Testovi optereenja

Dijagnostika u sportu predstavlja niz postupaka kojima se utvruju individualne karakteristike ispitanika testiranjem kljunih sposobnosti i osobina, a cilj joj je procijeniti morfoloke karakteristike, stanje motorikih i funkcionalnih sposobnosti te nivo specifinih svojstava pojedinca. Dijagnostika izdrljivosti ili energetskih kapaciteta provodi se kao inicijalno, tranzitivno i finalno mjerenje tokom trenanog procesa s ciljem da se utvrdi djelotvornost aerobnih i anaerobnih funkcionalnih mehanizama ili kontroliu uinci koji se programiranim treningom postiu. Ona je neizostavni sastavni dio integralnog kondicionog sistema, prisutna u dijagnozi, prognozi, analizi i kontroli stanja kondicijske pripremljenosti sportiste ali i edukaciji trenera i sportiste, kako u godinjem ciklusu rada, tako i tokom cijele dugorone sportske karijere. oznato je da se zahtijevi za razvijenost energetskih kapaciteta !aerobnog i anaerobnog" razlikuje izmeu sportaa razliitih sportova ali i isto tako da postoje znaajne razlike izmeu energetskih kapaciteta sportaa istih sportova. #azvoj pojedinih energetskih kapaciteta zahtijeva specifine trenane operatore i individualizirano definisane intenzitete i potrebne intervale rada i oporavka, koje odreujemo uz pomo$ preciznih podataka o trenutnom stanju funkcionalnih parametara. % praksi postoji velik broj standardiziranih testova za procjenu stanja treniranosti izdrljivosti sportaa i jo ve$i broj varijacija istih testova. &estovi se mogu podijeliti u skuplje i preciznije laboratorijske i jeftinije terenske testove.

Laboratorijski testovi za procjenu aerobnog energetskoga kapaciteta 'aboratorijskim testovima optere$enja, mjerenjem ventilacijskih i metabolikih parametara u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, mogu se precizno vrednovati sposobnosti kardiovaskularnog i disajnog fizioloke i biohemijske karakteristike sportista. )oderni mjerni instrumentarij !*breath b+ breath* spirometar, ergometri i telemetrijski monitor srane frekvencije" osiguravaju direktno !*on(line*" sistema u njihovoj osnovnoj zajednikoj zada$i ( izmjeni gasova, te dobiti uvide u pojedine

pra$enje i naknadnu analizu ventilacijskih i metabolikih parametara. &emeljem testa provedenog na ergometru dobiva se itav niz izmjerenih i izvedenih ventilacijskih i metabolikih parametara pomo$u kojih se utvruje nivo funkcionalnih sposobnosti te individualne pulsne zone optere$enja. )aksimalni primitak kisika i anaerobni prag naje$e se mjere na pokretnom sagu, bicikl ili veslakom ergometru ili nekom drugom specijalizovanom ergometru. %z razlike u odabiru ergometra, laboratoriji se razlikuju i po protokolima primijenjenih testova !ovisno o tradiciji, edukaciji, tehnikoj opremljenosti
laboratorija, specifinostima i potrebama ispitanika itd.".

,e postoji jedinstven, standardni test za direktno mjerenje aerobnog kapaciteta. -toga je komparacija rezultata iz razliitih laboratorija esto ograniena ili ak i nemogu$a, a neki testovi preuzeti iz kardiolokih laboratorija nisu ni prikladni za procjenu aerobnih sposobnosti zdrave populacije i sportaa !.ueti$ i /entija, 0112". Danas se preteno koriste kontinuirani progresivni testovi optereenja na biciklergometru, veslakom ergometru i na pokretnom sagu, gdje se porast optereenja postie ili poveanjem brzine saga, ili poveanjem nagiba saga (Balke, UCL test! ili se i brzina i nagib progresivno poveavaju (Bruce!, ili poveanjem otpora ili snage provlaka" U pravilu se test izvodi do iscrpljenja ispitanika, ukoliko nema kontraindikacija ili limitirajui# $aktora (%ueti i &entija, '(()!"

Laboratorijski testovi za procjenu anaerobnog energetskoga kapaciteta 3naerobni energetski kapacitet definisan je ukupnom koliinom energije koja mu stoji na raspolaganju za obavljanje rada !kapacitet organizma" i maksimalnim intenzitetom oslobaanja energije !energetski tempo". )jerenje anaerobnog kapaciteta ogranieno je mnogim metodolokim i tehnikim faktorima. 'aboratorijski testovi optere$enja naje$e se provodi na biciklergometru ili putem specifinih terenskih testova, a u novije vrijeme, i na pokretnom sagu.

ostoje brojne metode za procjenu anaerobnog kapaciteta, a naje$e primjenjivane su tzv. * * Critical-power metoda !4 5 )onod i -cherrer, 6782", Mjerenje maksimalnog akumuliranog deficita kisika (MAOD 9 ma+imal accumulated o+,gen de$icit !)edbo i sar., 67::", * Mjerenje duga kisika i tzv. consumption-". -ve ove metode zahtijevaju skupu opremu i specifine testove pa se u praksi ne provode tako esto. Dva naje$e primjenjivana laboratorijska testa su ;ingate test i skokovi na platformi u trajanju od 62 do 81 s. ;ingate test predstavlja napoznatiji i naje$e primjenjivaniji laboratorijski test za mjerenje anaerobnog kapaciteta !anaerobne izdrljivosti". &est se izvodi tako da ispitanik maksimalno pedalira !to ve$i broj okretaja" na bicikl( ergometru pri konstantnom otporu, u trajanju od <1 s. .eliina otpora !koe$a sila" mora biti tolika da ispitanik ne moe odravati inicijalno postignutu maksimalnu snagu !brzinu okretaja" due od nekoliko sekundi. %inak u testu se kvantificira prema postignutom broju okretaja a procjenjuje se maksimalna i prosjena snaga te pad snage !=ar(Or, 67:>". &est skokova u trajanju od 62, ?2 ili 81s, koji se provode na platformi ili kontaktnoj strunjai !npr. **@uattro jump**, Aistler", koje su konstruisali =osco i saradnici !67:<" procjenjuje anaerobnu izdrljivost i anaerobnu snagu tokom skokova. ,aime, sportista u zadanom vremenu kontinuirano izvodi skokove maksimalnim intenzitetom, s time da svaki skok izvodi iz poluunja iz istog mjesta, s rukama fiksiranim na bokovima. #ezultat se izraava u prosjenoj visini skoka !cm" i mehanikoj snazi u 62, ?2 ili 81s podijeljenoj s tjelesnom masom sportiste !;Bkg". Terenski testovi za procjenu aerobnog energetskog kapaciteta ili izdr$ljivosti aerobnog tipa =r . ,aziv testa )j jedinica !O"#a !-e+cess poste+ercise o+,gen

6. 0. <. ?. 2. 8. >.

&est sa zvunim signalima !C=eepD test i sl" 4onconijev test 4ooper test i varijante .eslanje na 0111m i :111m livanje na 0111m i <111 m livaki >F011 i ostale modifikacije Aajakaka CosmicaD

=r dionica, Es, .O0 m5 kmBh5 t, .O0 m s s s, E-, mmolB' s, E-, mmolB'

Ga sve modifikacije terenskih progresivnih testova kao to su 4onconijev trkaki ili biciklistiki test te test na zvuni signal !C=eepD test i ostale modifikacije", karakteristian je progresivan tok testa. Aod 4onconijevog testa progresija intenziteta je vrlo slina opisu laboratorijskog testa na pokretnom sagu ! rotokol AE6" ili bicikl ergometru !AE02;" pri emu sporta tri ili vozi bicikl u krug na stadionu. % trkakom testu sporta starta tranjem brzinom od 2 kmBh ili ve$om i tri svakih sljede$ih 011 m za 1,2 kmBh bre a tempo kontrolie sam ili signalima od strane trenera. &estovi na zvuni signal vie odgovaraju specifinim situacijama kod timskih sportova kod kojih je izraena aciklina kretna struktura jer se u toku testa moraju raditi ubrzanja i zaustavljanja. -portai moraju trati izmeu dvije linije udaljene 01m. =rzina tranja odreuje se prema akustinim signalima koji su snimljeni, ili ih daje trener zvidaljkom. Hgrai poinju trati brzinom od : kmBna sat. =rzina se svake minute pove$ava za 1,2 km. =one linije moraju se svaki put dotaknuti stopalom. Gavretak testa, i kod testova na zvuni signal i 4onconijevog testa, definisan je slino kao i u laboratorijskim inaicama, nemogu$no$u sportaa da odri zadani tempo. #ezultati testa za svakog sportaa su njegovi dosegnuti nivoi ili istrane udaljenosti odnosno brzine tranja. ,a temelju rezultata testa mogu$e je po algoritmima procijeniti primitak kisika !.O 0maF". 3ko se tokom testa sportau postavi i Cpuls(metarD tada se relativno lako moe procijeniti i anaerobni prag odreivanjem take defleksije !E- &D" na grafu frekvencije srca !4onconi i sar, 6778" te brzinu oporavka.

% nekim testovima mogu$a je i primjena prenosivog spiroergometrijskog sistema za mjerenje .O0 !4osmed A?, Htalija", to omogu$ava puno preciznije definisanje anaerobnog praga i ostalih ventilacijskih i metabolikih parametara koji su neophodni za precizno planiranje i programiranje treninga. rimjena dostignu$a savremene sportske znanosti a time i savremenih dijagnostikih postupaka za analizu treniranosti sportaa mogu nam osigurati precizne i pouzdane informacije o trenutnom nivou aerobnih i anaerobnih energetskih kapaciteta sportaa. Hzbor dijagnostikih testova koje $emo primjeniti zavisi o mnogobrojnim faktorima, kao to su vrsta sporta, dobna kategorija, broj sportaa, finansijske mogu$nosti, nivo kondicione spreme, trenutak testiranja u godinjem planu i programu te nivo educiranosti strunog taba ili samog trenera. Ga svakog trenera ili struni tab najvanije da iz velike baze testova izaberu one skupove testova koje $e im pruiti najvie informacija za precizno i pouzdano planiranje i programiranje te kontrolu nivoa treniranosti aerobnih i anaerobnih energetskih kapaciteta svakog pojedinog sportaa.

opis parametara koji se mjere spiroergometrijskim testom AE6 na pokretnom sagu %r . 6. 0. <. ?. &D testa 'aziv testa M(

E.O0 maF E#.O0 E-maFs .O0BI#

)aksimalni primitak kisika #elativni maksimalni primitak kisika )aksimalna frekvencija srca )aksimalni puls kisika

lBmin mlBkgBmin otkBmin mlBotkBmi n. lBmin l 6Bmin

2. 8. >.

.JmaF .&maF #fmaF

)aksimalna minutna ventilacija )aksimalni dini volumen )aksimalna frekvencija disanja

:. 7.

.eJK v.O0maF

Dini ekvivalent =rzina tranja, tempo veslanja na 211 m ili snaga pri .O0 maF )aksimalna brzina pokretnog saga, najbri tempo veslanja na 211 m ili najve$a snaga rimitak kisika pri anaerobnom ventilacijskom pragu !.&" #elativni primitak kisika pri anaerobnom ventilacijskom pragu Erekvencija srca pri anaerobnom ventilacijskom pragu !.&" =rzina ili tempo pri anaerobnom ventilacijskom pragu &empo tranja, tempo veslanja na 211 m ili snaga pri ventilacijskom pragu !.&" L .O0 pri anaerobnom pragu od .O0 maF

6Bmin kmBh, s ili ; kmBh, s ili ; lBmin

61 . 66 . 60

vmaF

.O0.&

.O0.&Bkg

mlBkgBmin

6< . 6? . 62 . 68 .

E-.&

6Bmin

v.&

kmBh

&empo.&

s, ;

L.O0.&