi est puta. Je li vam jasno to ete raditi? Ako jest, moemo poeti s mjerenjem! Uvjebavanje: Ispitanik nema pravo na uvjebavanje ___________________________________________________________________________ 16. TETS MBAU 10- stajanje na jednoj nozi uzduno na klupici za ravnoteu s otvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta. 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Bosonogi ispitanik stane stopalom proizvoljne noge uzduno na klupicu za ravnoteu, a drugim dodiruje tlo. Dlanove ruku prisloni uz bedra. Izbor noge na kojoj e odravati ravnoteu preputen je ispitaniku, uz uvjet da nakon izbora na toj nozi izvri itav test, tj. sva ponavljanja ovog zadatka. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da prenese teinu na nogu kojom stoji na klupici, odvoji drugu nogu od tla i zadri ravnoteni poloaj, ne odvajajui ruke od tijela, to due moe. Zadatak se ponavlja est puta, s pauzom izmeu pojedinih pokuaja. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - odvoji bilo koju ruku od tijela - dodirne nogom koja je u zraku tlo ili klupicu za ravnoteu - dodirne nogom na kojoj stoji dasku postolja klupice ili tlo - stoji u ravnotenom poloaju 120 sekundi, tj. 2 minute 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji ispred ispitanika na udaljenosti od 1,5 do 2 metra 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik digne nogu koja je na tlu, pa do trenutka kad narui bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ispravan ravnoteni poloaj 120 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 120,0. Zadatak se ponavlja ... puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja. Napomena: Ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pri tom ne narui propisana ogranienja. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadatka i pogreaka). Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain. Stanete stopalom uzduno na pregradicu, a dlanove priljepite uz bedra. (Ispitiva demonstrira i ujedno objanjava.) Prenosite sve vie teinu na nogu kojom stojite na klupici i kad vam se uini da ste uspostavili ravnoteu, dignite drugu nogu s poda. Nastojte zadrati ravnoteu to due moete. 90

(Kratkotrajna demonstracija zadatka.) Pazite! Zadatak se prekida kad odvojite ruke od tijela. Moete kliziti njima uz tijelo gore-dolje, ali ih ne smijete odvajati od tijela. Zadatak se takoer prekida ako dodirnete nogom koja je u zraku klupicu na kojoj stojite. (Ispitiva demonstrira nakon upozorenja svaku pogreku). Svi ostali pokreti su doputeni. Moete savijati tijelo, mahati slobodnom nogom i kliziti rukama po tijelu. Prije nego to ponete zadatak, pokuajte kratkotrajno stajati na jednoj i drugoj nozi. Nakon toga odluite na kojoj ete nozi stajati. Zadatak se izvodi est puta i morate svih est ponavljanja izvesti na istoj nozi. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Ispitanik kratkotrajno pokua stajati na svakoj nozi posebno zbog izbora noge na kojoj e zadatak izvriti ___________________________________________________________________________ 17. TEST MBAP 20- stajanje na dvije noge popreno na klupici za ravnoteu s otvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Oslanjajui se o zid desnom rukom, bosonogi ispitanik stoji prednjim dijelovima stopala popreno na pregradici klupice sastavljenih nogu. Dlan lijeve ruke prislonjen je uz bedro. Klupica je udaljena od zida za prosjenu duljinu ruku ispitanika, a postavljena je tako da su dulje stranice okomite na povrinu zida. 5.2. Izvoenje zadatka: Kad ispitanik osjeti da je uspostavio ravnoteu, makne ruku sa zida i priljubi je uz bedro (za vrijeme izvoenja zadatka obje ruke ostaju priljubljene uz bedro). Zadatak je ispitanika da to due zadri ravnoteni poloaj. Zadatak se ponavlja est puta, a izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - odmakne bilo koju ruku od tijela - podigne bilo koje stopalo s pregradice - stoji u ravnotenom poloaju 180 sekundi (3 minute) 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji neposredno ispred ispitanika 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik priljubi dlan desne ruke uz bedro, pa do trenutka kad narui bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ispravni revnoteni poloaj 180 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 180, 0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno Napomena: Ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pritom ne narui propisana ogranienja. 91

7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadataka i pogreaka). Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain. Stanete s obje noge popreno na pregradicu daske. Noge su pritom sastavljene, a oslanjate se na prednje dijelove stopala. Desnom rukom oslonite se na zid, a dlan lijeve ruke priljubite uz bedro (Ispitiva demonstrira poetni poloaj.) Kad uspostavite ravnoteu, skinite ruku sa zida i priljubite je uz nogu. Zadatak se sastoji u tome da u tom poloaju zadrite ravnoteu to due moete, a da pri tom ruke ne odvajate od tijela. U toku izvoenja zadatka moete savijati tijelo i kliziti rukama uz bedro, ali ne smijete itiniti sljedee: ne smijete odvojiti ruke od tijela, ne smijete podignuti bilo koje stopalo s pregradice: inae se zadatak prekida. (Ispitiva demonstrira svaku pogreku.) Ovaj zadatak izvodi se est puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Nema uvjebavanja ___________________________________________________________________________ 18. TEST MBAP 10- stajanje na jednoj nozi popreno na klupici za ravnoteu s otvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Bosonogi ispitanik stane jednim stopalom popreno na okomitu pregradu klupice za ravnoteu, a drugim dodituje tlo. Dlanove ruku prisloni uz bedra. Izbor noge na kojoj e odravati ravnoteu preputen je ispitaniku, uz uvjet da nakon izbora na toj nozi izvri itav test. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da podigne nogu s tla i ostane u ravnotenom poloaju na jednoj nozi s rukama prislonjenim uz tijelo to due moe. Zadatak se ponavlja est puta, a izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - odmakne bilo koju ruku od tijela - dodirne nogom koja je u zraku klupicu za ravnoteu ili tlo - pomakne stopalo noge na kojoj stoji - dodirne nogom na kojoj stoji dasku postolja ili tlo - stoji u ravnotenom poloaju 180 sekundi (3 minute). 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji od 1,5 do 2 metra ispred ispitanika 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik digne nogu s tla, pa do trenutka kada narui bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ispravni ravnoteni 92

poloaj 18 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 180,0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno. 7. Uputa ispitaniku: (Zadatak se demonstrira i istovremeno objanjava). Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain: Stanete jednim stopalom popreno na pregradicu daske, dlanove prislonite uz bedra (Ispitiva demonstrira i ujedno objanjava). Prenosite postepeno teinu na nogu kojom stojite na pregradici i kad osjetite da ste uspostavili ravnoteu, podignite drugu nogu s tla i nastojte ostati u ravnotenom poloaju to due moete. (Kratkotrajna demonstracija.). Pazite! Ako uinite bilo koju od sljedeih radnji zadatak se prekida: ako odmaknete bilo koju ruku od tijela, a dodirnete nogom koja je u zraku tlo ili klupicu na kojoj stojite, ili ako pomaknete stopalo na kojem stojite. (Ispitiva demonstrira nakon upozorenja svaku pogreku.) Svi ostali pokreti su doputeni. Moete savijati tijelo, mahati slobodnom nogom ili klizati dlanovima uz tijelo, ali ih ne smijete odvojiti od tijela. Prije nego ponete zadatak, probajte stajati na jednoj i drugoj nozi. Nakon toga odluite na kojoj ete nozi stajati. Ovaj zadatak izvodi se est puta i vi morate svih est pokuaja izvesti na istoj nozi. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Ispitanik pokua kratkotrajno izvesti zadatak na jednoj i drugoj nozi, kako bi odluio na kojoj nozi e izvesti test. ___________________________________________________________________________ 19.TEST MBAU2Z- stajanje na dvije noge uzduno na klupici za ravnoteu sa zatvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Oslanjajui se o zid desnom rukom, bosonogi ispitanik stoji s oba stopala uzdu okomite pregrade klupice za ravnoteu i to tako da su mu stopala neposredno jedno iza drugoga. Klupica je postavljena paralelno sa zidom na udaljenosti od 60-80 cm. (duljina ruke ispitanika). Dlan lijeve ruke prislonjen je uz bedro. 5.2. Izvoenje zadatka: Kada uspostavi ravnoteu, ispitanik odmakne ruku od zida, priljubi je uz bedro i istovremeno zatvori oi. Zadatak je ispitanika da zadri ravnoteni poloaj sa zatvorenim oima to due. Zadatak se ponavlja est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - otvori oi - odmakne bilo koju ruku od tijela - podigne bilo koje stopalo s pregradice - stoji u ravnotenom poloaju 90 sekundi

93

5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji neposredno ispred ispitanika. Kad ispitanik odmakne ruku od zida, ispitiva se povue nekoliko koraka unazad. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik zatvori oi pa do trenutka kada narui bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ravnoteni poloaj 90 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 90,0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno Napomena: Ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pritom ne narui propisana ogranienja. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadataka i pogreaka). Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain: Stanete s oba stopala uzdu okomite pregradice. Stopala pritom moraju biti neposredno jedno iza drugoga. Desnom rukom oslonite se na zid, a dlan lijeve ruke priljubite uz bedro. (Ispitiva demonstrira poetni poloaj i usput objanjava.) Kad uspostavite ravnoteu, skinite ruku sa zida, prislonite je uz bedro i istovremeno zatvorite oi. Zadatak se sastoji u tome da u tom poloaju zadrite ravnoteu zatvorenih oiju to dulje moete. Pritom moete savijati tijelo i kliziti rukama uz ili niz bedra, ali ne smijete uiniti sljedee: ne smijete otvarati oi, ne smijete odvojiti ruke od tijela i ne smijete podignuti stopalo bilo koje noge. Ako to napravite zadatak se prekida. (Ispitiva demonstrira svaku pogreku.) Ovaj zadatak izvodi se est puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Nema uvjebavanja ___________________________________________________________________________ 20. TETS MBAU1Z stajanje na jednoj nozi uzduno na klupici za ravnoteu sa zatvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Bosonogi ispitanik stane prednjim dijelom stopala proizvoljne noge uzduno na klupicu za ravnoteu, a drugom nogom dodiruje tlo. Dlanove prisloni uz bedra. Izbor noge na kojoj e odravati ravnoteu preputen je ispitaniku, uz uvjet da nakon izbora na toj nozi napravi itav test 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da, nakon to podigne nogu kojom stoji na tlu, zatvori oi i ostane to due moe u ravnotenom poloaju zatvorenih oiju. Zadatak se ponavlja est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - otvori oi - odmakne bilo koju ruku od tijela 94

- dodirne nogom koja je u zraku tlo ili klupicu za ravnoteu - stoji u ravnotenom poloaju 90 sekundi (1,5 minutu). 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik, nakon to podigne nogu sa tla, zatvori oi, pa do trenutka kad narui bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ravnoteni poloaj 90 sekundi, zadatak se prekida i ispitaniku se upisuje rezultat 90,0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno. Napomena: Ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pritom ne narui propisana ogranienja. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadatka i pogreaka). Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain: stanete stopalom uzduno na pregradicu daske, a dlanove ruku priljubite uz bedra. (Ispitiva demonstrira i ujedno objanjava.) Prenosite sve vie teinu na nogu kojom stojite na pregradici i kad vam se uini da ste uspostavili ravnoteu, podignite nogu s p...Istovremeno zatvorite oi i nastojte zadati ravnoteni poloaj to due moete. (Kratkotrajna demonstracija zadatka.) Pazite! Zadatak se prekida ako uinite bilo koju od sljedeih radnji: ako otvorite oi, odmaknete bilo koju ruku od tijela, ako dodirnete slobodnom nogom dasku ili tlo (Ispitiva demonstrira nakon upozorenja svaku pogreku.) Svi ostali pok... osim navedenih su doputeni ako vam pomau da odrite ravnoteu. Moete savijati tijelo, mahati slobodnom nogom i kliziti dlanovima, ali ih ne smijete odvojiti od tijela. Prije nego to ponete zadatak pokuajte kratkotrajno stajati na jednoj pa na drugoj nozi. Nakon toga odluite na kojoj ete nozi stajati. Ovaj zadatak izvodit e se est puta i vi morate svih est ponavljanja izvest na istoj nozi, tj. na onoj za koju ste se odluili. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti!. Uvjebavanje: Ispitanik pokuava kratkotrajno stajati na jednoj i drugoj nozi, kako bi mogao izabrati na kojoj e zadatak izvriti. ___________________________________________________________________________ 21. TEST MBAP2Z stajanje na dvije noge popreno na klupici za ravnoteu sa zatvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 4x2 metra. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Oslanjajui se o rame mjerioca desnom rukom, bosonogi ispitanik stoji prednjim dijelom stopala popreno na pregradici klupice sastavljenih nogu. Druga ruka priljubljena je uz bedro. 5.2. Izvoenje zadatka: Kad uspostavi ravnoteu, ispitanik odmakne ruku s ramena mjerioca, priljubi je uz bedro i istovremeno zatvori oi. Zadatak je ispitanika da zadri ravnoteni poloaj sa 95

zatvorenim oima to due. Zadatak se ponavlja est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - otvori oi - odmakne bilo koju ruku od tijela - stoji u ravnotenom poloaju 90 sekundi 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji neposredno ispred ispitanika. Kad ispitanik odmakne ruku s njegova ramena, ispitiva se povue nekoliko koraka unazad. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik zatvori oi, pa do trenutka kad narui bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ravnoteni poloaj 90 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 90,0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno. Napomena: Ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pritom ne narui propisana ogranienja. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadatka i pogreaka). Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain: Stanete s obje noge popreno na pregradicu daske. Noge su pritom sastavljene, a oslanjate se na prednje dijelove stopala. Desnom rukom oslonit ete se na moje rame, a dlan lijeve ruke priljubit ete uz bedro. (Ispitiva demonstrira poetni poloaj uz pomo jednog ispitanika i usput objanjava.) Kad uspostavite ravnoteu, skinite ruku s mog ramena, prislonite je uz bedro i istovremeno zatvorite oi. Zadatak se sastoji u tome da u tom poloaju zadrite ravnoteu zatvorenih oiju to due moete. Pritom moete savijati tijelo i kliziti rukama uz bedra, ali ne smijete uiniti sljedee: ne smijete otvarati oi, ne smijete odvojiti ruke od tijela, ne smijete podignuti stopalo bilo koje noge. U tim se sluajevima zadatak prekida. (Ispitiva demonstrira svaku pogreku.) Ovaj zadatak izvodi se est puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: nema uvjebavanja ___________________________________________________________________________ 22. TEST MBAP1Z stajanje na jednoj nozi popreno na klupici za ravnoteu sa zatvorenim oima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 klupica za ravnoteu, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvoditi u prosroriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 4x2 metra 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Bosonogi ispitanik stane prednjim dijelom stopala proizvoljne noge popreno na klupicu za ravnoteu, a drugom nogom dodiruje tlo. Dlanove prisloni uz bedra. Izbor

96

noge na kojoj e odravati ravnoteu preputen je ispitaniku, uz uvjet da nakon izbora na toj nozi napravi itav test 5.2. Izvoenje zadatka: Zadataj je ispitanika da, nakon to podigne nogu sa kojom stoji na tlu, zatvori oi i ostane to due moe u ravnotenom poloaju zatvorenih oiju. Zadatak se ponavlja est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida ako ispitanik: - otvori oi - odmakne bilo koju ruku od tijela - dodirne nogom koja je u zraku tlo ili klupicu za ravnoteu - stoji u ravnotenom poloaju 90 sekundi (1, 5 minutu) 6. Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme u desetinkama sekunde od trenutka kad ispitanik nakon to podigne nogu s tla, zatvori oi, pa do trenutka kada prekri bilo koje ogranienje. Ako ispitanik zadri ravnoteni poloaj 90 sekundi, zadatak se prekida, a ispitaniku se upisuje rezultat 90,0. Zadatak se ponavlja est puta i biljei se rezultat svakog ponavljanja posebno. Napomena: Ispitaniku je doputeno da pri odravanju ravnotee radi bilo kakve kretnje tijelom, ukoliko pritom ne narui propisana ogranienja. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja, zadatka i pogreaka) Ovo je jedan od zadataka kojima se ispituje ravnotea. Zadatak se izvodi na sljedei nain: Stanete prednjim dijelom stopala popreno na pregradicu daske, a dlanove ruku priljubite uz bedra. (Ispitanik demonstrira i ujedno objanjava.) Prenosite sve ... teinu na nogu kojom stojite na pregradici i kad vam se uini da ste uspostavili ravnoteu, podignite nogu s poda. Istovremeno zatvorite oi i nastojte zadrati ravnoteni poloaj zatvorenih oiju to due moete. (Kratkotrajna demonstracija zadatka.) Pazite! Zadatak se prekida ako uinite bilo koju od sljedeih radnji: ako otvorite oi, ako odmaknete bilo koju ruku od tijela, ako dodirnete slobodnom nogom dasku ili tlo (Ispitiva demonstrira nakon upozorenja svaku pogreku.) Svi ostali pokreti osim navedenih su doputeni, ako vam pokau da to due zadrite ravnoteu. Moete savijati tijelo, mahati slobodnom nogom i kliziti dlanovima uz tijelo ali ih ne smijete odvojiti od tijela. Prije nego to ponete zadatak pokuajte kratkotrajno stajati na jednoj pa na drugoj nozi. Nakon toga odluite na kojoj ete nozi stajati. Ovaj zadatak izvodit e se est puta i vi morate svih est ponavljanja izvesti na istoj nozi tj. na onoj za koju ste se odluili. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Ispitanik pokua kratkotrajno stajati na jednoj i drugoj nozi, kako bi mogao izabrati na kojoj e zadatak izvriti. INSTRUMENTI ZA PROCJENU FREKVENCIJE POKRETA ___________________________________________________________________________ 23. TEST MBFTAP taping rukom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 daska za taping rukom (daska duljine 1 m., irine 25 cm. i visine 1-2 cm, obojena tamnom bojom. Na dasci su privrene dvije drvene, okrugle ploe obojene svijetlom bojom. 97

Promjer ploa je 20 cm, a visina 2-5 mm. Razmak izmeu unutranjih stubova ploa je 61 cm., a privrene su na dasku tako da su podjednako udaljene od rubova), 1 stol (standardnih dimenzija), 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra. Na stolu je privrena daska za taping, tako je duljom stranicom smjetena uz rub stola. Pokraj stola nalazi se stolica. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedne na stolicu nasuprot daske za taping. Dlan lijeve ruke stavi na sredinu daske. Desnu ruku prekrii preko lijeve i dlan postavi na lijevu plou na dasci (ljevaci postave ruke obratno). Noge ispitanika su razmaknute i punim stopalima postavljene na tlo. 5.2. Izvoenje zadatka: Na znak sad ispitanik to bre moe, u vremenu od 15 sekundi, dodiruje prstima desne ruke (ljevaci lijeve) naizmjenino jednu pa drugu plou na dasci. Zadatak se ponavlja tri puta sa pauzom dovoljnom za oporavak. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida nakon 15 sekundi, na komandu ispitivaa stop 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva sjedi nasuprot ispitanika, s druge strane stola na kojem se izvodi test. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u test je broj pravilno izvedenih naizmjeninih udaraca prstiju ispitanika po okruglim ploama daske za taping u vremenu od 15 sekundi. Dakle, broje se ispravni doticaji jedne i druge okrugle ploe na dasci za taping, to predstavlja jedan ciklus. Upisuju se rezultati svakog od tri izvoenja zadatka. Napomena: Neispravni doticaji su ako: - ispitanik po jednoj ploi udari uzastopno vie od jednog puta - ispitanik promai plou - ispitanik udara tako tiho ili na neki drugi nain neodreeno da ispitiva nije u mogunosti uoiti ispravnost pokreta - ispitanik pri isteku 15 sekundi nije izveo naizmjenino dodirivanje jedne i druge ploe 7. Uputa ispitaniku: (Zadatak se demonstrira i istovremeno opisuje.) Ovim se zadatkom eli ispitati brzina frekvencije pokreta. Va je zadatak da nakon znaka sad izvedete to je mogue vei broj naizmjeninih udaraca boljom rukom po okruglim ploama na ovoj dasci. (Opisani motoriki akt usporeno se demonstrira.) Zadatak nemojte ni u kojem sluaju prekidati sve dok ne ujete komandu stop. Prije nego to zaponete izvoenje zadatka, zauzmite poetnu poziciju rukama i stabilnu poziciju sjeda sa razmaknutim nogama i punim stopalima na podu. (Pokazuje se.) Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak Uvjebavanje: Ispitanik nema pravo na probne pokuaje

98

SLIKA BR.23 ___________________________________________________________________________ 24.TEST MBFKRR kruenje rukom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 2 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva i 1 pomonik (sljedei ispitanik) 3. Rekviziti: 1 valjak (drveni valjak sa glatkim stijenama promjera 35 cm., visine 30 cm., zaobljenih rubova), 1 stolica s naslonom (standardne izrade), 1 toperica. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 2x2 metra. Na ravnoj podlozi postavljen je valjak poloen na bazu, a pokraj njega je stolica okrenuta naslonom prema valjku. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stane ispred valjka. Lijevom rukom prihvati se za naslon stolice, a desnu ruku spusti pokraj valjka sa svoje desne strane, tako da isprueni dlan bude ispod gornjeg ruba valjka. (Ljevaci zauzmu obrnutu poziciju). 5.2. Izvoenje zadatka: Na znak sad ispitanik to bre moe krui, u vremenu od 15 sekundi, desnom rukom oko valjka u smjeru kazaljke na satu i to tako da mu se aka stalno nalazi ispod gornje ivice valjka. Zadatak se ponavlja tri puta s pauzom potrebnom za registraciju rezultata. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida nakon 15 sekundi, na komandu ispitivaa stop 5.4. Poloaj ispitivaa: Za ovaj test potreban je jedan ispitiva i jedan pomonik. Ispitiva kontrolira vrijeme rada i izdaje komande za poetak (pripremi se - sad) i zavretak (stop), a pomonik ispitivaa (obino sljedei ispitanik) sjedi na stolici ne naslanjajui se na naslon, kako bi stolica bila dobro uvrena. Ispitiva se nalazi iza lea ispitanika, udaljen oko 2 m.od njega i valjka i u poziciji iz koje moe neometano gledati valjak i pratiti pokrete ruke ispitanika. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je broj ispravno izvedenih potpunih krugova koje opisuje ispitanikova aka kreui se oko valjka ispod njegova gornjeg ruba, u vremenu od 15 sekundi, tj. od znaka sad do znaka stop. Zadatak se izvodi tri puta i upisuju se rezultati svakog izvoenja posebno. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja i zadatka.) Ovo je zadatak kojim se ispituje brzina ruku ..... poinjete iz sljedeeg poloaja, (ispitiva demonstrira i ujedno objanjava). Oslonite se lijevom rukom na naslon stolice. Lijevu nogu postavite izmeu ... valjka, a desnu postavite iza lijeve, iskoraivi udesno prema valjku. Oputenu desnu ruku stavite ispred sebe tako da vam aka doe ispod valjka. Zadatak se sastoji u tome da najveom moguom brzinom kruite akom oko valjka u vremenu od 15 sekundi. (Kretanje se usporeno demonstrira, a obrazlaganje se istovremeno nastavlja). Pazite! .... mora itavo vrijeme biti ispod gornje plohe valjka ako se u obzir uzimaju samo ispravno izvedena kruenja. Ukoliko mislite da e te kruenje rukom oko ... izvesti bolje lijevom rukom, postavite se u obavezni poetni poloaj. (Ispitiva pokazuje i dalje objanjava.) Zadatak se zapoinje iz poetne pozicije nakon to se dobiju komande pripremi se a zatim... Ponite na komandu sad i kruite rukom najveom brzinom kojom moete, sve dok ne ujete komandu stop. Kad zavrite zadatak, ispravite se i opustite 99

miie ruku dok ne dobijete naredbu za sljedee izvoenje. Ovaj se zadatak izvodi tri puta za redom. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo uiniti nekoliko probnih kruenja prije izvoenja prve serije. SLIKA BR. 24 ____________________________________________________________________ 25. TEST MBFTAN taping nogom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 drvena konstrukcija za taping nogom (daska u obliku pravokutnika postolje dimenzija 30x60x2 cm., na koju je okomito po sredini izmeu duljih stranica uvrena daska dimenzija 15x60x2 cm./pregrada/), 1 stolica, 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, na ravnoj podlozi, minimalnih dimenzija 1,5x1,5 metar. Drvena konstrukcija za taping nogom privrena je na podlogu, a pokraj nje nalazi se stolica. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Zadatak se izvodi u teniskama. Ispitanik sjedi na prednjem dijelu stolice ne naslanjajui se leima na naslon, s rukama o struku. Daska za taping postavljena je ispred stolice tako da se upire svojom uom stranom o desnu nogu stolice. Suprotnu uu stranu fiksira ispitiva stopalom. Ispitanik postavlja lijevu nogu na tlo pokraj drvene konstrukcije, a desnu na dasku koja slui kao postolje, s lijeve strane pregrade (ljevaci obrnuto) 5.2. Izvoenje zadatka: Na znak sad ispitanik to bre moe prebacuje desnu nogu s jedne na drugu stranu pregrade, dodirujui prednjim dijelom stopala (ili cijelim stopalom) horizontalnu dasku postolja (ljevaci rade lijevom nogom). Zadatak se izvodi u vremenu od 15 sekundi, od znaka sad. Zadatak se ponavlja etiri puta sa pauzom dovoljnom za oporavak 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida na komandu stop po isteku 15 sekundi. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi ispred ispitanika na udaljenosti koja mu omoguava da jednim stopalom fiksira postolje drvene konmstrukcije. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je broj naizmjeninih pravilnih udaraca stopala po horizontalnoj dasci u 15 sekundi. Kao pravilan udarac broji se svaki udarac po horizontalnoj dasci, ako je stopalo prethodno prelo preko pregradne daske. Ukolio ispitanik vie puta dodirne horizontalnu dasku s iste strane pregrade, broji se samo jedan udarac. Zadatak se izvodi etiri puta i upisuju se rezultati svakog ponavljanja posebno. 7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju poetnog poloaja i zadatka.) Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje brzina nogu. Zadatak poinjete iz sljedeeg poetnog poloaja. (Ispitiva demonstrira poetni poloaj i istovremeno objanjava.)

100

Lijevu nogu postavite pokraj daske, a desnu s lijeve strane pregrade. Ruke stavite na bokove i drite ih tako itavo vrijeme dok izvodite zadatak. Zadatak se sastoji u tome da prebacujete nogu to bre moete preko pregrade i stopalom udarate po donjoj dasci. (Ispitiva demonstrira nekoliko usporenih pokreta.) Ukoliko je netko spretniji s lijevom nogom, zauzet e obrnuti poetni stav i udarati lijevom nogom. Prije poetka rada namjestite se u najpovoljniji poloaj na stolici, ali tako da se ne naslanjate na naslon i izvedite nekolio uzastopnih pokreta. Na komandu pripremite se zauzet ete pripremni stav. Na komandu sad ponite raditi to bre moete i ne zaustavljajte se sve dok ne ujete komandu stop. Zadatak ete izvesti etiri puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Ispitanik izvodi nekoliko probnih pokreta SLIKA BR. 25 ___________________________________________________________________________ 26. TEST MBFTAZ taping nogama o zid ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 toperica 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili na otvorenom prostoru, minimalnih dimenzija 2x2 metra. Na zidu ili bilo kakvoj drugoj tvrdoj, okomitoj plohi, obiljei se kvadrat 20x20 cm, iji je donji rub 36 cm. udaljen od tla. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanici test izvode u sportskim lapama. Ispitanik stoji u spetnom stavu, licem okrenutu prema zidu na kojemu je oznaen kvadrat. Nakon nekolio probnih pokuaja ispitanik sam odabere najpovoljnije odstojanje od okomite plohe. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da u 15 sekundi, to god bre moe, naizmjenino jednom pa drugom nogom, udara prednjim dijelom stopala u obiljeeni kvadrat dvostrukim udarcima. Zadatak se ponavlja etiri puta. Izmeu pojedinih ponavljanja ispitanik ima pauzu dovoljnu za oporavak. 5.3. Kraj izvoenja zadatka: Zadatak se prekida na komandu stop po isteku 15 sekundi. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi na oko 1 m od ispitanikovog kuka s bilo koje njegove strane, mjeri vrijeme i broji udarce. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je broj ispravno izvedenih (dvostrukih) naizmjeninih udaraca stopala u obiljeenu kvadratnu povrinu u vremenu od 15 sekundi. Neispravnim se dvostrukim udarcem smatra onaj kod kojeg ispitanik: - udari samo jedanput u oznaeni kvadrat - udari stopalom izvan kvadrata Ako ispitanik u oznaeni kvadrat udari vie od dva puta, to se ne smatra grekom, nego se broji kao dvostruki udarac, budui da je ispitanik ve penaliziran troei vrijeme na nepotreban pokret. 101

7. Uputa ispitaniku: (Uputa se daje uz demonstraciju zadatka). Ovo je jedan od zadataka namijenjen ispitivanju brzine nogu. Zadatak se izvodi na sljedei nain: (Pokazuje se usporeno ispravni dvostruki udarci, zatim pogreke i ujedno se objanjava) Vi ete takoer prije nego zaponete maksimalnom brzinom izvoditi ove pokrete, uiniti nekoliko probnih pokuaja. Kad ustanovite koje vam je odstojanje od zida najpogodnije, zauzet ete sljedei stav: (ispitiva demonstrira spetni stav.) Iz tog ete stava na komandu sad najveom moguom brzinom izvoditi dvostruke udarce prednjim dijelom stopala sve dok vam ne kaem stop. Ovaj se zadatak ponavlja tri puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti! Uvjebavanje: Ispitanik izvodi nekoliko probnih pokuaja. SLIKA BR. 26 INSTRUMENTI ZA PROCJENU BRZINE POKRETA __________________________________________________ 27. TEST MBPDRN desnom rukom naprijed ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski fotoelijski instrument za mjerenje brzine pokreta gdje su fotoelije razmaknute 38 cm., stolica sa naslonom, podloci 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 2x2 m. Instrument za mjerenje brzine pokreta poloen je stranjom (donjom) stranom na drvene ili sline podloke koji se nalaze na podu prostorije. Podlocima se regulira udaljenost instrumenta od poda, ve prema morfolokim karakteristikama ispitanika. Stolica se nalazi uz instrument na strani fotoelija, okrenuta tako da je ispitaniku instrument s desne strane 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedi na stolici, naslonjen je, paralelno postavljene noge su u irini kukova. Lijeva aka je smjetena u krilu. Stolica se namjesti tako da je centar ramenog zgloba ispitanika na zamiljenoj liniji koja je okomita na instrument, a prolazi kroz sredinu duine koja spaja fotoelije. Ispitanik stavlja dlan desne ake na desnu metalnu ipku instrumenta, a laktni zglob desne ruke je opruen. Poetni poloaj je ispravan ako ispitanik moe jednako lagano dlanom desne ake dodirnuti lijevu i desnu metalnu ipku. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da desnu aku (ruku) maksimalnom brzinom premjesti prema naprijed (prema lijevoj metalnoj ipci), a da rameni zglob ostane na svom mjestu, dakle da se pokret izvede oko transverzalne osovine ramenog zgloba. Zadatak se izvodi est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima onoliku pauzu kolika je potrebna za registriranje rezultata. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik izvri est pravilnih pokreta desnom rukom.

102

5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva zauzme poloaj koji mu omoguuje kontrolu izvoenja zadatka i registraciju rezultata. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme svih est pravilnih izvoenja zadatka u tisuinkama sekunde, tj. vrijeme koje protekne od momenta aktiviranja prve (desne) i (de) aktiviranja druge (lijeve) fotoelije Napomena: Ispitanik moe zapoeti zadatak u bilo kojem asu, nakon to ga je ispitiva upozorio da je instrument spreman. Ukoliko se rezultat iz bilo kojeg razloga ne moe registrirati, zadatak se mora ponoviti. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa. Ovo je zadatak kojim se ispituje brzina desne ruke. Va je zadatak da desnu ruku to bre premjestitie prema naprijed iz poetnog poloaja. Zadatak ete ponoviti est puta, ali svaki put tek nakon to vam kaem moe. Je li vam zadatak jasan? Zauzmite poetni poloaj i pripremite se za izvoenje zadatka. Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokuaj iji se rezultat ne registrira. ___________________________________________________________________________ 28. TEST MBPDRD pokret desnom rukom s lijeva na desno ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski fotoelijski instrument za mjerenje brzine pokreta gdje su fotoelije razmaknute 38 cm., stol visine 110 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 2x2 m. Instrument za mjerenje brzine pokreta postavljen je na stolu visine 1,10m. i to tako da se fotoelije nalaze dolje, a izvor svjetlosti gore 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u malom raskoranom stavu, licem okrenut prema mjernom instrumentu, bokovima nasuprot fotoelija. Desnu aku, dlanom okrenutim na dolje, stavlja na metalnu ipku koja se nalazi na krajnjem lijevom dijelu instrumenta. Pravilan poetni poloaj i udaljenost ispitanika od instrumenta provjeri se tako da ispitanik jednako lagano moe dlanom dodirnuti obje krajnje metalne ipke instrumenta, a da je pritom ruka u laktnom zglobu opruena. Lijeva ruka je oputena uz tijelo. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da desnu aku (ruku) maksimalnom brzinom premjesti u desno tj. prema desnoj metalnoj ipci. Zadatak se izvodi est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu koja je potrebna za registriranje rezultata. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik izvri est pravilnih pokreta desnom rukom.

103

5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva zauzme poloaj koji mu omoguuje kontrolu izvoenja zadatka i registraciju rezultata. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme svih est pravilnih izvoenja zadatka u tisuinkama sekunde tj. vrijeme koje protekne od momenta aktiviranja prve i (de) aktiviranja druge fotoelije. Napomena: Ispitanik moe zapoeti zadatak u kojem asu, nakon to ga je ispitiva upozorio da je instrument spreman. Ukoliko se rezultat iz bilo kojeg razloga ne moe registrirati, zadatak se mora ponoviti 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovo je zadatak kojim se ispituje brzina pokreta desne ruke. Va e zadatak biti da desnu ruku premjestitie iz poetnog poloaja u desnu stranu. Zadatak ete ponoviti est puta, ali svaki put tek nakon to vam kaem moe . Je li vam zadatak jasan? Zauzmite poetni poloaj i pripremite se za izvoenje zadatka Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokuaj iji se rezultat ne registrira. SLIKA BR. 28 _________________________________________________________________________ 29. TEST MBPLRD lijevom rukom s lijeva na desno ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski fotoekijski instrument za mjerenje brzine pokreta gdje su fotoelije razmaknute 38 cm., stol visine 110 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 2x2 m. Instrument za mjerenje brzine pokreta postavljen je na stolu visine 1,10 m. i to tako da se fotoelije nalaze dolje, a izvor svjetlosti gore 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u malom raskoranom stavu, licem okrenut prema mjernom instrumentu, bokovima nasuprot fotoelija. Lijevu aku, dlanom okrenutim dolje, stavlja na metalnu ipku koja se nalazi na krajnjem lijevom dijelu instrumenta. Pravilan poetni poloaj i udaljenost ispitanika od instrumenta provjeri se tako da ispitanik jednako lagano moe dlanom dodirnuti obje krajnje metalne ipke instrumenta, a da je pritom ruka u laktnom zglobu opruena. Desna ruka je oputena uz tijelo. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da lijevu aku (ruku) maksimalnom brzinom premjesti u desno, tj. prema desnoj metalnoj ipci. Zadatak se izvodi est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu koja je potrebna za registriranje rezultata.

104

5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik izvri est pravilnih pokreta desnom rukom. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva zauzme poloaj koji mu omoguuje kontrolu izvoenja zadatka i registraciju rezultata. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme svih est pravilnih izvoenja zadatka u tisuinkama sekunde, tj. vrijeme koje protekne od momenta aktiviranja prve i (de) aktiviranja druge fotoelije Napomena: Ispitanik moe zapoeti zadatak u bilo kojem asu, nakon to ga je ispitiva upozorio da je instrument spreman. Ukoliko se rezultat iz bilo kojeg razloga ne moe registrirati, zadatak se mora ponoviti. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovo je zadatak kojim se ispituje brzina pokreta lijeve ruke. Va e zadatak biti da lijevu ruku to bre premjestite iz poetnog poloaja u desnu stranu. Zadatak ete ponoviti est puta, ali svaki put tek nakon to vam kaem moe. Je li vam zadatak jasan? Zauzmite poetni poloaj i pripremite se za izvoenje zadatka Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokuaj iji se rezultat ne registrira SLIKA BR. 29 ___________________________________________________________________________30.TE ST MBP2RD s dvije ruke s lijeva u desno ___________________________________________________________________________1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski fotoelijski instrument za mjerenje brzine pokreta gdje su fotoelije razmaknute 38 cm, stol visine 110 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzijas 2x2 m. Instrument za mjerenje brzine pokreta postavljen je na stolu visine 1,10m i to tako da se fotoelije nalaze dolje, a izvor svjetlosti gore 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u malom raskoranom stavu, licem okrenut prema mjernom instrumentu, bokovima nasuprot fotoelija. Dlan lijeve ake stavlja na dorzalnu stranu desne ake, tako da su oba dlana okrenuta prema dolje. Desni dlan stavlja na metalnu ipku koja se nalazi na krajnjem lijevom dijelu instrumenta.Pravilan poetni poloaj i udaljenost ispitanika od instrumenta provjeri se tako da ispitanik jednako lagano moe dlanom desne ake dodirnuti obje krajnje metalne ipke instrumenta, a da su pritom obje ruke opruene u lakatnom zglobu. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da obje ake (ruke) maksimalnom brzinom premjesti u desno tj. prema desnoj metalnoj ipci. Zadatak se izvodi est puta.Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu koja je potrebna za registriranje rezultata.

105

5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik izvri est pravilnih pokreta objema rukama. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva zauzme poloaj koji mu omoguuje kontrolu izvoenja zadatka i registraciju rezultata. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme svih est pravilnih izvoenja zadatka u tisuinkama sekunde, tj. vrijeme koje protekne od momenta aktiviranja prve i (de)aktiviranja druge fotoelije. Napomena: Ispitanik moe zapoeti zadatak u bilo kojem asu, nakon to ga je ispitiva upozorio da je instrument spreman. Ukoliko se rezultat iz bilo kojeg razloga ne moe registrirati, zadatak se mora ponoviti. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovo je zadatak kojim se ispituje brzina ruku. Va zadatak e biti da obje ruke iz poetnog poloaja to je mogue bre premjestitie u desnu stranu. Zadatak ete ponoviti est puta, ali svaki put tek nakon to vam kaem moe. Je li vam zadatak jasan? Zauzmite poetni poloaj i pripremite se za izvoenje zadatka. Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokuaj iji se rezultat ne registrira. SLIKA BR. 30 ___________________________________________________________________________ 31.TEST MBPKUN karate udarac naprijed ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski fotoelijski instrument za mjerenje brzine pokreta gdje su fotoelije razmaknute 38 cm., okrugla drvena palica duine 0,20 m. i debljine o,o2 m., stol visine 110 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 2x2 m. Instrument za mjerenje brzine pokreta postavljen je na stolu visine 10 m. i to tako da se fotoelije nalaze dolje, a izvor svjetlosti gore. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji ... ispadu prednjom nogom naprijed, desnim bokom uz desnu fotoeliju. U aci desne ruke, iji je dorzum okrenut gore, dri drvenu palicu tako da je dio palice vidljiv samo na strani malog prsta. aka s palicom nalazi se iznad desnog boka, neposredno ispred prve (desne) fotoelije. Lijeva ruka je u predruenju sa stisnutom akom (ispitanik se moe sluiti lijevom rukom, povlaei je na lijevi bok, zbog kompenzacije efikasnijeg kretanja desne ake naprijed 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da desnu aku, u kojoj se nalazi palica, maksimalnom brzinom sune naprijed. Zadatak se izvodi est puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu koja je potrebna za registriranje rezultata.

106

5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik izvri est pravilnih pokreta rukom. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva zauzme poloaj koji mu omoguuje kontrolu izvoenja zadatka i registraciju rezultata. 6. Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme svih est pravilnih izvoenja zadatka u tisuinkama sekunde, tj. vrijeme koje protekne od momenta aktiviranja prve (desne) i (de)aktiviranja druge (lijeve) fotoelije. Napomena: Ispitanik moe zapoeti zadatak u bilo kojem asu, nakon to ga je ispitiva upozorio da je instrument spreman. Ukoliko se rezultat iz bilo kojeg razloga ne moe registrirati, zadatak se mora ponoviti. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovo je zadatak kojim emo ispitati brzinu kretanja desne ake prema naprijed. Va zadatak bit e da desnom akom (rukom) izvedete to bri udarac prema naprijed. Zadatak ete ponoviti est puta, ali svaki put tek nakon to bvam kaem moe. Je li vam zadatak jasan? Zauzmite poetni poloaj i pripremite se za izvoenje zadatka Uvjebavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokuaj iji se rezultat ne registrira. SLIKA BR. 31 6. INSTRUMENTI ZA PROCJENU PRECIZNOSTI __________________________________________________ 32. TEST MPCDUS ciljanje dugim tapom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva, 1 pomoni ispitiva 3. Rekviziti: Aluminijska cijev duga 2 m., meta polumjera 20 cm. s deset koncetrinih krugova, lesonit ploa dimenzija 1x1 m., pribadaa, kreda, spuva ili krpa. Jedan kraj cijevi, u duljini od 10 cm., obavijen je selotejpom, a iz sredine drugog kraja izlazi avao dug 3 cm. Mete su potroni materijal. Po ispitaniku treba 7 meta. Na sredini jednog kraja ploe privrena je kratka uzica kojom se ploa moe objesiti na zid. 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor s ravnim zidom, minimalnih dimenzija 3x3 m. Na slobodnom dijelu zida, na 2m. od poda, zabijen je vrsti avao. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Za svakog se ispitanika posebno odreuje udaljenost s kojeg cilja i to ovako: ispitanik stane na oko 2,5 m. od zida licem okrenut zidu. U desnu ruku (ljevaci u lijevu) hvata tap za dio koji je obavijen selotejpom. Ruku u kojoj je cijev podie do horizontalnog poloaja. Ruka je pritom ispruena. Udaljenost od zida s ploom treba biti takva da ispitanik s podignutom cijevi dodiruje plou. Kredom se povue kratka linija paralelno sa zidom i to tono do 107

ispitanikovih vrhova stopala. Tim postupkom odreuje se i visina mete na ploi. Meta se postavlja na takvu visinu da iljak cijevi podignut na takav nain dodiruje tono centar mete. Ispitanik nakon toga zauzima poetni poloaj. Stopala postavlja neposredno iza linije, a cijev sputa na tlo ispred sebe. Pritom aku kojom dri cijev naslanja na kuk, a vrh cijevi nalazi se na liniji mete. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanikov je zadatak da podizanjem ruke cijev usmjerava to bre centru mete i da nakon toga ponovo zauzme poetni stav. Ispitiva glasnim brojanjem odreuje brzinu cilja (jedno ciljanje u 3 sekunde). U jednu metu ispitanik cilja 7 puta. Ispitanik cilja ukupno u 7 meta. Pauza izmeu pojedinih serija jednaka je vremenu potrebnom za promjenu meta. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon sedme serije ciljanja u sedmu metu. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji izmeu ... i ispitanika na udaljenosti s koje ne ometa ispitaniku da glasno broji redne brojeve pokuaja. Pomoni ispitiva mijenja mete. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je suma bodova na svim metama. Registrira se rezultat svake od meta. Vrijednost boda odreena je krugom u kojeg je ispitanik ostavio trag iljkom. Ukoliko trag iljka malo dotie liniju koja dijeli dva kruga, kao rezultat se uzima broj manjeg kruga. Minimalni broj bodova je , a maksimalni 70. Napomena: Kao jedan pokuaj rauna se svako odvajanje cijevi od tla. Ukoliko ispitanik na meti ostavi trag iljkom, ostavi trag izvan najveeg kruga mete, to se rauna kao pokuaj koji nosi 0 (nula) bodova. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira bez mete i istovremeno opisuje: Ovim zadatkom ispituje se preciznost ciljanja (Ispitiva pokazuje kako se odreuje udaljenost i visina mete.) Va zadatak je da tap od tla jednim potezom podignete i usmjerite u centar mete. Pazite, nakon svakog snimanja tap spustite na tlo ispred mete, pri emu aka koja dri tap mora dodirivati kuk. Brzinu rada odreivat e moje glasno brojanje. U jednu metu ciljat ete 7 puta. Nakon toga ete se malo odmoriti i ponovo ciljati u novu metu. Ukupno ete ciljati u sedam meta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Ispitanik ima tri probna ciljanja, ali u plou bez mete. SLIKA BR. 32

___________________________________________________________________________ 33. TEST MPCKRS ciljanje kratkim tapom ___________________________________________________________________________

1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva, 1 pomoni ispitiva

108

3. Rekviziti: Aluminijska cijev duga 120 cm., meta promjera 16 cm., lesonit ploa dimenzija 1x1 m., pribadae, kreda, spuva ili krpa. Jedan kraj cijevi, u duljini od 10 cm., obavijen je selotejpom. Na 40 cm. od tog istog kraja, selotejpom je obavijeno jo 10 cm. cijevi. Iz sredine drugog kraja cijevi izlazi avao dug dug 3 cm. Mete su potroni materijal. Po ispitaniku treba 7 meta. Na sredini jednog kraja ploe privrena je kratka uzica kojom se ploa moe objesiti na zid. 4. Opis mjesta izvoenja: prostorija ili otvoreni prostor s ravnim zidom, minimalnih dimenzija 2x2 m. na slobodnom dijelu zida, dva metra od poda, zabijen je vrsti avao. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Za svakog se ispitanika posebno odreuje udaljenost s kojeg cilja i to ovako: ispitanik stane na oko metar i pol od cilja okrenut prema meti. Cijev prihvati tako da desna aka (ljevacima lijeva) prihvati cijev na krajnjem, a lijeva na prednjem obavijenom dijelu cijevi. Zatim ruke isprui ravno ispred sebe, ali tako da lijeva aka klizne do desne. Ruke su podignute do visine ramena. Udaljenost od zida s ploom treba biti takva da ispitanik iljkom dodiruje plou. Kredom se povue kratka linija, paralelno sa zidom i to tono do ispitanikovih vrha stopala. Tim postupkom odreuje se i visina mete na ploi. Mete se postavlja na takvoj visini da podignuti iljak cijevi dodiruje tono centar mete. Ispitanik nakon toga zauzima poetni poloaj. Lijevom nogom (ljevaci desnom) stoje neposredno iza linije. Druga noga povuena je unazad. Cijev ispitanik dri na obiljeenim mjestima. iljak je sputen na tlo ispod mete pri emu desna aka dodiruje kuk. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanikov je zadatak da podizanjem ruku i spajanjem aka cijev usmjerava to blie centru mete. Nakon toga ponovo zauzima poetni poloaj. Ispitiva glasnim brojanjem odreuje brzinu ciljanja (jedno ciljanje u 3 sekunde). U jednu mete ispitanik cilja 7 puta. Ispitanik cilja ukupno 7 meta. Pauza izmeu pojedinih serija jednaka je vremenu potrebnom za promjenu mete. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon sedme serije ciljanja u sedmu metu. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji izmeu zida i ispitanika na udaljenosti s koje ne ometa ispitanika i glasno broji redni broj pokuaja. Pomoni ispitiva mijenja metu. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je suma bodova sa svih sedam meta. Registrira se rezultat na svakoj meti posebno. Vrijednost boda odreena je krugom u kojem je ispitanik ostavio trag iljkom. Ukoliko trag iljka bar malo dotie liniju koja djeli dva kruga, kao rezultat se uzima broj manjeg kruga. Minimalni broj bodova je 0, a maksimalni 70. Napomena: Kao jedan pokuaj rauna se svako odvajanje cijevi od tla. Ukoliko ispitanik ne ostavi trag iljkom, ostavi trag izvan najveeg kruga ili mete, to se rauna kao pokuaj koji nosi 0 bodova. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira bez mete i istovremeno opisuje: Ovim zadatkom ispituje se vaa preciznost ciljanja. (Ispitiva odreuje udaljenost i visinu mete te dovodi ispitanika u poetni poloaj). Va je zadatak da tap jednim pokretom podignete od tla i usmjerite u centar mete. Pazite, nakon svakog ciljanja tap spustite na tlo ispod mete. Brzinu ciljanja odreivat e moje glasno brojanje. Sedam puta ciljat e te u jednu metu, a nakon pauze ponovit ete ciljanje u jo est meta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispitanik ima tri probna ciljanja, ali u plou bez mete.

109

SLIKA BR. 33 ___________________________________________________________________________ 34. TEST MPGHCR gaanje horizontalnog cilja rukom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: sedam tenis loptica, koarica ili kutija za loptice, kutija sa magnezijem, velika spuva, 1 horizontalna meta, tj. lesonit ploa dimenzija 1,5 x 2,5 m. na kojoj je uoljivom bojom nacrtano 5 koncentrinih elipsi meusobno udaljenih 10 cm. Vrhovi najvee elipse udaljeni su meusobno 2 m, dok je najvea udaljenost na suenom dijelu 1 m. Povrina koju opisuje najmanja elipsa oznaena je vrijednou 5, a svaki sljedei elipsasti isjeak bodom manje. 4. Opis mjesta izvoenja: Razno otvoreni ili zatvoreni prostor minimalnih dimenzija 10x2 metra. Meta sa koncetrinim elipsama postavi se na tlo, a na 6 m. udaljenosti od centra mete u smjeru veeg izduenja zabiljei se linija duine 1 m. iza koje se gaa. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik se postavi iza linije u najpovoljniji poloaj za gaanje, drei u ruci kojom e izvesti bacanje lopticu za tenis. Pokraj njegovih nogu postavljena je koarica u kojoj se nalazi ostalih 6 loptica. 5.2. Izvoenje zadatka: Ne prelazei liniju bacanja ispitanik izbacuje jednu po jednu lopticu iznad razine vlastitih ramena. Izbor ruke kojom se baca je proizvoljan, ali nakon donesene odluke sva se gaanja u serijama izvode istom rukom. Zadatak je ispitanika izvoenje 7 serija gaanja. Svaka se serija sastoji od 7 bacanja pri emu se biljee dobiveni bodovi za svako bacanje posebno. Izmeu serija je obavezna kratka pauza u kojoj se prikupljaju loptice. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik izbaci posljednju lopticu u sedmoj seriji, dakle kada izvri etrdesetdeveto gaanje u 7 serija. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi pokraj mete na dovoljnoj udaljenosti da ne ometa ispitanika, a da istodobno moe dobro uoavati postignute pogotke. Nakon svakog pojedinanog bacanja ispitiva unosi rezultat u protokol 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu sastoji se od brojeva od kojih je svaki dobiven kao suma postignutih pogodaka u pojedinanoj seriji. Suma bodova u svakoj seriji moe teoretski varirati od 0 do 45. Vrijednost pogodka moe varirati od 0 do 5 zavisno od toga unutar kojeg je polja koje zatvaraju elipse loptica pala. Ako loptica padne na liniju kojom je opisana neka elipsa, rauna se kao da je pala u polje koje donosi vie bodova. Prije poetka gaanja loptice treba namazati magnezijem. Nakon serije od 7 bacanja meta se mora obrisati, a loptice ponovno namazati magnezijem. 7. Uputa ispitaniku: Ispitiva daje uputu uz demonstraciju: Ovaj zadatak je namijenjen mjerenju preciznosti. Gaa se jednom rukom stojei iza ove linije (linije gaanja). Priznaje se svako bacanje koje je izvedeno tako da se loptica izbacuje iznad ravnine vaeg ramena. Dakle, ovo se priznaje, a ovo ne ( pokazuje najprije ispravno, a zatim gaanje sa 110

strane ispod razine ramena i odozdo s visine kukova). Cilj je pogoditi centar mete jer tada dobivate najvie bodova. Pritom morate paziti da ne prestupite preko ove linije i da bacanje izvedete pravilno. Bacat ete lopticu 49 puta i to 7 puta po 7 uzastopnih bacanja. Nakon izvedenih 7 bacanja malo ete se odmoriti, a za to vrijeme e se urediti cilj i prikupiti izbaene loptice. Bacat ete jednu po jednu lopticu, a poslije svakog sljedeeg bacanja pitat ete me moete li izvesti to bacanje. Tek kada vam kaem da moete gaati, izvedite jedno bacanje, a nikako ne prije toga. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Ispitanik nema probnih pokuaja. SLIKA BR. 34 ___________________________________________________________________________ 35. TEST MPGVCN gaanje vertikalnog cilja nogom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 8 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Sedam tenis loptica, prsten za fiksiranje lopti, korpa za lopte. 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor s ravnim i glatkim tlom minimalnih dimenzija 7x2 metra. Potreban je i zid minimalnih dimenzija 120x40 cm. Na zidu se obiljei pravokutnik veliine 104x25 cm, tako da jednu duu liniju predstavlja linija u kojoj se spajaju zid i tlo. U pravokutniku se oznae toke: a) 20 cm. od obje ue stranice pravokutnika b) 36 cm. od obje ue stranice pravokutnika c) 48 cm. od obje ue stranice pravokutnika Kroz svaku od tih toaka povuku se linije okomite na dulje strane pravokutnika. Tako dobiveni pravokutnici oznae se od lijeva na desno brojevima 1, 2, 3, 4, 3, 2, 1. Na 6 m.od zida, tono nasuprot najmanjem pravokutniku, selotejpom se privrsti prsten za fiksiranje loptice. Sa svake strane prstena povuku se linije koje su paralelne sa zidom i duge po 20 cm. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Loptica se postavi unutar prstena, a ispitanik stane tako da ne prelazi oznaenu liniju. Licem je okrenut prema pravokutniku. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanikov je zadatak da unutranjim dijelom desnog stopala (ljevaci lijevim) lopticu pokua uputiti u najmanji pravokutnik. Nakon ciljanja sa 7 loptica, ispitanik ima kratku pauzu u vremenu potrebnom da se pokupe loptice. Isti se zadatak ponavlja 7 puta. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kad ispitanik izvede 7 gaanja u sedmoj seriji. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva sjedi oko tri metra daleko od zida, priblino 2 metra udaljen od zamiljene linije prstena i najmanjeg pravokutnika. Glasno kae svaki pogodak i zapisuje ga. Nakon sedam gaanja zbraja bodove i upisuje sumu kao rezultat jedne serije. Lopticu namjeta jedan od ispitanika koji eka testiranje.

111

6. Ocjenjivanje: Registrira se suma bodova u 7 gaanja i to za svaku od 7 serija. Vrijednosr boda odreena je brojem pravokutnika koji je lopta pogodila. Minimalni broj bodova je 0, a maksimalni 28. Ukoliko lopta pogodi liniju koja dijeli dva polja rauna se bod za manje polje. Postavljanje loptica u prsten treba biti tako brzo da se omogui jedno gaanje u 3 sekunde. Na svom putu do cilja lopta se moe ili koturati ili letjeti po zraku. Napomena: Ispitanik u toku zadatka ne smije stati preko oznaene linije. Takav se pokuaj ponavlja. Ukoliko ispitanik ne pogodi oznaena polja, to se rauna kao izvedeni pokuaj koji nosi 0 bodova. 7. Uputa ispitaniku: Ispitaniku se zadatak demonstrira i istovremeno opisuje: Ovim zadatkom ispituje se vaa preciznost u gaanje nogom. Va e zadatak biti da loptu udarcem noge to bre usmjerite to blie najmanjem pravokutniku. Nain na koji loptica doe do cilja nije bitan. U toku zadatka ne smijete prei preko oznaene linije. Nakon to izvrite gaanje sa sedam loptica, malo ete se odmoriti i isti zadatak ete obnoviti jo 6 puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Ispitanik nema probnih pokuaja SLIKA BR. 35 7. INSTRUMENTI ZA PROCJENU FLEKSIBILNOSTI ___________________________________________________________________________ 36. TEST MFLISK iskret ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 okrugla drvena palica promjera 2,5 cm., a duine 165 cm. Na jednom kraju palice montiran je plastini dra koji pokriva 15 cm. drvenog dijela palice, dok je na ostalom dijelu ucrtana centimetarska skala s nultom tokom neposredno od plastinog draa. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili na otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 2x2 m. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik u stojeem stavu dri ispred sebe palicu tako da lijevom akom obuhvaa plastini dra, a desnom akom obuhvaa palicu neposredno do draa. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz poetnog poloaja ispitanik lagano podie palicu rukama pruenim ispred sebe i istovremeno razdvaja ruke kliui desnom akom po palici, dok lijeva ostaje fiksirana na drau. Zadatak je ispitanika da napravi iskret iznad glave drei palicu pruenim rukama tako da je razmak izmeu ruku najmanji mogui. itava kretnja mora se izvesti lagano i bez zamaha ili uzastopnih zibova u uzruenju. Zadatak se bez pauze izvodi 3 puta za redom. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik napravi pravilan iskret pruenim rukama ne isputajui palicu, tako da mu se ona nae iza lea. U tom poloaju ostaje sve dok ispitiva ne oita rezultat. 112

5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji iza ispitanikovih lea. Kontrolira je li ispitanik bez zamaha istovremeno iskrenuo obje ispruene ruke i oitava rezultat. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je udaljenost izmeu unutranjih rubova aka nakon izvedenog iskreta izraena u centimetrima. Zadatak se izvodi tri puta uzastopno i biljee se sva tri rezultata. Napomena: Ispitanik mora za vrijeme izvoenja zadatka drati palicu punim zahvatom aka. Ruke trebaju biti opruene, a ramena se moraju istovremeno iskrenuti. Radnja se odvija bez zamaha. Ukoliko se ispitanik ne ponaa u skladu s ovim zahtjevima, izvoenje zadatka smatra se poniteno, te se zadatak ponovo izvodi. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daju upute: Ovo je zadatak kojim se ispituje pokretljivost u zglobovima ramena. Va je zadatak da iz ovog poetnog poloaja, gdje su ake zajedno, podignete polagano palicu potpuno pruenim rukama iznad glave, razdvajajui postepeno ake do one udaljenosti s kojom .... najvei napor moete napraviti iskret dovodei palicu iza lea. Pazite! Ruke se razmiu tako da desna aka klizi po palici, dok je lijeva vrsto fiksirana na drau. Pokret se ne smije izvesti sa zamahom, niti se smiju raditi uzastopni zibovi kada se palica nalazi iznad glave. Osobito je vano da se ramena iskrenu istovremeno. Kad palicu dovedete iza lea, ake moraju biti u vrstom hvatu i ne smiju se micati sve dotle dok ne oitam rezultat. Isti zadatak ponovit ete tri puta ukoliko ne uinite neku pogreku pri izvoenju. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, zauzmite poetni stav. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj. SLIKA BR. 36 ___________________________________________________________________________ 37. TEST MFLUNK uzruenje nazad u kleeem stavu ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: elini istostranini pravokutni okvir ije su stranice iroke 1,5 cm., debele o,2 cm., a krakovi dugaki 50 cm., centimetarska skala obiljeena na okomitoj plohi u kutu prostorije 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u kutu prostorije s ravnim podom. Na desnoj plohi zida iscrta se centimetarska skala, ili se uvrsti centimetarska skala ispisana na stranici iz standardnog uenikog bloka za crtanje. Skala je uinjena tako da su okomito na duu stranicu izvuene paralelne, uoljive linije, udaljene meusobno 1 cm. koje se obiljee uz gornju ivicu due stranice brojevima od 1 na dalje. Takva se skala privrsti na desnu plohu zida tako da gornji rub skale bude na visini od oko 160 cm. od poda. (Iscrtana skala mora biti na takvoj visini da zglobovi ake najviih i najniih ispitanika budu unutar nje kada se namjeste u poloaj kleka s opruenim tijelom i rukama u uzruenju.)

113

5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik prie kutu u kojem se izvodi zadatak, tako da mu se iscrtana centimetarska skala nalazi s desne strane tijela na udaljenosti od 5 do 10 cm. Klekne sunono okrenut licem prema praznoj plohi zida, uspravi tijelo i uzrui provukavi dlanove kroz pravokutni okvir koji pridrava ispitiva, te se prisloni potpuno uza zid. U tom poloaju dlanovi su isprueni u irini ramena, a brada, kukovi i koljena moraju dodirivati okomitu plohu zida. Dok ispitanik zauzima poetni poloaj, ispitiva namjesti metalni okvir tako da se jedna njegova stranica nalazi u visini runih zglobova ispitanika horizontalno prislonjena na plohu zida ispred koje klei ispitanik, a druga stranica je horizontalno prislonjena na zidnu plohu s ucrtanom skalom. Zadatak se bez pauze izvodi tri puta zaredom. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz opisanog poloaja ispitanik polagano izvede maksimalno uzruenje unazad i nakratko zadri taj poloaj. Pritom samo ispruene ruke odvoji od zida, dok svi ostali dijelovi tijela ostaju kao u poetnom poloaju. Ispitiva povue horizontalno s podom metalni okvir po zidu sa skalom, tako da se prednja stranica lagano prisloni na prednje dijelove runih zglobova ispitanika. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitiva oita rezultat s mjerne skale. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi s lijeve strane ispitanika kontrolirajui izvoenje zadatka i poziciju metalnog okvira. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je maksimalna udaljenost sredine unutarnjih dijelova runih zglobova ispitanika od prednje plohe zida. Mjerenje se izvodi s tonou od 0,5 cm. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovim se zadatkom ispituje gipkost ramenih zglobova. Va je zadatak da iz ovakvog poetnog poloaja odvojite opruene ruke to god moete dalje od zida, ne mijenjajui pritom poloaj ostalih dijelova tijela. Pazite! Zadatak moe zapoeti tek nakon to zauzmete pravilan poetni poloaj u kojem koljena, kukovi, brada i dlanovi potpuno opruenih ruku moraju biti prislonjeni uza zid. Udaljavanje ruku od zida izvedite polagano i zadrite krajnji poloaj, dok vam ne kaem da je u redu. Pazite da pritom ne odvojite ostale dijelove tijela od zida i da ruke budu potpuno opruene. Isti zadatak ponovit ete tri puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, zauzmite poetni poloaj Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj. SLIKA BR. 37 ___________________________________________________________________________ 38. TEST MFLONK odruenje nazad u kleeem stavu ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: kolsko matematiko pravokutno drveno mjerilo

114

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili na otvorenom prostoru, ako postoji okomita vrsta i ravna ploha ije su dimenzije barem 1,5x1,5 (zid) 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik klekne sunono ispred okomite ravne plohe i prisloni se na nju dodirujui je koljenima, kukovima, grudima i desnom stranom lica. Pri tome je desna ruka u strogom odruenju, a lijeva je potpuno pogrena i prislonjena dlanom o zid neposredno ispod lijevog ramena. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz opisanog poetnog stava ispitanik polagano izvede maksimalno mogue odruenje pruenom desnom rukom, ne naruavajui poloaj ostalih dijelova tijela, i zadri desnu ruku u krajnjoj poziciji dok ispitiva ne oita rezultat. Zadatak se ponavlja tri puta zaredom bez pauze. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitiva oita rezultat i saopi ispitaniku da je zadatak zavren. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi s desne strane ispitanika kontrolirajui izvoenje zadatka. Dok je ispitanik jo u poetnom poloaju, postavi pravokutno mjerilo u horizontalni poloaj naslanjajui ga kraom katetom uz okomitu plohu da je pravi kut neposredno iznad runog ... opruene ispitanikove ruke. Kada ispitanik ... maksimalno odruenje, ispitiva postavi trokut da moe izmjeriti udaljenost od zgloba ake do... 6. Ocjenjivanje: Rezultat je okomita udaljenost od zida do unutarnjeg ruba runog zgloba ispruene ruke ispitanika koja se nalazi u maksimalnom odruenju. Udaljenost se mjeri u cm., s tonou od cm. Biljee se rezultati sva tri mjerenja. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovim se testom mjeri pokretljivost ramenog zgloba. Zadatak se izvodi iz neobinog poetnog poloaja u kojem je ograniena mogunost pokret... desne ruke. Taj je poetni poloaj ovakav: kleknite do zida skupljenih nogu i priljubite se uz .. potpuno prislonivi desni obraz uz okomitu plohu. Zatim savinite lijevu ruku potpuno i prislonite dlan na zid ispod lijevog ramena, a poslije toga odruite opruenom desnom rukom. Udaljite aku desne ruke to god moete dalje od zida, ali pazite da desno rame, lice, lijevu ruku, koljena i kukove odvojite od zida, jer se inae takav pokuaj ne moe uzeti u obzir. Krajnu poziciju zadrite sve dok ne kaem da je gotovo. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 38. ___________________________________________________________________________ 39. TEST MFLPRG potisak ruke iza lea prema gore po jarbolu ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 2 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 115

3. Rekviziti: Visoko vratilo ili okomita pritka za penjanje Jarbol, krojaki metar prilijepljen okomito, Jarbol s nultom takom na visini od 1 m. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti u prostoriji ili otvorenom prostoru ukoliko postoji okomito postavljen jarbol i isti prostor oko njega barem u polumjeru od 1 m. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik se u uspravnom stavu spetnom nasloni leima na jarbol. Desnom akom obuhvati jarbol iza svojih lea u najnioj moguoj toki, tako da mu je desna ruka potpuno opruena. 5.2. Izvoenje zadatka: Ne pomiui tijelo, iz poetnog stava ispitanik klizi akom koja obuhvaa toku prema gore, do najvie mogue toke i zadri se u tom poloaju kratko vrijeme. Zadatak se izvodi tri puta zaredom. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitiva oita rezultat i glasno priopi ispitaniku da moe napustiti krajnu poziciju. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi iza ispitanika tako da moe kontrolirati sve faze zadatka i mjeriti postignute rezultate. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je udaljenost izmeu najnie i najvie razine hvata desne ispitanikove ake izmjerene s gornjeg ruba ake (izmeu palca i kaiprsta). Rezultat je izraen u cm., s tonou od 0,5 cm. mjere se rezultati sva tri pokuaja i registriraju se sva tri rezultata. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je jedan od zadatak kojim se mjeri pokretljivost ramenih zglobova. Zadatak zapoinje iz poloaja u kome ste leima naslonjeni na ovu okomitu pritku. U tom poloaju obuhvatite desnom akom pritku i kliznite dolje niz pritku do najnie toke u kojoj jo moete drati pritku vrstim hvatom. Tu toku emo obiljeiti i ona e nam posluiti kao nulta toka. Nakon toga pokuajte obuhvatiti najviu moguu toku na pritci, kliui akom uz pritku. Pri tom morate paziti da ne pomiete nita osim ake, a takoer je nuno da zadrite aku u krajnjoj poziciji kako bi smo mogli registrirati va rezultat. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Ispitanik nema pravo na probni pokuaj SLIKA BR. 39 ___________________________________________________________________________40. TEST MFLPLK prednoenje iz leanja na leima (mjereno kutom) ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 2 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Drvena ploa dimenzija 300x150 cm., s ucrtanom skalom u stupnjevima, s tonou od 5. Skala od 0 do 180 ucrtana je u sredini ploe i to tako da je os apscise 10 cm. iznad donjeg

116

ruba due stranice ploe, dok os ordinate dijeli plohu na dva jednaka dijela. Jedna gimnastika strunjaa. 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi uz okomito postavljenu plou sa skalom u stupnjevima, uz koju je svojim duim rubom prislonjena strunjaa. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik legne leima na strunjau prislonivi se desnom stranom uz okomitu dasku. Prema uputstvima ispitivaa pomjera se lijevo ili desno sve dok ne zauzme poziciju u kojoj su gornji rubovi zdjelinih kostiju u istoj ravnini sa linijom koja oznaava 90. U tonoj poziciji ruke su opruene i dlanovima prislonjene uz butine, a noge sastavljene i potpuno opruene 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da potpuno opruenu desnu nogu polagano podigne uz plou, u maksimalno mogue prednoenje i da je nekoliko trenutaka u tom poloaju zadri. Zadatak se ponavlja tri puta sa kratkim pauzama izmeu pokuaja koje su dovoljne da se napravi mjerenje i unoenje podataka. 5.3. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji do ispitanikovih kukova, kontrolira ispravnost pokreta, m... upisuje rezultate 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je kut to ispruena ispitanikova noga zatvara sa horizontalom, a izraen je u stupnjevima. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje gibljivost u zglobovima kuka. Va je zadatak da iz ovog poloaja (pokazuje se) diete sasvim polagano potpuno opruenu nogu do najvie mogue toke. Pazite dobro, noga mora biti potpuno pruena i morate je u krajnjem poloaju zadrati nekoliko trenutaka kako bi se mogao tono oitati rezultat. Dok radite opisani pokret, ruke moraju biti opruene, a dlanovi priljubljeni uz butine Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Nema probnog pokuaja SLIKA BR. 40 ___________________________________________________________________________ 41.TEST MFLZLP zanoenje iz leanja na prsima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 2 minuta 2. Broj ispitivaa: 2 ispitivaa 3. Rekviziti: Drvena ploa dimenzija 300x50 cm., na ijem je sredinjem dijelu iscrtana skala od 0 do 90 i to tako da je os apscise ucrtana 10 cm. iznad donjeg ruba due stranice ploe, dok os ordinate dijeli ukupnu plohu na dva jednaka dijela. Dvije gimnastike strunjae na kojima ispitanik izvodi zadatak.

117

4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi uza zid za koji se privruje ploa ili uz neki drugi objekt (vedske ljestve) koji moe osigurati stabilnost ploe i njezinu okomitost na tlo. Strunjae, koje se dodiruju uim stranicama, prislonjene su uz okomitu plou. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik legne grudima na strunjae, lijevom stranom uz plou, tako da mu gornji rubovi zdjelinih kostiju budu u ravnini sa ordinatom. Ruke su uz tijelo, a glava okrenuta od ploe poloena licem na strunjau. Noge su rairene za irinu kukova, dok noga od ploe dodiruje plou cijelom duinom. Stopala nogu su pruena. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da potpuno opruenu nogu u koljenu, s ekstenzijom u stopalu (prueni prsti), podigne uz plou u zanoenje to vie moe i da je nekoliko trenutaka zadri u tom poloaju. Pritom ne smije podizati kukove u zrak, niti pogriti nogu u koljenu. Zadatak se ponavlja tri puta. 5.4. Poloaj ispitivaa: Jedan ocjenjiva namjeta ispitanika u poetnu poziciju i pritie desni kuk i desnu natkoljenicu (gornji dio) prema dolje, kako bi sprijeio podizanje kukova., dok drugi oitava vrijednost postignutog rezultata u stupnjevima. 6. Ocjenjivanje: Upisuju se rezultati sva tri izvoenja u stupnjevima. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira uz objanjenje: Ovim se zadatkom ispituje gibljivost zglobova kuka. Zadatak se sastoji u tome da iz ovakvog leeeg poloaja (pokazuje se poloaj tijela, ruke i glave), podignete potpuno opruenu nogu to vie moete. Pazite! Pruenu nogu trebate podizati polagano i zadrati nekoliko trenutaka krajni poloaj kako bi se mogao tono oitati rezultat. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Nema probnog pokuaja SLIKA BR. 41 ___________________________________________________________________________ 42. TEST MFLRLK raznoenje leei (mjereno kutom) ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 2 plave gimnastike strunjae, veliki kolski kutomjer, kreda i uska ljepljiva traka svjetle boje. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na ravnoj podlozi u prostoriji ili na otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 2,5x2,5 m. Na sredini tog prostora postave se 2 strunjae tako da se dodiruju duim stranama. Po irini jedne strunjae postavi se ljepljiva traka, a na nju kutomjer, tako da je njegov ravni brid do ruba strunjae, a oznaka od 90 na ucrtanoj liniji. Na udaljenosti od 0,5 m. od ishodita kutomjera pa sve do bridova strunjae, oznai se skala u stupnjevima s tonou od 5 stupnjeva. Skala se numerira tako da se oznaka od 0 nalazi na liniji koja dijeli strunjau na dva jednaka dijela, a na lijevu i desnu stranu od nje slijede veliine od 5,10,15 pa sve do 90.

118

5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Bosonogi ispitanik legne leima na strunjae, tako da su mu noge i karlica na strunjai na kojoj je ucrtana skala sa stupnjevima, a trup na praznoj strunjai. Poloaj tijela mora biti takav da linija koja dijeli strunjau sa skalom na dva jednaka dijela bude u istoj ravnini s uzdunom osovinom ispitanika. Ruke ispitanika su u odruenju, a noge su paralelne i potpuno opruene. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da iz opisanog poetnog poloaja raznoi to vie i da noge zadri u tom poloaju sve dok mu se ne izmjeri za koliko se stupnjeva pomakla lijeva, a koliko desna noga od uzdune osovine. Zadatak se ponavlja tri puta sa kratkim pauzama izmeu po... koje su dovoljne da se napravi mjerenje... podaci 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to se registriraju svi rezultati u ... stopne raznoenja 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji do ispitanikovih nogu, kontrolira ispravnost pokreta, mjeri i upisuje rezultate 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ... izraen u stupnjevima koje ispitanik postigne minimalnim raznoenjem svakom nogom posebno ... se rezultati otklona i lijeve i desne noge od uzdune osovine tijela, a tek naknadno se zbrajaju. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje gibkost u zglobovima kuka. Va je zadatak da iz ovog poloaja (pokazuje ga), rairite noge to god moete i da krajni poloaj zadrite dok ne oitam koliki ste kut postigli. Ovakav ete pokret ponoviti tri puta zaredom i to uvijek tek kada vam ja kaem da moete. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 42 ___________________________________________________________________________ 43. TEST MFLOLB odnoenje leei bono ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Ploa 3x1,5 s oznaenom skalom u stupnjevima od 0 do 90. 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoren prostor minimalnih dimenzija 4x2 m. Ploa s oznaenom skalom u stupnjevima uvrsti se u okomitom poloaju u odnosu na tlo (npr.uz vedske ljestve). 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik legne na lijevi bok (lijeva ruka na koju je poloena glava, opruena u produetku tijela, desna ruka savijena ispred grudi u visini prsne kosti, oslonjena je na 119

tlo). Ispitanik je itavom stranjom stranom tijela oslonjen na plou. U odnosu na skalu sa stupnjevima ispitanik lei tako da okomita linija koja oznaava 90 prolazi zamiljenom osi koja prolazi kroz vrhove kartice ispitanika. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanikov je zadatak da nakon znaka sad ili moe odnoi polagano (usporeno) opruenom desnom nogom klizei po ploi to vie moe. Napomena: U toku zadatka ispitanik ne smije podizati glavu, okretati kuk niti griti koljena. Zadatak se ponavlja tri puta. Izmeu pokuaja ispitanik ima pauzu dok ispitiva ne unese rezultat. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon treeg ispravnog pokuaja. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva sjedi ili klei ispred ispitanika i ploe i kontrolira izvoenje zadatka. 6. Ocjenjivanje: Registrira se najvei raspon u odnoenju, a broj stupnjeva oita se u visini unutranje strane sklonog zgloba noge u odnoenju.Upisuje se rezultat u stupnjevima svakog od tri izvoenja. 7. Uputa ispitaniku: Demonstrira se poetni stav uz verbalno objanjenje, te odnoenje noge naglaavajui klizanje po ploi: Ovim zadatkom mjeri se gibljivost u zglobovima kuka. Na moj znak sad pokuat ete uiniti to vee odnoenje pruenom nogom, a da pritom ne podignete glavu ili iskrenete kuk (demonstrira se). Isti zadatak ponovit ete tri puta. Napomena: Pazite! Vrlo je bitno da diete nogu polagano i da nekoliko trenutaka zadrite krajnju poziciju. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti SLIKA BR 43 ___________________________________________________________________________ 44. TEST MFLPRK pretklon na klupi ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 2 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Klupica visine 40 cm., drveni metar (na kojem su ucrtani centimetri od 1 do 80) duine 80 cm., irine 3-5 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Mjerenje se moe izvoditi u dvorani ili vanjskom terenu minimalnih dimenzija 1x1 m. Na klupici se privrsti vertilalno postavljen metar, tako da stoji iznad klupice 30 cm., a ispod klupice 30 cm. Najvia toka metra je nulti centimetar, a uz pod se nalazi 60 cm. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji sunono na klupici. Vrhovi prstiju su do ruba klupice. Noge su potpuno optuene. Predrui, a ake s opruenim prstima postavi jednu iznad druge, tako da se srednji prsti potpuno poklope.

120

5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik se usporeno (bez trzaja) pretklanja to vie moe, zadravajui opruene i noge i ruke. Dlanovima opruenih ruku klizi niz skalu metra do najnie mogue toke u kojoj se na trenutak zadri. Zadatak se ponavlja tri puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima onoliku pauzu koliko je to potrebno za oitavanje i registriranje rezultata. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitiva registrira rezultate tri ispravno izvedena pretklona. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji na liniji ispitanikovih boka na udaljenosti od oko 50 cm., kontrolira ispruenost ruku i nogu i oitava rezultat. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se dubina dohvata u centrimetrima. Test se izvodi tri puta i upisuje svaki rezultat posebno. Napomena: Ispitanik mora biti bos, stopala su paralelna i sastavljena, a vrhovi prstiju postavljeni samo do ruba klupice. Pri izvoenju testa koljena se ne smiju griti. Zadatak se ne smije izvoditi zamahom. Ukoliko ispitanik pokuaj izvede neispravno, ponavlja ga. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istopvremeno opisuje: Ovim zadatkom ispituje se gibljivost vaeg tijela. Va zadatak je da se iz ovog stava (pokazuje), preklonite tako da se prstima ruku to vie moete pribliiti podu. Ruke su opruene, a aka jedna preko druge tako da se srednji prsti potpuno poklapaju. Pritom koljena ne smijete savijati. Tako sagnuti ostanite za trenutak da se oita rezultat ( ispitiva demonstrira nain izvoenja zadatka i posebno naglaava da izvoenje nije doputeno). Imate tri izvoenja i svako se izvoenje posebno mjeri. Je li vam zadatak jasan? (Daju se dopunska objanjenja). Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 44 ___________________________________________________________________________ 45. TEST MFLPRR pretklon raskoraeno ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 3x2 metra. Za izvoenje testa potreban je zid. Ispred zida povuku se dvije linije duge 2 metra pod kutom od 45 .Vrh kuta dodiruje zid. 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi uz okomito postavljenu plou sa skalom u stupnjevima, uz koju je svojim duim rubom prislonjena strunjaa. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik raznono sjedne na tlo oslonjen vrsto leima i glavom uza zid. Ispruene noge rairi toliko da noge lee iznad linija nacrtanih na podu. U tom poloaju isprui ruke i postavi dlan desne ruke na nadlanicu lijeve ruke, tako da se srednji prsti prekrivaju. Zatim, tako postavljene i opruene ruke sputa na tlo ispred sebe. Ramena i glava za to vrijeme moraju 121

ostati oslonjeni o zid. Mjerilac postavlja metar sa nulom na mjesto gdje ispitanik dodirne tlo vrhovima prstiju. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da izvede to dublji pretklon, ali tako da vrhovi prstiju spojenih ruku lagano, tj. bez trzaja klize uz metar po podu. Zadatak se ponavlja tri puta bez pauze. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak se zavrava kada ispitanik uini tri ispravna maksimalna pretklona, a ispitiva izmjeri i upie rezultate. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji oko 50 cm. u desno od ispitanikovih stopala, kontrolira ispruenost nogu, poloaj prstiju ruku i oitava rezultat. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je maksimalna daljina dohvata od poetnog dodira (nule) do krajnjeg dodira. Rezultat se oitava u centimetrima. Test se izvodi tri puta i upisuje svaki rezultat posebno. Napomena: Pri izvoenju ovog testa ispitanik mora imati opruene noge. Za cijelo vrijeme testa ruke moraju biti spojene i poravnate, a noge na oznaenim linijama. Ramena u poetnom poloaju dodiruju zid, a u pretklonu je doputeno da ispitanik isturi ramena to vie naprijed. Mjerilac mora vrsto fiksirati rukama metar na podu. Nije doputeno izvesti pretklon zamahom trupa. 7. Uputa ispitaniku: Cijeli zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovim zadatkom ispituje se gibljivost vaeg tijela. Trebate sjesti uza zid, tako da su vam lea i ramena priljubljena uza zid, noge rairene i opruene, a ruke s lijevim dlanom na desnoj nadlanici pruene naprijed. Tako opruene ruke spustite na pod izmeu nogu.Va je zadatak da iz ovog poloaja prstima kliete po metru do najdalje mogue toke. Krajnju poziciju zadrite jedan trenutak, sve dok ne oitam rezultat. (Ispitiva demonstrira nain izvoenja zadatka i posebno naglaava da izvoenje sa zamahom nije doputeno.) Isti zadatak ponovit ete tri puta. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj. SLIKA BR. 45 ___________________________________________________________________________ 46. TEST MFLPRT pretklon s trakom ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Uski, metalni, savitljivi metar 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 3x2 metra. Na tlu se povuku linije duge dva metra od 45.Vrh kuta dodiruje zid. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedne pored zida, tako da je leima oslonjen uza zid. U tom slobodnom poloaju slobodno odrui rukama i raznoi tako da su mu noge poloene na linije.

122

5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak ispitanika je da napravi maksimalno mogui pretklon tijela. Zadatak se ponavlja tri puta, izmeu pojedinih pokuaja ispitanik nema pauzu. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji do ispitanikove glave, kontrolira ispruenost nogu, postavlja metar i oitava rezultat. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je maksimalna dubina pretklona u centimetrima, mjerena od gornjeg ruba sternuma do poda. Mjerilac postavlja nulti centimetar na vrh sternuma (tamo gdje se pripajaju kljune kosti), a oitava razmak na okomito postavljenoj centimetarskoj traci, u centimetrima kod tla. Za vrijeme izvoenja pretklona bokovi ostaju uza zid. Test se izvodi triput, biljei se svaki rezultat posebno. Napomena: Pri izvoenju testa noge ispitanika moraju ostati opruene u koljenu i poloene na liniji. Za vrijeme testa ispitanik moe rukama zauzeti slobodni poloaj s tim da ne dodiruje tlo.Ramena u poetnom poloaju dodiruju zid, a u pretklonu ispitanik ramenima ide to vie naprijed. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovim zadatkom ispituje se gibljivost tijela. Va je zadatak da iz ovog poloaja, pretklanjajui se, pribliite grudi to vie podu. U tom poloaju ostanite sve dok ne oitam rezultat. (Ispitiva demonstrira nain izvoenja zadatka i posebno naglaava da izvoenje sa zamahom nije doputeno.) Zadatak ete ponoviti tri puta. Je li vam zadatak jasan? (Daju se dopunska objanjenja.) Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 46 ___________________________________________________________________________ 47. TEST MFLUPO upor ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 krojaki drveni metar, 1 ravnalo od 50 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili na otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 2x1 metar. Na tlu se povuku dvije paralelne linije povuene prema naprijed, dvije okomice duge 20 cm. i razdvojene 10 cm. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Bosonogi ispitanik stoji u malom raskoranom stavu tako da su unutranji dijelovi stopala uz kratke okomite linije, a pete neposredno ispred linije, a leima je okrenut liniji. Sputa se tijelom prema naprijed i dlanovima se osloni na tlo. Prethodno prste ruku okrene prema vani, tako da su prsti u asu kad se osloni dlanovima okrenuti prema stopalima, a korijen ake prema naprijed. U poloaju upora koljena moraju biti potpuno opruena, a dlanovi i stopala itavom povrinom prislonjeni su na tlo.

123

5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da naizmjeninim pomicanjem dlanova u pravcu stopala prie stranjoj liniji to blie moe. Zadatak se ponavlja tri puta. Izmeu pojedinih pokuaja ispitanik ima pauzu dok se rezultat oita i unese u protokol. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik tri puta pravilno izvede zadatak. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji uz ispitanikov bok, kontrolira opruenost koljena, prilijeganje dlanova i stopala uz tlo, te mjeri i registrira rezultat. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je udaljenost krajeva dlana od stranje linije, nakon to ispitanik vie nije u mogunosti ispravno se pomicati. Rezultat se registrira u centimetrima i to za svaki od tri pokuaja posebno. Mjeri se tako da se uz korijen ispitanikovih aka postavi ravnalo. Na ravnalo se prisloni metar koji se provue izmeu ispitanikovih nogu. Oita se udaljenost do unatranjeg ruba daljnje linije. Napomena: Neispravno izvravanje zadatka je: - ukoliko ispitanik nije oslonjen na tlo punim stopalima i punim dlanovima - ukoliko ispitanikove noge nisu ispruene u koljenima. - ukoliko ispitanik za vrijeme primicanja dlanova pomakne stopala. Neispravan pokuaj se ponavlja. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputa: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje gibljivost. Stat ete ovako i zatim spustiti dlanove na tlo. Dlanove morate postaviti upravo ovako (pokazuje se poetni poloaj). Va e zadatak biti da dlanove to vie pribliite stranjoj liniji (pokazuje). Pazite, pritom ne smijete odvajati pete, pomicati stopala, savijati noge i koljena, a dlanovi itavo vrijeme moraju biti oslonjeni itavom povrinom. Taj zadatak ponovit ete tri puta. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj. 8. INSTRUMENTI ZA PROCJENU SILE ___________________________________________________________________________ 48. TEST MDSFDP fleksija desne podlaktice ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski reakcioni dinamometar s ureajem za fiksiranje, slike zadatka, kutomjer 90. 4. Opis mjesta izvoenja: Na predvienom mjestu, na fiksacijskom sustavu montira se sonda 200. 5. Zadatak:

124

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik lei na leima, itavim stopalom uprtim na podloku stopala. Desna se podlaktica flektira na 90 prema horizontalnoj podlozi. Kut se mjeri kutomjerom. Poveska lancem vezana za sondu stavi se oko radiokarpalnog zgloba. 5.2. Izvoenje zadatka: Na dati znak ispitanik vri maksimalnu fleksiju desne podlaktice. Zadatak se ponavlja tri puta. Izmeu ponavljanja ispitanik ima pauzu. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Maksimalna fleksije desne podlaktice oznaava zavretak izvoenja zadatka. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se postavlja tako da moe kontrolirati pravilno izvoenje i oitavati skalu dinamometra. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se maksimalna jaina fleksije podlaktice u kilopondima, to se oitava na skali dinamometra. Upisuju se rezultati sva tri izvoenja posebno. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira, ali se pokazuje slika zadatka. Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sila vae ruke. Zauzmite poloaj kao na slici. Va je zadatak da podlakticu maksimalno privlaite na tijelo, kao da je elite prisloniti na rame. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 48 ___________________________________________________________________________ 49.TEST MDSELP ekstenzija lijeve podlaktice ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski reakcioni dinamometar s ureajem za fiksiranje, kutomjer, slika zadatka. 4. Opis mjesta izvoenja: Na predvienom mjestu, na fiksacijskom sustavu montira se sonda 200 i dodatak za fiksaciju ramena. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik lei na leima ramenima uprtim o predviene podloke. Lijeva podlaktica fiksira se na 90 prema horizontalnoj podlozi: kut se provjeri kutomjerom. Poveska povezana sa sondom stavi se preko radiokarpalnog zgloba. 5.2. Izvoenje zadatka: Na dati znak ispitanik isprua podlakticu (u pronaciji) to moe jae. Zadatak se ponavlja tri puta. Izmeu ponavljanja ispitanik ima pauzu. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Maksimalno opruanje podlaktice oznaava kraj izvoenja zadatka.

125

5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se postavlja tako da moe kontrolirati pravilno izvoenje zadatka i oitavati jaine opruaja. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se maksimalna jaina ekstenzije podlaktice u kilopondima, to se oitava na skali dinamometra. Upisuju se rezultati sva tri izvoenja posebno. 7. Uputa ispitaniku: zadatak se demonstrira, ali se pokazuje i slika zadatka. Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sila vae ruke. Zauzmite poloaj kao na slici (pokazuje sliku). Va je zadatak da podlakticu nastojite maksimalnom silom opruiti. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 49 ___________________________________________________________________________ TEST MDSETR ekstenzija trupa ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski reakcioni dinamometar s ureajem za fiksiranje, slika zadatka 4. Opis mjesta izvoenja: Na predvienom mjestu, na fiksacijskom sustavu montira se sonda 500. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedi uspravno, ispruenih nogu, punim stopalima uprtim o podlogu za stopala. Poveska se stavi preko lea i ispod pazuha. Ruke ispitanika poloene su na prsa. 5.2. Izvoenje zadatka: Na dati znak ispitanik vri maksimalnu ekstenziju trupa pokret prema natrag. Zadatak se izvodi tri puta. Izmeu pojedinih ponavljanja ispitanik ima pauzu. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Maksimalna ekstenzija trupa oznaava kraj izvoenja zadatka. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se postavi tako da moe oitavati skalu dinamometra. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se maksimalna jaina ekstenzije u kilopondima. Upisuje se rezultati sva tri izvoenja posebno. 7. Uputa ispitaniku: zadatak se demonstrira ali se pokazuje i slika zadatka. Ovo jejedan od zadataka kojim se ispituje sila vaeg tijela. Zauzmite poloaj kao na slici (pokazuje sliku). Va je zadatak da tijelom povlaite prema nazad to vie moete Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. Uvjebavanje: Ispiatnik nema probni pokuaj SLIKA BR. 50

126

___________________________________________________________________________ 51. TEST MDSEPK ekstenzija lijeve potkoljenice ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 4 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Elektronski reakcioni dinamometar s ureajem za fiksiranje, kutomjer, slika zadatka. 4. Opis mjesta izvoenja: Na predvienom mjestu, na fiksacijskom sustavu montira se sonda 300 i dodatak za fiksiranje ramena 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik lei na grudima, ramenima uprt o predviene predloke. Karlica ispitanika fiksira se pojasom uz podlogu. Lijeva noga fleksira se tako da potkoljenica bude okomito na horizontalnu podlogu, a natkoljenica lei na podlozi; kut se provjeri kutomjerom. Poveska se stavi preko sredine tabana. Ispitiva rukama fiksira lijevu natkoljenicu i desnu potkoljenicu. Ruke ispitanika su poloene na prsa. 5.2. Izvoenje zadatka: Na dati znak ispitanik vri maksimalnu ekstenziju lijeve potkoljenice. Zadatak se ponavlja tri puta. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Maksimalna ekstenzija potkoljenice oznaava kraj izvoenja zadatka. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se postavi tako da moe oitavati skalu dinamometra i fiksirati ispitanikove noge. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se maksimalna jaina ekstenzije potkoljenice u kilopondima, to se oitava na skali dinamometra. Upisuje se rezultati sva tri izvoenja posebno. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira, ali se pokazuje slika zadatka: Ovim zadatkom elimo ispitati snagu vaih nogu. Zauzmite poloaj kao na slici. Va je zadatak da potkoljenicu to jae potiskujete prema tlu. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA 51 INSTRUMENTI ZA PROCJENU EKSPLOZIVNE SNAGE ________________________________________________________________ 52. TEST MFEUDR udarac dlanom naprijed ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3 do 5 minuta

127

2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Naprava za mjerenje sile udarca (udarni dinamometar koji su konstruirali J.turm, K. Momirovi i F. Krstan), dvije stolarske stezaljke, betonski ili eljezni stup pravokutnog profila ija je jedna okomita stranica iroka 30 do 40 centimetara. 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi na otvorenom ili zatvorenom terenu na kojem je ugraen vrsti pravokutni stup visok najmanje 170 cm. Posebna radna povrina oko stupa je 2x3 metra. Stolarskim stezaljkama privrsti se instrument za udaranje okomito na stup., tako da se jastui za udaranje nalazi na visini od 150 cm. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u visokom ispadu prednjom lijevom nogom i dri desnu ruku potpuno ispruenu ravno ispred sebe, te dodiruje vrhovima ispruenih prsti jastui instrumenta. Lijeva ruka je paralelna sa desnom. Ukoliko ispitanik ne moe zauzeti ovu poziciju jer je prenizak ili previsok, premjesti se instrument na zahtijevanu visinu. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik iz zadanog poloaja izvede najsnanije to moe udarac dlanom naprijed povlaei istovremeno lijevu ruku prema sebi. Zadatak se ponavlja tri puta. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik izvede tri uspravna udarca na opisani nain. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi uz ispitanika s njegove lijeve strane kontrolirajui sve faze izvoenja zadatka. 6. Ocjenjivanje: Rezultat ispitanika oitava se .... mjerne skale instrumenta, a izraen je u arbitrami... jedinicama. 7. Uputa ispitaniku: zadatak se demonstrira i istovremeno objanjava: Ovo je zadatak kojim se mjeri snaga udarca. Va je zadatak da iz ovakvog poetnog poloaja (ispitiva pokazuje) izvedete najsnanije to moete udarac dlanom po jastuiu ove naprave (ispitiva pokazuje korektno, ali ne previe snano). Kako bi se moglo utvrditi kolika je sanga udarca nekog ovjeka, potrebno je da svi izvodite udarac na identian nain. Zbog toga najprije trebate nauiti kako izgleda poetna pozicija. Treba stati ispred instrumenta, ispruiti potpuno desnu ruku zajedno sa akom i lagano prisloniti vrhove prsti na sredinu jastuia. Nakon toga iskoraite desnom nogom naprijed i lagano je savijte u koljenu, a lijevu nogu ispruite iza vas. Namjetajte se u tom poloaju sve dok opruena desna ruka ne bude postavljena okomito na jastui instrumenta. Podignite zatim i lijevu ruku prema naprijed i kada vam kaem da je poloaj dobar, izvedite udarac donjim dijelom dlana najjae to moete. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti SLIKA BR. 52 ___________________________________________________________________________ 53. TEST MFEUCE udarac iz sjeda tehnikom eki ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika traje od 3 do 5 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 128

3. Rekviziti: Naprava za mjerenje sile udarca koji su konstruirali J.turm, K. Momirovi i F. Krstan (udarni dinamometar), standardni kozli, vedska klupa, stolica. 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 1,5 x 5 m. Na duoj sredinjici ovog pravokutnika u blizini jedne ue stranice postavi se stolica okrenuta naslonom prema drugoj uoj stranici. S desne strane stolice postavljena je vedska klupa, a lijeve kozli. Sprava za mjerenje sile udarca postavi se na klupu s desne strane stolice, vodei pritom rauna da se postolje sprave postavi iznad prednjeg oslonca vedske klupe. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedne na stolicu ne naslanjajui se na naslon i lijevom rukom obuhvati odozgo tapecirani dio kozlia (rub kozlia dodiruje pazuh) fiksirajui na taj nain vrsto vlastiti trup. aku desne ruke vrsto stisne i usporedno oponaa udarac akom prema dolje, provjeravajui poloaj jastuia na instrumentu po kojemu treba udariti. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik iz opisanog poetnog poloaja podigne vrsto stisnutu desnu aku visoko iznad ramena i izvede udarac akom prema dolje (eki) najsnanije to moe. Zadatak se izvodi tri puta za redom s pauzom izmeu pokuaja koja je dovoljna da se oita rezultat i vrati kazaljka instrumenta na nultu toku. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik izvede tri pravilna udarca. 5.4. Poloaj ispitivaa: Mjerilac se nalazi oko 1,5 metar ispred ispitanika, kontrolirajui pravilno izvoenje zadatka. Nakon to ispitanik izvede udarac, ispitiva oita rezultat sa skale instrumenta, unese ga u protokol, namjesti instrument u pravilnu poziciju, a zatim napravi kontrolu poloaja ispitanika. 6. Ocjenjivanje: Rezultat ispitanika izraen je u arbitrarnim jedinicama, a oita se sa skale instrumenta. Upisuju se rezultati sva tri udarca. Napomena: Pokuaj je neispravan ako se ispitanik pri zamahu ili udarcu podigne sa stolice ili odvoji pazuh od kozlia. Ponavlja se sve dok ispitanik ne napravi zadatak tri puta ispravno. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je zadatak kojim se ispituje snaga udarca. Va je zadatak da iz sjedeeg poloaja izvedete najsnanije to moete udarac vrsto stisnutom akom po jastuiu instrumenta. Potrebno je zauzeti takvu poetnu poziciju koja e osigurati da rezultat bude posljedica samo vae eksplozivne snage, a ne nekih drugih karakteristika (ispitiva obrazlae i ujedno pokazuje). Sjednite na stolicu i ne naslanjajte se na naslon, zatim vrsto obrglite trup kozlia, tako da gornji rub dodiruje pazuh. vrsto stisnite aku i provjerite hoe li udarac odsjesti na sredinu jastuia instrumenta. Kada ste spremni, podignite denu ruku visoko iznad ramena i udarite to moete jae. Pazite, kada izvodite udarce ne smijete se podignuti sa stolice, niti odvojiti pazuh od kozlia, jer se udarac nee raunati. Jo jednom vas upozoravam da aka mora biti vrsto stisnuta, jer bi vas u suprotnom mogla zaboljeti ruka. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti s mjerenjem.

129

SLIKA BR. 53 ___________________________________________________________________________54. TEST MFEUDD udarac dlanom dolje ___________________________________________________________________________ Uvjebavanje: 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika traje od 3 do 5 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: Naprava za mjerenje sile udarca koji su konstruirali J.turm, K. Momirovi i F. Krstan (udarni dinamometar), drveni valjak visine 30 cm. s bazama promjera 35 cm, drveni metar na koji je na visini od 40 cm. uvrena okomita letvica dugaka 20 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se moe izvesti na otvorenom ili zatvorenom prostoru, ako postoji vrsta ravna podloga minimalnih dimenzija 2x2 m. Na sredinu takve podloge postavi se valjak na bazu, a na valjak udarni dinamometar. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik zauzme poziciju ispada lijevom nogom naprijed neposredno pokraj valjka na kojemu je instrument za mjerenje sile udarca. Lijevom opruenom rukom osloni se na koljeno lijeve pogrene noge, a dlan desne ruke postavi njeno na jastui udarnog dinamometra (ljevaci zauzimaju obrnutu poziciju). Kad ispitanik laganim podizanjem i sputanjem dlana desne ruke ustanovi da se jastui instrumenta nalazi na putanji budueg udarca, ispitiva postavi metar s ugraenom prekom okomito na rub valjka, okrenuvi preku prema ispitaniku. Ispitanik zatim podie dlan s jastuia instrumenta sve dok zapeem ne dodirne preku privrenom na drvenom metru. Ako pritom zadri propisani poloaj ostalih dijelova tijela, ispitanik je u ispravnom poetnom stavu s dlanom desne ruke podignutim 40 cm. iznad jastuia na instrumentu za udaranje. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz poetnog poloaja ispitanik izvede stranjim dijelom dlana desne ruke najsnanije to moe udarac po jastuiu udarnog dinamometra ne pomjerajui ostale dijelove tijela. Zadatak se ponavlja dok se ne izvedu tri ispravna pokuaja. Biljee se rezultati svakog ispravnog udarca. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik izvede tri uspravna udarca. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi ispred ispitanika, kontrolirajui sve faze izvoenja zadatka. Nakon to ispitanik zauzme poloaj ispada lijevom nogom naprijed, ispitiva postavlja metar na rub valjka nasuprot ispitaniku i okree poprenu preku prema njemu. Zatim kontrolira visinu podignutog dlana i poloaj ostalih dijelova tijela, te ako je sve u redu, izdaje znak moe za izvrenje udarca. Nakon izvedenog udarca oita rezultat sa skale instrumenta. Ako je udarac ispravan, upie ga u protokol, podesi instrument i zapone operaciju mjerenja ispoetka. 6. Ocjenjivanje: Rezultat ispitanika izraen je u arbitrarnim jedinicama, a oita se sa skale instrumenta. Upisuju se rezultati sva tri udarca.

130

Napomena: Udarac je neispravan ako ispitanik savine trup prema naprijed pogrivi lijevu ruku oslonjenu na koljeno prednje noge ili bilo koji drugi nain narui poetni poloaj ili izvede udarac na drugi nain od propisanog. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je zadatak kojim se ispituje snaga udarca. Va je zadatak da iz ovog poloaja (polagano pokazuje itavu kretnju i daje objanjenja) izvedete, najsnanije to moete, udarac dlanom po jastuiu naprave za mjerenje snage udarca. Kako bi se moglo ustanoviti kolika vam je snaga udarca, moraju svi ovaj zadatak izvesti na isti nain. Zbog toga morate najprije zauzeti propisani poetni poloaj koji izgleda ovako (pokazuje). Priete bokom do valjka i stavite njeno dlan desne ruke na jastui instrumenta. Budui da je jastui nisko, iskoraite lijevom nogom naprijed i pogrite je, a desnu nogu opruite nazad. Stavite sad dlan lijeve ruke na koljeno prednje (lijeve) noge i ispruite ruke potpuno u laktu. Iz tog poloaje ete nekoliko puta sasvim lagano podignuti dlan desne ruke s jastuia instrumenta visoko gore i, simulirajui udarac, spustiti dlan ponovo na jastui. Pazite pritom da ostali dijelovi tijela miruju. Kada utvrdite poloaj tijela i smjer udarca postavit u s vae desne strane ovaj metar s prekom, kako bi svatko mogao znati koliko visoko smijete podii dlan. Pazite, udarac izvodite donjim dijelom dlana, tj. onim dijelom koji je blii zglobu ake. Na opisani nain izvest ete tri udarca za redom. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti SLIKA BR. 54 ___________________________________________________________________________ 55. TEST MFEBML bacanje medicinke iz leanja na leima ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi oko 3 minuta 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva i 1 pomonik (obino slijedei kandidat po redu) 3. Rekviziti: Medicinka od 3 kg, strunjaa, metar, selotejp, kreda 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na otvorenom prostoru ili u dvorani na ravnoj podlozi minimalnih dimenzija 2,5x3 m. Strunjaa je postavljena na sredinu ue stranice podloge, dodirujue je svojom uom stranicom. Dua sredinjica prostornog pravokutnika (koja prolazi takoer i sredinjicom strunjae) izvue se kredom ili selotejpom. Na nju se nanese decimetarska mjerna skala. Nulta toka nalazi se iza strunjae na sjecitu sredinjice i ue stranice prostornog pravokutnika. Na tu toku postavi se medicinka od 1 kg. Mjerna skala zapoinje na udaljenosti od 5 metara od nulte toke, a oznai se tako da su jasno vidljivi puni metri oznaeni duim okomitim linijama, a takoer i razmaci u decimetrima kraim crtama. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik legne leima na strunjau okrenut glavom prema medicinki, s lagano rairenim nogama opruenim prema mjernoj skali. Iz tog leeeg stava dohvati dlanovima i prstima medicinku i namjesti se tako da ruke budu potpuno opruene, ne mijenjajui pri tom poloaj medicinke. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz poetnog poloaja ispitanik baci medicinku to jae moe u pravcu mjerne skale, ne odiui pritom glavu s podloge. Pomonik ispitivaa hvata medicinku nakon njezina prvog odskoka i upuuje je nazad prema ispitaniku, lagano je zakotrljavi po tlu. Ispitanik 131

hvata medicinku, postavlja je na isto mjesto, tj. nultu toku i zauzme ponovno istu poetnu poziciju. Na taj nain ispitanik izvede etiri bacanja za redom. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik ispravno baci etvrti put medicinku. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi oko 10 metara od ispitanika, nedaleko od mjerne skale. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u zadatku je udaljenost izraena u dm od nulte toke do toke prvog dodira medicinke s tlom, tj. okomite projekcije te toke na liniju mjerenja. Registriraju se etiri rezultata. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je zadatak koji pokazuje kolika je snaga izbaaja. Bacanje zapoinjete iz ovog poetnog poloaja: legnete leima na strunjau, uhvatite akama medicinku, a zatim se namjestite tako da ruke budu pruene,a noge blago rairene. Na moj znak moe izbaciti medicinku najdalje to moete ne savijajui ruke i ne podiui glavu sa strunjae. Tek nakon izbaaja pridignite se u sjed i uhvatite medicinku koju e vam kotljajui uputiti pomonik. Ponovno se namjestite u istu poetnu poziciju i priekajte znak za poetak. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. SLIKA BR. 55 ___________________________________________________________________________ 56. TEST MFEBKL bacanje koarkake lopte s grudi iz sjeda na stolici ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minutu 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva 3. Rekviziti: 1 koarkaka lopta, 1 drvena stolica standardne izrade 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 15x3 metra na ijem je jednom uem kraju u sredini postavljena stolica. Ispred stolice povue se ravna linija duine 15 metara. Na toj se liniji iscrta mjerna skala s razmacima u decimetrima. Svaki metar oznai se duom poprenom linijom uz koju se napie koja je udaljenost od nulte toke skale. Nulta toka nalazi se u sredini linije koja spaja prednje ivice prednjih nogu stolice. 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedne na stolicu ne dodirujui naslon trupom. Noge lagano razmakne i puna stopala postavi na pod. S obje ake uhvati koarkaku loptu i postavi je na grudi. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanikov je zadatak da obim rukama baci koarkaku loptu to god moe dalje od sebe. Isti zadatak se ponavlja tri puta. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik izvede tri pravilna uzastopna udarca.

132

5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi na udaljenosti 8-10 metara od ispitanika, udaljen od nacrtane skale 2-3 metra. 6. Ocjenjivanje: Rezultat je duina leta koarkake lopte izraena u decimetrima. Registriraju se rezultati tri uzastopna ispravno izvedena bacanja. Napomena: Zadatak se ponavlja: - ako ispitanik u toku izvoenja bacanja dodirne naslon stolice - ako je oigledno da je ispitaniku iskliznula lopta - ako ispitanik baci loptu vie od 2 metra u stranu od skale za mjerenje 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Va je zadatak da iz sjedee pozicije bacite suruno koarkaku loptu to moete dalje, pazei pritom da lopta ne skree puno u stranu. Na stolici morate zauzeti stabilnu poziciju s nogama malo rairenim i punim stopalima prislonjenim na pod. Loptu prihvatite objema akama kao to to rade koarkai (pokazuje se hvat), prislonite je na grudi i bacite to dalje. Pazite, ne smijete se pri izvoenju bacanja nasloniti na naslon stolice, jer se to bacanje nee uvaiti. Izvest ete uzastopno tri bacanja, a svako pogreno bacanje ete ponoviti. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, moemo poeti. ___________________________________________________________________________ 57. TEST MFEBRL bacanje rukometne lopte iz sjeda ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Mjerenje jednog ispitanika traje oko 3 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva

3. Rekviziti: Potpuno napumpana rukometna lopta, strunjaa, metar, selotejp, kreda 4. Opis mjesta izvoenja: Ravni prostor na otvorenom ili u velikoj sportskoj dvorani minimalnih dimenzija 40x5 metara. Na sredini krae stranice postavi se strunjaa od koje ide mjerna skala nacrtana po duoj sredinjici pravokutnika. Nulta toka nalazi se u sreditu strunjae. Na 10 m.od nulte toke zapoinje mjerna skala u decimetrima. Svaki puni metar oznai se duom okomitom crtom uz koju se ispie udaljenost od nulte toke. 5. Zadatak:

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik sjedne na sredinu strunjae u sjed raskorani i dri boljom rukom rukometnu loptu. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz opisanog poetnog poloaja ispitanik baci loptu jednom rukom najdalje to moe. Pomonik ispitivaa hvata loptu nakon prvog odskoka i vraa je ispitaniku kotrljajui je po zemlji. Zadatak se izvodi tri puta za redom. 5.4. Poloaj ispitivaa: Mjerilac se nalazi 3- 4 metra od linije gaanja udaljen od ispitanika oko 15 metara. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u zadatku je udaljenost izraena u decimetrima od nulte toke do toke prvog dodira lopte s tlom, tj. okomite projekcije te toke na mjernu skalu. U protokol se unose rezultati tri ispravno izvedena bacanja.

133

Napomena: Bacanje se ponitava ako ispitanik baci loptu daleko u stranu ili ako je evidentno da mu je lopta iskliznula iz ruke za vrijeme bacanja. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i ujedno objanjava: Ovo je zadatak kojim se moe izmjeriti snaga izbaaja. Va je zadatak da iz sjeda s rairenim nogama bacite loptu jednom rukom to dalje moete, nastojei da lopta leti u smjeru mjerne skale. Je li zadatak jasan? Ako jest, moemo zapoeti. SLIKA BR. 57 ___________________________________________________________________________ 58. TEST MFESDM skok udalj s mjesta ___________________________________________________________________________ 1. Vrijeme rada: Mjerenje jednog ispitanika traje oko 2 minute 2. Broj ispitivaa: 1 ispitiva

3. Rekviziti: 3 tanke strunjae, 1 reiter odskona daska, kreda, drveni krojaki metar 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 6x2 metra i zid. Do zida se uim krajem postavi strunjaa, a u njezinu produetku ostale dvije. Zid slui za fiksiranje strunjaa. Skala za mjerenje duine skoka poinje na 2 metra od poetka strunjae najudaljenije od zida. Od drugog metra pa sve do 3,30 m. povuene su sa svake strane strunjae paralelne linije duge 20 cm., a meusobno udaljene 1 cm. Posebno su oznaeni puni metri, decimetri i svakih 5 centimetara. Ispred ueg dijela prve strunjae postavi se odskona daska i to tako da je njezin nii dio do ruba strunjae. 5. Zadatak:

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stane stopalima do samog ruba odskone daske, licem okrenut prema strunjaama 5.3. Izvoenje zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik izvede 4 ispravna skoka. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji uz rub odskone daske, kontrolira prelaze li noni prsti ispitanika preko ruba daske. Nakon to je ispitanik izveo ispravan skok, prilazi strunjai, oitava rezultat i registrira ga. Jedan od ispitanika koji eka na testiranje nogom podupire dasku na njezinu viem kraju, fiksirajui je tako uz prvu strunjau. 6. Ocjenjivanje: Registrira se duina ispravnog skoka u centimetrima od odskone daske do onog otiska stopala na strunjai koji je najblii mjestu odraza. Biljei se duina svakog od 4 skoka posebno. Napomena: Ispitanik skae bos. Skok se smatra neispravnim u sljedeim sluajevima: - ako ispitanik napravi dupli odraz (poskok) u mjestu prije skoka - ako prstima prijee rub daske - ako odraz nije sunoan - ako u sunoni poloaj za odraz doe dokorakom pa taj dokorak povee s odrazom - ako pri doskoku dodirne strunjau rukama iza peta - ako pri doskoku sjedne 134

Svaki se neispravan skok ponavlja 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputstvo: Ovim zadatkom ispituje se sposobnost skakanja udalj s mjesta. Va je zadatak da ovako stanete (pokazuje) i odrazom s obje noge istovremeno skoite to dalje moete na strunjau. I doskok mora biti na dvije noge. Pazite, prije skoka zauzmite pravilan poetni poloaj, a tek nakon toga skoite. U sluaju neispravnog skoka skaete ponovo. Je li vam zadatak jasan? (Daju se dopunska objanjenja.) Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR 58 ___________________________________________________________________________ 59. TEST MFESVM skok uvis s mjesta ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Ukupno vrijeme je 30 sekundi po jednom ispitaniku Broj ispitivaa: 1 mjerilac

3. Rekviziti: Daska veliine 150x30x1,5, obojena u crno. Popreno povuene linije bijelom bojom u razmacima od 1 cm. Kod svake desete linije napisani su brojevi od 210 do 350. vedski sanduk i vlana spuva. 4. Opis mjesta izvoenja: Na zidu je objeena daska tako da je donji rub 200 cm. od tla 5. Zadatak:

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Postavlja se ramenom i kukom (one strane tijela na kojoj je bolja ruka) do zida. Stopala su razmaknuta u irini kukova. Ispitanik uzrui rukom koja je blia zidu i opruene prste prisloni uz dasku. Mjerilac zabiljei visinu. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik se odrazi maksimalnom snagom istovremeno s obje noge u vis i doddirne dasku bliom rukom u najvioj toki skoka. Prethodno ovlai prste na spuvi da bi na dasci ostao trag, radi lakeg oitavanja visine. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je obavljen kada ispitanik napravi 4 skoka. 5.4. Poloaj ispitivaa: Mjerilac za oitavanje rezultata stoji na vedskom sanduku. 6. Ocjenjivanje: Upisuje se razlika u centimetrima izmeu visine dohvata u mirovanju i najvioj taki pri skoku. Upisuju se rezultati sva etiri izvoenja. Napomena: Ispitanik ne smije prije odraza izvesti poskok. U tom sluaju pokuaj je neispravan, pa se ponavlja. Smiju se praviti zamasi rukama. Pokuaj je neispravan i ako je odraz jednononi, te ako ispitanik nije uspio ostaviti trag na dasci. Pri oitavanju visine dohvata u mirovanju treba napomenuti da ruku treba naksimalno istegnuti u ramenom zglobu. 7. Uputa ispitaniku: Test se istovremeno objanjava i demonstrira:

135

Ovaj zadatak namijenjen je za ispitivanje eksplozivne snage. Sastoji se u tome da izvedete nekoliko maksimalnih vertikalnih skokova. Prije izvoenja prvog skoka postavite se bono uza zid ispod ploe. Ispruite ruku u ramenom zglobu to moete vie i dotaknite plou u najvioj toki koja se moe iz tog poloaja postii. Spustite zatim ruku uz tijelo, razmaknite noge za irinu kukova i skoite vertikalno u zrak najvie to moete. Kad ste u najvioj toki, dodirnite plou prstima ruke koja je blie zidu. Na isti nain samo bez prethodne pripremne faze, tj. bez utvrivanja maksimalnog dohvata iz mirnog stojeeg stava, skoite jo tri puta. SLIKA BR.59 ___________________________________________________________________________ 60. TEST MFESVZ skok uvis iz zaleta sunonim odrazom ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika su 3 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva Rekviziti: 30 strunjaa za judo, gimnastika zaletna staza

4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 15x3 metra. Strunjae su sloene jedna na drugu u tri razliite visine. Prva je najnia, trea najvia. Strunjae po visinama sloene su jedna do druge po duini. Gimnastika staza stavljena je po duini ispred strunjaa i slui kao odrazite. 5. Zadatak:

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stane na 12 metara udaljenosti od strunjaa. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik odabere poetnu visinu iz zaleta sunonim odrazom naskoi na strunjau. Kada ispitanik svlada najveu visinu (ili to uini iz prvog pokuaja), slau se jedna po jedna strunjaa na najveu visinu. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik postigne svoju najveu visinu. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji sa strane i kontrolira odraava li se ispitanik u svakom pokuaju sunono i doskoe li paralelnim stopalima na strunjae. Nakon to ispitanik izvede ispravan skok, visina se poveava stavljanjem novih strunjaa. Ocjenjivanje: Registrira se broj strunjaa na koje je ispitanik uspio skoiti. Napomena: Ispitanik skae bos. Skok se smatra neispravnim u sljedeim sluajevima: - ako se ispitanik odrazi jednom nogom - ako naskoi na strunjae jednom nogom - ako strunjae dodiruje rukama - ako pri naskoku padne unazad Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira, a zatim se daje uputstvo: Zaletite se s udaljenosti od 12 metara, sunonim odrazom naskoite na strunjae one visine koju sami odaberete kao poetnu. Kad ste preskoili strunjae s najveom visinom, dalje emo

136

poveavati visinu dodavanjem jedne po jedne strunjae. Imate pravo po dva pokuaja na svakoj visini. Pripremite se za poetak. Uvjebacvanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 60 ___________________________________________________________________________ 61. TEST MFE20V sprint iz visokog starta na 20 m ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika su 3 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva i 1 pomoni ispitiva Rekviziti: Dvije daice, dva stalka za stazu.

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 30x2 metra. Na 20 metara od startne linije postavljena je linija cilja. Obje linije meusobno su paralelne, a duge su 1,5 metar. 20 metara se mjeri tako da irina startne linije ulazi u mjeru od 20 metara, a irina linije cilja ne. Dva stalka postave se na krajeve linija cilja. 5. Zadatak:

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u poloaju visokog starta iza startne linije 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da nakon znaka pozor i udarca daicama maksimalno brzo prijee prostor izmeu dvije linije. Ispitanik ponavlja zadatak etiri puta s pauzom izmeu svakog tranja. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik grudima prijee ravninu cilja. 5.4. Poloaj ispitivaa: Pomoni ispitiva stoji oko 1 metar iza ispitanika, daje znak za start i kontrolira je li ispitanik uinio prijestup. Ispitiva stoji na liniji cilja, oko 3 metra od stalka, mjeri i registrira vrijeme. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od udarca daicama do momenta kad ispitanik grudima doe do vertilkalne (zamiljene) ravni koju omeuju stalci na cilju. Upisuju se rezultati sva etiri tranja. Napomena: Ispitanik moe trati bos, ili u teniskama. Povrina staze ne smije biti skliska. Na udaljenosti 10 metara od cilja u produetku staze ne smije biti nikakvih prepreka koje bi onemoguile slobodno istravanje ispitanika. U sluaju neispravnog starta (istravanje prije pucnja ili prijestup startne linije), starter poziva ispitanika na ponovni start Uputa ispitaniku: Ispitiva demonstrira poetni stav za visoki start i istovremeno daje uputstva Ovim zadatkom elimo ispitati brzinu tranja. Trebate stati neposredno iza startne linije i zauzeti ovakav stav (pokazuje). Va je zadatak de se na znak pozor pripremite, a da na ovaj signal (ispitiva udari daicama) koji odmah slijedi to bre pretrite stazu. Nemojte se zaustavljati prije nego prijeete liniju cilja. Start vam se ne priznaje ako istrite prije pucnja ili ako stopalom

137

prijeete startnu liniju. U sluaju neispravnog starta start se ponavlja. Je li vam zadatak jasan? (Dati dopunska objanjenja.) Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ukoliko je potrebno, ispitiva pomae ispitaniku da zauzme stav iz kojeg e najlake startati. SLIKA BR. 61 ___________________________________________________________________________ 62. TEST MFE40V sprint iz visokog starta na 40 m ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika su 3 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva i 1 pomoni ispitiva Rekviziti: Dvije daice, dva stalka za stazu.

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 60x2 metra. Na 40 metara od startne linije postavljena je linija cilja. Obje linije meusobno su paralelne, a duge su 1,5 metar. 40 metara se mjeri tako da irina startne linije ulazi u mjeru od 40 metara, a irina linije cilja ne. Dva stalka postave se na krajeve linija cilja. 5. Zadatak:

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u poloaju visokog starta iza startne linije 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da nakon znaka pozor i udarca daicama maksimalno brzo prijee prostor izmeu dvije linije. Ispitanik ponavlja zadatak etiri puta s pauzom izmeu svakog tranja. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik grudima prijee ravninu cilja. 5.4. Poloaj ispitivaa: Pomoni ispitiva stoji oko 1 metar iza ispitanika, daje znak za start i kontrolira je li ispitanik uinio prijestup. Ispitiva stoji na liniji cilja, oko 3 metra od stalka, mjeri i registrira vrijeme. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od udarca daicama do momenta kad ispitanik grudima doe do vertilkalne (zamiljene) ravni koju omeuju stalci na cilju. Upisuju se rezultati sva etiri tranja. Napomena: Ispitanik moe trati bos, ili u teniskama. Povrina staze ne smije biti skliska. Na udaljenosti 10 metara od cilja u produetku staze ne smije biti nikakvih prepreka koje bi onemoguile slobodno istravanje ispitanika. U sluaju neispravnog starta (istravanje prije pucnja ili prijestup startne linije), starter poziva ispitanika na ponovni start Uputa ispitaniku: Ispitiva demonstrira poetni stav za visoki start i istovremeno daje uputstva Ovim zadatkom elimo ispitati brzinu tranja. Trebate stati neposredno iza startne linije i zauzeti ovakav stav (pokazuje). Va je zadatak de se na znak pozor pripremite, a da na ovaj signal (ispitiva udari daicama) koji odmah slijedi to bre pretrite stazu. Nemojte se zaustavljati prije nego prijeete liniju cilja. Start vam se ne priznaje ako istrite prije pucnja ili ako stopalom

138

prijeete startnu liniju. U sluaju neispravnog starta start se ponavlja. Je li vam zadatak jasan? (Dati dopunska objanjenja.) Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ukoliko je potrebno, ispitiva pomae ispitaniku da zauzme stav iz kojeg e najlake startati. ___________________________________________________________________________ 63. TEST MFE60V sprint iz visokog starta na 60 m ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika su 3 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva i 1 pomoni ispitiva Rekviziti: Dvije daice, dva stalka za stazu.

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 80x2 metra. Na 60 metara od startne linije postavljena je linija cilja. Obje linije meusobno su paralelne, a duge su 1,5 metar. 60 metara se mjeri tako da irina startne linije ulazi u mjeru od 60 metara, a irina linije cilja ne. Dva stalka postave se na krajeve linija cilja. . 5. Zadatak: 5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik stoji u poloaju visokog starta iza startne linije 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da nakon znaka pozor i udarca daicama maksimalno brzo prijee prostor izmeu dvije linije. Ispitanik ponavlja zadatak etiri puta s pauzom izmeu svakog tranja. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik grudima prijee ravninu cilja. 5.4. Poloaj ispitivaa: Pomoni ispitiva stoji oko 1 metar iza ispitanika, daje znak za start i kontrolira je li ispitanik uinio prijestup. Ispitiva stoji na liniji cilja, oko 3 metra od stalka, mjeri i registrira vrijeme. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od udarca daicama do momenta kad ispitanik grudima doe do vertilkalne (zamiljene) ravni koju omeuju stalci na cilju. Upisuju se rezultati sva etiri tranja. Napomena: Ispitanik moe trati bos, ili u teniskama. Povrina staze ne smije biti skliska. Na udaljenosti 10 metara od cilja u produetku staze ne smije biti nikakvih prepreka koje bi onemoguile slobodno istravanje ispitanika. U sluaju neispravnog starta (istravanje prije pucnja ili prijestup startne linije), starter poziva ispitanika na ponovni start Uputa ispitaniku: Ispitiva demonstrira poetni stav za visoki start i istovremeno daje uputstva Ovim zadatkom elimo ispitati brzinu tranja. Trebate stati neposredno iza startne linije i zauzeti ovakav stav (pokazuje). Va je zadatak de se na znak pozor pripremite, a da na ovaj signal (ispitiva udari daicama) koji odmah slijedi to bre pretrite stazu. Nemojte se zaustavljati prije nego prijeete liniju cilja. Start vam se ne priznaje ako istrite prije pucnja ili ako stopalom prijeete startnu liniju. U sluaju neispravnog starta start se ponavlja. Je li vam zadatak jasan? (Dati dopunska objanjenja.) Pripremite se za poetak. 139

Uvjebavanje: Ukoliko je potrebno, ispitiva pomae ispitaniku da zauzme stav iz kojeg e najlake startati. 10. INSTRUMENTI ZA PROCJENU SNAGE ___________________________________________________________________________64. TEST MRAZGP zgibovi na vratilu ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika su 2 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva Rekviziti: 1 strunjaa,1 stolica

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru na prei podignutoj na visinu od 2,5 metra. Ispod pree namjetena je strunjaa, a na njoj je postavljena stolica za penjanje ispitanika na preu. 5. Zadatak:

5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik se popne na stolicu i rukama u irini ramena hvata preu pothvatom. Tijelo, noge i ruke ispitanika vertikalno su oprueni. Ispitiva izmakne stolicu. 5.2. Izvoenje zadatka: Iz poetnog stava ispitanik se podie, savijajui ruke u laktovima, tako da mu brada doe u visinu pree. Tijelo za vrijeme izvoenja ostaje vertikalno.Zadatak ispitanika je da pravilne zgibove izvede to vie puta. Zadatak se ponavlja jedanput. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kada ispitanik ne uspije podii tijelo na zadanu visinu. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se postavlja tako da moe promatrati visinu brade ispitanika i njegov poloaj trupa, te glasno broji ispravne pokuaje 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je maksimalno mogui broj pravilno izvedenih zgibova, od poetka rada pa dok ispitanik ne prestane pravilno izvoditi zadatak, tj. poinje praviti preduge pauze izmeu zgibova ili ne uspije izvui tijelo na odgovarajuu visinu. Biljei se rezultat dovrenih pravilnih zgibova. Napomena: Nije doputeno da se ispitanik pomae nogama i tijelom pri podizanju (njih nije doputen). Ukoliko se tijelo ispitanika zanjie, ispitiva ga umiruje i to u momentu kada se ispitanik sputa. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje snaga i izdrljivost vaih ruku. Preu morate uhvatiti pothvatom u irini vaih ramena i zauzeti poloaj visa s opruenim rukama. Va je zadatak da, to je mogue vie puta, podignete tijelo savijajui ruke u laktovima, dok vam brada ne prijee visinu pree. Da biste pravilno izveli zgib, morate pri sputanju tijela potpuno pruati ruke i ne smijete se pri podizanju pomagati pokretima nogu i trupa. Zgibovi se moraju izvoditi jedan za drugim, bez pauze. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. 140

Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 64 ___________________________________________________________________________ 65. TEST MRABPT bench press ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika su 3 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva Rekviziti: 1 vedska klupa, uteg teine 30 kg (razmak izmeu buica, utega 60 cm do 1m

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru (minimalnih dimenzija 3x2 metra) na vedskoj klupi 5. Zadatak:

5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik lei leima na vedskoj klupi. Noge su mu polusavijene i stopala oslonjena na tlo lijevo i desno od klupe. Ispitiva podie uteg drei ga nathvatom i to tako da su vanjski rubovi njegovih aka udaljeni 40 cm, zatim prilazi do ispitanikove glave i dodaje mu uteg koji ovaj prihvaa nathvatom u irini ramena. Uteg je na potpuno opruenim rukama. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik sputa ruke prema dolje u vertikalnoj liniji i ponovo ih oprua prema gore, ne prislanjajui uteg na grudi. Zadatak je ispitanika da podie i sputa uteg to vie moe. Zadatak se izvodi jedanput 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Kada ispitanik ne moe vie pruati ruke u laktovima ili se poinje odmarati izmeu podizanja. Izvoenje zadatka je zavreno. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji bono od ispitanika u neposrednoj blizini, kontrolira podizanje i sputanje utega i glasno broji ispravne pokuaje. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je maksimalno mogui broj pravilno izvedenih podizanja utega, od poetka rada do prestanka rada ili trenutka kada ispitanik ne moe vie pruati ruke u laktovima ili se poinje odmarati izmeu podizanja. Nepravilno izvedeni pokuaji ne uzimaju se u konaan rezultat. Biljee se rezultati dovrenih pravilnih podizanja utega. Napomena: Ispitanik ne smije praviti due pauze izmeu podizanja utega, odvajati trup od klupe i sputati uteg naglo na grudi da bi se odbio od grudnog koa i tako olakao podizanje. Isto tako, nije doputeno podizati prvo jednu, a onda drugu stranu utega. Ispitiva glasno broji i odmah upozorava na greke, preskaui u brojanju nepravilne pokuaje. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira bez optereenja. Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje snaga i izdrljivost ruku. Na klupu legnete ovako (pokazuje). Nakon toga dodat emo vam uteg koji ete prihvatiit razmaknuvi ake za irinu ramena (pokazuju se pogreke u hvatu). Kad prihvatite uteg, ruke potpuno opruite i uspostavite stabilnu i ravnotenu poziciju. Va je zadatak da uteg podiete i sputate to vie puta moete. Pazite, pri sputanju utega ipka ne smije doticati grudi, a kada uteg podignete ruke moraju biti opruene u

141

laktovima. Nije doputeno odmarati se izmeu pojedinih pokuaja, niti odvajati kukove, ramena ili glavu od podloge. Pokuaje izvedene na takav nain neu vam brojiti. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj. SLIKA BR. 65 ___________________________________________________________________________ 66. TEST MRCDTT podizanje trupa s teretom ___________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: 3 minute Broj ispitivaa: 1 ispitiva Rekviziti: 2 strunjae, uteg teine 20 kg, stalak

4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 4x2 metra. Strunjae se postave jedna do druge tako da se dodiruju uim stranama. 5. Zadatak:

5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik leima legne na strunjau. Noge su postavljene i ispruene na strunjau. Pomoni ispitiva fiksira mu noge. Ispitanik se postavi u sjedei stav. U ravnini boka, na oko 30 cm., postavi se stalak. Nakon toga ispitanik ponovo legne. (Uteg mu se stavi na grudi tako da stoji izmeu bradavica i vrha grudne kosti.) Ispitanik dri teret objema rukama nathvatom na grudima. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanikov je zadatak da napravi to vie podizanja trupa do sjeda i sputanja u leei poloaj. Zadatak se izvodi jedanput. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren kad ispitanik ne moe vie nijednom tijelo podii u ispravan sjed. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitanikove noge fiksira jedan od ispitanika koji eka na testiranje (sjedne mu na noge odmah do stopala, a dlanovima pritiskuje koljena), ispitiva kontrolira visinu podizanja stojei na oko 1 metar od stalka i glasno brojei ispravne pokuaje. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravnih podizanja do sjeda. Napomena: Ispitiva glasno broji ispravno izvedene pokuaje i upozorava ispitanika na pogreke pri radu. Ispitiva kontrolira jesu li ispitanikova lea dosegla liniju okomice. Kao neispravan pokuaj rauna se onaj pri kojem ispitanik uteg odvoji od tijela ili ga spusti, savije glavu prema naprijed, savije nogu ili ne dosegne liniju vertikale. Kao neispravan rauna se i pokuaj kod kojeg se ispitanik odbio od strunjae ili je na strunjai imao pauzu duu od 2 sekunde. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira s optereenjem i istovremeno se opisuje:

Ovo je zadatak kojim emo ispitati snagu i izdrljivost vaeg tijela. Zadatak e vam biti da to vie puta sjednete i legnete. Moje brojanje bit e vam znak jeste li se dovoljno podigli. Pazite, va je zadatak da napravite to vie podizanja i sputanja tijela, ali tako da ne savijate noge i ne odvajate 142

uteg s grudi. Nije doputeno da se na strunjai odmarate, niti da se od nje odbijate. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 66 ___________________________________________________________________________ 67. TEST MRLPCT poluunjevi s teretom ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za mjerenje jednog ispitanika je oko 4 minute. Broj ispitivaa: 1 ispitiva i 2 pomagaa

3. Rekviziti: Olimpijski uteg teine 60 kg. ija je ipka omotana na srednjem dijelu spuvom, 2 stalka za uteg podignuta na 1,5 metar, vedska klupa, 10 daica dimenzija 10x10x2 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: 1 m ispred jednog kraja vedske klupe postavljeni su stalci i na njima uteg od 60 kg. Pokraj vedske klupe sloene su daice. 5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik stane u mali raskorani stav ispred kraja klupe, okrenut prema stalcima. Napravi poluuanj bez optereenja tako da su mu butine paralelne s podlogom. Ispitiva na kraj klupe namjesti toliko daica, stavljajui ih jednu na drugu, da ispitanik u poloaju opisanog poluunja gluteusima dodiruje gornju daicu. Tek nakon ove procedure ispitanik odlazi od stalka, hvata paljivo nathvatom ipku pazei da ima jednak razmak od ake do ploa utega. Podvlai glavu ispod ipke i uspravlja se s utegom na leima. Vraa se natrake do kraja klupe i stane u mali raskorani stav. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik se iz opisanog poetnog poloaja ravnomjernim tempom sputa u poluuanj i podie do potpuno opruenih nogu, dodirujui svaki put u najnioj toki gornju daicu. Zadatak se izvodi samo jedanput. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak se prekida kada se ispitanik ne moe vie podii iz poluunja. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva se nalazi s desne strane ispitanika i za vrijeme izvoenja zadatka pridrava daice i kontrolira rad ispitanika. Dva pomonika stoje sa svake strane ispitanika u produetku krajeva ipke utega. Drei ruke spojene ispred sebe, kontroliraju kretanje utega i ponaanje ispitanika. Kada ispitanik vie ne moe dalje raditi pomonici prihvataju uteg za njegove kraje, podiu ga u vis, oslobaajui tako ispitanika, odnose ga nazad i postavljaju na stalke. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj pravilno izvedenih podizanja iz poluunja.

Napomena: Ispitanik ne smije praviti due pauze izmeu podizanja, pretklanjati se niti potpuno sjesti na daice. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira bez optereenja i ujedno obrazlae. Ovo je zadatak kojim se mjeri snaga nogu. Va je zadatak da izvodite jednakim ritmom poluunjeve s utegom od 60 kg na leima (pokazuje bez optereenja). Pazite, lea cijelo vrijeme rada moraju biti opruena. Ispravni poluuanj je samo onaj kad se spustite toliko nisko da su natkoljenice paralelne sa podlogom, a lea ravna. Radi toga ete najprije isprobati kretnju bez 143

utega, a zatim ete otii po uteg. Pod uteg se ulazi tako da najprije odmjerite dobar hvat na ipki, a to znai da su ake jednako udaljene od ploa utega (pokazuje se). Nakon toga podvucite se pod uteg i podignite se s njim. Popravite poloaj utega ako je potrebno i vratite se natrake do klupe. Kada zauzmete pravilnu poziciju, tj. lagani raskorani stav, zaponite s radom i ne prekidajte sve dok se vie ne budete mogli uspraviti. Jo jedanput, pazite stalno na lea. Kad vie ne budete mogli, sjedite a pomonici e preuzeti uteg. Je li zadatak jasan? Ako jest, moemo zapoeti Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 67 ___________________________________________________________________________ 68. TEST MSAIFL izdraj tereta u fleksiji ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za mjerenje jednog ispitanika je oko 3 minute. Broj ispitivaa: 1 ispitiva

3. Rekviziti: Uteg teine 25 kg (razmak utega 60 cm 1m), 1 toperica, dije letvice spojene pod kutom od 90, slika zadatka 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru pokraj zida (minimalne dimenzije 2x2 m). 5. Zadatak

5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik je u stojeem stavu pokraj zida, naslonjen na zid karlicom, leima i glavom. Stopala su udaljena od zida 1 do 2 stope i malo raskoraena. Koljena su opruena. Ispitanik savija laktove do kuta od 90, hvata pothvatom u irini ramena uteg koji mu dodaje ispitiva. Laktovi su sa strane trupa (bez uporita na tijelo ili zid). Izdraj poinje kada ispitanik prihvati uteg. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da izdri u zadanom poloaju to due moe. Zadatak se ponavlja dva puta s pauzom dovolnjom za potpuni oporavak. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Kada ispitanik vie ne moe zadrati zadani poloaj, te mijenja kut u zglobu lakta, odvaja glavu, ramena i kukove od zida ili savija koljena, izvoenje zadatka je zavreno. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji bono od ispitanika da bi mogao kontrolirati poloaj laktova, tijela i nogu ispitanika. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je vrijeme u kojem ispitanik zadrava poloaj savijenih ruku s teretom od momenta kada teret prihvati do trenutka kada vie ne moe zadrati zadani poloaj, te mijenja kut u lakatnim zglobovima, odvaja glavu, ramena i kukove od zida ili savija koljena. Vrijeme se mjeri i biljei u punim sekundama za oba izdraja posebno. Napomena: Ispitiva kontrolira kut lakatnog zgloba letvicama spojenim pod kutom od 90. Nije doputeno odvajanje glave, ramena i kukova od zida, savijanje koljena i pomicanje stopala. Ispitanik ne smije niti u jednom trenutku dodirnuti laktovima bokove, trbuh ili zid iza sebe. Kad

144

ispitanik promijeni poloaj ruku, ispitiva prekida daljnje izvoenje zadatka bez obzira je li ispitanik kasnije korigirao poloaj. 7. Uputa ispitaniku: Zadatak se demonstrira bez optereenja, pokazuje se slika zadatka.

Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje snaga i izdrljivost vaih ruku. Stat ete do zida na ovaj nain (pokazuje), te u vam u ruke staviti uteg. Va e zadatak biti da u tom poloaju ostanete to due moete. Sputanje ili podizanje utega, oslanjanje laktova na tijelo ili zid, odvajanje glave, ramena ili kukova od zida, savijanje nogu i pomicanje stopala nije doputeno. Ponovnim vraanjem u pravilni poloaj ne moete nastaviti izvoenje zadatka. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj. U toku izvoenja zadatka, ispitanik se ne smije posebno stimulirati ni na koji nain. SLIKA BR. 68 __________________________________________________________________________ 69. TEST MSASKL izdraj u skleku __________________________________________________________________________ 1. 2. 3. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za mjerenje jednog ispitanika je oko 3 minute. Broj ispitivaa: 1 ispitiva Rekviziti: Rue, dvije letvice spojene pod kutom od 90, 1 toperica, 1 strunjaa, stolica

4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru na razboju namjetenom tako da su pritke na visini od 160 cm. Razmak izmeu pritki regulira se prema irini ramena ispitanika. Ispod pritki postavljena je strunjaa, a na njoj stolica. 5. Zadatak:

5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik stoji elom oklrenut prema uem dijelu razboja. Nathvatom uhvati krajeve pritki tako da su palevi okrenuti prema unutra. Pomou stolica doe u poloaj upora na opruenim rukama, a zatim se spusti u poloaj poluskleka tako da mu je kut izmeu podlaktice i nadlaktice 90. Prethodno se odmakne stolica. Pogled je usmjeren ravno naprijed. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak ispitanika je da u opisanom poloaju izdri to due moe. Zadatak se ponavlja dva puta s pauzom dovoljnom za potpuni oporavak. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Kada ispitanik ne moe vie izdrati poloaj skleka pod datim kutom, poveava ili smanjuje lakatni kut, savija noge ili trup, izvoenje zadatka je zavreno. 5.4. Poloaj ispitivaa: Ispitiva stoji bono od ispitanika da bi mogao kontrolirati kut zgloba lakta i poloaj tijela. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je vrijeme kojem ispitanik zadrava poloaj skleka od sputanja u sklek pod odgovarajuim kutom (90) do trenutka kada vie nije u stanju zadrati zadani poloaj (smanji ili poveava kut u zglobu lakta, savija noge ili trup). Vrijeme se mjeri i biljei u punim sekundama za oba izdraja posebno.

145

Napomena: Nije doputeno njihanje tijela za vrijeme izvoenja, dodirivanje razboja bilo kojim dijelom tijela osim akama, mijenjanje kuta u zglobu lakta za vrijeme izvoenja, irenje ili savijanje nogu. Ispravnost kuta se povremeno kontrolira drvenim letvicama. Ako se kut poveava ili smanjuje za vie od 10, rad se prekida bez obzira je li ispitanik kasnije korigirao kut. Uputa ispitaniku: Zadatak se ne demonstrira, ali se pokazuje slika: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje snaga i izdrljivost vaih ruku. Postavit ete se u ovaj stav na razboju (pokazuje upor na opruenim rukama), a zatim ete se sputati dok vam ne kaem dobro je. Va je zadatak da u tom poloaju ostanete to due moete. Podizanje ili sputanje tijela, irenje ili savijanje nogu, kao i dodirivanje razboja bilo kojim dijelom tijela osim akama nije doputeno. Je li vam zadatak jasan? Pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 69 ___________________________________________________________________________70. TEST MSCHIL horizontalni izdraj na leima ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za mjerenje jednog ispitanika je oko 3 minute. Broj ispitivaa: 1 ispitiva

3. Rekviziti: vedski sanduk, plava (tanka) strunjaa, toperica, 2 stalka, letvica, buica teine 15 kg, krojaki metar, slika zadatka 4. Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 3x2 m. Iz sanduka se izbace najvea dva okvira. Strunjaa se postavi tako da je vei dio njezine duine oslonjen na uu stranu sanduka, a manji na tlo. Strunjaa slui kao osiguranje ukoliko ispitanik pri izvoenju zadatka padne. 5. Zadatak:

5.1. Poeni stav ispitanika: Ispitanik sjedne na vedski sanduk tako da je leima okrenut strunjai. Sjesti treba tako da mu je kraj stranjice poravnat sa rubom sanduka. To se provjeri metrom. Zatim se ispitaniku fiksiraju noge i na grudi mu se stavi uteg. Uteg treba stajati izmeu bradavica i kljunih kosti. Ispitanik nakon toga treba lei potpuno ispravljen pri emu tijelo nema nikakav oslonac. Stalci s letvicama postave se na oko 50 cm. od sanduka. Letvica je paralelna sa sandukom i njezin donji dio je u visini tapeciranog dijela sanduka. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik naprezanjem miia treba to due ostati u ispruenom stavu s utegom na grudima. Zadatak se izvodi dva puta sa pauzom dovoljnom za potpuni odmor. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak se prekida kad ispitanik vie nije u stanju odravati zadani poloaj. 5.4. Poloaj ispitivaa: Jedan ispitanik koji eka na ispitivanje fiksira ispitaniku noge (sjedne na noge u visini glenja, a dlanovima potiskuje koljena). Dva ispitanika dodaju uteg i ekaju dok im ispitiva ne dade znak da prihvate uteg. Ispitiva stoji na oko 1 m. do ispitanikovih nogu, kontrolira ispitanikov poloaj i mjeri vrijeme. 146

Ocjenjivanje: Registrira se vrijeme u sekundama od trenutka kad ispitanik doe u poetni horizontalni stav s utegom na prsima, do trenutka kada taj poloaj napusti. Registriraju se rezultati dva pokuaja. Napomena: Ispitiva kontrolira sputanje i podizanje ispitanikova tijela krojakim metrom. Nakon to ispitanik dovede tijelo u horizontalni poloaj, ispitiva na metru obiljei visinu vrha ramena. Tokom zadatka vrh ramena moe se pomicati na plus ili minus 5 cm. od te toke. im ispitanik zauzme neispravan poloaj (odvajanje utega, savijanje trupa ili podizanje glave), zadatak se prekida. 7. Uputa ispitaniku: Ispitaniku se demonstrira na koji nain e zauzeti osnovni stav i kako e obaviti zadatak. Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje izdrljivost vaeg tijela. Uteg ete prisloniti na grudi (pokazuje). Va e zadatak biti da spustite tijelo tako da su vam na istoj liniji noge, tijelo i glava. U tom poloaju ete ostati to due moete. Pazite, tokom zadatka ne smijete savijati niti tijlo, niti noge, a uteg mora neprekidno biti na vaim grudima. Ne smijete podizati ni glavu (pokazuje to se ne smije). Kad vie ne budete mogli izdrati, pomaknete uteg i siete sa sanduka. Je li vam zadatak jasan? Ako jest, pripremite se za poetak. Uvjebavanje: Ispitanik nema probni pokuaj SLIKA BR. 70 ___________________________________________________________________________ 71. TEST MSLIZP izdraj tereta u poluunju ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za mjerenje jednog ispitanika je oko 3 minute. Broj ispitivaa: 2 ispitivaa

3. Rekviziti: Olimpijski uteg na kojem je namjetena teina od 70 kg, ipka utega obavijena je u sredini spuvom (50 cm.), dvije daice spojene pod kutom od 90, toperica, tapecirani okvir vedskog sanduka, slika zadatka, dva stalka za pridravanje utega podignuta na visinu od 150-160 cm. 4. Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru minimalnih dimenzija 3x2 m. Poklopac vedskog sanduka vertikalno stoji uza zid ili bilo kakvu vrstu okomicu koja je visoka najmanje kao okomiti okvir vedskog sanduka. Jedan i pol metar ispred okvira sanduka su stalci, a na njima ipka utega. 5. Zadatak:

5.1. Poetni stav ispitanika: Ispitanik stane izmeu okvira vedskog sanduka i stalaka gledajui u smjeru stalaka. Uhvati ipku rukama izvan tapeciranog dijela i podvue se tako da mu ipka lei na ramenima iza glave. Podigne se sa utegom i provjeri je li teina utega ravnomjerno rasporeena na pleima. Povue se natrake i nasloni cijelom duinom lea na tapecirani okvir. Jedan mjerilac i jedan od ispitanika podupru krajeve ipke utega i rasterete ispitanika koji se, ne isputajui odabrani hvat rukama, spusti niz poklopac sanduka sve dok mu potkoljenice i natkoljenice ne zatvore pravi 147

kut. Noge su pritom paralelne i razmaknute u irini kukova. U tom momentu ispitiva i ispitanik koji su pridravali uteg puste krajeve ipke i dlanove postave 10-15 cm. ispod krajeva ipke. 5.2. Izvoenje zadatka: Zadatak je ispitanika da u zadanom poloaju s optereenjem izdri to due moe. 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren nakon to ispitanik promijeni kut izmeu potkoljenice i natkoljenice. 5.4. Poloaj ispitivaa: Pomoni ispitiva i jedan ispitanik koji eka na testiranje za vrijeme zadatka stoje spremni za prihvaanje utega nakon to ispitanik ne moe odrati optereenje. Ispitiva kontrolira kut u koljenu, a vrhovima svojih stopala stane do ispitanikovih kako se ispitanik ne bi klizao. Ispitiva mjeri vrijeme i registrira ga. 6. Ocjenjivanje: Rezultat u testu je vrijeme mjereno u sekundama u kojem ispitanik izdri sa teretom na leima od trenutka kad pomoni ispitiva i ispitanik potpuno prepuste teret utega ispitaniku koji radi, do trenutka kada vie ne moe drati teret, ili promijeni poloaj koljena ili trupa. Napomena: Doputene su samo minimalne izmjene zadanog poloaja. Nije doputeno mijenjanje kuta koljena za vie od 10. Za vrijeme izvoenja zadatka lea ispitanika moraju neprekidno biti prislonjena uz sanduk. Nije doputeno pomicanje nogu sa stojnwe povrine, niti pomicanje tereta na leima. 7. Uputa ispitaniku: Dio zadatka se demonstrira i istovremeno se daje uputa, a dio se pokazuke na slici. Ovim zadatkom elimo ispitati snagu i izdrljivost vaih nogu. Najprije je potrebno da dobro namjestite uteg na plea. To se izvede na ovaj nain (demonstrira se ulazak pod uteg i hvat rukama). Nakon toga se vratite natrake do sanduka, a zatim se spustite u poloaj koji je opisan na slici (dalnja objanjenja provode se pomou crtea). SLIKA BR. 71 11. INSTRUMENTI ZA PROCJENU IZDRLJIVOSTI ___________________________________________________________________________ 72. TEST FAE 15 - vonja na biciklergometru u trajanju od 150 sekundi ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za testiranje jednog ispitanika je 20 minuta. Broj ispitivaa: 2 ispitivaa

3. Rekviziti: Biciklergometar, toperica i metronom. Postoji mogunost upotrebe posebnih brojaa okretaja to smanjuje broj ispitivaa na jednog 4. 5. 148 Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 2,5x2,5 m. Zadatak

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik zauzme poloaj za rad na biciklergometru i pone okretati pedale u ritmu metronoma koji je namjeten na frekvenciju od 100 udaraca u minuti. Na svaki udar metronoma ispitanik izvodi jedan poluokret pedala. Istovremeno ispitiva odreuje silu otpora i onog trenutka kada ova dostigne 3 Kp (29,43 N), daje znak ispitaniku za poetak rada, a mjerilac zapoinje mjerenjem vremena i brojanjem okretaja. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik vozi biciklergometar sa to veim brojem okretaja tokom 15 minuta uz konstantnu silu od 3 Kp 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Zadatak je zavren isticanjem petnaeste minute vonje, tada se prekida brojanje i otputa otpor, te ispitanik vozi krae vrijeme bez optereenja. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se broj okretaja svake minute i registrira se u listu za upis rezultata.

Napomena: Opis rada odgovara biciklergometru tipa Bodygard Ergometer 990. 7. Uputa ispitaniku: Ispitaniku se objasni nain rada i postavlja zadatak vonje biciklergometra u trajanju od 15 minuta sa to veim brojem okretaja, ali tako da se zadatak ne prekida do isteka posljednje minute. Tabela intenziteta optereenja uz zadanu silu, za Bodygard Ergometer 990 uz 50 okreta/min ___________________________________________________________________________ 6 5 4 3 2 1 ___________________________________________________________________________ 18000 15000 12000 9000 6000 3000 NM/min ___________________________________________________________________________ 1800 1500 1200 150 100 50 Kpm/min ___________________________________________________________________________ 4.2 3.5 2.8 2.1 1.4 0.7 WATT ___________________________________________________________________________ Kcal/min ___________________________________________________________________________ SLIKA BR 72 ___________________________________________________________________________ 73. TEST FAN 150 vonja na biciklergometru u trajanju od 150 sekundi ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za testiranje jednog ispitanika je 5 minuta. Broj ispitivaa: 2 ispitivaa

3. Rekviziti: Biciklergometar, toperica i metronom. Postoji mogunost upotrebe posebnih brojaa okretaja to smanjuje broj ispitivaa na jednog 4. 5. 149 Opis mjesta izvoenja: Prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 2,5x2,5 m. Zadatak

5.1. Poetni poloaj ispitanika: Ispitanik zauzme poloaj za rad na biciklergometru i pone okretati pedale u ritmu metronoma koji je namjeten na frekvenciju od 100 udaraca u minuti. Na svaki udar metronoma ispitanik izvodi jedan poluokret pedala. Istovremeno ispitiva odreuje silu otpora i onog trenutka kada ova dostigne 4 Kp (39,24 N), daje znak ispitaniku za poetak rada, a mjerilac zapoinje mjerenjem vremena i brojanjem okretaja. 5.2. Izvoenje zadatka: Ispitanik vozi biciklergometar 150 sekundi uz maksimalno mogui broj okretaja i konstantnu silu od 4 Kp 5.3. Zavretak izvoenja zadatka: Test je zavren nakon 150 sekundi, tada se otputa otpor i ispitanik vozi krae vrijeme bez optereenja. 6. Ocjenjivanje: Mjeri se broj okretaja svakih pola minute i registrira se u listu za upis rezultata.

Napomena: Opis rada odgovara biciklergometru tipa Bodygard Ergometer 990. 7. Uputa ispitaniku: Ispitaniku se objasni nain rada i postavlja zadatak vonje biciklergometra u trajanju od 150 sekundi sa uz maksimalni broj okretaja pedala biciklergometra. Tabela intenziteta optereenja uz zadanu silu od 50 okreta/min ___________________________________________________________________________ 6 5 4 3 2 1 ___________________________________________________________________________ 18000 15000 12000 9000 6000 3000 NM/min ___________________________________________________________________________ 1800 1500 1200 900 600 300 Kpm/min ___________________________________________________________________________ 300 250 200 150 100 50 WATT ___________________________________________________________________________ 4.2 3.5 2.8 2.1 1.4 0.7 Kcal/min ___________________________________________________________________________ SLIKA BR. 73 ___________________________________________________________________________ 74. TEST FAE15T tranje u vremenu od 15 minuta ___________________________________________________________________________ 1. 2. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena za testiranje jednog ispitanika je 20 minuta. Broj ispitivaa: Jedan ispitiva po jednom ispitaniku

3. Rekviziti: toperica i dovoljan broj stalaka za oznaku dionica od po 5 metara tokom cijele duine staze 4. Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi na atletskoj stazi ili trasiranoj stazi na prostoru minimalnih dimenzija 40x20 metara. Stalci za oznaku postavljeni su u razmaku od po 5 metara cijelom duinom staze.

150

5. Zadatak: Zadatak ispitanika (ili homogene grupe ispitanika) sastoji se u tranju optimalnom brzinom, da bi se pretrala to dua dionica u zadanom vremenu od 15 minuta 6. Ocjenjivanje: Mjerilac registrira svaki pretrani krug. U trenutku isticanja petnaeste minute mjerilac registrira i broj udaljenosti od po 5 m od starta. Cjelokupni uinak pretvara u ukupnu pretranu duinu s tonou od 5 metara i upisuje u listu za registraciju rezultata. 7. Uputa ispitaniku: Ispitaniku (ili grupi ispitanika) opie se staza i postavlja zadatak da unutar 15 minuta pretri to duu dionicu. Posebno se ukazuje da na znak istjecanja petnaeste (posljednje) minute tranja stane na mjestu (na trenutak) kako bi mjerilac registrirao broj razmaka od po 5 metara od startne linije. SLIKA BR 74

METRIJSKE KARAKTERISTIKE MJERNIH INSTRUMENATA


Jednom utvrene metrijske karakteristike kineziologijskih mjernih instrumenata i postupka uope nisu njihovo trajno svojstvo, ve su numerike vrijednosti dobivenih parametara proizvod date mjerne situacije karakteristika entiteta na kojima je skup mjernih instrumenata primjenjen. Stoga je sukcesivno provjeravanje metrijskih karakteristika, od primjene do primjene, nuno. Ova je injenica od presudnog znaaja ba pri primjeni rezultata dobivenih takvim postupcima, za izbor, usmjeravanje i praenje potencijalnih kandidata za vrhunska ostvarenja u pojedinim sportskim disciplinama. Osnovni zadatak ovog dijela elaborata je utvrivanje metrijskih karakteristika 74 mjerna instrumenta primjenjena na uzorku od 208 studenata druge i tree godine Fakulteta za fiziku kulturu u Zagrebu, kolske godine 1980/81. Ovaj dio elaborata baziran je na radu: Metiko D., F. Prot, V. Horvat, B. Kule i E. Hofman. Bazine motorike sposobnosti ispitanika natprosjenog motorikog statusa. Kineziologija, br. Vol. Na osnovi analize metrijskih osobina dat je prijedlog prioriteta za uzimanje u ui izbor i formiranje znatno krae baterije testova za procjenu relevantnih motorikih sposobnosti. Postupci za procjenu osnovnih metrijskih karakteristika i faktorske valjanosti mjernih instrumenata Metrijske karakteristike kompozitnih mjernih instrumenata utvrene su sljedeim kineziometrijskim postupcima. Odabir ovih standardnih procedura za analizu kineziologijskih mjernih instrumenata napravili su K. Momirovi i L. Pavii, a dio su standardnog outputa programa RTT MARK FFK L.Paviia. Izraunati su: (1) Parametri distribucija rezultata u esticama: artimetika sredina (X), standardna devijacija (SD), asimetrinost (SKEWNESS) i kurtinost (KURTOSIS). (2) Matrica interkorelacija estica i matrica kovarijanci eskaliranih na antimage metriku. (3) Procjene prosjene korelacije izmeu estica dobivene kao drugi korjenovi prosjeka kvadriranih korelacija (RMS) (4) Varijance standardiziranih estica, transformiranih u image oblik, tj. koeficijenti determinacije svake estice na temelju skuopa preostalih (SMC)

151

(5) Kaiser Riceova mjera reprezentativnosti svake estice za univerzum istih estica istim predmetom mjerenja, i mjera reprezentativnosti skupa estica koje je tvorio odreeni motoriki test, za univerzum estica iz kojeg je taj skup izvuen kao uzorak. Obje mjere definirane su kao srazmjer kvadriranih korelacija i kvadriranih antiimage korelacija (MSA) (6) Prva glavna komponenta estica, reskalirana na antiimage metriku; testovni rezultat definiran je kao vrijednost rezultata na toj glavnoj komponenti. (7) Korelacija estica s tako definiranim testovnim rezultatom, to su ujedno i koeficijenti interne valjanosti estica (F) (8) Momirovieva mjera homogenosti testa, odreena na osnovi relativnog varijabiliteta prve glavne komponente estica transformiranih u image oblik (HOMOGENITY). (9) Mjera pouzdanosti, na osnovi klasinog modela mjerenja pod hipotezom da svi zadaci jednako sudjeluju u odreivanju glavnog predmeta mjerenja testa, koju se predloili Spearman i Brown, Kuder i Richardson, Flanagan, Horst, Cronbach i drugi (SB) (10) Momirovieva mjera pouzdanosti Tau odreena kao omjer prve svojstvene vrijednosti matrice kovarijanci estica transformiranih u image oblik i prve svojstvene vrijednosti matrice korelacoija standardiziranih estica (ALPHA MIN) (11) Guttman Nivewanderova mjera pouzdanosti (GAMA) (12) Mjera pouzdanosti, poznata kao Cronbachov indeks generalizabilnosti (VALIDITY) (13) Donja granica pouzdanosti na osnovi image modela (p1). (14) Gornja granica pouzdanosti na osnovi image modela (p2) (15) Faktorska valjanost izvedena algoritmom za analizu hipotetskih latentnih dimenzija (talec, Momirovi, 1982). Algoritam faktorizira doputstvo singularne matrice korelacija procedurom koja se odvija u dvije faze. U prvoj fazi se na temelju hipotetske selektorske matrice formira inicijalna solucija modifikacijom Holcinger Thursteoneove multigrupne metode. U drugoj fazi inicijalna matrica sklopa upotrebljava se za formiranje finalne solucije algoritmom koji se temelji na generalnom Guttmanovom modelu faktoriziranja neke matrice kovarijanci. U okviru tog algoritma izraunate su: - matrica korelacije varijabli - sklop latentnih dimenzija, gdje su sa (*) oznaene pozicije varijabli u selektorskoj matrici - komunaliteti varijabli za hipotetsku soluciju - pouzdanost latentnih dimenzija odreena Cronbachovim postupkom za procjenu generalizabilnosti - struktura hipotetskih latentnih dimenzija - regresijski koeficijenti za izraunavanje skorova entiteta na hipotetskim latentnim dimenzijama - korelacije latentnih dimenzija - skorovi entiteta na hipotetski latentnim dimenzijama Testovni rezultat u kompozitnim testovima definiran je projekcijom na prvu glavnu komponentu estica reskaliranih na antimage metriku, pod modelom mjerenja koji podrazumijeva izraunljivost komponenti greki estica i doputa nenulte kovarijance izmeu njih. Vrednovanje metrijskih osobina dozvoljeno je, uglavnom, na osnovi sljedeih parametara: Cronbachova indeksa generalizabilnosti donje granice pouzdanosti pod image modelom, gornje granice pouzdanosti pod image modelom i Kaiser Riceova koeficijenta reprezentativnosti MSA. Parametri dobiveni pod 152

klasinim modelom mjerenja tretirani su kao aproksimacije pravih vrijednosti, zato jer je prilino nerealno oekivati nenulte kovarijance uniknih komponenti estica kineziolokih mjernih instrumenata. Ako se pogreke, priblino od 1/3 standardne devijacije, mogu tolerirati pri primjeni mjernih instrumenta u dijagnostike i prognostike svrhe, onda se svaki mjerni instrument koji ima pouzdanost 0,87 moe smatrati dobro pouzdanim. Testovi ije su pouzdanosti vrlo bliske ovoj vrijednosti vjerovatno e biti mogue malo modificirati tako da zadovolje postavljeni kriterij, dok e testovi kod kojih se to ni u kojem sluaju nee moi postii, morati biti zamijenjeni novima, ukoliko su neophodni za definiranje vanih latentnih dimenzija. Kao to je ve prije navedeno, bateriju od 74 mjesta ine motoriki zadaci namijenjeni procjeni: koordinacije (10), realizacije ritmikih struktura (4), ravnotee (8), frekvencije pokreta (4), brzine pokreta (5), fleksibilnosti (12), sile (4), eksplozivne snage (12), snage (8) i izdrljivosti (3). Veina primjenjenih testova odabrana je iz kolekcije od 110 motorikih testova ija je definitivna verzija predloena 1973 godine (Gredelj, Metiko, Damonja i Savi). S obzirom na rezultate primjene te kolekcije (Momirovi, talec i Wolf, 1975; Gredelj, Metiko, A. Hoek i Momirovi, 1975), na nekima od odabranih testova napravljene su preinake u smislu poveanja ili smanjenja broja estica, vodei rauna da ne doe do naruavanja mjernih karakteristika s obzirom na intencionalni predmet mjerenja. Za motorike dimenzije kod kojih je postojala vjerojatnost da nisu pokrivene dovoljnim brojem karakteristinih testova, napravljena je dopuna to e omoguiti objektivniji izbor konane baterije. Analiza mjernih osobina prezentirana je s obzirom na hipotezu o latentnoj strukturi primjenjene baterije. Rezultati relevantnih parametara prikazani su u tabelama 1 i 2. U svim testovima namijenjenim procjeni koordinacije dobivene su vrijednosti artimetikih sredina koje padaju u raspon od plus jedne do plus jedne i po stardandne devijacije normalne populacije, sa sistematski znatno kontrahiranom varijancom, to je zasigurno posljedica pozitivne selekcioniranosti ispitanika s obzirom na motoriki status. Moe se zapaziti da je tempo poboljanja vrijednosti artimetikih sredina od prvog prema posljednjem itemu zadran kao i kod normalne populacije. Prema vrijednostima indeksa generalizabilnosti a, donje granice pouzdanosti p1, gornje granice pouzdanosti p2, indeksa reprezentativnosti MSA i homogenosti, testovi MBKPOP i MAGOSS u svakom pogledu zadovoljavaju postavljene kriteije. Testovi MKAVLR, MBKPIS, MREPOL, MAGKUS, MAGONT i MKTOZ na granici su prihvatljivosti za dijagnostike i prognostike svrhe, dok MKAAML i MKLSNL, koji po svojoj prirodi imaju kretnje vrlo este u koarci, odnosno nogometu, za ovaj uzorak selekcioniranih ispitanika daleko manje predstavlja koordinacijski problem, to nije bio sluaj kod primjene ovih testova na reprezentativnom uzorku populacije. Slini se zakljuci mogu donijeti i na osnovi inspekcije parametara dobivenih pod klasinim modelom mjerenja. Artimetike sredine testova za procjenu realizacije ritmikih struktura, MKRBUB, MKRPLH, MKRP3R i MKRBNR, nalaze se u rasponu od plus jedne i po do plus dvije standardne devijacije normalne populacije. Dobivene vrijednosti stardandnih devijacija nie su nego kod normalne populacije. Dobivene vrijednosti standardnih devijacija nie su nego kod normalne populacije. Parametri pouzdanosti, reprezentativnosti i homogenosti ukazuju na to da su svi testovi iz ove grupe i na ovom uzorku zadrali svoje dobre mjerne karakteristike.

153

Svim testovima za procjenu ravnotee povean je broj estica na est, no to poveanje nije isuvie poboljalo parametre pouzdanosti. Artimetike sredine rezultata u esticama nalaze se u rasponu od oko plus pola do dvije standardne devijacije normalne populacije, a standardne devijacije su sline ili neto manje. Koeficijenti reprezentativnosti su kod svih testova prilino visoko iznad granice prihvaanja (0,60) koju je predloio Kaiser 1974 godine. Od primjenjenih osam testova, uvjetno reeno prihvatljive karakteristike s obzirom na indeks generalizabilnosti, imaju testovi ravnotee koji se izvode na jednoj nozi (MBAU10, MBAP10, MBAUIZ, MBAPIZ, te MBAU20 i MBAP20) od testova koji se izvode na obje noge * Referenini parametri za usporedbu sa normalnom populacijom nalaze se u radu K. Momirovia, J. taleva i B. Wolfa. Pouzdanost nekih kompozitnih testova primarnih motorikih sposobnosti Kineziologija, 1975, 5, 1-2, 169-192. Tabela 1. ARITMETIKE SREDINE (X), STANDARDNE DEVIJACIJE (SD), MULTIPLE KORELACIJE SVAKE ESTICE S OSTALIMA (SMC), KOEFICIJENTI REPREZENTATIVNOSTI (MSA) I KOEFICIJENTI KORELACIJE ITEMA KOMPOZITNIH MOTORIKIH TESTOVA S PRVIM GLAVNIM PREDMETOM MJERENJA TESTA (F1)

Red.br. 1

Test MKAVLR sek

Item 1 2 3 4 5 1 2 3 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3

X 8,7 8,29 8,07 7,93 7,86 7,94 9,07 9,25 25,41 23,98 23,51 23,25 23,14 22,81 16,68 15,29 14,7 14,19 14,17 14,18 18,26 15,83 14,87

SD .66 .65 .59 .57 .59 1,6 1,11 1,03 3,98 3,41 3,46 3,39 3,59 3,5 2,81 2,71 2,97 2,73 2,89 3,16 3,15 2,43 2,34

SMC .53 .58 .64 .68 .53 .13 .09 .12 .23 .29 .28 .34 .28 .30 .64 .80 .79 .77 .75 .66 .51 .60 .53

MSA .91 .87 .86 .84 .87 .59 .64 .60 .84 .82 ..83 .81 .81 .83 .87 .84 .90 .90 .88 .91 .76 .68 .74

F1 .72 .74 .78* .80* .70 .32* .27 .30* .46 .50 .51* .55 .50 .52* .74 .86* .88* .86* .84* .78 .69 .74* .70

MKAAML bod MKLSNL sek

MBKPOP sek

MBKPIS sek

154

MAGOSS sek

1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 1 2 3 4 5 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 4

17,52 17,08 16,92 16,88 16,86 16,66 11,34 10,09 9,65 9,44 9,34 9,06 8,8 8,85 8,85 8,78 14,22 12,4 11,69 11,38 4,07 3,81 3,68 3,63 3,61 11,66 13,21 13,22 13,39 15,88 17,29 17,6 16,03 17,68 18,31 8,5 10,25 10,63 3,64 3,79 4,28 4,08

1,41 1,26 1,3 1,41 1,41 1,43 2,15 1,8 1,84 1,94 .92 .74 .74 .66 .79 .76 2,59 2,07 2,33 2,48 .38 .40 .36 .42 .44 3,47 3,37 3,26 3,42 5,43 5,36 5,11 4,71 3,54 2,97 3,36 3,49 3,68 2,39 2,32 3,05 2,29

.53 66 .67 .75 .75 .66 .53 .64 .66 .61 .27 .44 .60 .69 .62 .64 .41 .60 .74 .64 .42 .53 .52 .43 .44 .65 .78 .76 .67 .73 .83 .81 .74 .88 .80 .73 .82 .74 .11 .14 .20 .12

.76 91 .93 .88 .88 .92 .87 .83 .81 .84 .94 .93 .89 .86 .90 .89 .87 .82 .72 .76 .84 .82 .85 .86 .86 .88 .82 .83 .87 .84 .71 .75 .77 .63 .72 .79 .69 .78 .70 .76 .70 .75

.69 79 .81 .87* 85* 80 .71 .79* .80* .76 .50 .65 .76* .82* .78* .79* .61 .75 .84* .77* .62 .70* .70* .64 .64 .80 .87* .86* .81 .85 .90* .89* .85 .92* .88 .85 .89* .85 .29 .35 .40* .32

MREPOL sek

MAGKUS sek

MAGONT sek

10

MKTOZ sek

11

MKRBUB bod

12

MKRPLH bod MKRP3R bod MKRBNR bod MBAU20 sek

13

14

15

155

5 6 16 MBAU10 sek 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6

4,38 4,92 12,16 13,96 17,42 20,84 18,18 20,02 6,11 6,98 8,15 7,53 7,88 8,06 4,74 5,83 6,14 6,64 6,96 6,57 2,04 2,19 2,18 2,28 2,21 3,07 3,11 3,17 3,35 3,47 3,48 1,98 2,19 2,25 2,46 2,45 2,51 2 2,12 2,17 2,18 2,26 2,28

2,24 3,19 16,27 16,42 18,61 22,93 20,53 23,14 4,37 5,41 6,87 6,66 6,14 7,87 4,18 6,31 7,56 7,24 8,24 5,38 .72 .69 .74 .86 .83 1,19 1,21 1,25 1,33 1,54 1,49 .80 .78 .88 .88 .90 .98 .74 .71 .76 .69 .68 .74

.17 .17 .27 .29 .31 .39 .37 .44 .32 .30 .33 .34 .19 .30 .60 .66 .48 .58 .62 .24 .04 .11 .07 .10 .05 .08 .11 .12 .17 .20 .17 .02 .05 .10 .14 .11 .07 .18 .20 .23 .22 .19 .17

.73 .75 .82 .81 .85 .83 .81 .82 .68 .79 .72 .78 .75 .72 .76 .80 .81 .82 .80 .80 .65 .66 .60 .66 .60 .71 .71 .77 .73 .69 .75 .53 .70 .64 .61 .63 .64 .75 .76 .79 .78 .76 .79

.39* .38* .48 .49 .54 .60* .57* .64* .48 .51* .51* .54* .38 .47 .69* .79* .61 .71* .74* .42 .16 .30* .21 .29* .16 .25 .30 .33 .39* .41* .39* .09 .20 .29* .30* .29* .22 .39 .41 .46* .44* .40 .39

17

MBAP20 sek

18

MBAP10 sek

19

MBAU2Z sek

20

MBAU1Z sek

21

MBAP2Z sek

22

MBAP1Z sek

156

23

MBFTAP bod MBFKRR bod

1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5

37,32 37,86 37,91 31,27 32,55 33,85 33,79 20,2 19,74 19,26 19,11 21,06 21,72 21,79 46,79 44,96 44,22 44,09 43,36 43,6 44,93 44,97 44,75 45,2 45,52 45,13 44,22 44,11 42,39 42,68 42,51 42,66 52,44 50,47 49,35 49,45 49,42 49,41 61,67 58,23 57,64 56,63 56,88

3,75 3,78 3,9 4,59 4,74 4,69 5,08 1,78 1,59 1,51 1,53 2,93 2,71 2,69 6,89 6,52 6,27 6,28 6,6 6,61 10,62 11,87 12,09 11,79 12,84 12,91 6,23 6,55 7,05 6,7 7,2 7,47 9,33 8,91 9,07 9,28 9,09 9,19 10,91 10,24 10,92 11,38 11,58

.58 .71 .61 .47 .55 .54 .43 .53 .62 .52 .43 .71 .79 .65 .54 .69 .71 .69 .74 .70 .50 .59 .73 .73 .73 .76 .56 .73 .70 .74 .73 .71 .59 .74 .74 .71 .83 .73 .53 .75 .79 .79 .79

.77 .66 .75 .83 .80 .80 .85 .82 .77 .82 .87 .74 .66 .80 .87 .87 .88 .89 .87 .85 .90 .92 .92 .91 .89 .89 .88 .88 .92 .90 .90 .92 .90 .90 .94 .94 .88 .93 .93 .86 .86 .87 .82

.74 .81* .76 .67 .72* .71* .64 .71 .76* .70 .65 .83 .87* .79 .67 .79 .82* .81* .84* .80* .67 .75 .85* .84* .84* .86* .71 .83* .83* .84* .84* .83* .73 .84 .85* .84 .90* .85 .69 .82 .86* .87* .85*

24

25

MBFTAN bod

26

MBFTAZ

27

MBPDRN sek 0,001

28

MBPDRD sek 0, 001

29

MBPLRD sek 0, 001

30

MBP2RD sek, 001

31

MBPKUN sek, 0,001

157

6 32 MPCDUS bod 1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2

56,43 57,35 59,56 59,69 59,58 60,22 60,62 59,97 48,74 50,49 51,67 51,79 51,37 51,78 52,07 48,74 19,72 19,99 20,3 20,61 20,8 10,05 10,5 10,81 11,36 11,31 11,85 11,76 88,89 87,92 87,24 287,8 286,9 291,3 310,7 327 340,1 56,42 56,94 57,6 53,88 94,2

11,42 6,23 5,3 5,42 6,02 5,09 5,12 6,02 7,87 7,45 6,98 6,63 7,35 7,35 7,13 7,87 4,64 5,17 4,59 4,44 5,35 4,32 4,2 4,36 4,28 3,8 4,19 4,12 14,37 14,95 14,93 82,04 80,57 83,7 93,39 95,18 94,47 6,2 6,26 6,32 5,96 11,82

.70 .35 .29 .59 .51 .31 .47 .51 .30 .49 .43 .51 .42 .43 .54 .30 .36 .38 .30 .29 .35 .20 .29 .18 .28 .26 .20 .20 .70 .85 .82 .90 .95 .92 .78 .85 .77 .89 .92 .85 .92 .91

.86 .90 .81 .82 .87 .74 .87 .83 .92 .88 .89 .88 .91 .90 .85 .92 .85 .86 .88 .86 .87 .82 .82 .81 .82 .83 .84 .83 .86 .69 .72 .83 .69 .78 .78 .68 .79 .77 .70 .84 .86 .67

.80 .56 .41 .73* .66* .38 .66* .67* .54 .68* .64 .69* .63 .64 .71* .54 .58 .60* .53 .52 .58* .41 .51* .39 .50* .48* .48* .43* .83 .91* .89* .94 .97* .96 .87 .91* .87 .93 .95* .92 .96 .94*

33

MPCKRS bod

34

MPCHCR bod

35

MPGVCN bod

36

MFLISK cm MFLUNK mm MFLONK mm MFLPRG cm MFLPLK stupnjevi

37

38

39

40

158

(stup) 41 MFLZLP stup MFLRLK stup. MFLOLB stup. MFLPRK cm MFLPRR cm MFLPRT cm MFLUPO cm MDSFDP kp MDSELP kp MDSETR kp MDSEPK

3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2

95,64 53,88 54,55 54,94 82,65 84,22 85,08 59,22 59,97 60,46 36,73 38,38 39,42 56,68 57,74 58,17 37,71 37,08 36,75 76,88 73,22 70,16 29,5 28,89 29,7 16,12 16,44 16,5 167,9 175,4 178,4 44,48 44,97 44,7 40,48 43,34 45,29 36,75 37,38

12,27 5,96 5,95 6,09 10,75 11,04 11,1 7,69 7,47 7,37 7,99 7,45 7,2 10,71 10,35 10,66 5,87 5,83 5,76 28,34 29,2 29,11 5,94 6,12 6,2 4,87 4,92 5,14 31,45 28,91 30,47 11,07 12,13 11,87 9 8,73 8,52 7,05 7,29

.87 .92 .96 .95 .88 .90 .90 .76 .88 .88 .94 .97 .96 .64 .97 .96 .93 .97 .94 .90 .96 .93 .91 .92 .92 .65 .73 .69 .82 .91 .85 .88 .92 .86 .72 .79 .75 .72 .81

.74 .86 .72 .77 .82 .76 .77 .88 .72 .71 .84 .67 .76 .86 .70 .77 .81 .67 .77 .83 .66 .76 .82 .77 .78 .80 .72 .75 .78 .64 .74 .79 .69 .81 .80 .72 77 .80 .72

.93* .96 .97* .97* .93 .94* .94* .87 .93* .93* .96 .98 .98 .97 .98* .98* .96 .98* .97 .94 .97* .96 .95 .95* .95* .79 .83* .81 .89 .94* .91 .93 .95* .92 .84 .87* .85 .84 .88

42 43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

MFEUDR arbitrarna jedinica MFEUCE arbitrarna

53

159

jedinica 54 MFEUDD arbitrarna jedinica MFEBML dm

3 1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1

38,56 42,57 45,36 46,83 125,7 128,4 129,7 131,2 95,78 163,5 97,06 156 163,5 97,06 236,4 239,4 240,7 236,4 239,4 240,7 18,97

7,15 8,46 8,16 8,26 15,03 13,64 13,88 14,17 10,21 26,63 10,64 25,87 26,63 10,64 16,94 16,42 16,12 16,94 16,42 16,12 2,08

.79 .72 .82 .75 .70 .79 .81 .77 .76 .80 .76 .76 .80 .76 .82 .86 .83 .82 .86 .83 -

.75 .80 .68 .77 .90 .86 .83 .86 .79 .74 .79 .79 .74 .79 .81 .73 .79 .81 .73 .79 -

.88* .84 .89* .85 .83 .88 .89* .87 .86 .88 .86 .86 .88* .86 .90 .92* .90 .90 .92* .90 -

55

56

MFEBKL dm MFEBRL dm MFESDM cm MFESDM cm MFESVZ broj stunjaa debljine 7 cm MFE20V sek

57

58

59

60

61

1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 1

3,51 3,45 3,43 3,42 6,11 6,03 5,97 5,99 8,51 8,44 8,46 8,54 10,46 25,58

1,54 1,54 1,69 1,76 2,57 2,81 2,58 2,87 4,3 3,94 4,09 4,38 3,99 11,52

.34 .55 .64 .60 .52 .66 .70 .66 .64 .72 .72 .67 -

.90 .83 .77 .79 .89 .83 .80 .83 .84 .82 .82 .83 -

.58 .73 .78* .75* .71 .80* .82* .80* .78 .83* .83* .80

62

MFE40V sek

63

MFE60V sek

64 65

MRAZGP bod MRABPT bod

160

66 67 68 69 70 71 72 73 74 Tabela 2

MRCDTT bod MRLPCT bod MSAIFL sek MSASKL sek MSCHIL sek MSLIZP sek FAN150 broj okreta FAE 15 broj okreta FAE15T

1 1 1 1 1 1 1 1 1

28,31 30,54 42,91 35,94 17,25 26,02 163,1 952,6 3355

17,82 17,7 18,83 14,89 13,51 15,54 24,98 14,83 297

INDIKATORI POUZDANOSTI, HOMOGENOSTI I REPREZENTATIVNOSTI m RMS S.B. (2) MSA GAMMA ALPHA-MIN HOMOGENITY VALIDITY 1 2 RM S = = = = = = = = = = broj estica u testu drugi korijen prosjene kvadratne korelacije izmeu estica Spearman-Browneova mjera pouzdanosti Kaiser-Riceova mjera reprezentativnosti testa Guttman-Nicewanderova mjera pouzdanosti 6 Momirovieva donja granica pouzdanosti mjera homogenosti testa pod image modelom indeks generalizabilnosti donja granica pouzdanosti na osnovu image modela gornja granica pouzdanosti na osnovu image modela GAMM A ALPH AMIN 1 2 MKAVL R 5 MKAA 3 161 .65 .26 .90 .52 .87 .61 .89 .42 .79 .18 HOMO VALIDI TY GENIT Y .96 .72 .94 .18

Test

S.B.(2)

MSA

2 .

.79 .66

.99 .66

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

ML MKLSN L MBKPO P MBKPI S MAGOS S MREPO L MAGK US MAGO NT MKTOZ MKRBU B MKRPL H MKRP3 R MKRBN R MBAU2 0 MBAU1 0 MBAP2 0 MBAP1 0 MBAU2 Z MBAU1 Z MBAP2 Z MBAP1 Z MBFTA P MBFKR R MBFTA N MBFTA Z MBPDR N MBPDR 162

6 6 3 6 4 6 4 5 4 3 3 3 6 6 6 6 6 6 6 6 3 4 4 3 6 6

.36 .72 .67 .70 .69 .59 .65 .54 .77 .85 .84 .83 .23 .40 .34 .51 .15 .15 .15 .28 .73 .60 .62 .79 .67 .70

.77 .94 .86 .93 .90 .89 .88 .85 .93 .94 .94 .93 .63 .80 .74 85 .47 .46 .46 .69 .89 .86 .86 .92 .92 .93

.82 .88 .72 .90 .83 .89 .78 .84 .85 .76 .70 .75 .73 .82 .74 .80 .64 .63 .63 .77 .72 .82 .81 .73 .87 .91

.75 .95 .81 .93 .88 .90 .88 .83 .92 .93 .94 .91 .60 .79 .73 .88 .47 .46 .46 .66 .85 .82 .84 .90 .93 .93

.56 .89 .65 .87 .77 .80 .77 .69 .84 .86 .88 .83 .36 .62 .54 .77 .22 .21 .21 .44 .73 .68 .70 .80 .86 .87

.91 .93 .93 .96 .96 .96 .94 .93 .97 .97 .97 .97 .85 .90 .80 .85 .75 .76 .76 .88 .94 .95 .95 .96 .92 .96

.88 .96 .92 .96 .94 .94 .92 .92 .96 .96 .94 .96 .80 .89 .86 .92 .70 .69 .69 .83 .93 .92 .92 .94 .96 .99

.56 .90 .65 .87 .77 .77 .77 .69 .84 .84 .88 .84 .36 .62 .54 .78 .22 .21 .21 .44 .73 .68 .70 .80 .86 .87

.94 .99 .96 .99 .98 .98 .99 .97 .99 .99 .99 .99 .84 .65 .93 .99 .72 .71 .71 .86 .98 .97 .97 .99 .99 .96

29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54

D MBPLR D MBP2R D MBPKU N MPCDU S MPCKR S MPGHC R MPGVC N MFLISK MFLUN K MFLON K MFLPR G MFLPL K MFLZL P MFLRL K MFLOL B MFLPR K MFLPR R MFLPR T MFLUP O MDSFD P MDSEL P MDSET R MDSEP K MFEUD R MFEUC E MFEUD 163

6 6 6 7 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

.71 .74 .71 .43 .49 .38 .30 .84 .94 .85 .92 .89 .96 .93 .88 .97 .97 .96 .94 .94 78 .89 .92 .83 .84 .83

.93 .94 .93 .83 .87 .81 .75 .94 .98 .95 .97 .96 .99 .97 .96 .99 .99 .99 .98 .98 .91 .96 .97 .94 .94 .93

.90 .91 .86 .84 .89 .86 .82 .75 .76 .74 .76 .74 .78 .79 .76 .75 .77 .74 .74 .79 .75 .71 .76 .76 .76 .75

.94 .95 .95 .85 .86 .80 .73 .93 .98 .93 .96 .95 .98 .96 .95 .99 .99 .98 .98 .97 .88 .95 .96 .91 .92 .91

.87 .89 .89 .72 .75 .63 .53 .86 .95 .86 .92 .91 .96 .93 .90 .97 .97 .96 .96 .94 .78 .91 .93 .83 .84 .84

.95 .92 .92 .84 .94 .92 .90 .97 .99 .97 .99 .98 .99 .99 .98 .99 .99 .99 .99 .99 .96 .98 .99 .97 .97 .97

.96 .96 .96 .91 .93 .90 .86 .96 .97 .96 .97 .96 .98 .98 .96 .96 .97 .96 .96 .99 .95 .95 .97 .96 .96 .96

.96 .89 .89 .73 .75 .63 .53 .86 .95 .86 .92 .91 .96 .93 .90 .97 .98 .96 .96 .94 .76 .91 .93 .84 .84 .84

.99 .99 .99 .98 .98 .96 .93 .99 .99 .99 .99 .99 .99 .99 .98 .99 .99 .99 .99 .99 .99 .98 .99 .99 .99 .99

55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74

D MFEBM L MFEBK L MFEBR L MFESD M MFESV M MFESV Z MFE20 V MFE40 V MFE60 V MRAZG P MRABP T MRCDT T MRLPC T MSAIFL MSASK L MSCHI L MSLIZP FAN150 FAE15 FAE15T

4 3 3 3 4 1 4 4 4 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

.82 .84 .84 .89 .92

.95 .94 .94 .96 .98

.86 .76 .77 .77 .86

.94 .92 .92 .94 .98

.87 .84 .84 .89 .95

.98 .97 .97 .98 .99

.97 .97 .97 .98 .97

.87 .84 .84 .89 .96

.99 .99 .99 .99 .99

.62 .70 .74

.86 .90 .92

.81 .83 .82

.85 .89 .90

.71 .78 .82

.96 .96 .96

.92 .95 .96

.72 .79 .82

.98 .99 .99

Testovi MBAU2Z i MBAP2Z uglavnom su dosta loih metrijskih karakteristika. Nijedan od primjenjenih testova nije svojom vrijednou prema koeficijentu pouzdanosti p1 zadovaljavajui mjerni instrument, te bi se na nekoliko ovih, relativno boljih testova, trebale uiniti neke modifikacije, vjerovatno u broju ponavljanja, koje bi osigurale pristojnu visinu traenih parametara. Mjere za procjenu frekvencije pokreta koje ine testovi MBFTAP, MBFKRR, MBFTAN i MBFTAZ svojim artimetikim sredinama padaju u raspon rezultata izmeu plus jedne i po do blizu plus dvije standardne devijacije normalne populacije, uz standardne devijacije koje su za jednu jedinicu mjerenja nie nego one dobivene na uzorku normalne populacije. Zadovoljenje zahtjeva koje postavlja donja granica pouzdanosti pod image modelom (p1) moglo bi se postii neznatnim poveanjem broja estica u ovim testovima. Svi parametri izvedeni pod klasinim modelom bliski su postavljenom kriteriju primjenljivosti. 164

Skup mjera za procjenu brzine pokreta sastoji se od pet testova, od kojih su etiri odabrana iz kolekcije od 110 mjernih instrumenata i pritom malo modificirana. To su testovi MBPDRN, MBPDRD, MBPLRD, i MBP2RD. Modifikacija je uinjena zbog toga to je pri registraciji upotrebljen osjetljivi senzor, te je bilo mogue tono registrirati brzinu pokreta na kraoj dionici. Peti test za procjenu brzine pokreta je MBKPUN, ija je kretna struktura vrlo slina direkt udarcu. Svi testovi iz ove grupe predstavljaju dobre mjerne instrumente, i pod vidom klasine i moderne teorije mjerenja, to se moe vidjeti iz prezentiranih parametara. Za procjenu preciznosti iz kolekcije od 110 testova odabrana su etiri testa: MPCDUS, MPCKRS, MPGHCR i MPGVCN. Dobiveni parametri distribucija, kao i ostalih metrijskih karakteristika nisu pretrpjeli znaajnih promjena u odnosu na rezultate dobivene na uzorku normalne populacije. Budui da ovi testovi nisu po svojim mjernim osobinama zadovoljavajui, a nema dostupnih dobrih i provjerenih testova, morat e se pokuati napraviti neka poboljanja. Ipak bi konstrukcija nekog veeg skupa testova preciznosti vjerovatno bila najbolje rjeenje. Svi testovi namjenjeni procjeni snage jednoitemskog su tipa, te su u Tabeli 1 oznaene samo artimetike sredine i standardne devijacije. Uz znatnu kontrakciju varijance u tim testovima postignute artimetike sredine rezultata padaju u raspon od plus jedne do plus tri standardne devijacije rezultata dobivenih na uzorku normalne populacije. Za procjenu izdrljivosti konstruirana su i provedena tri testa i to FAE150, FAE15, i FAE15T takoer nisu kompozitnog tipa. Na osnovi dosad izloenog moe se rezimirati sljedee: da je uzorak studenata Fakulteta za fiziku kulturu pozitivno selekcioniran s obzirom na motoriki status: to se vrlo dobro vidi u rezultatima onih testova kod kojih je mogua komparacija s rezultatima dobivenih na uzorku normalne populacije. Artimetike sredine dobivene na ovom uzorku veinom padaju u raspon od plus jedne do plus tri standardne devijacije u odnosu na parametre dobivene na uzorku neselekcioniranih ispitanika. Kontrakcija varijance takoer je prisutna kod veine testova. da se i pod najstroijim kriterijima mogu smatrati izuzetno dobrim instrumentima: MBKPOP, MAGOSS, MKRP3R, MBPDRN, MBPDRD, NBP2RD, MBPLUN, MFLISK, MFLUNK, MFLONK, MFLPRG, MFLPLK, MFLZLP, MFLRLK, MFLOLB, MFLPRK, MFLPRR, MFLPRT, MFLUPO, MFSFDP, MDSETR, MDSEPK, MFEUDR, MFEUCE, MFEUDD, MFEBML, MFESDM i MFESVM. da prihvatljive osnovne karakteristike imaju MKAVLR, MREPOL, MAGKUS, MAGONT, MKRBUB, MKRPLH, MKRBNR, MBAP10, MBFTAP, MBFTAN, MBRTAZ, MPCDUS, MPSKRS, MDSELP, MFE20V, MFE40V, i MFE60V da se bez nunih modifikacija ovi mjerni instrumenti mogu upotrebljavati u dijagnostike i prognostike svrhe uz izraziti oprez: MKAAML, MKLSNL, MBKPIS, MBKTOZ, MBAU20, MBAU10, MBAP20, MBAU2Z, MBAU1Z, MBAP2Z, MBAP1Z, MPGHCR i MPGVCN jednoitemski testovi MRAZGP, MRABPT, MRCDTT, MRLPCT, MSAIFL, MSASKL, MSCHIL, MSLIZP, FAN150, FAE15 i FAE15T imaju savim korektne parametre distribucije.

165

Skupina testova za procjenu fleksibilnosti posjeduje vrlo dobre mjerne karakteristike. Testovi MFLISK, MFLPRT, MFLPRK, MFLPRR, i MFLUPO bili su i sastavni dio kolekcije primjenjene 1975 godine. Artimetike sredine uzorka studenata vee su od onih na uzorku iz normalne populacije, uz primjetnu kontrakciju varijance. Ostali testovi za procjenu fleksibilnosti MFLUNK, MFLONK, MFLPRG, MFLPLK, MFLZLP i MLFOLB su novokonstruirani i glavna im je svrha pruiti mounost odabira manjeg broja reprezentativnih testova kojima je mogue pouzdanije procijeniti tu sposobnost. Skupu testova za procjenu sile smanjen je broj estica na tri. Ovo smanjenje nije prouzrokovalo znaajnije promjene parametara na osnovi kojih su ocjenjivanje njihove mjerne karakteristike. Testovi MDSFDP, MDSETR, i MDSEPK dobri su mjerni instrumenti i u ovako skraenom obliku. Testu MDSELP bi vjerovatno trebao poveati broj izvoenja, to bi mu osiguralo dobre mjerne karakteristike i u okviru modela koji doputa ...enulte kovarijance uniknih komponenata. Testovi MFEUDR, MFEUCE, MFEUDD, MFEBRL, MFESDM, MFESVM, MFESVZ, MFE20v, MFE40V i MFE60V ine bateriju testova za procjenu eksplozivne snage koja je formirana tako da se s po tri testa pokriju manifrestacije udaraca, bacanja, skokova i tranja. Svi provedeni testovi uglavnom su ili vrlo blizu ili u potpunosti zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti. I ovdje, u onim testovima koje je mogue usporediti, artimetike sredine rezultata su iznad barem plus jedne standardne devijacije u odnosu na vrijednosti neselekcioniranih ispitanika. FAKTORSKA STRUKTURA MJERNIH INSTRUMENATA U ovom je potpoglavlju napravljena analiza latentnih motorikih sposobnosti dobivenih primjenom konfirmativne faktorske analize. Najprije je izvedena analiza prostora koji je definiran vektorima mjernih instrumenata. Zatim je izvedena analiza ija je svrha utvrivanje baze prostora. Nakon toga prezentirani su interpretirani rezultati primarnih faktora proizvedenih konfirmativnom tehnikom. Interpretacija faktora izvedena je na temelju matrice sklopa i strukture mjernih instrumenata u faktorskom prostoru, koordinata faktora u prostoru testova i matrica relacija izmeu izoliranih faktora. INTERKORELACIJE VARIJABLI U tabeli 3 otiskani su koeficijenti povezanosti izmeu varijabli (iznad velike dijagonale), unikviteti svih primjenjenih motorikih mjera (u dijagonali) i veliina veza izmeu varijabli nakon to se neutralizira utjecaj izoliranih latentnih dimenzija u svakoj varijabli (ispod velike dijagonale). Inspekcijom cjelokupne matrice interkorelacija varijabli moe se ustanoviti da izmeu najveeg broja varijabli postoje nulte ili veoma niske veze preteno pozitivnog predznaka. Razlog ovakvog stanja vjerovatno lei u karakteristikama uzorka ispitanika zbog kojih je dolo do znaajne kontrakcije varijanci svih primjenjenih varijabli, a vjerovatno i do znaajnog ispoljavanja kompenzatornih mehanizama pri izvoenju motorikih zadataka ve poslovino poznatog visokog kompleksiteta. Znaajnije veze izmeu motorikih mjera distribuirane su uglavnom uzdu velike dijagonale, prezentirajui odnose u skupovima varijabli istog hipotetskog predmeta mjerenja, ili unutar neznatnog broja nakupina u kojima se nalaze mjere povezanosti izmeu varijabli razliitog intencionalnog predmeta mjerenja. Ovakvo stanje jasno pokazuje da e se iz korelacijske matrice

166

relativno lako moi ekstrahirati veliki broj hipotetskih dimenzija ije e meusobne relacije biti uglavnom nulte ili vrlo niske. Mjere koordinacije ine relativno homogeni blok u kojem predviaju znaajni, ali relativno niski koeficijenti povezanosti. Gotovo je sigurno da e ovaj skup motorikih mjera biti najodgovorniji za formiranje linearne kombinacije koja e se moi interpretirati kao faktor koordinacije. Meutim, ta e dimenzija, po svojoj prilici, biti definirana relativno niskim projekcijama. Mjere koordinacije u znaajnim su i neznatno niim vezama s nekima mjerama frekvencije pokreta i nekim mjerama eksplozivne snage tipa skokova i sprinteva. ini se da u mjerama frekvencije koje se izvode nogama i sprintevima, efikasnost izvoenja u ovom uzorku u znaajnoj mjeri ovisi o onom tipu koordinacije koji se obino nominira kao brzina izvoenja sloenih motorikih struktura. Ovome u prilog govori ponaanje testa taping rukom, koji zbog svojwe uobiajene strukture znatno vie zavisi od formiranja adekvatnog ritmikog obrasca nego od koordinacijskih sposobnosti, a takoer i sve ostale mjere eksplozivne snage kao to su udarci, bacanja i skokovi koji su oito, kinezioloki promatrano, jednostavnije motorike strukture. Mjere za procjenu realizacije ritmikih struktura ine najpregnantniji blok u ovom sustavu i makar nisu u relacijama takvog reda veliine kao to se ostvaruju na neselekcionarnim uzorcima, nema gotovo nikakve sumnje da e ove varijable biti odgovorne za formiranje praktiki vlastitie linearne kombinacije. Ove su mjere u znaajnim vezama s dvije mjere frekvencije pokreta, pa je oito da dio njihovih varijanci ovisi o sposobnostima koje su karakteristine i za mjere ritma. Varijable koje su namijenjene procjeni balansa su u niski, ali uglavnom statiki znaajnim vezama. Unutar ovog bloka nije mogue izdeferencirati nakupine viih koeficijenata unutar testova koji se izvode s otvorenim i zatvorenim oima, te e ravnotea vjerovatno biti izolirana kao jedinstvena dimenzija. Testovi koji su namjenjeni procjeni frekvencije pokreta ponaaju se u selekcioniranom uzorku na neobian nain. Veze izmeu ovih varijabli nauobiajeno su niske, te je oito da niti jedna eksplorativna tehnika faktorske analize nee omoguiti formiranje dimenzije kojoj bi bilo mogue pridati naziv frekvencije pokreta , a pogotovo zbog toga jer su veze izmeu testova frekvencije pokreta podjednake ili ak nie od veza ostvarenih s mjerama koordinacije i ritma. Zato e mjere frekvencije nogu i kruenje rukom oko valjka, vjerovatno biti znaajnim utjecajem faktora koordinacije, dok e najpoznatiji predstavnik mjera frekvencije pokreta taping rukom a vjerovatno i taping o zid, biti pod znaajnim utjecajem sposobnosti koja je odgovorna za realizaciju ritmikih struktura, a do odreene mjere i koordinacije. Moe se, dakle, pretpostaviti da se kompleksitet mjera frekvencije pokreta poveava u uzorcima motoriki pozitivno selekcioniranih subjekata na raun znaajnog poveanja utjecaja sposobnosti za realizaciju ritmikih struktura u reakcijama koje su informatiki siromane, i znaajnog poveavanja utjecaja mehanizma za struktuiranje, regulaciju i kontrolu pokreta u reakcijama sloenije informatike strukture. Mjere preciznosti predstavljaju najnehomogeniji blok u matrici. Jedina znaajna relacija ostvarena je izmeu ciljanja mete dugim i kratkim tapom, to e vjerovatno utjecati na ponaanje ovih testova u faktorskom prostoru, budui da ovaj skup varijabli nije povezan ni s jednim drugim podsistemom. Mjere fleksibilnosti predstavljaju relativno homogenu grupu, pa se moe pretpostaviti da e svaka konfirmativna tehnika omoguiti ekstrakciju ove dimenzije, tim prije to su relacije mjera fleksibilnosti s ostalim motorikim testovima malobrojne, niske i nesistematske. Meutim, kako relacije izmeu varijabli fleksibilnosti osciliraju od nulte do najviih koje su uope u ovoj matrici dobivene, mogue je da neka eksplorativna tehnika omogui diferenciraciju pokreta ope

167

fleksibilnosti na neke njene potfaktore, dok e oito pozicija jedinstvenog faktora fleksibilnosti biti dominantno odreena skupom varijabli koje su u visokim meusobnim relacijama. Mjere pokuanih pokreta u niskim su, ali znaajnim meusobnim relacijama. Dok sa svim dosad analiziranim mjerama nemaju praktiki nikakvih supstancijalnih veza, s veim brojem testova energetskog tipa imaju znaajne, a esto puta i vie veze nego one koje su ostvarene meu njima. Ove su mjere u znaajnim relacijama s testovima eksplozivne snage tipa udarca i bacanja i mjerama snage apsolutnog tipa, to je vjerovatno posljedica istosmjernog djelovanja onih centralnih i perifernih podsistema koji su odgovorni za generiranje najvee mogue sile u miinim sklopovima, bez obzira u kakvom se reimu rada ta sila eksploatira. Zato se moe oelivati nestabilno ponaanje ovih mjera u faktorskom prostoru Iako mjere eksplozivne snage pokrivaju u dovoljnjoj mjeri prostor kineziolokih aktivnosti za koje se obino smatra da su tipine manifestacije eksplozivne snage, struktura ovog potprostora ne sugerira opstojnost jedinstvenog zajednikog predmeta mjerenja svih upotrebljenih indikatora. Najvee veze ostvarene su unutar mjesta istog tipa, tj. udaraca, bacanja, skokova i sprinteva, dok su sprintevi praktiki u nultim relacijama sa udarcima i bacanjima. S ostalim su motorikim mjerama ovi testovi takoer povezani nesistematski, te je oito da ne djeluju kao jedinstveni sistem, to je vjerovatno posljedica znaajnog utjecaja razliitih drugih dimenzija, koje uz eksplozivnu snagu utjeu na varijancu pojedinanog testa iz ove grupe. Zbog toga se moe pretpostaviti da se ovaj skup mjera nee konzistentno ponaati pri razliitim faktorskim konceptima. Testovi snage repetitivnog i statikog tipa takoer ne predstavljaju neku pregnantnu strukturu. Iako su praktiki sve njihove meusobne relacije statistiki znaajne, veliine im variraju u znaajnoj mjeri. Neke od ovih mjera znaajnije su povezane s nekim mjerama izdrljivosti i dinamometrijske sile, pa se moe pretpostaviti nekonzistentno ponaanje ovih testova u razliitim solucijama dobivenih eksplorativnim tehnikama. Niti mjere izdrljivosti nemaju dovoljno pregnantnu strukturu koja bi nedvosmisleno sugerirala jedinstvenost zajedniokog predmeta mjerenja. Ipak, s obzirom na to da indikatora ovog tipa ima malo, a da su njihove jedine znaajne veze ostvarene s nekim namjerama snage i sile manje nego veze unutar njih samih, moe se realno oekivati ekstrakcija faktora izdrljivosti. Tabela 3 MATRICA KORELACIJE MANIFESTNIH VARIJABLI (iznad dijagonala), REZIDUALNA MATRICA (ispod dijagonale) I UNIKVITETI (u dijagonali)

168

1 1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR 15. MBAU20 16. MBA10 17. MBAP20 18. MBAP10 19. MBAU2Z (.57) .01 .06 -.10 -.10 -.11 -.09 -.02 -.10 .02 .03 -.04 -.03 .02 .03 .08 .01 .03 -.10

2 .26 (.71) -.03 -.15 -.06 .02 -.09 -.10 .00 -.08 -.03 -.02 -.04 -.07 -.06 .00 .06 .05 .01

3 .43 .23 (.59) -.04 -.06 -.15 -.09 -.06 -.12 -.08 -.05 .01 -.00 .04 -.03 .01 .02 -.04 .08

4 .16 .06 .18 (.43) -.10 .00 .02 .03 -.03 -.12 .01 .04 -.01 -.00 -.01 -.04 .10 -.03 .04

5 .20 .15 .32 .39 (.51) -.09 -.01 -.02 -.08 -.00 -.02 .03 -.01 -.02 -.04 -.01 -.04 .04 -.05

6 .24 .19 .18 .42 .28 (.55) -.10 -.02 .01 -.10 .07 -.03 -.01 .01 -.08 -.06 .07 .02 -.02

7 .13 .02 .08 .48 .41 .21 (.51) -.06 -.04 -.01 .05 -.04 -.08 -.08 .10 -.00 -.06 -.07 .04

8 .34 .18 .25 .27 .28 .25 .19 (.55) -.08 -.08 -.09 .03 .01 -.01 .09 .03 -.05 -.03 .02

9 .22 .16 .14 .40 .32 .39 .34 .23 (.59) -.01 .02 -.02 -.03 .01 -.04 .03 .02 .04 .02

10 .33 .03 .11 .26 .35 .16 .37 .21 .35 (.51) .02 -.00 .01 -.03 .02 -.01 -.06 .02 .04

20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP2Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLONK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 169

-.05 .08 -.03 .04 -.05 .03 .04 -.03 .03 .03 -.10 -.08 -.00 -.02 .02 .04 .06 .01 -.06 -.01 .06

-.02 .10 -.09 .04 .06 -.00 -.00 .00 -.04 -.04 .02 -.00 -.05 -.07 .12 -.03 -.03 .01 .02 .05 .10

-.01 .01 .03 -.04 -.03 .03 -.00 -.04 .02 .02 -.09 -.00 -.03 -.01 -.06 .08 .07 -.05 .03 -.01 .01

-.00 -.06 -.03 .03 .03 -.03 -.05 .09 -.01 -.01 .02 -.01 -.01 .01 .04 -.02 .09 -.11 -.02 .00 .01

-.02 -.04 .06 -.01 -.05 .02 .05 -.04 -.04 -.04 .07 .04 .02 -.05 -.04 .04 .06 -.06 .07 .06 .00

-.01 .08 -.02 .04 .02 -.03 .02 .03 -.01 -.01 -.03 .10 -.00 .04 .03 -.08 -.00 -.02 -.01 .05 .02

.01 -.08 .10 -.06 -.00 .08 -.03 .09 -.01 -.01 -.01 .00 .00 .06 -.03 -.04 .03 -.02 .02 .01 -.01

-.01 -.05 .01 -.01 .00 -.04 -.02 -.01 -.02 -.02 .01 -.04 .00 -.01 -02 .03 .06 -.01 -.07 -.00 .03

.02 .01 -.09 .01 .07 -.12 .07 -.06 .04 .04 .04 .02 .04 -.01 .06 -.05 -.02 .04 .07 .08 -.04

.06 -.02 -.00 .07 -.01 .01 -.05 -.05 .07 .07 -.01 -.10 .08 .05 -.02 -.04 -.05 .08 .01 -.01 -.04

41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK

.04 -.05 -.05 .05

.02 .02 -.05 -.04

.15 .08 .09 -.03

.02 -.02 -.01 .00

-.03 -.01 -.05 -.04

-.09 .01 -.04 .04

-.11 -.07 -.02 -.05

-.02 -.05 -.07 .11

-.01 -.06 -.03 -.02

-.02 -.01 .01 -.03

Tabela 3. nastavak 1

45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 63. MFE60V 64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE15T

.05 .05 .01 .08 -.00 -.01 -.07 1 .01 .01 -.07 -.01 .09 .05 -.01 -.04 -.01 -.11 -.05 .02 -.00 .05 -.01 .01 .05 .02 .09 .02 -.01 -.02 -.00 11 .04 .13 -.04 .08 .09

.02 .05 -.06 -.03 -.01 .02 -.09 2 .00 .05 .01 -.02 .10 .02 -.10 -.03 .01 -.07 -.01 -.06 .00 .07 .02 .04 .07 -.06 .09 .01 .01 .01 -.02 12 .03 .20 .08 .11 .16

-.02 -.05 -.04 .04 .03 -.05 -.05 3 .04 .06 .07 .01 .02 .04 -.09 -.04 -.04 -.05 -.05 .03 -.02 -.09 .05 -.00 .05 -.01 -.00 .09 -.05 .04 -.03 13 .01 .19 .10 -.00 .07

-.01 .02 -.00 -.01 -.02 -.01 -.00 4 .02 -.06 .05 .09 -.01 .01 .04 -.00 -.04 -.00 -.02 -.03 -.01 -.01 -.08 -.03 -.02 .03 -.04 -.04 -.03 -.02 .04 14 .15 .18 .15 .12 .17

.00 -.07 -.03 .07 -.01 .00 -.07 5 .03 11 .10 -.03 -.02 -.00 -.03 -.02 .02 -.05 -.07 -.03 .01 -.00 .09 -.02 -.05 -.03 -.03 -.00 -.02 -.03 .06 15 .17 .08 .07 .15 .18

-.01 .08 .01 -.07 -.01 .03 -.03 6 -.03 -.03 -.01 .05 .05 .07 -.01 .01 -.05 .10 .06 -.08 -.02 -.00 .02 .00 .07 -.03 .01 -.08 -.07 -.08 .00 16 .15 .05 .05 .13 .18

-.04 -.03 -.00 -.03 -.02 .07 .00 7 -.01 -.04 -.04 -.04 .01 -.01 .03 .06 -.02 -.07 -.07 .06 .03 -.05 .03 -.09 -.10 .07 -.02 -.02 .04 .04 -.05 17 .05 .06 .04 .16 .04

.08 .02 .03 -.05 -.02 .02 -.05 8 -.03 .07 .02 .00 -.11 .01 .04 .00 -.03 -.03 .00 -.08 .02 -.01 -.07 -.07 .03 .03 .07 .03 .02 -.03 .03 18 .11 .08 .04 .13 .21

.04 .00 -.02 .04 -.02 -.03 -.09 9 .06 .06 .07 .08 .03 .02 -.08 -.11 -.05 -.02 -.02 -.11 -.11 .01 .05 .08 .03 -.11 -.03 -.11 .02 -.00 -.01 19 .04 .10 .11 .08 .03

-.03 -.08 .01 .04 -.04 .02 .05 10 .03 .11 -.02 -.00 -.02 .02 -.01 -.05 -.03 -.02 -.09 .01 -.05 -.06 .00 -.01 .02 -.04 .00 .03 .08 .03 -.02 20 .07 .03 .03 .19 .19

1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 170

6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 18. MBAP10 19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN

.03 .13 .09 .05 .16 (.42) -.14 -.15 -.04 -.01 .02 .02 .02 -.06 -.02 .01 .01 .03 -.02 .03 -.03 .03

-.01 .05 .25 .04 .13 .42 (.35) -.01 -.13 -.04 -.01 -.00 .00 -.04 .01 -.02 .05 -.02 .03 .01 -.07 .06

-.01 .11 .22 -.02 .04 .40 .58 (.38) -.14 -.04 .02 .03 .03 -.01 -.02 -.05 .02 -.09 .02 -.05 -.01 .03

.05 .06 .25 .12 .19 .50 .46 .39 (.41) -.02 .00 .01 .05 -.04 .02 .00 -.04 -.01 .02 .01 .03 -.03

-.03 .18 .25 .07 .19 .21 .19 .15 .21 (.59) -.02 -.09 -.04 -.07 -.09 -.09 -.11 -.05 .03 .05 -.04 -.08

.05 .01 .08 .13 .02 .04 -.01 .02 -.01 .30 (.55) -.05 .04 -.18 -.06 -.11 -.12 .07 .03 -.03 -.02 -.05

.09 -.08 .02 .06 -.03 .04 .03 .06 -.02 .20 .29 (.63) -.03 -.09 -.13 -.05 -.14 -.02 -.03 .07 -.03 .06

.12 -.03 .05 .15 .09 -.03 -.10 -.04 -.06 .25 .44 .34 (.52) -.17 -.10 -.12 -.08 .04 .04 -.09 -.06 -.02

-.03 .06 .16 .08 .15 .11 .16 .15 .13 .16 -.01 .13 .04 (.74) .06 -.05 -.02 .01 .03 -.07 -.03 .04

.07 .13 .10 .15 .22 .01 .09 -.02 .07 .31 .33 .27 .02 .32 (.46) -.10 -.06 .02 .02 -.02 .04 .04

Tabela 3. nastavak 2 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLONK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 171 11 -.04 .01 -.01 .02 -.05 .07 .02 -.11 .02 -.03 -.03 .03 .02 -.05 .02 -.03 -.00 -.01 -.01 -.01 -.00 -.05 12 .06 -.02 -.06 -.01 .01 .02 -.10 .09 .02 -.05 .03 -.07 -.01 .07 .01 -.01 .00 -.03 -.00 .05 -.02 .01 13 .04 -.00 -.01 -.00 .00 -.05 -.04 .04 -.06 -.01 .02 -.05 .02 .06 -.04 -.02 -.02 -.03 .05 .04 -.05 .03 14 -.06 -.05 -.01 .07 .02 .00 -.05 -.04 .01 -.01 -.02 .09 -.04 -.02 .04 .03 .04 .04 -.05 -.03 .03 .00 15 -.00 .07 -.05 -.04 .01 .02 -.03 -.05 .06 -.06 .05 .01 -.04 -.03 -.00 .05 .00 .01 -.04 -.03 .00 -.04 16 -.05 .01 .01 .04 .01 -.11 .04 -.01 .01 -.01 -.01 .02 .02 .11 -.04 -.02 -.04 .03 -.01 -.02 -.01 -.00 17 .02 .00 -.02 -.03 .01 -.05 -.04 .03 -.08 .05 .00 -.01 -.00 -.03 -.01 .02 -.01 -.01 .02 .02 -.01 .02 18 -.01 .03 -.03 .07 -.02 -.11 .00 .00 -.03 .06 .01 -.00 .03 .03 -.04 -.04 .02 .02 .02 .01 .04 .02 19 .00 -.05 .06 -.02 .06 .05 -.01 .01 .00 .01 .03 .04 .03 -.07 .08 .02 -.02 -.03 -.01 -.01 .02 .02 20 .01 -.04 .00 -.04 .00 .08 -.00 .04 -.05 .00 .02 -.04 -.01 -.00 -.02 -.02 -.00 -.02 -.05 -.03 -.03 .03

50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 63. MFE60V 64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAZFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE15T 1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL

.05 .03 -.01 -03 -.04 -.04 .06 -.03 .03 .06 .04 -.00 -.04 .05 -.03 -.05 -.02 .01 .00 .00 -.01 -.00 .01 -.02 -.01 21 .12 .14 .00

-.02 -.01 .03 .10 .09 -.02 -.09 .05 -.05 -.02 -.04 .00 .05 .02 -.03 -.01 -.03 -.01 -.03 -.00 .00 .05 .02 -.01 .01 22 .07 -.04 .10

-.06 .08 -.01 -.01 .05 .00 -.12 .02 .00 -.00 .06 .06 .04 -.03 .01 -.01 .00 -.06 .04 .03 -.03 -.02 -.07 .03 .02 23 .13 .14 .11

.02 -.02 -.02 -.01 -.02 .01 -.00 -.02 .05 .01 -.04 .01 .04 .02 .04 .02 -.03 .01 .02 -.03 -.06 .05 -.02 -.02 .03 24 .10 .08 .08

.05 -.02 -.03 .06 -.02 -.01 .04 -10 .04 .01 .02 -.05 -.04 .02 .06 .01 -.07 -.02 -.03 .01 .05 -.01 .08 .03 -.03 25 .21 .16 .27

-.02 -.06 .01 .07 .05 -.02 .04 .06 -.03 -.01 .08 -.10 -.01 -.04 .02 -.00 -.07 -.01 .03 -.02 .02 -.04 .03 -.01 -.05 26 .17 .13 .16

-.06 -.03 -.02 -.05 .03 .02 -.00 -.00 .03 .00 -.03 .04 .03 -.05 -.05 .00 -.09 .00 .08 .01 .04 .00 -.02 .02 -.07 27 .08 .00 .02

.01 -.02 -.00 .04 -.05 -.00 .09 -.04 -.00 .05 -.00 -.04 -.02 -.04 -.02 .01 -.02 .07 .00 -.08 .02 .02 -.06 -.03 .05 28 .23 .03 .13

-.05 .04 -.01 -.02 -.06 .05 -.00 .06 -.01 -.05 -.02 .02 -.07 -.05 -.10 .02 .01 .02 .07 -.03 .03 .05 .01 .07 -.01 29 .18 .09 .11

-.02 -.01 .08 -.01 .04 .04 .04 .02 -.04 -.01 -.04 -.05 -.06 -.03 -.02 -.02 .07 .01 -.04 -.05 .01 -.02 .02 .03 .01 30 .16 .11 .10

Tabela 3. nastavak 3 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 172 21 .03 .08 .12 -.08 -.01 .05 -.00 .05 .09 -.00 .05 .21 .21 .27 22 .13 .24 .06 .17 .12 .02 .11 .06 .11 .06 -.01 .24 .24 .22 23 .14 .13 .11 .15 .22 .11 .23 .30 .26 .21 .23 .06 .02 .04 24 .27 .15 .19 .27 .25 .30 .26 .09 .04 .06 .08 .12 .08 .05 25 .25 .31 .21 .41 .27 .13 .23 .20 .16 .14 .17 .14 -.01 .11 26 .11 .24 .11 .19 .28 .22 .15 .26 .17 .27 .26 .17 .06 .13 27 .04 -.06 -.00 .07 .06 -.07 .05 .04 .02 -.00 -.01 .06 -.03 .12 28 -.05 -.02 -.05 .00 .19 .10 .29 .07 .14 .10 .08 .20 -.04 .12 29 -.10 .01 -.09 .04 .18 -.03 .19 .14 .07 .05 .11 .27 .01 .06 30 .07 .15 .05 .03 .22 .14 .25 .17 .09 .10 .20 .18 .06 .06

18. MBAP10 19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLUNK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL

.13 .11 .32 (.62) -.05 -.02 -.06 .08 .12 -.04 .08 -.01 .03 -.03 -.00 .02 -.02 .06 -.04 .07 .07 .07 -.04 -.00 .01 -.01 -.03 -.03 .04 -.05 -.01 -.06 -.03 -.04 .00 .03 -.00 -.01 .04

.30 .22 .38 .27 (.60) -.01 -.00 .07 -.07 .05 -.04 .03 .00 .02 -.02 .05 -.04 .03 -.00 .05 .05 -.03 -.01 .00 .01 -.03 -.01 -.02 -.03 .01 -.04 .06 .00 .04 -.01 -.02 -.04 -.01 -.01

.08 .12 .04 -.04 .06 (.52) -.12 -.13 -.18 -.02 -.01 -.01 -.00 .05 .00 .04 .09 -.04 -.02 .03 .03 .01 -.07 -.02 .05 .04 -.00 -.01 -.06 -.00 .02 -.06 .04 .01 -.02 -.01 -.04 .07 .05

.20 .10 .06 -.11 .08 .19 (.51) -.19 -.09 -.07 -.00 -.02 -.03 .00 -.02 -.07 .06 .03 -.03 .07 .07 .08 .02 -.05 .02 .01 -.06 .02 -.04 -.09 -.09 .01 .02 -.05 .07 .08 .07 .03 .00

.05 .01 -.01 .03 .15 .27 .18 (.53) -.10 .08 -.07 .10 .05 -.07 .05 .09 -.11 -.08 .04 .03 .03 -.02 -.04 -.11 -.06 -.04 .025 -.02 .06 .01 .04 -.05 .04 -.07 -.04 .01 -.03 -.06 .05

.16 .17 .16 .14 .12 .28 .30 .34 (.46) .04 -.01 -.03 .02 .00 -.08 -.07 .09 .08 -.04 .01 .01 .01 .05 -.05 -.01 -.03 .03 .00 .00 .00 .00 .04 -.02 .02 -.01 -.01 -.03 -.04 .01

-.04 -.02 .12 .03 .08 .00 .05 .02 .05 (.55) -.13 -.16 -.11 -.03 -.03 .00 -.04 -.01 -.05 -.08 -.08 -.06 -.03 -.06 .06 .03 .03 -.07 .03 .05 -.02 -.08 .02 .03 .02 -.09 .05 -.02 -.04

.04 .12 .14 .13 .06 .13 .21 -.01 .18 .21 (.57) -.06 -.15 -.18 .05 -.05 -.03 .12 -.01 .00 .00 -.02 -.03 .08 -.00 .00 -.03 .01 -.02 .00 -.00 .02 -.06 .01 .03 .04 .05 -.01 -.01

.02 .00 .07 .04 .09 .08 .12 .08 .06 .26 .38 (.51) -.05 -.19 -.01 -.02 .01 -.01 -.02 .07 .07 .02 -.01 -.04 -.02 .01 -.02 -.01 .02 -.06 -.03 .01 .02 .03 -.04 .00 -.08 -.08 .06

-.02 .11 .13 .10 .10 .14 .18 .10 .17 .32 .29 .43 (.44) -.06 -.00 .02 -.01 -.00 -.00 .03 .03 .07 .00 -.06 -.06 -.04 .02 .01 .01 -.01 -.01 .02 -.01 .05 -.07 -.02 .03 .03 -.01

Tabela 3. nastavak 4 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 173 21 .06 -.05 -.03 -.03 -.02 .02 22 -.00 .00 .04 -.02 -.03 -.03 23 -.02 .04 -.01 -.05 -.07 -.02 24 .07 -.04 .01 -.04 .03 -.09 25 .00 .02 -.00 .01 -.09 -.02 26 -.00 -.01 .01 .00 .01 -.01 27 -.01 .03 .06 -.05 .01 .10 28 .03 -.01 -.08 .00 -.07 -.06 29 -.02 .03 .06 .02 -.00 -.09 30 -.04 .05 .01 .07 .02 -.02

63. MFE60V 64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE15T 1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 18. MBAP10 19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS

.01 -.01 .02 -.02 .11 .05 -.00 .03 .01 .06 -.10 -.01 31 .12 .00 .11 .04 .06 .16 -.01 .08 .08 .10 .09 .00 -.01 .15 .12 .11 .05 .13 -.00 .06 .02 .09 .11 .21 -.02 .09 .34 .19 .22 .41 (.56) -.08

.07 .02 -.00 .06 -.11 -.07 .09 -.05 .07 -.04 .03 -.02 32 .12 .14 .17 .13 .23 .11 .08 .15 .14 .10 .06 -.02 .11 .08 .18 .22 .07 .19 .03 .01 -.02 .06 .04 .14 .23 .09 .12 .13 .10 .11 .02 (.39)

.04 .00 -.02 .06 .01 .05 .00 .08 -.05 -.02 -.06 .02 33 -.01 .00 .08 .13 .09 .11 .10 -.02 .02 -.03 .10 -.09 -.02 -.06 .14 .13 .04 .13 -.01 .10 .03 .15 .04 .03 .22 .05 .07 -.10 -.03 .02 .08 .45

-.14 -.10 -.01 .05 -.02 .05 -.09 -.08 -.01 .04 .05 -.05 34 .15 .26 .10 .08 .03 .08 -.06 .07 .12 .03 .17 .02 .13 .09 .12 .14 .03 .08 .05 .06 .01 .06 .06 -.01 -.12 .12 .04 .05 .12 .13 .01 .08

.08 .12 .01 -.02 -.05 -.09 -.05 .04 .02 -.01 .00 -.05 35 .11 .10 .20 .19 .27 .04 .14 .12 .08 .05 -.03 .09 .11 .04 .02 .07 -.01 .11 .01 .10 -.02 .05 .02 .12 .12 .22 -.10 .05 -.09 -.08 -.03 .14

-.04 -.02 .01 .06 .05 -.04 -.05 .02 .04 .04 -.04 -.03 36 .02 -.07 .01 -.22 -.23 -.15 -.28 .07 -.18 -.21 -.02 -.02 -.05 -.08 .00 .02 .02 .02 .12 -.06 -.05 .01 -.09 -.15 -.08 -.05 -.07 .09 .01 .01 .10 -.04

.06 .01 .01 .00 -.09 -.03 .04 .08 -.04 -.02 -.02 .02 37 -.01 .07 -.03 -.03 .05 -.03 .09 -.05 .04 .10 .09 .09 .10 .14 .00 -.07 -.04 -.08 -.08 -.01 .10 .00 .06 -.15 .01 -.05 -.01 -.04 .12 .07 -.05 .04

-.03 -.06 .03 -.04 .06 .05 -.03 -.07 .11 .03 .10 -.05 38 -.04 .07 .10 .07 .19 -.00 .16 -.06 .09 .07 .03 .11 .08 .05 .18 -.01 .03 -.00 .01 .11 .10 .03 .15 .03 .09 -.08 .07 .08 .11 .12 .04 .11

-.00 .09 .03 -.03 -.01 -.05 .07 -.00 .02 .04 .01 -.01 39 -.08 .04 .04 -.05 .03 .00 -.03 -.11 -.01 -.15 .01 -.06 .01 .04 .05 .00 .03 -.03 -.04 -.032 .15 .01 .04 -.11 -.08 -.05 .03 -.08 .01 .07 -.05 .07

-.02 -.01 -.04 .04 -.03 -.02 .01 .06 -.06 .00 -.08 .00 40 -.02 .01 -.07 .24 .20 .00 .27 -.02 .02 .14 .14 .08 .03 .06 .13 .05 .05 .04 .01 .15 .09 .10 .15 .16 .08 .20 .14 .04 .11 .13 .07 .03

Tabela 3. nastavak 5

174

33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLONK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 63. MFE60V 64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE 15T 1. MKAAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 175

31 .05 -.06 .05 .03 -.01 .02 .02 .00 .03 -.00 -.04 .00 -.01 .02 .05 -.00 -.04 .07 .00 -.10 .04 -.03 .05 .01 .03 -.01 .06 .02 .02 .09 -.00 -.00 -.02 .04 .04 -.00 -.03 .01 -.06 -.06 -.16 .01 41 .04 .03 .14 .13

32 -.07 -.16 -.19 .09 -.04 .03 -.02 .02 .01 -.06 -.05 .00 .04 .04 .01 .04 .02 -.05 -.10 -.02 .04 -.03 .02 .03 .02 .01 -.04 -.01 -.03 -.04 -.02 -.00 .03 -.10 .00 -.04 .02 .06 -.02 -.00 .05 -.01 42 -.09 -.03 -.03 .23

33 (.47) -.16 -.19 .08 -.05 .00 -.02 -.08 -.02 .06 .08 .03 -.05 -.02 -.04 -.00 -.02 .00 .04 -.06 -.07 -.03 -.00 .01 -.02 .11 .02 .05 -.01 -.03 .09 .04 -.03 .13 -.05 -.05 .03 .00 -.09 -.04 .00 .02 43 -.07 -.07 .00 .29

34 .03 (.69) -.11 -.00 -.05 -.06 -.05 .09 .01 .06 .06 -.05 .04 -.02 -.04 .02 -.01 .05 .03 .07 -.05 .09 -.02 .01 .04 -.09 -.03 .00 -.04 -.05 -.07 -.01 .01 .07 -.04 .06 -.01 -.08 -.08 -.00 -.00 .01 44 -.03 -.11 -.09 .25

35 .11 -.01 (.68) -.05 .04 -.01 -.01 -.00 .03 -.01 -.06 -.03 -.02 -.05 .02 .02 .01 -.05 .02 .05 .04 .01 -03 -.00 .12 -.06 -.01 .02 -.10 -.03 -.07 -.07 .01 .07 .04 .05 -.09 .00 .08 .07 .00 -.01 45 -.03 -.07 -.11 .23

36 -.07 -.00 -.24 (.54) -.24 -.01 .01 .12 .05 -.02 -.01 .05 .07 .06 .03 .08 -.03 .02 -.08 -.08 .04 .02 -.01 .00 .08 .03 -.00 -.01 -.08 -.07 -.01 -.02 .01 .06 -.09 -.01 .01 .04 -.04 -.03 -.01 .03 46 -.06 -.03 -.14 .27

37 .02 .02 .12 -.55 (.70) .09 .02 -.09 -.07 -.02 .02 -.11 -.05 -.08 -.12 -.02 -.02 .07 -.00 -.02 -.01 -.14 .06 .06 -.12 .01 -.03 -.02 .02 .03 .05 -.00 .03 .01 .02 .04 .01 .01 .06 .05 .04 -.11 47 -.10 -.14 -.14 .23

38 .09 -.02 .05 -.28 .33 (.71) .09 -.04 -.01 -.04 -.00 -.16 -.12 -.11 -.14 -.06 -.04 .07 -.00 -.04 .09 .02 -.00 .08 -.09 -.04 -.06 .03 -.10 -.03 -.01 -.01 .00 .05 .04 .12 -.03 .06 .05 .03 .02 -.14 48 .04 -.02 -.02 -.08

39 .12 .11 -.01 -.17 .26 .34 (.56) .02 -.07 -.01 -.04 -.12 -.03 -.03 -.14 .02 -.03 .03 -.03 -.07 .07 -.02 .09 .04 -.04 -.03 -.05 -.07 -.01 -.05 -.05 .02 -.03 .04 .06 .14 .01 .01 -.08 -.00 -.11 -.02 49 -.06 -.10 -.12 .05

40 -.02 .01 .05 -.28 .19 .31 .21 (.39) -.00 -.02 -.07 -.05 .00 .03 -.07 -.00 .04 -.03 -.01 -.01 .01 .03 -.02 .01 .02 -.02 -.01 .02 -.01 -.04 -.04 -.03 .01 -.03 .06 -.06 -.06 .03 .08 -.01 -.02 -.03 50 -.05 .05 -.10 .01

5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS

.11 -.13 .13 .05

.23 .01 .23 -.08

.24 -.00 .30 -.07

.18 .07 .21 -.00

.21 -.03 .25 .00

.16 .07 .25 -.09

.16 -.00 .25 -.08

.02 -.09 -.04 .05

-.01 .02 .06 .04

.04 .05 .09 .10

Tabela 3. nastavak 6 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 18. MBAP10 19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLONK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLPRT 48. MDSFDP 49. MDSELP 176 41 .05 .15 .06 .15 .10 .10 .06 .03 -.05 .01 -.04 .04 -.01 .03 .24 .12 .09 .08 .00 .19 .06 .01 .05 .01 -.03 -.08 .12 -.18 .07 .21 -.03 .36 (.67) .05 .05 -.09 -.05 -.06 -.06 .01 .09 42 .04 .09 .08 .03 -.12 .12 .04 .00 -.02 -.05 .04 .13 .11 .08 .14 .16 .02 .04 .19 .05 .08 .02 .04 -.02 .11 -.08 .10 -.41 .22 .22 .04 .50 .38 (.44) .26 -.15 -.10 -.12 -.12 .02 -.03 43 .10 .24 .14 .07 -.05 .16 .22 .06 .02 -.01 .03 .15 .10 .06 .16 .15 .09 .07 .08 .02 .06 -.01 -.04 -.03 .13. ..08 .08 -.40 .24 .23 -.07 .42 .38 .80 (.45) -.15 -.10 -.14 -.14 -.03 -.01 44 .03 .07 .07 .07 -.01 .09 .17 .04 .05 .04 -.09 .17 .14 .11 .13 -.04 .09 .07 .15 -.07 .01 .07 -.01 .06 .16 -.07 .05 -.41 .24 .22 .19 .55 .20 .34 .30 (.35) .09 .06 .06 -.00 .04 45 .09 .12 .10 .07 -.01 .14 .20 .08 .06 .01 -.09 .17 .15 .09 .19 .11 .06 .10 .15 .06 .12 .14 .04 .07 .04 -.01 .03 -.39 .30 .29 .27 .68 .31 .46 .41 .78 (.22) .,06 .06 .05 .03 46 .06 .06 .11 .08 .06 .03 .13 .06 .06 .06 -.04 .11 .17 .08 .10 .03 .17 .11 .10 -.05 .04 .03 -.01 .09 .11 -.07 .08 -.39 .23 .22 .17 .61 .27 .40 .36 .67 .72 (.38) (.38) .03 -.02 47 .02 .12 .11 .15 .08 .07 .11 .02 .04 -.01 -.06 .10 .07 .09 .14 -.05 .08 .06 .14 -.04 -.03 .01 .02 .04 .06 -.09 .12 -.41 .20 .20 .09 .51 .26 .33 .36 .83 .68 .64 .64 .02 .06 48 .04 -.05 -.01 .00 .02 .00 .00 -.02 .09 -.01 -.00 .01 .13 -.03 .04 -.05 .01 -.02 .15 .06 .04 .03 .00 .03 -05 -.02 -.16 .17 -.03 -.05 .10 .01 -.02 -.00 -.10 .01 .13 -.05 -.05 (.50) -.07 49 .10 -.00 .00 -.01 .03 -.02 -.08 .02 .07 -.02 -.03 .03 -.00 .03 -.08 .21 -.06 .02 .07 .07 .08 .10 .05 .02 -.03 -.10 -.12 .03 -.09 -.13 -.13 .09 .05 -.04 .01 .04 .11 -.05 -.05 .33 (.48) 50 .00 -.10 .02 -.04 -.02 -.04 .13 .13 .12 .09 -.05 .13 -.20 .11 .02 .07 .03 -.04 .16 -.07 .03 -.03 .04 .06 .10 .02 -.14 .04 .08 .10 .13 .09 -.09 .03 -.03 .11 .12 .03 .03 .36 .25

50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V

-.05 .02 -.04 .02 .03 -.01 -.08 -.02 -.03 -.00 .03 .01

-.02 .06 -.07 -.03 -.04 .02 .02 -.02 -.02 .04 .00 -.00

-.04 .08 -.04 -.05 -.01 -.00 -.03 -.07 .05 .07 .03 .07

.02 -.01 .01 -.02 -.02 -.04 -.07 -.02 .03 .03 -.01 .07

-.02 -.07 .01 -.00 -.00 -.00 -.01 .05 -.03 -.05 -.00 -.00

.03 .01 -.03 -.11 -.07 -.00 .03 .01 .00 .03 -.01 .08

-.04 .06 -.02 -.04 .01 -.03 -.12 -.01 .01 .02 .03 .14

-.13 -.14 .01 -.05 -.04 -.00 .04 .01 -.03 -.09 -.00 -.03

-.14 -.08 -.04 -.06 -.03 -.01 -.04 .01 -.01 .04 .04 .06

(.44) -.08 -.04 .02 -.08 -.03 .01 .07 .03 .01 -.09 .00

Tabela 3. nastavak 7 62. MFE40V 63. MFE60V 64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE15T 41 .04 .06 -.01 .02 -.06 -.01 .00 .03 .04 .05 -.02 .07 .05 51 .03 -.00 .06 .15 .09 .19 .14 .11 .06 .00 -.10 -.06 .05 -.12 -.03 .05 .05 .05 42 .04 .08 -.01 .02 .10 -.01 -.01 -.02 -.05 .05 .03 .04 .05 52 .03 -.01 -.03 .11 .13 -.05 .18 .12 .17 .19 .05 -.00 -.04 .01 .10 .06 .08 .03 43 .01 .10 -.04 .04 .08 -.02 .02 -.02 -.08 .04 .04 .09 .01 53 -.07 -.02 -.04 -.07 .07 -.08 .03 .07 .09 .07 -.13 -.05 -.11 -.17 -.01 .03 -.01 .01 44 .07 .01 .01 -.03 -.05 .01 -.06 .01 .05 .00 -.07 -.07 .05 54 -.10 -.04 -.01 .11 .14 -.03 .09 .10 .14 .06 -.02 .06 .02 -.03 .06 .09 .12 -.04 45 .03 -.04 -.00 .02 -.04 .02 -.00 -.01 -.01 -.03 -.02 -.01 -.00 55 .02 .02 -.01 .06 -.03 .00 .07 .19 .17 .06 -.01 .02 .07 .04 .04 -.08 .11 -.04 46 .10 -.01 .02 .03 -.04 .04 -.05 .04 .08 -.13 -.05 -.05 .03 56 .18 .24 .15 -.04 .00 .06 .08 .06 .09 .02 .17 .10 .08 .06 .05 -.12 -.04 -.07 47 .13 .02 .01 -.09 -.08 .01 .00 .06 -.00 .00 -.06 -.04 .04 57 .09 .07 -.07 .05 .07 .08 .13 .12 .10 .06 -.06 .07 .04 -.03 -.04 .01 .07 -.10 48 .00 .03 .03 -.04 .06 -.02 .01 .04 -.03 .02 -.05 -.04 .10 58 .14 .03 .06 .-13 .11 .05 .19 .21 .08 .10 -.03 -.05 .01 .05 .14 -.06 .12 .01 49 .03 .02 -.00 -.04 -.08 .01 -.04 -.04 -.03 .00 -.04 -.05 .01 59 .09 .08 .09 .08 .08 .11 .23 .18 .07 .04 -.00 -.06 -.00 -.02 -.00 -.09 .02 .01 50 .03 .06 .05 .04 .06 -.07 -.06 .04 .06 -.06 -.01 -.04 .03 60 .20 .10 .14 .13 .18 .11 .23 .24 .20 .21 .03 .00 .09 -.02 .09 .02 .09 .05

1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 18. MBAP10 177

19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLONK

-.02 .06 .09 .08 .04 .06 .06 .04 .07 -.06 -.05 -.01 -.04 .02 .13 -.06 .01 -.12 -.03 -.01

.02 .21 .11 .06 .04 .31 .01 .08 .33 .27 .23 .15 .08 .11 .00 .05 .01 -.13 .02 .04

-.08 -.01 .07 -.04 -.06 .11 -.04 -.07 .02 .03 .01 -.07 -.03 .07 -.04 -.06 -.04 .03 .00 .13

-.07 .14 .11 .01 .00 .24 -.02 .01 .19 .19 .10 .13 .08 .02 -.01 .06 -.08 -.02 -.11 .09

.10 .09 .06 .03 .12 .12 -.05 .03 ,17 .15 .08 .12 .06 .05 -.06 .06 -.09 .05 .07 .05

.01 -.01 .04 -.06 .17 -.06 .08 .05 .05 .08 .16 .07 -.02 .01 -.09 .13 -.07 -.03 .19 .22

.05 .12 .20 .06 .04 .04 -.00 -.01 .16 .10 .08 .02 -.01 .01 -.07 .10 .03 -.05 .05 .12

.04 .10 .07 .12 .06 -.13 .02 -.01 .15 .08 .13 .09 -.08 .06 .09 .10 -.07 -.09 .16 .16

-.05 .01 -.02 .06 -.02 .03 .02 -.01 .13 -.05 .10 .01 -.03 .03 .02 .14 -.02 -.06 .05 .02

.09 .10 .04 .11 .14 .09 .17 .18 .01 .15 .11 .16 .02 -.09 -.09 .10 -.05 -.02 -.02 .14

Tabela 3. nastavak 8 39. MFLPRG 40. MFLFLK 41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDO 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 63. MFE60V 178 51 -.04 -.02 -.01 .09 .10 .03 -.03 -.02 .05 .20 .19 .34 (.54) -.14 -.18 -.08 -.05 -.10 -.12 .10 .12 .16 .12 .10 .11 52 -.08 .22 .10 .17 .14 .16 .29 .10 .13 .37 .36 .32 .07 (.47) .05 .18 .01 .04 -.05 -.13 -.08 -.10 -.05 -.10 -.10 53 .20 .08 .04 .01 -.07 .07 .14 -.09 .02 .30 .26 .37 .03 .37 (.61) .19 -.00 -.04 .13 -.16 -.13 -.18 -.09 -.11 -.15 54 .02 .23 .11 .15 .11 .14 .25 .05 .16 .32 .35 .29 .13 .61 .51 (.61) -.07 -.11 -.08 -.14 -.09 -.08 -.05 -.05 -.11 55 .21 .03 .04 .02 -.06 -.02 .11 -.05 -.02 .45 .34 .37 .15 .44 .42 .33 (.40) .02 .04 -.10 -.11 -.11 .00 -.03 -.06 56 .26 .05 -.02 -.03 -.11 -.01 .09 .01 -.08 .27 .01 .16 -.03 .17 .14 .02 .36 (.63) -.06 -.04 -.04 -.05 -.20 -.15 -.05 57 .24 .23 .09 .15 -.02 .23 .37 .15 .18 .37 .19 .27 .07 .36 .48 .39 .39 .29 (.50) -.17 -.12 -.09 -.13 -.08 -.10 58 .27 .09 .05 .01 .03 .20 .17 .07 .12 .21 .03 .26 .20 .09 .13 .07 .44 .34 .32 (.41) .06 .14 .03 -.03 .02 59 .18 -.02 .00 -.02 -.03 .08 .03 -.01 .02 .20 .19 .28 .28 .16 .22 .15 .38 .33 .33 .60 (.43) .03 .03 -.00 .02 60 .07 .10 .13 -.03 -.02 .06 .11 -.00 .05 .21 .14 .06 .26 .10 .07 .12 .31 .27 .30 .61 .49 (.45) -.01 -.02 -.02

64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLZIP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE15T 1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBNR

.09 -.03 .07 -.05 -.05 .08 -.00 .07 -.07 -.01 .02 61 .18 .12 .20 .21 .20 .30 .12 .29 .26 .25 .06 .03 .12 .09

-.10 .02 .03 .01 -.02 -.06 -.12 -.02 .04 .06 .05 62 .26 .17 .25 .11 .10 .27 .07 .34 .24 .14 -.05 .01 .06 .04

-.13 -.03 -.04 .03 .04 -.11 .05 .04 .12 -.01 -.06 63 .32 .08 .33 .13 .12 .15 .19 .18 .15 .21 -.04 -.05 -.06 -.04

-.12 -.04 -.02 -.03 .03 -.04 -.08 -.00 .00 .01 .05 64 -.06 -.19 -.19 .27 .15 .04 .26 -.01 .07 .20 .07 -.05 -.06 .04

-.02 -.01 .01 -.02 .05 -.03 .01 -.08 .03 -.02 .02 65 -.10 -.11 -.14 .12 .00 -.01 .08 -.03 .09 .01 .05 .00 .01 .01

-.01 .10 -.01 .08 -.02 -.02 .06 .00 .03 -.02 -.05 66 -.10 -.15 -.12 .02 .07 -.00 .07 -.15 .09 .11 .09 .07 .03 .01

-.08 .02 .03 .00 .03 -.09 -.00 -.05 .01 -.03 .03 67 .00 -.01 -.04 .14 .06 .16 .01 .01 .21 .03 .08 -.00 -.01 -.00

.10 -.03 -.05 -.04 .00 .09 .03 .02 -.02 .01 -.01 68 -.04 -.08 -.06 .09 -.03 .13 -.02 -.01 .08 .01 -.03 -.14 -.03 -.10

.04 -.03 .03 -.02 -.04 .06 -.03 -.02 -.03 -.01 .06 69 -.04 -.21 -.17 .35 .15 .08 .34 .07 .10 .20 .10 -.04 -.03 -.03

.05 -.03 -.01 .03 .07 -.00 -.02 .04 -.07 .05 .04 70 -.02 -.07 -.14 .06 -.06 .05 .04 .01 .03 .03 .03 -.04 -.04 -.12

Tabela 3- nastavak 9 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 18. MBAP10 19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 179 61 .17 .08 .22 .23 .21 .16 .05 .20 .02 .24 .12 .26 .09 .14 .14 .19 .15 .21 62 .08 .07 .17 .21 .08 .05 .00 .13 .10 .13 .21 .26 .15 .15 .15 .13 .20 .17 63 .11 .03 .10 .14 .05 .10 .05 .23 .09 -.06 .20 .09 .13 .11 .11 .12 .07 .10 64 .14 .15 .07 .09 -.06 .11 .06 .13 .01 .16 .15 .05 .09 -.01 -.01 .09 .12 -.03 65 -.02 .04 .09 .00 .02 .01 .08 .01 -.02 .18 .00 .02 .08 .01 .01 -.03 .00 -.04 66 -.02 -.01 .03 -.00 .07 .21 .11 .15 .03 .06 -.13 .01 .02 -.05 -.05 .08 .08 -.32 67 -.05 .11 .07 .13 -.00 .01 .15 -.10 .01 .20 .04 .10 -.08 .00 .00 .03 .09 .07 68 -.08 .11 .14 .05 -.02 -.05 .09 -.08 .08 .27 -.04 -.01 .06 .02 .02 .00 .08 -.00 69 .02 .10 .08 .06 .03 .01 -.01 .15 .04 .26 .21 .09 -.04 -.07 -.07 -.03 -.01 .03 70 -.07 .01 .04 -.03 -.04 -.08 -.02 -.12 -.01 .03 .01 -.04 .07 -.16 -.16 .02 .01 .01

33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK 38. MFLONK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 41. MFLZLP 42. MFLRK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRK 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 63. MFE60V 64. MRAZGP 65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT

.13 .17 .03 -03 -.08 -.11 -.05 -.09 .02 -.09 .01 -.04 -.10 -.02 .02 -.01 .07 .04 .17 .09 -.04 .01 .19 -.12 -.04 .26 .26 .28 (.57) .18 -.01 -.02 -.08 -.02 .03

.06 .16 .07 .06 -.12 -.07 -.07 -.22 .00 -.18 -.20 -.14 -.19 -.12 -.11 .01 -.00 .02 .13 -.03 -.05 -.03 .17 -.02 .01 .23 .28 .34 .62 (.47) .13 .06 -.03 -.04 .05

.14 .17 -.05 .06 -.03 .00 .08 -.17 -.01 -.12 -.12 -.09 -.15 -.18 -.14 .10 -.00 .10 .15 -.04 -.02 -.05 .19 .06 .11 .41 .41 .42 .38 .62 (.46) .11 .04 -.01 -.00

.07 -.03 -.10 -.10 -.04 -.05 -.06 .21 .03 .19 .14 .19 .25 .23 .21 .12 .36 .16 .11 .19 .06 .16 .16 -.09 -.01 .09 .10 .18 .07 .08 .16 (.40) -.00 -.08 -.14

-.05 -.04 -.12 .04 -.02 -.08 -.08 .14 .00 .10 .08 .06 .19 .10 .02 .30 .49 .38 .14 .39 .31 .34 .35 .14 .21 .03 .16 .14 -.07 -.06 .05 .52 (.35) -.07 -.03

-.01 .09 -.10 .07 .00 .01 .06 .09 -.10 .14 .11 .06 .11 .06 .04 .16 .15 .13 .01 .14 .08 .13 .15 .01 .12 -.00 .11 .13 -.03 -.09 .03 .31 .32 (.60) -.07

.03 -.09 .00 -.01 -.12 -.13 -.10 -.00 -.13 -.05 -.06 -.07 -.04 -.05 -.06 .22 .41 .21 .22 .21 .20 .18 .12 .01 .00 -.15 .01 .04 -.08 .07 -.00 .18 .39 .11 (.56)

.05 -.06 -.00 -.02 -.03 .07 .07 .05 -.01 .09 .08 .03 .13 .02 .08 .22 .31 .18 .17 .20 .21 .26 .15 -.11 .06 -.11 -.07 .05 -.06 -.10 -.17 .23 .35 .14 .30

.08 -.12 -.03 -.02 -.13 -.17 -.26 .05 .07 .14 .15 .04 .07 .15 .14 .09 .33 .13 .16 .17 .02 .16 .06 -.21 -.07 -.06 .03 .04 .15 .10 .06 .66 .47 .19 .24

.02 -.07 -.08 .09 -.06 -.08 -.03 .01 -.08 -.11 -.16 .04 -.01 .04 -.00 .16 .34 .23 .09 .05 .29 .13 .22 .06 .06 .02 .10 .07 -.06 -.01 .04 .36 .42 .30 .38

Tabela 3. nastavak 10 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAE15 74. FAE15T 61 -.01 .04 -.05 -.00 .02 -.03 .03 71 .02 62 -.03 .06 -.01 -.03 -.03 -.02 -.01 72 .03 63 -.09 .08 -.01 -.03 -.04 -.02 .01 73 .08 64 -.08 .11 -.07 -.08 -.04 -.01 .04 74 .09 65 -.03 -.03 -.07 -.05 -.05 .058 .03 66 -.02 -.10 -.01 -.08 -.05 -.01 -.01 67 -.04 -.16 .02 -.00 .06 -.06 -.07 68 (.64) -.07 -.09 -.04 -.00 -.04 -.05 71 .01 69 .27 (.35) -.05 -.04 -.02 .01 .05 72 .08 70 .21 .35 (.54) -.09 -.01 -.04 -.06 73 .09 74 -.12

1. MKAVLR 180

38.MFLONK

2.MKAAML 3.MKLSNL 4.MBKPOP 5.MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11.MKRBUB 12.MKRPLH 13. MKRP3R 14.MKRBNR 15.MBAU20 16.MBAU10 17.MBAP20 18.MBAP10 19.MBAU2Z 20.MBAU1Z 21.MBAP2Z 22.MBAP1Z 23.MBFTAP 24.MBFKRR 25.MBFTAN 26.MBFTAZ 27.MRPDRN 28.MBPDRD 29.MBPLRD 30.MBP2RD 31.MBPKUN 32.MPCDUS 33.MPCKRS 34.MPGHCR 35.MPGVCN 36.MFLISK 37.MFLUNK

-.09 .09 .10 .03 .03 .05 .01 -.01 .06 -.08 -.11 -.12 -.10 -.04 .04 .07 .10 -.04 -.03 .02 .09 -.12 .10 .02 .01 .06 .08 .02 -.01 .00 .10 .07 .01 .07 -.05 .03

-.02 .08 .16 .07 .19 .11 .04 .13 .02 .01 .08 .05 -.06 .05 .13 .09 -.03 -.10 .04 .18 .01 .08 .10 .07 .05 .02 -.12 -.08 .04 -.04 .02 .06 .05 -.01 -.11 .09

-.01 .23 .20 .08 .21 .14 .04 .15 .03 -.01 .05 .14 -.05 .04 -10 .16 .04 -.01 .08 .01 .11 .09 .16 .13 .03 .05 .02 -.05 .03 .02 .09 .11 .09 -.08 -.08 .07

-.09 .16 .24 .15 .23 .02 .04 .11 .06 -.01 -.00 .06 -.04 .02 -09 .09 .27 .01 .08 .01 .13 .20 .12 .14 .17 -.02 -.09 -.09 .09 .11 .04 .15 .13 .01 .02 -.18

39.MFLPRG 40.MFLFLK 41.MFLZLP 42.MFLRLK 43.MFLOLB 44.MFLPRK 45.MFLPRR 46.MFLPRT 47.MFKUPO 48.MDSFDP 49.MDSELP 50.MDSETR 51.MDSEPK 52.MFEUDR 53.MFEUCE 54.MFEUDD 55.MFEBML 56.MFEBKL 57.MFEBRL 58.MFESDM 59.MFESVM 60.MFESVZ 61.MFE20V 62.MFE40V 63.MFE60V 64.MRAZGP 65.MRABPT 66.MRCDTT 67.MRLPCT 68.MSAIFL 69.MSASKL 70.MSCHIL 71.MSLIZP 72.FAN150 73.FAE15 74.FAE15T

.00 .09 -.05 .01 -.05 .05 .03 -.13 .02 .17 .25 .11 .19 .14 .25 .18 .11 .02 .07 .12 .17 .17 .09 .09 .09 .22 .27 .10 .25 .19 .20 .23 (.67) .01 .02 -.08

.21 .07 -.15 -.06 -.08 .10 .12 -.00 .03 .17 .17 .25 .21 .04 .24 .12 .10 .12 .16 .04 .09 .05 -.01 -.04 -.04 .12 .22 .15 .36 .27 .08 .29 .30 (.36) -.08 -.14

.12 .06 -.03 -.07 -.04 .11 .14 -.00 .05 .14 .22 .16 .22 .06 .10 .12 .06 .09 .13 .11 .13 .24 .00 .07 .07 .16 .28 .19 .19 .20 .08 .21 .31 .55 (.34) -.12

.10 .00 -.01 -.11 -.13 .13 .02 .07 .05 -.06 -.07 -.11 -.03 -.14 -.16 -.06 -.14 -.13 -.07 -.08 .00 .07 .15 .19 .19 .21 .07 .15 .03 .06 .16 .08 .13 .26 .35 (.38)

Rezultati konfirmativne faktorke analize Osnovu za interpretaciju rezultata dobivenih faktorskom analizom ine: matrica vektora koordinata varijabli u faktorskom prostoru, zatim matrica korelacija varijabli i ekstrahiranih faktora, matrica interkorelacija varijabli i ekstrahiranih faktora, matrica interkorelacija dobivenih faktora, te matrica regresijskih koeficijenata. Izolirano je 11 linearnih kombinacija koje se mogu u potpunosti interpretirati u skladu s postavljenom hipotezom. Faktori su objanjeni redoslijedom kojim su se pojavljivali u svim osnovnim matricama: matrici sklopa (tabela 5), matrici strukture primarnih motorikih faktora (tabela 6), matrici interkorelacija motorikih faktora (tabela 8) i matrici regresijskih koeficijenata (tabela 7). 181

Prvi faktor koji je nesumnjivo mjera koordinacije, a tako je i nomiran u hipotetskom modelu motorikog prostora ovog istraivanja, definiran je testovima u kojima je rezultat zavisan od sposobnosti brzog izvoenja kompleksnih motorikih zadataka, reorganizacije stereotipa, agilnosti, koordinacije pojedinih segmenata tijela i usvajanja novih motorikih zadataka. Svaka od ovih sposobnosti izolirana je kao faktor u subprostoru koordinacije u istraivanjima Fleishmana (1956), Metikoa, A. Hoek (1972); S. Horge, Metikoa, N. Viski, A. Hoek, Gredelja i Marelje (1973 i 1974). Odreen broj mjernih instrumenata koji su u nizu dosadanjih istraivanja formirali, nakon primjene raznih faktorskih tehnika, razliite solucije strukture subprostora koordinacije, a koji su primjenjeni i u ovom istraivanju, zasigurno u svojoj osnovi sadre istovjetne funkcionalne mehanizme. Ovo potvruju gotovo svi pokazatelji u prezentiranim matricama faktorske analize. Ipak, usporednom inspekcijom podataka vidljivo je da testovi agilnosti MAGOSS i MAGONT, te brzine izvoenja sloenih motorikih zadataka MBKPOP i MBKPIS najbolje odreuju ovaj faktor i na taj nain imaju znaajne mogunosti za predikciju koordinacije. Dominantna karakteristika skupa mjera motorikih sposobnosti predvienih za procjenu koordinacije ipak je informatika komponenta, no bez sumnje je u istim mjerama znaajno zastupljena i energetska komponenta s obzirom na relacije koordinacije prema ostalim faktorima, a i prema dosadanjim istraivanjima (Gredelj i suradnici, 1975; Gredelj, 1976; A. Hoek, 1976, 1979). Zbog relativno niskih regresijskih koeficijenata i relativno male koliine informacija koje emitiraju testovi primjenjeni za procjenu koordinacije uvedena su etiri zadatka, a zbog boljeg pokrivanja prostora koordinacije preporua se i upotreba testa MKAVLR. Potpuno je pouzdana egzistencija hipotetski postavljenog faktora realizacije ritmikih struktura. Skup testova namijenjen definiranju toga faktora ima visoke i gotovo identine projekcije na izolirani faktor realizacije ritmikih struktura, a i beta koeficijenti su za cijeli skup testova ujednaenih vrijednosti i relativno visoki. Oito da testovi koji zahtijevaju struktuiranje jednostavnih pokreta u ritmiki kompleks dobro definiraju ovu latentnu dimenziju. Iako je u zadacima potrebno struktuirati vie razliitih kretnih formi u cjelinu, to je bez sumnje koordinacijski problem, rezultat u zadacima vie ovisi o sposobnosti alternativnog ukljuivanja i iskljuivanja sinergista i mogunosti efikasnog rada hipotetskog centra za formiranje motorikog ritma. Trei faktor nominiran kao ravnotea odreen je upravo onim testovima koji su u modelu strukture motorikog prostora predvieni za mjerenje spomenutog faktora. etiri od osam upotrebljenih testova posebno definiraju ovaj faktor. Najvee projekcije na trei faktor imaju dvije mjere ravnotee sa zatvorenim oima pa se moe smatrati da je za procjenu ravnotee ipak neto vanija sposobnost odraavanja ravnotee na osnovi kinestetikih analizatora nego na osnovi vizualnih analizatora. S obzirom na veliinu regresijskih koeficijenata koji su prosjene vrijednosti, pretpostavlja se da bi za utvrivanje latentne dimenzije ravnotee bilo dovoljno upotrijebiti samo prva etiri instrumenta (MBAU1Z, MBAP1Z, MBAU10, MBAP10), tim vie to je istim mjernim instrumentima uspjelo isti faktor izolirati i Gredelju i suradnicima, 1975. Efikasna upotreba preporuenih testova za procjenu faktora ravnotee mogua je pod uvjetom da se pouzdanost mjera sve na uobiajeni nivo, karakteristian za ostale motorike zadatke. 182

etvrta latentna dimenzija, frekvencija pokreta, vrlo je dobro i homogeno definirana grupom testova koji su i bili namijenjeni njenoj procjeni. Isti testovi primijenjeni su u radovima: Gredelj i sur. (1975); Gredelj (1976), Mejovek (1976) i Hofman (1980), a ekstrahirana latentna dimenzija je interpretirana na slian nain. Za varijabilitet i kovarijabilitet testova za procjenu frekvencije pokreta u navedenim istraivanjima, pa prema tome i u ovome, moe se smatrati odgovornom za sposobnost struktuiranja kretanja. Veliina regresijskih koeficijenata sva etiri testa ukazuje na dobru prediktivnu vrijednost upotrebljenih testova za formiranje latentne dimenzije brzine. Faktor frekvencije pokreta, iako u manifestnom obliku predstavlja replikaciju ciklinih pokreta, bolje je definiran pokretima tipa taping, nego pokretima kruenja. Peti dobiveni faktor, interpretiran kao brzina pokreta, naznauje da je potvrena hipoteza po kojoj je u osnovi varijabiliteta odabranih mjernih instrumenata sposobnost regulacije tonusa izraena na specifian nain, naime u svim zadacima uspjeh zavisi od toga kojom se brzinom ukljuuju agonistike grupe miia, a iskljuuju antagonistike. Faktor odreen gotovo istim mjernim instrumentima, interpretiran kao brzina jednostavnih pokreta, dobijen je u radovima Gredelja i sur. (1975); Mejoveka (1976); Gredelja (1976), Hofmana (1980). U navedenim radovima su u skupu testova za procjenu brzine jednostavnih pokreta, s obzirom na koncepciju hipoteze* o formi substrukture motorikog prostora brzine, upotrebljeni i mjerni instrumenti za procjenu brzine nogu, ali zbog loih metrijskih karakteristika i specifinih umova nisu pokazali stabilnost u odreivanju faktora brzine jednostavnih pokreta, te su u ovom istraivanju izostavljeni. Najvee projekcije i najvii regresijski koeficijent ima test MBP2RD, a neto manje, a jo uvijek visoke projekcije imaju MBPKUN, MBPLRD, MBPDRN, a ako su projekcije testa MBPDRD osjetno nie od ostalih, razumno je upotrijebiti za odreivanje faktora brzine pokreta samo prva etiri testa. Determinacija estog faktora preciznosti, uinjena je na temelju hipoteze o postojanju dva osnovna oblika ove sposobnosti: preciznosti gaanjem i preciznosti ciljanjem, pa je tako formiran i skup testova za procjenu te dimenzije: dva testa za gaanje i dva za ciljanje. Ako se pretpostavljalo da su u osnovi oba vida preciznosti zastupljeni isti funkcionalni mehanizmi, projekcije testova preciznosti ciljanjem znatno su vee od projekcije testova gaanjem. To bi se moda moglo objasniti injenicom da se pri ciljanju za vrijeme izvoenja aktivnosti primaju povratne informacije koje korigiraju izvoenje, a kod gaanja aktivnost je kratkog trajanja i bez mogunosti korekcije, te to najvjerovatnije uvjetuje i poloaj testa MPGVCN ije projekcije takoer mogu smatrati znaajnima za definiciju faktora preciznosti i posljedica su neto dulje kontrole nad objektom kojim se gaa cilj. Regresijski koeficijenti za testove ciljanja su primjerene veliine, dok su za testove gaanja znatno manji. Sedmi dobiveni hipotetski faktor, interpretiran kao fleksibilnost, pripada meu najbolje definirane faktore u hipotetskom modelu, sudei prema broju namijenjenih mjernih instrumenata. Od 12 mjera ak ... ima visoke pozitivne projekcije na taj faktor. No, najvee projekcije imaju oni testovi iji su zadaci ...tog tipa i kojima se procjenjuje fleksibilnost onih globnih sistema koji sudjeluju u fleksiji trupa i koji su ...dno mjere mogunosti istezanja stranje loe donjih ekstremiteta (MFLPRR, 183

MFLPRK, MFLPRT, MFLUPO). Isti testovi imaju i najvie regresijske koeficijente pa se preporuuju za procjenu fleksibilnosti u osnovi koje je sposobnost regulacije tonusa antagonista direktno odgovorna za postizavanje submaksimalne amplitude pokreta. Ostali testovi imaju takoer znaajne projekcije na ovaj faktor, no ipak neto nie. Zbog toga ini se da u motorikom prostoru egzistira jedan dobro definiran faktor fleksibilnosti. Meutim, treba trei da su korelacije prva etiri testa na faktor fleksibilnosti umjetno uveane s obzirom na faktorsku tehniku, te da su povukle faktor u svoj potprostor to ga je neto udaljilo od ostalih upotrebljenih varijabli za procjenu fleksibilnosti. Opstojnost osme dimenzije bez sumnje je realna; naime, ne samo da su projekcije primjenjenih testova na faktor sile visoke, ve su i u dosadanjim istraivanjima najee dobivene stabilne pozicije navedenog faktora uz upotrebu istih testova. S biomehanikog aspekta faktor sile predstavlja zapravo potencijalnu energiju koja se u toku kretanja transformira u kinetiku energiju. Iako je rezultat u testovima koji predviaju faktor sile ovisan o intenzitetu eksitacije motorikih centara u centralnom nervnom sistemu, on u krajnjoj liniji predstavlja i energetski potencijal izvrnih organa miia. Specifinost mjernih instrumenata je u tome da se reakcije ispitanika mjere u labaratorijskim uvjetima. Upotrebljene reakcije mogu se smatrati najelementarnijom koneziolokom aktivnou. Regresijski koeficijenti svih primjenjenih testova su na visokom nivou znaajnosti s izuzetkom testa MDSELP koji je neto nii. U prostoru motorike oito postoji faktor eksplozivne snage, naime, tako govore rezultati analize, a tako je i konstruiran hipotetski model prostora motorike. Mjernim instrumentima za procjenu devetog faktora, izoliran je dosta dobro definiran faktor, kao uostalom i u nizu dosadanjih istraivanja (Kureli i suradnici, 1975, Gredelj i suradnici, 1975; Gredelj, 1976). Sve mjerne instrumente karakterizira aktiviranje maksimalno mogueg broja motorikih jedinica u vremenu bez obzira na topoloku orijentaciju, tako da se za varijabilitet unutar testova moe smatrati odgovoran mehanizam za regulaciju intenziteta eksitacije. Iako bei broj mjernih instrumenata (skup testova za procjenu eksplozivne snage reprezentiran je s etiri tipa aktivnosti: skokovi, bacanja, sprintevi i udarci) dobro definira deveti faktor, najbolje to ine testovi MFESDM, MFESVM, MFESVZ, ije su ortogonalne i paralelne projekcije na faktor najvee, a najvei su im i regresijski koeficijenti. U rang ovih pripada i test MFEBML, pa se tom grupom varijabli oito moe najpouzdanije procijeniti veliina eksplozivne snage. Za razliku od rezultata niza niza dosadanjih istraivanja provedenih na uzorcima ispitanika iz normalne populacije, u ovom radu izolirana je jedinstvena dimenzija snage. Ono to je posebno karakteristino za desetu dimenziju, a to je moglo biti i posljedica selekcije ispitanika s obzirom na motorike sposobnosti ovoga tipa, je uloga snage gornjih ekstremiteta u definiciji generalnog faktora snage. U prilog ovome govore rezultati istraivanja A. Haekove i suradnika (1982) gdje je faktor volumena i mase tijela, koji je bez sumnje vrlo odgovoran za manifestaciju snage, najvie definiran upravo mjerama opsega gornjih ekstremiteta. Kako su u ovom sluaju gotovo ravnopravno zastupljeni i testovi repetitivnog i testovi statikog tipa, to prilino odstupa od modela strukture motorikih sposobnosti postavljenog u radovima Metikoa i sur (1975), te Metikoa (1976), nema sumnje da barem u populaciji motoriki selekcioniranih 184

ispitanika, ukupna koliina rada koji se moe manifestirati bez obzira na reim rada, predstavlja glavni generator varijabiliteta sposobnosti snage. Budui da je maksimalna sila jedan od glavnih elemenata koliine proizvedenog rada, onda je sasvim razumljivo da taj faktor ima najvee korelacije upravo s faktorom sile. S obzirom na veliinu projekcija i veliinu regresijskih koeficijenata faktor snage najbolje procjenjuju testovi MSASKL, MRAZGP, MRABPT i MSCHIL. Posljednji faktor izdrljivosti, izoliran u motorikom prostoru, ima vrlo jednostavnu strukturu i definiran je iskljuivo zadacima koji zahtijevaju dugotrajan rad i ukljuivanje aerobno anaerobnih kapaciteta. Paralelne i ortogonalne projekcije varijabli na faktor visoke su i istog su reda veliine, pa se moe rei da gotovo jednako pridonose objanjavanju ovog faktora, usprkos tome to u dva testa teina donjih ekstremiteta pomae postizavanju boljih rezultata*, a u jednom oteava aktivnost. Kako je ovo prvi put da se baterija funkcionalnih testova analizira uz kolekciju testova primarnih motorikih sposobnosti, oito e se detaljnije spoznaje o meusobnim vezama trebati uiniti dodatne analize. Osnovna karakteristika matrice interkorelacija primarnih motorikih faktora su nulti i niski pozitivni koeficijenti povezanosti, a samo nekoliko veza nosi obiljeje srednjih visokih. Najvii stupanj povezanosti pokazuju faktori koordinacije i frekvencije pokreta. ini se da frekvenciju pokreta definiraju samo naizgled jednostavni zadaci i da je jednim dijelom za njihovo obavljanje vrlo vano pravovremeno ukljuivanje i iskljuivanje agonistikih i antagonostikih grupa miia, te fina regulacija gibanja kojom je mogue opisati optimalnu putanju gibanja. Kako se isti procesi odvijaju pod kontrolom mehanizma za struktuiranje kretanja, koji je istovremeno odgovoran za izvoenje svih koordinacijskih zadataka, povezanost ova dva faktora proizilazi iz njihove podreenosti viem regulacijskom mehanizmu za struktuiranje kretanja. Interesantno je da je faktor frekvencije pokreta slabije ovisan sa faktorom brzine pokreta nego s ritmikom strukturom, pa izgleda da je za brzo izvoenje alternativnih pokreta vanije struktuiranje pokreta u jednu optimalno brzu ritmiku strukturu, nego sposobnost regulacije tonusa agonista i antagonista. Povezanost koedinacije i eksplozivne snage proizala je zbog potrebe da se u testovima koordinacije neki pokreti izvode maksimalnom brzinom u kratkom vremenu i na malom prostoru, to zahtijeva, osim ukljuivanja mehanizma za strukturiranje kretanja i ukljuivanja mehanizma za regulaciju kretanja. S druge strane, nemogue je ne uoiti potrebu struktuiranja kretanja u zadacima eksplozivne snage. Zbog toga to su svi motoriki zadaci (osim onih najjednostavnijih) pod utjecajem mehanizma za struktuiranje kretanja, faktor koordinacije je sa svim ostalim dobivenim faktorima (osim sile i snage) u pozitivnoj vezi. Kako se i oekivalo, faktor eksplozivne snage u najvioj je vezi sa faktorom sile, jer je za rezultate u testovima koji ta dva faktora definiraju neophodno aktivirati to vei broj motorikih vlakana u jedinici vremena. Kako je za manifestacije kretanja manje i vee sloenosti u kojima rezultat zavisi od broja aktiviranih motorikih vlakana u jedinici vremena, neophodno ukljuiivanje mehanizma za regulaciju intenziteta eksitacije, isti mehanizam je vjerovatno u pozadini povezanosti eksplozivne snage i sile.

185

Zanimljivo je da je faktor eksplozivne snage vie povezan s brzinom pokreta nego s faktorom snage, to govori da je za varijabilitet i kovarijabilitet tetsova eksplozivne snage vaniji mehanizam za regulaciju tonusa i sinergijsku regulaciju (osnovni mehanizam odgovoran za brzinu pokreta), nego mehanizam za regulaciju trajanja eksitacije. Analiza prve faze izvoenja svih zadataka eksplozivne snage potvruje ovo objanjenje. Faktor sile znaajno je povezan s faktorima eksplozivne snage i snage, to je u skladu s dosadanjim istraivanjima i postavljenim hipotezama* da je za rezultat u svim testovima snage bez obzira na reim rada, vrstu optereenja i topoloku angairanost muskulature, odgovoran mehanizam za energetsku regulaciju. Faktor snage znaajno je povezan s faktorom izdrljivosti** to je sasvim razumljivo jer na rezultat u svim testovima koji definiraju ove faktore (a koji su zapravo istog tipa), utjeu praktiki isti funkcionalni mehanizmi. _________________ * Gredelj, Metiko, A. Hoek, Momirovi: Model hijerarhijske strukture motorikih sposobnosti. I. Rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasinog postupka za procjenu latentnih dimenzija Kineziologija, 5, 1-2, 7-82 (1975) * Istu povezanost utvrdio je i Miller, 1963 Tabela 5 MATRICA SKLOPA (A) KOORDI MKAVLR .61 MKAAML .32 MKLSNL .44 MBKPOP .67 MBKPIS .64 MAGOSS .69 MREPOL .52 MAGKUS .43 MAGONT .63 MKTOZ .54 MKRBUB -.10 MKRPLH .06 MKRP3R -.12 MKRENR .19 MBAU20 .05 MBAU10 .07 MBAP20 -.16 MBAP10 -.05 MBAU2Z -.03 MBAU1Z .11 MBAP2Z .02 MBAP1Z -.01 MBFTAP -.12 MBFKRR .10 MBFTAN .18 MBFTAZ -.12 186 RITAM -.04 .23 -.03 -.05 .02 -.10 -.05 .15 -.05 .02 .72 .79 .76 .72 .18 -.04 -.04 -.24 .18 -.02 .07 -.03 .16 -.16 -.01 .11 BALANS .00 -.00 -.07 .06 .11 -.05 -.10 .01 .00 .01 .00 .06 -.02 -.03 .49 .60 .59 .59 .41 .71 .56 .62 -.05 -.04 -.06 .13 BRZFRQ -.08 -.04 .02 -.06 -.05 -.09 .15 .19 -.03 .02 .08 -.03 .09 -.07 -.05 -.12 .08 .20 .12 -.11 -.19 .04 .64 .58 .59 .70 BRZJEP .21 -.03 .10 -.13 -.11 -.05 -.15 .07 -.06 .18 .04 -.03 -.07 .07 .15 -.02 .00 -.08 -.08 .04 .01 -.02 .00 .18 -.13 -.03 PRECIZ -.04 .14 .08 .03 .09 -.01 -.06 -.03 -.04 -.15 .10 -.12 .09 -.01 .09 .20 -.03 .18 -.12 -.15 -.13 -.02 -.13 .02 .06 .05 FLEKSI -.17 -.13 -.15 .21 .19 -.06 .28 -.22 -.00 -.09 .02 .02 -.07 .03 .09 -.04 -.05 -.10 -.15 .11 .12 .02 .11 -.04 .01 -.04 DIMSIL .01 .17 .03 -.05 .06 .12 -.04 .06 -.03 -.28 -.08 .02 .09 .01 -.02 .12 .04 -.06 -.14 .01 .22 -.05 .01 .05 .05 -.07

EKSPLO .02 .04 .05 -.12 -.09 -.15 .08 .13 .06 .08 -.02 -.04 .03 -.06 .00 -.21 .08 -.02 .13 .02 -.05 .06 .06 -.10 -.02 .09

MBPDRN MBPDRD MBPLRD MBP2RD MBPKUN MPCDUS MPCKRS MPGHCR MPGVCN MFLISK MFLUNK MFLONK MFLPRG MFLPLK MFLZLP MFLRLK MFLOLB MFLPRK MFLPRR MFLPRT MFLUPO MDSFDP MDSELP MDSETR MDSEPK

-.09 -.04 -.03 .11 .07 .00 -.14 -.02 .17 .29 .04 -.07 -.31 -.07 -.04 .16 .23 -.05 -.10 -.04 -.05 -.15 -.01 -.10 .26

-.09 .01 .05 .09 -.06 -.02 -.11 .22 -.02 -.04 .18 -.00 .05 -.03 -.03 -.10 -.24 -.02 -.00 -.02 .04 .08 .05 .01 -.15

-.06 .07 -.01 -.02 .01 -.03 .05 .06 -.06 -.16 -.15 -.00 -.03 .05 -.05 .03 .09 .06 .04 .08 .01 -.01 -.09 .15 .01

-.07 .15 -.02 -.04 -.01 -.07 .06 -.25 .10 -.13 -.24 .04 -.16 .18 .36 .03 .06 -.06 .02 .06 -.02 .00 -.01 -.04 .05

.63 .56 .66 .72 .67 .10 -.01 .08 -.18 -.10 .00 .06 -.05 .09 .01 .07 -.03 -.02 .09 -.06 -.04 .03 .11 -.07 -.11

.08 -.07 .01 -.02 .00 .76 .71 .34 .43 .12 .11 .03 .16 -.08 -.10 -.05 -.06 .01 -.05 .02 .01 -.08 -.03 .06 .00

.14 -.08 .03 -.00 -.07 -.02 .08 -.12 .10 .63 .48 .47 .34 .73 .40 .67 .62 .79 .84 .76 .75 -.04 -.05 .04 -.00

.15 -.07 -.02 -.04 -.02 .17 .10 -.25 -.08 -.01 .01 -.00 -.08 -.04 -.05 .10 .07 -.00 .03 -.09 -.03 .58 .41 .69 .72

.04 .13 .08 -.04 -.17 -.05 -.11 .30 -.07 -.08 .06 .13 .39 -.01 .08 -.20 -.26 .01 .06 -.07 -.03 .24 .01 .11 -.14

Tabela 5. - nastavak KOORDI -.04 -.18 -.10 -.17 -.03 -.07 .04 .07 .10 .23 .15 .17 .03 -.13 -.08 .12 -.06 .15 -.06 -.03 .05 .05 RITAM -.05 -.11 -.03 .19 .26 .02 .01 .01 -.03 -.04 -.13 -.13 -.02 .11 .18 .05 -.14 -.05 .08 -.14 .07 .03 BALANS .01 -.08 .00 -.05 -.19 -.02 .04 -.13 .03 .21 .09 .09 .08 -.02 .05 -.02 -.05 .05 -.15 -.07 -.06 -.04 BRZFRQ .07 -.00 .04 .03 -.07 -.10 -.19 -.16 .13 .10 .22 -.02 -.02 .00 -.21 .04 .14 .19 -.09 -.10 -.10 -.04 BRZJEP .26 -.08 .16 .02 -.02 -.03 -.11 -.15 -.09 .05 .05 .01 .07 -.04 .00 -.03 .08 -.13 -.06 .06 -.04 .03 PRECIZ .06 .05 -.01 -.03 -.08 -.09 -.01 .06 -.24 .18 .15 .06 -.03 -.06 -.23 .07 .02 .00 .04 .19 -.01 -.03 FLEKSI .17 .08 .15 -.02 .06 .27 .16 .01 .00 -.24 -.37 -.25 .14 .02 .07 -.19 .05 -.03 -.10 -.03 .05 .04 DIMSIL .31 .20 .30 .19 .05 .20 -.07 -.01 -.18 -.18 -.27 -.31 -.23 .12 -.26 .34 .30 -.10 -.04 -.04 .27 .14

MFEUDR MFEUCE MFEUDD MFEBML MFEBKL MFEBRL MFESDM MFESVM MFESVZ MFE20V MFE40V MFE60V MRAZGP MRABPT MRCDTT MRLPCT MSAIFL MSASKL MSCHIL MSLIZP FAN150 FAE15 187

EKSPLO .22 .44 .21 .67 .53 .57 .79 .77 .72 .34 .48 .62 .06 .17 .17 -.20 -.22 -.12 .11 .17 -.07 .02

FAE15T Tabela 6

-.05

-.11

.10

.20

.02

.02

-.08

-.39

-.00

FAKTORSKA STRUKTURA PRIMARNIH MOTORIKIH STRUKTURA KOORDI .57 .34 .49 .65 .65 .59 .57 .54 .61 .56 .12 .18 .11 .27 .23 .15 .05 .17 .11 .21 .06 RITAM .08 .28 .08 .07 .15 -.01 .10 .28 .06 .16 .73 .79 .76 .74 .27 -.01 .01 -.13 .23 .06 .08 BALANS .14 .08 .08 .23 .27 .27 .07 .16 .16 .16 .10 .13 .07 .07 .56 .60 .58 .60 .38 .70 .53 BRZFRQ .20 .14 .24 .30 .30 .30 .39 .41 .27 .32 .30 .23 .28 .27 .18 .04 .13 .22 .18 .07 -.05 BRZJEP .28 .06 .16 -.03 .03 .03 -.00 .23 .06 .30 .15 .09 .05 .18 .28 .04 .11 .02 .05 .17 .09 PRECIZ .13 .23 .25 .21 .27 .27 .10 .13 .13 .01 .13 -.03 .14 .07 .21 .28 .07 .28 -.03 .00 -.03 FLEKSI -.09 -.05 -.08 .30 .28 .28 .36 -.09 .09 .19 .13 .12 .03 .13 .19 .03 .02 -.03 -.08 .18 .16 DIMSIL -.03 .02 -.06 .04 .04 .04 .07 .14 .07 -.12 -.04 -.03 .03 -.07 .00 .11 .13 -.00 -.07 .08 .21

MKAVLR MKAAML MKLSNL MBKPOP MBKPIS MAGOS MREPOL MAGKUS MAGONT MKTOZ MKRBUB MKRPLH MKRP3R MKRBNR MBAU20 MBAU10 MBAP20 MBAP10 MBAU2Z MBAU1Z MBAP2Z

EKSPLO .21 .04 .18 .13 .16 .16 .25 .33 .26 .21 -.00 .00 .04 .02 .13 -.02 .16 .06 .09 .16 .11

Tabela 6. nastavak KOORDI .18 .23 .34 .44 .30 .02 .14 .10 .23 .14 .23 .06 .13 .25 .27 .04 .09 -.11 RITAM 05 .35 .05 .20 .32 -.02 .03 .14 .21 .04 .06 -.06 .19 .06 .04 .17 .09 .01 BALANS .63 .07 .12 .09 .26 .06 .07 .11 .15 .13 .16 .17 .14 .03 -.04 -.08 .07 .01 BRZFRQ .16 .62 .61 .65 .71 .03 .23 .11 .19 .14 .21 .13 -.05 .20 .07 -.09 .12 -.13 BRZJEP .11 .14 .27 .01 .15 .61 .61 .68 .73 .63 .16 .01 .13 -.12 -.06 .02 .12 -.02 PRECIZ .12 .01 .12 .22 .20 .09 .00 .04 .07 .05 .76 .69 .36 .46 .19 .12 .10 .16 FLEKSI .10 .21 .07 .12 .10 .17 .00 .09 .08 -.01 .06 .12 -.06 .14 .62 .46 .47 .31 DIMSIL .03 -.00 .14 .02 -.03 .19 .00 .03 .01 .01 .10 .06 -.11 -.15 -.04 -.03 -.02 .02

BAP1Z BFTAP BFKRR BFTAN BFTAZ BPDRN BPDRD BPLRD BP2RD BPKUN MPCDUS MPCKRS MPGHCR MPGVCN MFLISK MFLUNK MFLONK MFLPRG 188

EKSPLO .15 .11 .12 .11 .14 .23 .23 .21 .17 .03 .11 -.01 .21 -.06 .02 .05 -.15 .26

MFLFLK MFLZLP MFLRLK MFLOLB MFLPRK MFLPRR MFLPRT MFLUPO MDSFDP MDSELP MDSETR DSEPK FEUDR FEUCE FEUDO FEBML FEBKL FEBRL FESDM FESVM FESVZ FE20V FE40V FE60V MRAZGP MRABPT RCDTT RLPCT MSAIFL MSASKL MSCHIL MSLIZP FAN150 FAE15 FAE15T Tabela 7.

.10 .13 .15 .21 .09 .09 .09 .06 -.06 -.00 -.01 .21 .11 -.07 .03 .06 .11 .09 .22 .21 .34 .44 .41 .38 .13 -.03 -.05 .11 -.02 .19 -.04 .06 .13 .20 .18

.10 .12 .02 .08 .06 .11 .09 .12 .03 .00 -.02 -.12 .01 -.16 -.01 .07 .24 .02 .00 -.03 .04 .06 -.02 -.08 -.01 .04 .10 .02 -.12 -.02 -.02 -.17 .05 .05 -.02

.14 .02 .10 .15 .15 .16 .16 .09 .03 -.02 .20 .08 .14 -.04 .10 .04 -.10 .06 .12 -.03 .14 .34 .21 .20 .18 .04 .15 .05 .01 .12 -.10 .03 .05 .10 .19

.23 .33 .14 .19 .09 .16 .17 .11 -.01 .05 -.01 .10 .16 -.05 .09 .07 .03 -.02 -.05 -.04 .24 .29 .32 .14 .14 .07 -.08 .13 .13 .28 -.02 -.01 .06 .14 .28

.17 .11 .12 .04 .04 .17 .01 .02 .11 .14 .02 -.07 .37 -.00 .25 .19 .09 .01 .07 .00 .11 .21 .19 .14 .13 .02 .03 -.02 .05 -.06 -.07 .05 -.06 .03 .00

-.00 -.03 .00 .02 .09 .02 .09 .06 -.12 -.10 .05 .05 .05 -.01 -.03 -.04 -.04 -.05 .07 .08 -.11 .30 .27 .18 -.03 -.13 -.24 .04 -.01 .00 -.04 .16 .05 .07 .14

.75 .43 .67 .63 .78 .85 .76 .75 -.02 -.01 .07 .02 .24 .08 .20 .04 .09 .29 .20 .05 .08 -.11 -.26 -.17 .20 .07 .09 -.13 .07 .05 -.08 -.01 .07 .08 -.03

.05 -.05 .07 .00 .06 .14 -.05 .02 .67 .60 .72 .59 .50 .45 .50 .50 .18 .40 .19 .30 .16 .00 -.05 -.01 .18 .50 .09 .45 .40 .20 .29 .24 .36 .28 -.20

.09 .08 -.02 -.09 .09 .17 -.02 .03 .44 .28 .39 .22 .45 .47 .41 .70 .47 .61 .70 .71 .67 .39 .44 .55 .18 .31 .14 .08 .02 .04 .17 .25 .14 .21 -.03

REGRESIJSKI KOEFICIJENTI PRIMARNIH MOTORIKIH FAKTORA KOORDI MKAVLR .15 MKAAML .09 MKLSNL .12 MBKPOP .16 MBKPIS .16 MAGOSS .17 MREPOL .13 MAGKUS .11 MAGONT .16 189 RITAM -.01 .08 -.01 -.00 .02 -.03 -.01 .05 -.01 BALANS -.00 .00 -.02 .02 .04 .02 -.04 .00 -.00 BRZFRQ -.03 -.01 .03 -.02 -.02 .02 .06 .08 -.01 BRZJEP .08 -.01 .05 -.05 -.04 -.01 -.05 .03 -.02 PRECIZ -.02 .07 .03 .01 .05 -.02 -.02 -.02 -.02 FLEKSI -.03 -.02 -.02 .03 .03 -.01 .05 -.03 -.00 DIMSIL .01 .05 .01 -.01 .02 .04 -.00 .06 .00

EKSPLO .01 .01 .01 -.01 -.00 -.02 .03 .04 .03

MKTOZ MKRBUB MKRPLH MKRP3R MKRBNR MBAU20 MBAU10 MBAP20 MBAP10 MBAU2Z MBAU1Z MBAP2Z MBAP1Z MBFTAP MBFKRR MBFTAN MBFTAZ MBPDRN MBPDRD MBPLRD MBP2RD MBPKUN MPCDUS MPCKRS MPGHCR MPGVCN MFLISK MFLUNK MFLONK MFLPRG MFLPLK MFLZLP MFLRLK MFLOLB MFLPRK MFLPRR MFLPRT MFLUPO MDSFDP MDSELP MDSETR MDSEPK

.13 -.02 .02 -.02 .05 .01 .01 -.04 -.02 -.01 .03 .01 -.00 -.02 .03 .05 -.02 -.02 -.00 -.00 .03 .02 .00 -.03 .00 .04 .07 .01 -.01 .06 .02 -.01 .03 .05 -.01 -.02 -.01 -.01 -.02 .00 -.01 .07

.01 .25 .27 .27 .25 .07 -.00 -.01 -.07 .06 -.01 .02 -.01 .06 -.04 .01 .05 -.03 -.00 .01 .03 -.02 .01 -.02 .08 01 -.01 .06 -.00 .00 -.01 -.01 -.03 -.01 -.01 -.00 .00 .02 .02 .02 .00 -.05

-.01 .00 .03 .00 -.01 .16 .20 .19 .19 .13 .23 .19 .20 -.02 -.02 -.02 -.04 -.02 .02 -.00 -.01 .00 -.01 .02 .02 -.02 -.05 -.04 -.00 -.00 .01 -.02 .01 .03 .02 .01 .02 .00 .01 -.03 .06 .01

-.00 .04 .01 .06 -.02 -.02 -.05 .03 .07 .04 -.05 -.07 .01 .27 .22 .25 .29 -.03 .05 -.01 -.01 -.00 .03 .02 -.09 .03 -.04 -.08 .03 -.04 .06 .14 .00 .01 -.01 .02 .03 .00 .01 -.01 -.01 .03

.07 .01 -.01 -.03 .02 .05 -.01 -.00 -.03 -.03 .01 .00 -.01 .00 .06 -.05 -.01 .24 .21 .25 .27 .25 .04 -.00 .03 -.06 -.03 .01 .02 -.01 .04 .00 .03 -.01 -.00 .04 -.02 -.01 .01 .04 -.03 -.04

-.06 .08 -.04 .06 .02 .05 .09 -.02 .08 -.05 -.08 -.07 -.01 -.07 .01 .03 .03 .04 -.03 .01 -.01 -.00 .38 .36 .19 .22 .07 .06 .02 .08 -.03 -.04 -.02 -.02 .02 -.02 .02 .02 -.05 -.02 .02 -.02

-.01 .01 .00 -.01 .00 .02 -.01 -.01 -.01 -.03 .02 .01 .01 .03 -.00 .01 .00 .03 -.01 .01 .00 -.01 .01 .02 -.01 .02 .11 .08 .09 .07 .13 .07 .11 .10 .14 .14 .13 .13 -.02 -.02 -.00 -.01

-.08 -.03 .01 .03 -.01 -.00 .04 .02 -.01 -.03 .02 .08 -.00 .01 .02 .02 -.01 .04 -.02 -.01 -.02 -.01 .04 .01 -.08 -.04 -.02 -.01 -.01 -.03 -.02 -.02 .02 .01 -.01 .00 -.04 -.02 .20 .15 .23 .24

.03 -.01 -.02 -.01 -.02 .00 -.04 .02 .00 .03 .01 -.01 .01 .01 -.00 .01 .02 .02 .03 .02 -.01 -.03 .01 -.01 .05 .00 -.01 .01 .03 .07 .00 .02 -.02 -.04 .00 .01 -.01 -.00 .06 .02 .04 -.01

Tabela 7 nastavak KOORDI MFEUDR -.01 MFEUCE -.04 MFEUDD -.02 MFEBML -.03 MFEBKL .01 190 RITAM BALANS BRZFRQ .02 .01 .02 -.02 -.00 -.01 .00 .02 -.01 .07 -.05 BRZJEP .09 -.03 .06 .01 -.00 PRECIZ FLEKSI .02 .03 .01 -.00 .02 .00 -.01 .03 .01 DIMSIL .11 .08 .11 .08 .03

EKSPLO .07 .10 .06 .15 .10

MFEBRL MFESDM MFESVM MFESVZ MFE20V MFE40V MFE60V MRAZGP MRABPT MRCDTT MRLPCT MSAIFL MSASKL MSCHIL

-.00 .03 .04 .06 .04 .05 -.02 .03 -.02 .03 .02 .02 .02

-.01 .02 .01 -.02 -.01 -.05 .00 .04 .06 .03 -.04 .00 .03 .04

.00 .02 -.04 .01 .07 .02 .03 .02 .01 .05 -.00 -.02 .01 -.05 -.02 -.01 -.01 .03

.01 -.05 .07 .04 .09 .00 -.02 -.00 -.08 .02 .06 .06 -.03 .04 .00 .02 -.03 .02 .02 .01 .02 -.02 -.00 -.02 .02 -.05 -.02 .02 -.01 .02

-.04 .01 .04 -.11 .10 .04 -.00 -.02 -.10 .03 .00 .01 .03 .10 -.02 -.03 .01

.05 .03 .01 .01 .03 .05 -.03 .02 .01 .00 -.04 .00 -.01 -.02 -.01 .01 .01 -.00

.08 -.01 .01 -.03 -.04 -.07 -.08 -.06 .06 -.07 .12 .10 -.02 -.00 -.01 .09 .05 -.12

.12 .17 .17 .15 .08 .11 .13 .02 .05 .02 -.03 -.03 -.01 .03 .04 -.03 -.01 -.02

191

Tabela 8.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 KOORDI RITAM BALANS BRZFRQ BRZJEP PRECIZ FLEKSI DIMSIL EKSPL 1.KOORDI 2. RITAM 1.00 3.BALANS 1.00 4.BRZFRQ 1.00 5.BRZJEP .15 .19 .21 6.PRECIZ .29 .08 .21 7.FLEKSI .15 .13 .12 .17 8.DIMSIL .04 .09 .03 9.EKSPLO .03 .17 .17 10.REPSTA .07 .05 .10 .14 11.IZDRZL .21 .03 .14 .18 INTERKORELACIJE MOTORIKIH FAKTORA Tabela 13 KOMUNALITETI VARIJABLI DOBIVENI FAKTORSKOM ANALIZOM a2 .43 .29 .42 .57 .49 .45 .49 .45 .41 .48 .58 .64 .62 .59 .41 .45 .37 .48 .26 .54 .38 .40 .48 .49 .47 .54 .45 a2 .29 .44 .60 .32 .56 .55 .65 .77 .61 .58 .50 .52 .56 .46 .53 .49 .39 .60 .37 .49 .59 .57 .55 .42 .53 .54 .60

1.00 1.00 .09 .07 .25 .03 .02

.09 -.03 .09 -.05 .13

1.00 .04 .10 .07 .04

1.00 .45 .46 .18

1.00 .22 .14

1. MKAVLR 2. MKAAML 3. MKLSNL 4. MBKPOP 5. MBKPIS 6. MAGOSS 7. MREPOL 8. MAGKUS 9. MAGONT 10. MKTOZ 11. MKRBUB 12. MKRPLH 13. MKRP3R 14. MKRBUB 15. MBAU20 16. MBAU10 17. MBAP20 18. MBAP10 19. MBAU2Z 20. MBAU1Z 21. MBAP2Z 22. MBAP1Z 23. MBFTAP 24. MBFKRR 25. MBFTAN 26. MBFTAZ 27. MBPDRN 192

38. MFLONK 39. MFLPRG 40. MFLPLK 41. MFLZLP 42. MFLRLK 43. MFLOLB 44. MFLPRK 45. MFLPRR 46. MFLPRT 47. MFLUPO 48. MDSFDP 49. MDSELP 50. MDSETR 51. MDSEPK 52. MFEUDR 53. MFEUCE 54. MFEUDD 55. MFEBML 56. MFEBKL 57. MFEBRL 58. MFESDM 59. MFESVM 60. MFESVZ 61. MFE20V 62. MFE40V 63. MFE60V 64. MRAZGP

28. MBPDRD 29. MBPLRD 30. MBP2RD 31. MBPKUN 32. MPCDUS 33. MPCKRS 34. MPGHCR 35. MPGVCN 36. MFLISK 37. MFLUNK Tabela 14.

.43 .49 .56 .44 .61 .53 .31 .32 .50 .32

65. MRABPT 66. MRCDTT 67. MRLPCT 68. MSAIFL 69. MSASKL 70. MSCHIL 71. MSLIZP 72. FAN150 73. FAN15 74. FAN15T

.65 .40 .44 .36 .65 .46 .33 .64 .66 .62

PROCJENE POUZDANOSTI FAKTORA 1. Koordinacija 2. Realizacija ritmikih struktura 3. Ravnotea 4. Frekvencija pokreta 5. Brzina pokreta 6. Preciznost 7. Fleksibilnost 8. Sila 9. Eksplozivna snaga 10. Snaga 11. Izdrljivost .81 .70 .74 .76 .70 .61 .84 .77 .82 .80 .69

5. PRIJEDLOG BATERIJE MJERNIH INSTRUMENATA ZA PROCJENU BAZINIH MOTORIKIH DIMENZIJA SPORTAA ______________________________________________________________ Izbor ue baterije motorikih mjernih instrumenata izveden je u skladu sa sljedeim kriterijima: (1) da se omogui procjena sljedeih deset bazinih motorikih dimenzija i jedne funkcionalne dimenzije To su: 1. Koordinacija 2. Realizacija ritmikih struktura 3. Ravnotea 4. Frekvencija pokreta 5. Brzina pokreta 6. Preciznost 7. Fleksibilnost 8. Sila 9. Eksplozivna snaga 10.Snaga 11. Izdrljivost

193

(2) da pouzdanost procjene latentnih dimenzija bude prihvatljiva (3) da svaka latentna motorika dimenzija bude procijenjena s etiri mjerna instrumenta*, dakle s jednim testom vie od teoretskog minimuma (4) da metrijske karakteristike izabranih mjernih instrumenata budu zadovoljavajue (5) da baterija situacijskih motorikih testova bude, koliko je god to mogue, ekonomina pod vidom ukupnog trajanja testiranja i ukupnog volumena rada ispitanika Na temelju ovih kriterija izabran je podskup od 44 motorika mjerna instrumenta koji je analiziran primjenom algoritma KOCHIKI DAOSHI, a dobiveni rezultati pokazuju kakva je valjanost i pouzdanost testova i faktora u ovoj konstelaciji.** Jedino je funkcionalna dimenzija izdrljivost procijenjena s tri, a koordinacija s pet mjernih instrumenata

** S x je oznaena korelacija testa i faktora, s h dio varijance testa koji jer objanjen faktorom, s MIN i MAX minimalna i maksimalna pouzdanost testa na osnovu image modela, a s pouzdanost procjene faktora MKAVLR MBKPOP MAGOSS MLGONT MKTOZ x .57 .68 .67 .72 .61 h .34 .41 .49 .53 .33 MIN .39 .90 .87 .77 .69 MAX .99 .99 .99 =.70 .99 .97

1. ZA PROCJENU KOORDINACIJE

2. ZA PROCJENU REALIZACIJE RITMIKIH STRUKTURA x MKRBUB .74 MKROLH .80 MKRP3R .76 MKRBNR .75 h .53 .66 .59 .55 MIN .84 .86 .88 .84 MAX .99 .99 .99 = 61 .99

3. ZA PROCJENU RAVNOTEE x MKRBUB .74 MKROLH .80 MKRP3R .76 MKRBNR .75 h .53 .66 .59 .55 MIN .84 .86 .88 .84 MAX .99 .99 .99 = 65 .99

4. ZA PROCJENU FREKVENCIJE POKRETA x 194 H MIN MAX

MBFTAP

.63 .40 .73 h .44 .44 .58 .49 MIN .86 .86 .90 .89

.98 MAX .99 .99 .99 = .60 .99 MBFKRR .61 .36 .68 .97 MBFTAN .67 .45 .70 .97 = 67 MBFTAZ .72 .51 .80 .99 5. ZA PROCJENU BRZINE POKRETA

X MBPDRN .66 MBPLRD .67 MBP2RD .77 MBPKUN .69

6. ZA PROCJENU PRECIZNOSTI X MPCDUS .76 MPCKRS .72 MPGHCR .37 MPGVCN .47 h .59 .53 .12 .21 MIN .73 .75 .63 .53 MAX .98 .98 .96 = .51 .93

7. ZA PROCJENU FLEKSIBILNOSTI MFLISK MFLRLK MFLPRK MFLPRR MDSFDP MDSELP MDSETR MDSEPK X .69 .70 .82 X .85 .67 .63 .71 .62 h .47 .49 .68 h .72 .41 .31 .46 .47 MIN .86 .93 .97 MIN .98 .94 .76 .91 .93 MAX .99 .99 = .67 .99 MAX .99 .99 .98 = .67 .99

8. ZA PROCJENU SILE

MFEUCE MFEBML MFESDM MFE60V

X .54 .72 .73 .59

h .27 .45 .55 .37

MIN .84 .87 .89 .82

MAX .99 .99 .99 b =62 .99

9. ZA PROCJENU EKSPLOZIVNE SNAGE

10. ZA PROCJENU SNAGE MRAZGP MRLPCT MSASKL MSCHIL .76 .58 .79 .69 h .62 .25 .66 = 62 .49

195

11. ZA PROCJENU IZDRLJIVOSTI h FAN150 .77 .57 FAE15 .82 .66 = 62 FAE15 .68 .48 Kao to je vidljivo, pouzdanost latentnih dimenzija definiranih na ovakav nain, kree se u rasponu od .60 do .70, osim kod faktora preciznosti (.51). Naalost, dokle god bude nuno da se latentne motorike dimenzije definiraju situacijskim motorikim mjerama, koje su po svojoj prirodi nuno znatnog kompleksiteta, poveanje pouzdanosti latentnih motorikih dimenzija morat e se poaliti velikom utroku energije i vremena, kako ispitanika tako i mjerilaca.

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA MJERENJA MOTORIKIH SPOSOBNOSTI


Motorike sposobnosti se u pravilu procjenjuju veim brojem motorikih zadataka koji od ispitanika zahtijevaju znatnu, a esto i izrazito veliku koliinu fizikog rada. Razliito trajanje rada, kao i razliite razine energetskog i informacijskog optereenja pri izvoenju pojedinanih motorikih zadataka, uzrokuju itav niz potekoa u procesu mjerenja motorikih sposobnosti. U ovom e se materijalu dati okvirne smjernice koje e omoguiti mjeriocima planiranja efikasnog procesa mjerenja i manje sudionitvo nesistematskih i sistematskih smetnji na rezultate mjerenja. 1/ REDOSLIJED OPERACIJA MJERENJA Vjerovatno niti jedan proces mjerenja antropolokih karakteristika nije toliko osjetljiv na redoslijed operacija mjerenja, kao to je to proces prikupljanja informacija o motorikim sposobnostima. Poznato je da primjena jednog motorikog zadatka koji zahtijeva relativno visoku energetsku potronju, uzrokuje kroz due vrijeme pad uinka u nizu sljedeih zadataka, iako se u njima ne zahtijeva via razina energetskog optereenja. Zato se u organizaciji mjerenja potuje pravilo koje nalae da se testovi snage i izdrljivosti izvode iza svih ostalih zadataka, dok se negativni utjecaj umora u vieitemskim motorikim zadacima neutralizira uvoenjem dovoljno dugih odmora izmeu estica. Ako se svaka pojedinana primarna motorika sposobnost procjenjuje samo jednim mjernim instrumentom, vrlo je praktino odabrani skup mjernih instrumenata poredati na sljedei nain: 1. 2. 3. 4. 5. Preciznost Ravnotea Fleksibilnost Ritam Brzina pokreta

196

6. Frekvencija 7. Koordinacija 8. Eksplozivna snaga 9. Sila 10. Snaga (repetitivna statika) 11. Izdrljivost, iako je takav pristup mjerenju motorikih sposobnosti nedostatan i izuzetno neprecizan, u sluajevima nametnutih vremenskih ogranienja predstavlja katkada jedino mogue rjeenje. Ukoliko se mali broj mjernih instrumenata (6-12) primjenjuje na malom broju ispitanika (1-10), ispitivanje je mogue provesti predloenim redoslijedom. Meutim, ako se ispitivanje provodi na veem broju subjekata, nuno je relaksirati pravilo o predloenom redoslijedu mjerenja, jer bi u protivnom trajanje testiranja bilo vrlo dugo, zbog male propusne moi svakog radnog mjesta. Mogue je, dodue, zamisliti vei broj paralelnih radnih mjesta i istovremeni rad veeg broja mjerilaca. Takav oblik rada izvediv je samo onda ako je raspoloivi prostor praktiki neogranien i ako postoji veliki broj istovrsnih rekvizita, i naravno, veliki broj istovrsnih rekvizita, i naravno, veliki broj mjerilaca. Kako to u realnosti najee nije tako, upotrebljava se solucija u kojoj se grupice ispitanika istovremeno mjere na veem broju zadataka, izmjenjujui mjesta po sistemu stanica. Ukoliko to prostor doputa, stanice, tj. radni zadaci se rasporede u vei broj skupina i to najee na sljedei naiin: SLIKA PRVOG SKUPA SLIKA DRUGOG SKUPA 3. SKUP ANAEROBNA IZDRLJIVOST AEROBNA IZDRLJIVOST Razmjetaj radnih mjesta prema priloenim shemama olakava protok ispitanika i mirniji rad mjerilaca. Meutim, esto puta na raspoloivom prostoru nije mogue striktno realizirati predloeni razmjetaj. U tom sluaju smjer kretanja ispitanika odreuju mjerioci koji ih upuuju prema predloenoj shemi na sljedee radno mjesto, bez obzira da li se ono nalazi u neposrednoj blizini ili ne. To posebno vrijedi za mjerenje ritma, koje se uvijek izvodi u posebnoj prostoriji, odvojenoj od ostalog radnog prostora, jer je ispitaniku nuno omoguiti usmjerenje na vlastiti i/ili zadani ritam, a to je nemogue u radnom prostoru u kojem su svi ostali testovi. Ako se mjerenje motorikih sposobnosti izvodi na znatnom uzorku ispitanika i s velikim brojem motorikih testova, mjerenje se nuno mora izvesti u nekoliko radnih dana. U tom se sluaju rasporeivanje mjernih postupaka po danima mjerenja esto izvodi na sljedei nain:

197

(1) Unese se broj planiranih mjernih instrumenata prema njihovim intencijskim predmetima mjerenja u priloenu shemu: motorike sposobnosti PRECIZNOST RAVNOTEA FLEKSIBILNOST RITAM BRZINA POKRETA FREKVENCIJA KOORDINACIJA EKSPLOZIVNA SNAGA SILA SNAGA IZDRLJIVOST Rasporedi se broj mjernih instrumenata iz svakog podskupa mjera istog intenconalnog predmeta mjerenja, (koliko god je vie mogue), ravnomjerno za sve dane mjerenja. To omoguuje aktiviranje istih mehanizama u svakom danu mjerenja, a istovremeno osigurava i primjenu podjednakog broja testova u svim danima mjerenja. Dakle, priblino podjednako informatiko i energetsko optereenje u svim danima mjerenja. Izbor konkretnih testova za svaki pojedinani dan mjerenja najee zavisi od raspoloivog radnog prostora. Naime, kako veliki broj motorikih zadataka zahtijeva znatnu radnu povrinu, u realnim uvjetima esto nije mogue istovremeno ukljuiti vei broj takvih zadataka u sistem stanica. Naprimjer: istovremeni rad veeg broja grupa ispitanika u aktivnostima tipa sprintera, bacanja, agilnosti i manipuliranja objektima u kretanju, mogao bi se provesti samo u prostoru veliine nogometnog igralita, a toliku radnu povrinu najee nije mogue osigurati. Zbog toga je esto nuno izvesti konani izbor testova po svakom radnom danu, tako da se raspoloivi prostor svaki put racionalno iskoristi, a da se pritom ne narui plan definiran u shemi. ( ) Ukoliko se u okviru cjelokupnog mjerenja, planira primjena veeg broja testova, poeljno je izdvojiti sve mjere preciznosti u poseban podskup i u jednom od planiranih dana mjerenja izvriti testiranje preciznosti. Poseban razlog za predloeni postupak sadran je u samom procesu mjerenja preciznosti, koji je najosjetljiviji na negativne efekte prethodnih mjerenja. Kako proces mjerenja preciznosti obino predstavlja neznatno energetsko optereenje za ispitanike, primjena ove solucije omoguuje istovremeno i bolji oporavak od prethodnog mjerenja. Radi toga se ovakav tip mjerenja provodi negdje u sredini ukupnog procesa mjerenja. Meutim, predloeno rjeenje mogue je provesti samo u sluaju ako se osigura dovoljan broj paralelnih radnih mjesta za svaki test preciznosti. Trajanje rada je ,naime, zbog velikog broja ponavljanja u okviru svakog zadatka preciznosti relativno dugo, te u protivnom ne bi bilo mogue osigurati dovoljno brz protok ispitanika. (5) Ukoliko je osiguran dovoljan broj mjerilaca i ako to raspoloivi prostor doputa, ovom se podskupu motorikih mjera mogu pridruiti i mjere ravnotee i/ili fleksibilnosti, budui da efekti mjerenja ovih sposobnosti vjerovatno najmanje negativno utjeu na procese mjerenja preciznosti.. 198 broj testova dan mjerenja po faktorima 1. 2. 3. 4.

(6) Kada je izvren izbor instrumenata za svaki pojedinani dan mjerenja, utvruje se redoslijed operacija mjerenja prema uputstvima koja su ve data za primjenu manjeg skupa motorikih testova (7) Nakon ove operacije slijedi procjena propusne moi svakog pojedinog radnog mjesta i utvrivanje broja paralelnih radnih mjesta, kako bi se onemoguili zastoji i osigurala ravnomjerna protonost itavog sustava. Ova se operacija mora, naravno, napraviti za svaki dan mjerenja posebno. Ukoliko se ovom problemu ne posveti dovoljno panje, praktiki je onemoguena kontrola procesa mjerenja, jer se u pravilu stvara nepotrebna guva izmeu ispitanika, a i mjerilaca, to najee dovodi do nepredvidivih, negativnih posljedica. PRIMJER AD/A GRUBI PLAN RASPOREDA MOTORIKIH TESTOVA PO DANIMA* motorike sposobnosti PRECIZNOST RAVNOTEA FLEKSIBILNOST RITAM BRZINA POKRETA FREKVENCIJA KOORDINACIJA EKSPLOZIVNA SNAGA DINAMOMETRIJSKA SNAGA SNAGA IZDRLJIVOST UKUPNO: broj testova po faktorima 4 8 12 4 5 4 10 12 12 8 3 74 dani mjerenja 1. 2. 3. 4 2 2 12 1 1 2 1 1 1 3 2 3 3 3 2 15 3 2 1 14 4. 2 1 1 1 2 3 3 2 1 14 5. 2 1 1 1 3 3 3 2 1 15

16

PRIMJER AD/B DETALJNI PLAN RASPOREDA TESTOVA PO DANIMA MJERENJA DANI MJERENJA 1 MBAU10 MBAP2Z MKRBUB MRPDRD MBPKUN MBFTAP MKAVLR 199 2 MBAU20 MBAP1Z MKRPLH MBPLRD MBFTAN MKLSNL MREPOL 3 MPCDHS MPCKRS MPGHCR MPGVCN MFLISK MFLUNK MFLONK 4 MBAU2Z MBAP10 MKRP3R MBPDRN MBFTAZ MAGKUS MBKPOP 5 MBAU1Z MBAP20 MKRBNR MBP2RD MBFKRR MAGOSS MAGONT

MKAAML MKTOZ MFFEUCE MFESDM MFEBKL MRAZGP MSLIZP

MFEVDD MFE60V MFESVM

MRCDTT MSASKL FAE15T

MFLPRG MFLPLK MFLZLP MFLRLK MFLOLB MFLPRK MFLPRR MFLPRT

MFEBRL MFE40V MFESVZ

MBKPIS MFEUDR MFEBML MFE20V MRLDCT MSAIFL FAE15

MRABPT MSCHIL FAN150

Prema prikazanom grubom i detaljnom modelu razmjetaja testova po danima realiziran je eksperiment u kojem su primjenjeni svi motoriki testovi opisani u ovom radu (Metiko i sur. 1982).

BROJ ZADATAKA PO ISPITANIKU Vieitemskih motorikih testovnih zadataka koje je mogue primjeniti na jednom ispitaniku u jednom... ogranien je itavim nizom inilaca, kao to su: organizacijske mogunosti (koliina raspoloivog vremena, prostor i oprema, broj mjerilaca, te ukupni broj ispitanika. karakteristike mjernih instrumenata (stupanj potencijalnog informatikog i energetikog optereenja pojedinih zadataka) karakteristike ispitanika (dob, spol, trenutano stanje subjekata i njihovo kinezioloko iskustvo)

U normalnim ivotnim uvjetima organizacijski kapaciteti su od presudnog znaaja za izbor i koliinu testova, te mjerenje veeg broja ispitanika. U takvom sluaju raspoloivi prostor je prvi parametar koji se analizira. Po njemu, naime, zavisi broj ispitanika koje je uope mogue istovremeno podvri mjerenju. Obino je potrebno vie od 6 kvadratnih metara prostora po svakom ispitaniku. Prema tome, raspoloivi prostor se podijeli sa 6 (ili s veim brojem, ako se izabrani testovi vode na velikim povrinama) i tako se dobije aproximativna veliina operativne grupe. Nakon toga utvruje se ukupan broj grupa s optimalnim brojem ispitanika, a poslije toga se rasporeuje ukupna koliina raspoloivog vremena na svaku pojedinu grupu. U zavisnosti od broja ispitanika u radnim grupama raspoloivog prostora i vremena, procjenjuje se i broj testova koje je uope mogue izvesti u zadanim uvjetima. Nakon toga usporeuju se realne mogunosti s osiguranim kadrovskim potencijalima, a potom se provjerava u kojoj se mjeri mogu ostvariti postavljeni cikljevi eksperimenta. Na ovoj se razini razmatranja usklauju elje s mogunostima. Tek poslije uspjeno obavljenog usklaivanja zapoinje procjenjivanje mogunosti primjene instrumenata zacrtanih projektom. Ukupan instrumentarij dijeli se na podskupove, zavisno od raspoloivih jedinica. Ukoliko organizacijske mogunosti nisu ograniavajui faktor (to je izuzetna rijetkost), sasvim je sigurno da karakteristike testovnih zadataka predstavljaju snaan restriktor za primjenu znatnog 200

broja motorikih testova u jednom danu, makar se ispitanik nalazio u stanju koje odgovara vrhunskim sportaima, u tzv. top formi. Uzastopna primjena veeg broja testova visokog informatikog optereenja dovodi vrlo brzo do smanjenja mogunosti prijema i prerade informacija, pa time i do manjeg uinka. Znatan broj zadataka visokog energetikog optereenja takoer drastino smanjuje efikasnost ukupnog motorikog optereenja. Iskustvo je pokazalo da praktiki nije mogue primijeniti niti dvadesetak klasinih motorikih testova visoke pouzdanosti u jednom danu. ak niti onda ako ti motoriki zadaci ne pripadaju grupi onih testova koji imaju visoko energetiko i/ili informatiko optereenje. Naime, budui da su motoriki testovi visoke pouzdanosti vieitemskog tipa, a izvoenje svake estice testa se plaa vremenom i utroenom energijom, ukupna koliina utroene energije pri primjeni veeg broja testova je vrlo velika, a trajanje rada se zbog velikog broja estica i nunih pauza potrebnih za oporavak toliko produava, da osim smanjenog uinka u testovima, rad umova i radni elan pada ispod svake doputene granice. Dakle, nuno je da se plan testovnih zadataka za svako pojedinano jednokratno mjerenje paljivo i oprezno saini, u skladu sa uputama u potpoglavlju Redoslijed operacija mjerenja. Nakon svih dosad nabrojenih operacija, potrebno je na kraju procijeniti omoguavaju li karakteristike ispitanika realizaciju postavljenog plana mjerenja, i poslije toga uiniti (ako je to potrebno) posljednju korekciju plana. Trenutano stanje treniranosti ispitanika, tj. njihova forma, odluujua je karakteristika o kojoj ovisi broj planiranih testova u jednom danu mjerenja. Forma ispitanika u izravnoj je vezi s trajanjem, uestalou i volumenom prethodnog kineziolokog angamana i moe se, u ovom kontekstu, shvatiti kao opa sposobnost organizma za fiziki rad, a ne kao stanje koje omoguuje manifestiranje visoke razine sposobnosti. to je pripremljenost organizma na fizike napore vea, to je manji negativni utjecaj trenutanog i kumulativnog umora., to naravno omoguava primjenu veeg broja motorikih testova u jednom danu. Dakle, ovo je karakteristika za plasiranje optereenja vanija od dobi i spola, iako njihove meusobne relacije nisu, naravno, ortogonalne. Iskustveni podaci govore: 1. da se za jedan sat mjerenja na jednoj grupi ispitanika moe primijeniti 4 -8 motorikih mjernih instrumenata. 2. da se za 1,5 sat mjerenja na jednoj grupi ispitanika moe primijeniti 8 -12 motorikih testova. 3. da se za 2 sata mjerenja na jednoj grupi ispitanika moe primijeniti 12 -16 motorikih testova. 4. da mjerenje koje traje vie od dva sata dovodi do prevelikog umora i/ili prevelikog pada motivacije, pa se prikupljene informacije ne mogu smatrati realnim. 5. da se odluka o konanom broju testova unutar iznesenih granica donosi prije svega na osnovi poznavanja opsega i razine prethodnog kineziolokog tretmana ispitanika, s ime su povezane i veliine pauza za oporavak.

201

3/ BROJ ISPITANIKA NA POJEDINANIM RADNIM MJESTIMA STANICAMA Kada se mjeri mali broj ispitanika (1-8), itava se grupa najee kree od zadatka do zadatka. Meutim, kada se istovremeno mjeri vea skupina ispitanika na veem broju zadataka, potrebno je itavu grupu podijeliti na vei broj podgrupa. Uobiajeno je da se jedna radna podgrupa sastoji od 4-6 lanova. Navedeni broj ispitanika u jednoj radnoj podgrupi pogodan je radi vie razloga: 1. olakana je kontrola rada svih ispitanika i mjerilaca na radnom prostoru, dakle kontrola ukupnog procesa mjerenja. Ovakve se, naime, grupice (ukoliko su dobro upuene prije mjerenja), uvijek po radnom prostoru kreu tako da su njezini lanovi meusobno malo udaljeni, pa je u svakom trenutku mogue ustanoviti koja se radna podgrupa nalazi 2. olakan je rad svakom mjeriocu, jer je takvu grupu ispitanika lake drati pod kontrolom i u trenucima davanja uputa i za vrijeme izvoenja mjerenja; 3. u ovakvim se grupicama lako razvija, a i due odrava, pogodna radna atmosfera. To posebno vrijedi u sluaju ako su lanovi radnih grupica relativno homogeni s obzirom na antropoloki status, ili bar onaj dio njihova statusa koji je predmet mjerenja; 4. spomenuti broj lanova u radnim podgrupama osobito je pogodan za primjenu vieitemskih motorikih testova ije estice izazivaju znatniji energetiki i/ili informatiki napor. Kako takvi zadaci nisu rijetki, mjerenje se izvodi tako da se u svakoj pojedinanoj estici testa izredaju svi lanovi radne podgrupe, to omoguuje svakome od ispitanika potrebnu pauzu da se potpuno oporavi, a proces mjerenja se ne prekida; 5. i na kraju, budui da je pri mjerenju mnogih motorikih zadataka esto potrebno izvesti itav niz pomonih operacija (kao to su: hvatanje i vraanje baenih objekata, pridravanje pomonih rekvizita ili njihovo postavljanje nakon ruenja ili pomjeranja, fiksiranje ispitanika, dodavanje i skidanje optereenja itd.), one se najee povjeravaju onim ispitanicima koji tog trenutka ne rade, a ispitanici e raditi ustrije i bolje ako na taj nain pomau lanu svoje podgrupe. 4/ KONSTRUKCIJA PROTOKOLA ZA UNOENJE REZULTATA MJERENJA Makar, naizgled, nevana operacija, konstrukcija liste za upisivanje podataka moe biti izvor vrlo velikih neprilika pri eksperimentalnim postupcima. Loe konstruirani protokoli vrlo lako izazivaju zabunu kod mjerilaca, a kada se to otkrije, najee je isuvie kasno. Uinjena greka obino se plaa znatnom redukcijom prikupljenih informacija i neizostavnom nesigurnou eksperimentatora za mogue neotkrivene greke. Ovakve greke mogue su u eksperimentima u kojima se mjeri veliki broj ispitanika velikom kolekcijom mjernih instrumenata.

PRIMJER: LOE NAPRAVLJENE LISTE ZA UNOENJE PODATAKA broj Test 1. MKPOP 202 1 2 13,3 13,1 3 4 13,0 5 6 7

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

MKVLR MKBNR MKKK3 MKKUS MKVOV MBAP20 MBAVIO MBAKIZ MPVCN MPHCR MPCKS MPCAN MFLPRK MFLPRR MFLPRD MBTAP MBTAN MBTAZ MFEDSM MFE20V MFEBUL MSBT MSSKL MSDNL MSDOT

8,3 12 9,3 10,3 24,8 6,6 34 10

7,6 8,0 10 7 8,5 8 9,9 8,6 25 23 11,4 6,55 12,1 49,3 90,0 80,0 11 10 10

55 77 64 38 26 20 239 3,8 70 36 17,2 50

57 79 68 40 28 21 242 3,7 72

56 75 69 39 26 22 245 3,5 80

80

Mjestiminim pregledom ovog protokola nije mogue opaziti nikakve nedostatke. ... odovi u koje se unose testovni rezultati su dodue malo previe otisnuti, no to ukazuje na praktinog i ...dljivog autora. Testovi su poredani po blokovima varijabli istog intencionalnog predmeta mjerenja, to ima veliku prednost u svim uinjenim analizama, a osobito pri analizi meusobnih relacija izmeu varijabli. Istovremeno, ovakav protokol zahtijeva dodatni napor od programera da namjeta pozicije varijabli. Sve navedeno predstavlja oigledne prednosti. Ipak, ovakav protokol moe izazvati sve spomenute neprilike. Varijable opisane samo ifrom, koje su osim toga nedovoljno meusobno razmaknute, mogu doprinijeti tome da neki mjerioci unesu podatke u pogrene rubrike. Ako je u pogonu veliki broj mjerilaca i ispitanika koji trebaju raditi vei broj dana, takva se greka moe otkriti i u posljednjem danu mjerenja. Zbog slinosti mjernih jedinica u kojima se izraavaju rezultati homogenog skupa mjernih postupaka, isto je vrlo teko utvrditi gdje su uinjene greke. Ako se pak uoene greke ispravljaju na originalnim protokolima (obino strelicama koje pokazuju gdje bi podaci zapravo trebali stajati), mogua je greka ...e vrste pri unoenju podataka.

203

Ukoliko se greka pri upisivanju otkrije ranije, tj. u toku samog mjerenja, sasvim je sigurno da e doi do nepredvienog zastoja i esto puta fatalnog poremeaja u procesu mjerenja. U svim nabrojenim sluajevima uinjene greke se plaaju gubitkom vremena koje je predvieno za mjerenje i dodatnim naporom za otklanjanje greaka, takoer i poveanom mogunou da pogrene informacije uu u konanu obradu. 2) Prikazani protokol oteava kretanje ispitanika od stanice do stanice, jer nije napravljen tako da predstavlja ujedno i putokaz ispitanicima, a takoer i mjeriocima. Naime, iz takve liste nije jasno to slijedi iza ega. Iako mjerioci, u pravilu, upuuju na sljedei zadatak, esto se dogaa da ispitanici nepotrebno lutaju po radnom prostoru ili zbog slabo shvaene upute, ili pak, zbog toga to im je mjerilac jednostavno zaboravio dati takvu uputu. (3) Na kraju dodajmo jo i to da ovakva uputa smanjuje i kontroloru mjerenja i samim ispitanicima mogunost provjere ostvarenja programa po svakom danu mjerenja. Tako postoji znatna mogunost da izvjestan broj ispitanika ne napravi sva predviena mjerenja, a to uzrokuje dodatne neugodnosti. Ako se takav propust otkrije nakon provedenog cjelokupnog mjerenja, obino se takvi ispitanici izbacuju iz uzorka, to je uvijek teta, a esto i nepopravljiva teta. Ukoliko se ovaj propust otkrije ranije, obino se pokuava dodatnim mjerenjima, ako je to uope mogue, popraviti proputeno. Nekoliko primjera dobro koncipiranih lista za upisivanje rezultata mjerenja na sljedeim stranicama: (1) Podaci o ispitaniku nedvojbeno ukazuju na adresu jednog jedinog ispitanika (ak i u sluajevima kada dva ili vei broj ispitanika imaju ista imena i prezimena) Ove podatke istim tiskanim slovima unosi prvi mjerilac kojem je upuen ispitanik (2) Zbog mogue viekratne upotrebe prikupljenih podataka, nuno je unijeti i podatke o vremenu i mjestu mjerenjaOve podatke u pravilu ispunjava voditelj mjerenja. (3) Ukupan broj rubrika za pojedine testove jasno ukazuje na to ta sve mora napraviti u predvienom vremenu mjerenja. (4) Svaki test opisan je ifrom i imenom, tj. rijeima ( jo bi bolje bilo kada bi uz ove podatke postojala jednostavna skica koja slikovito opisuje kretanje koje je karakteristino za svaki pojedinani test.) (5) Rubrike su dovoljno iroke za nesmetano upisivanje rezultata mjerenja, pa ak za ispravljanje eventualnih greaka pri upisivanju (6) Broj slobodnih kuica uz svaki test nedvosmisleno ukazuje na ukupni broj estica testa. (7) Redoslijed testova ujedno pokazuje i smjer kretanja ispitanika od jednog do drugog radnog mjesta.

204

MOTORIKA Red.broj _________________ Grupa____________________ MKAVLR Voenje loptom rukom MKAAML Amortizacija lopte MKTOZ Okretnost u zraku MKRBUB Neritmiko bubnjanje MBFTAP Taping rukom MBAU10 Uzdu 1 noga otvorene oi MBAP2Z Popreno 2 noge zatvorene oi MBPDRD Desnom rukom u desno MDSETR Ekstenzija trupa MFEUCE Udarac eki MFESDM Skok udalj s mjesta MFEBKL Bacanje koarkake lopte MRAZGBP Zgibovi na prei MSLIZP Izdraj u pounju

prvi dan Prezime i ime ___________________________________

205

MOTORIKA Red.broj _________________ Grupa____________________ MKLSNL Slalom nogama MREPOL Poligon natrake MKRPLH Udaranje po horizontalnim ploama MBFTAN Taping nogom MBAU20 Uzdu 2 noge otvorene oi MBAP1Z Popreno 1 noga otvorene oi MDSFDP Fleksija desne podlatkice MBPLRD Lijevom rukom u desno MFEUD Direkt akom dolje MFE60V Sprint na 60 metara MFESAR Sargent MRCDTT Dizanje trupa sa teretom MSASKL Izdraj u skleku

drugi dan Prezime i ime ___________________________________

206

MOTORIKA Red.broj _________________ Grupa____________________

trei dan Prezime i ime ___________________________________

MRCDHS Ciljanje dugim tapom

MPCKRS Ciljanje kratkim tapom

MPGHCR Gadjanje horizontalnog cilja rukom

MPGVCN Gadjanje vertikalnog cilja nogom

MFLPRK Pretklon na klupi MBAU20 Pretklon u uporu MFLPRR Pretklon u raskorano MFLPRT Pretklon s trakom

207

MOTORIKA Red.broj _________________ Grupa____________________ MAGKUS Koraci u stranu MBKPOP Provlaenje i preskakivanje MKRP3R Ploe u tri ravni MBFTAZ Taping nogama o zid MBAP10 Popreno 1 noga otvorene oi MBAU2Z Uzdu 2 noge zatvorene oi MBPDRN Desnom rukom naprijed MDSEPK Ekstenzija lijeve potkoljenice MFEBRL Bacanje rukometne lopte MFE40V Sprint na 40 metara MFESVS Skok iz zaleta uvis FAN150 Biciklergometar 150 s maks.f. MRABPT Bench press MSCHIL Horizontalni izdraj na leima

etvrti dan Prezime i ime ___________________________________

208

MOTORIKA Red.broj _________________ Grupa____________________ MAGOSS Osmica sa saginjanjem MAGONT Okretnost na tlu MBKPIS Penjanje i silaenje MKRBNR Bubnjanje nogama i rukama MBFKRR Kruenje rukom MBAP20 Popreno 2 noge otvorene oi MBAU1Z Uzdu 1 noga zatvorene oi MDSELP Ekstenzija lijeve podlaktice MBP2RD S dvije ruke u desno MFEUDD Direkt dlanom MFEBML Bacanje medicinke iz leanja MFE20V Sprint na 20 metara MRLDCT Duboki unjevi MSAIFL Izdraj u fleksiji

peti dan Prezime i ime ___________________________________

209

7. LITERATURA ____________________________________________________________________ 1. Agre, F. Faktorska struktura testov gibljivosti, magistarski rad, Visoka kola za telesno kultoro, Ljubljana, 1973. 2. Anohin, P.H. Filozofskij smisl kibernetieskih zakonomernostej, Kibernetieskie aspekti v izueni raboto mozga, Nauka, Moskva, 1970. 3. Barry, A.J. and T.K. Cureton Factorial analysis od phisique and performance in prepubescent boys, Research Quarterly, 32,3, 288-299, 196 4. Bass, R.I. Analysis of the components of tests of semicircular canal function and of static and dynamic balance, Research Quarterly, 10, 35-52, 1939. 5. Bernstein, N.A: O postrenii dvienii, Medgiz, Moskva, 1947. 6. Catell, R. B. The scree test for the number of factors, Multivariate Behavioral Research, 1, 245-276, 1969 7. Chaidze, L.V. O upravlenii dvienijami eloveka, Fizkuljtura i sport, moskva, 1970. 8. Cumbee, F.Z. A factorial analysis of motor coordinations, Research Quarterly, 25,4, 412-428, 1954 9. Damonja, Z.M., Gredelj, D. Metiko i S. Savi, Testovi za procjenu motorikih sposobnosti, neobjavljeni rad Instituta za kineziologiju i Centra za klasifikaciju i selekciju ljudstva za potrebe JNA, Beograd, 1973. 10. Fleishman, E.a. and W.E. Hempel, Factorial analysis of complex psychomotor performance and related skill, Journal of Apllied Psychology, 10, 96-107,1956. 11. Gabrijeli M. Meztode za selekciju i orijentaciju kandidata za djeje i omladinske sportske kole, Institut za kineziologiju Fakulteta za fiziku Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1969 12. Gredelj, M., Latentna struktura motorikih dimenzija nakon parcijalizacije morfolokih karakteristika, magistarski rad, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrrebu, Zagreb, 1976 13. Gredelj, M., D.Metiko, A. Hoek i K. Momirovi Model hijerarhijske strukture motorikih sposobnosti I, rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasinog postupka za procjenu latentnih dimenzija, Kineziologija, 1975,5,1-2,7-82. 14. Harris, M.L. A factor analytic study of flexibility, Research Quarterly,40, 1, 62-70,1969 15. Hempel, W.E. and E.a. Fleishman, A factor analysis of physical proficiency and manipulative skill. Journal of Aplied psychology, 39, 1, 12 -16, 1956. 210

16. Hofman. E., Struktura psihomotorne brzine pod vidom strukture ostalih psihomotornih sposobnosti, Kineziologija, 1986, 10, 1-2, 55-86. 17. Horga, S., D. Metiko, N. Viski-telac, A. Hoek, M. Gredelj i D. Marelja, Metrijske karakteristike mjernih instrumenata za procjenu faktora koordinacije ruku, Kineziologija, 3, 2, 13-20, 1973. 18. Horga, S., O nekim relacijama izmeu anksioznosti i koordinacije, disertacija, Fakultet za fiziku kulturu sveuilita u Zagrebu, zagreb, 1976. 19. Hoek, A., S. Horga, n. Viski-talec, D. Metiko, M. Gredelj i D. Marelja, Metrijske karakteristike testova za procjenu faktora koordinacije u ritmu, Kineziologija, 3, 2, 37-44, 1973. 42. Milanovi. D., Latentna struktura nekih testova za procjenu faktora eksplozivne snage, Kineziologija, 12, 1-2, 3543, 1981. 43. Miler, B., Faktorska analiza nekih testova fizike kondicije, diplomski rad,Visoka kola za fiziku kulturu, zagreb, 1963. 44. Momirovi, K., H. Maver i R. Paen Faktorska analiza kombiniranog miinog testa, vojno-sanitetski pregled, 17, 6, 1960 45. Momirovi.K., N. Viski, S.Horga, r. Bujanovi, B. Wolf i M. mejovek, Faktorska struktura nekih testova motorike, fizika kultura, 5-6,37-42, 1970. 46. Momirovi. K., J.talec i B. Wolf. Pouzdanost nekih kompozitnih testova primarnih motorikih sposobnosti, Kineziologija, 5, 1-2, 169-192, 1975. 47. Momirovi. K. I V. Dobri Jedna mjera donje granice pouzdanosti izvedena pod modelom koji doputa nenulte kovarijance varijabli pogreke, zbornik skupa psihologa Dani Ramira bujasa 1976, Zagreb, 135-144, 1977, Drutvo psihologa SRH. 48. Momirovi. K. I A. Hoek Klasifikacija i selekcija regruta u JNA, Elaborat za potrebe JNA, 1972. 49. Momirovi.K., L. Pavii i A. Hoek Neki postupci za procjenu pouzdanosti na temelju unikne varijance estica kompozitnih mjernih instrumenata, Kineziologija, 12, 1-2, 1982. 50. Prot. F., Latentna struktura nekih mjera relativne repetitivne snage, diplomski rad, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb, 1978. 51. Sills, F. D., A factor analysis of somatotypes and of their relationship to achievement in motor skills. Research Quarterly, 21, 24, 424-437, 1950. 52. Strahonja. A. I V. Jankovi Metrijske karakteristike za procjenu faktora preciznosti ciljanjem, Kineziologija,4, 2, 69-76, 1974. 53. panjol. S Faktorska struktura nekih mjera apsolutne statike snage, diplomski rad, Fakultet za fiziku kultura sveuilita u Zagrebu,. Zagreb, 1978. 54. talec. J . i K. Momirovi Jednostavan algoritam za analizu hipotetskih latentnih dimenzija, Kineziologija, 12, 1-2, 1982. 55. adura, T., A. Hoek, S. Takli, I. aklec i P. Dujmovi, Metrijske karakteristike nekih testova gibljivosti, Kineziologija, 4, 2, 41-52, 1974 56. turm. J. 211

Faktorska analiza nekaterih testov telesne moi, Zbornik Visoke kole za telesno kultoro, Ljubljana, 3, 359-457, 1969. 57. turm. J., Zanesljivost in faktorska struktura 28 testov telesne zmogljivosti 8 in 12 letnih uenik in uencev nekaterih ljubljanskuh osnovnih ol, Zbornik Visoke kole za telesno kulturo v ljubljani, 4, 115155, 1970. 58. turm. J., Relacije telesne snage i nekih morfolokih i motorikih karakteristika, disertacija, Fakultet za fiziko vaspitanje Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1975. 59. Tkali. S., A. Hoek, T. adura i P. Dujmovi, Metrijske karakteristike mjernih instrumenata za procjenu faktora ravnotee, Kineziologija, 4, 2, 53-65, 1974. 60. Viski- talec, N., Image analiza sistema za struktuiranje kretanja kod 17-godinjih uenica srednjih kola, Kineziologija, 3, 1, 15-26, 1973. 61. Weiss, P., Self-diferentation of the basic patterns of coordination, Comparative psychological monographs, 88, 1941. 62. Zaciorskij, V.M. Kibernetika i fizieskoe vospitanje, Teorija i praktika fizieskoj kuljturi, 27, 4i 5, 12-20 i 22-30, 1965. 63. Zakrajek, E., K. Momirovi i V. Dobri Alternativna definicija mjere pouzdanosti pod modelom koji doputa nenulte kovarijance varijabli pogreke, Kineziologija, 7, 1-2, 157-160, 1977.

212

You might also like