SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VARADIN

Anabel Li Keke,
Dajana Jeud

DTP PROCES I PRAVILA PRIJELOMA

SEMINARSKI RAD

Varadin, 2012.

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARADIN

Anabel Li Keke, Dajana Jeud

Redoviti student, Redoviti student
Broj indeksa: 39995/11-R, 39985/ 11-R
Smjer: Informacijski i poslovni sustavi
Preddiplomski studij

DTP PROCES I PRAVILA PRIJELOMA

SEMINARSKI RAD

Mentor:
dipl. inf. Igor Tomii

Varadin, veljaa 2012.

Sadraj
1. UVOD.........................................................................................................................................................................1
2. DTP PROCESI..........................................................................................................................................................2
2.1. DTP PROCES #1: DIZAJN.....................................................................................................................................2
2.2. DTP PROCES #2: GLOBALNO PODEAVANJE.......................................................................................................2
2.2.1. Redakcijski softver......................................................................................................................................2
2.2.2.Ostali koraci globalnog podeavanja..........................................................................................................3
2.3. DTP PROCES #3: RAD SA TEKSTOM.....................................................................................................................3
2.4. DTP PROCES #4: RAD SA SLIKAMA.....................................................................................................................4
2.5. DTP PROCES #5: PRIPREMA DATOTEKE...............................................................................................................4
2.6. DTP PROCES #6: PRINT.......................................................................................................................................5
3. PRAVILA PRIJELOMA ........................................................................................................................................6
3.1. PRAVILA PRIJELOMA - KNJIGA ............................................................................................................................6
4. ZAKLJUAK...........................................................................................................................................................8
LITERATURA..............................................................................................................................................................9

1. Uvod
Stvari su se promijenile od 1300. i ranije. Originalna forma stolnog objavljivanja bila je spora,
muna i teka, meutim bila je nevjerojatno lijepa, iznimno suptilna i jedva se mogla procijeniti
njena kvaliteta. Nekolicina ljudi je u svijetu bila s takvom vjetinom. Materijali su po cijeni bili
daleko izvan dosega prosjenog ovjeka. Jedan list pravog pergamenta stajao je par stotina
dolara, ako je i bio dostupan. Jedna od prvih stvari koje se trebaju shvatiti u toj industriji je duga
tradicija nevjerojatne kvalitete koja u dananje doba vie nije dostupna. U prolosti se stolno
izdavatvo nije smatralo talentom ve vjetinom koja se morala razvijati napornim radom. S
vremenom mnoge sposobnosti postale su dostupne digitalno. Stolno izdavatvo (DTP) jest
nain slaganja i prikazivanja teksta i ilustracija kao tiskarskog predloka koji se realizira na
laserskom printeru ili laserskom fotoosjetljivou. [iljak, 1989, str.5]. U ovom seminaru
objanjen je proces stolnog izdavatva, koje se uvelike promijenilo do dananjih dana s obzirom
na poetke. Proces je postao brz, ali i sloen. Jedina stvar koja se nije promijenila je potrebno
znanje za ovaj posao koji iziskuje viegodinje iskustvo. Za ovo podruje rada na raunalu
potrebni su strunjaci koji su skupi pa esto da se izbjegne plaanje, takve stvari rade ljudi
neprofesionalci. Scribus je program koji je namijenjen stolnom izdavatvu (DTP) odnosno
pripremi za tisak nekog dokumenta. DTP na sadanjem stupnju uspjean je u manjim poslovima i
u onim poslovima u kojima se ne trai velika preciznost. Jo jedna primjena DTP-a je za pisanje,
slaganje, crtanje i dizajniranje notnog materijala (glazbenih znakova).

2. DTP procesi
2.1. DTP proces #1: Dizajn
Dizajn ne predstavlja samo ljepotu za gledanje. Njegova vanija uloga je da pojedinane stranice
izgledaju kao da ine jednu cjelinu. Na svim stranicama mora biti vizualno usklaen raspored,
shema boja i stil teksta. Dizajn se treba koristiti dosljedno na svim stranicama kako bi privukao
to vie ljudi jer djeluje profinjenije. Kada je dizajn na svakoj stranici drugaiji, nemamo osjeaj
smisla i logike te nas takve stranice odbijaju. Stranice ipak moraju biti razliite s obzirom na
kategorije. Glavna stranica kao glavna kategorija se mora razlikovati od svojih potkategorija.
Dizajn se pritom moe uiniti neto drugaijim. Stranice najbolje funkcioniraju kada su sloene
u hijerarhiju. Najbolji primjer je kada se od opih kategorija ide prema konkretnih informacija.
Takve stranice kojima je hijerarhija nia sve su sloenije i bogatije. Tada se koristi dizajn koji je
malo drugaiji, ali ipak dosljedan na nekoliko naina. Meutim kada se sjedite fokusira na
informacijama koje su u najvioj razini tada je tamo dizajn stranica sloeniji, a stranice sa niom
hijerarhijom imaju jednostavniji dizajn. U dizajnu je vano spomenuti da ga ini format, to
znai da odaberemo kako e izgledati na uradak time da odaberemo da li e biti u obliku
broure, posjetnice, asopisa ili pak reklama, boja, slika i font.

2.2. DTP proces #2: Globalno podeavanje

2.2.1. Redakcijski softver
Redakcijski softver je prvi put bio u uporabi ranih osamdesetih godina prolog stoljea. Sustav je
bio posveen front-end prikljucima koji su bili potrebni za velike i skupe ureaje namijenjene
grafikoj pripremi. Proces, u kojem informacije na svakoj stranici imaju prikljuak, vrlo je
sloen i iziskuje mnogo rada to znai da operator mora imati iskustva s time i dobro znanje u
tipografiji. Vrlo je vano rei da je proces, prije nego to je bio dostupan za korisnika raunala,
suelje korisnika je moralo biti dizajnirano. Dananja nova raunala imaju pojednostavljen
proces, pojednostavljen time da su naredbe kao to su npr. stil fonta umetnuti direktno u tekst
koji dizajniramo. No, taj novi proces ima i svojih nedostataka. Potrebno je vee znanje
tipografije. Zbog toga je grafika priprema najee ostavljena za osobu koja je strunjak u tom
podruju. Za korisnika ovaj je sustav unaprijedio koritenje stolnog izdavatva.

2.2.2.Ostali koraci globalnog podeavanja

Osim tehnikog rada softvera za vaan dio je dizajn koji ima pravilne boje, ravnoteu meu
elementima, kontrast i prazan prostor. Ti elementi se mogu realizirati tako da se podese margine
jer veina pisaa zahtijeva minimalnu irinu za postavke margina, zato to oni ne mogu ispisivati
rubove stranice. Ako se postave margine koje su preuske, neki alati kao npr. Microsoft Word
prikazuje poruku Jedna ili vie margina postavljene su izvan ispisnog podruja stranice.,
Takoer se odredi broj stranica, stupaca, prilagodi paleta boja te postave stilovi odlomaka.

2.3. DTP proces #3: Rad sa tekstom

Veina stolno izdavakih projekata smatra da je tekst glavni element. Tekst ukljuuje izbor fonta
i ureivanje teksta na stranici. Font ima vanu ulogu u prikazu karaktera knjige. Na engleskom
jeziku rije font znai izvor, vrelo ili pak predstavlja fontanu. To bi u grafikom smislu znailo
da je to izvor iz kojeg se izvode slova koja imaju zajednike karakteristike. Potrebno je za
odreenu temu odabrati font koji sugerira slian ugoaj s ugoajem kakav ima ta tema. Veliina
slova uvelike pomae u pri odabiru odgovarajueg fonta. Neki fontovi bolje funkcioniraju kada
su slova manja jer su itki,dok drugi bolje kad su slova vea. Podebljana slova se ne preporuuju
kod pisanja teksta jer usporavaju itanje i ponekad ih itatelj jednostavno preskoi jer ga
zaustavljaju u itanju. Umjesto toga koriste se ukoena slova (italic) kako bi se isticao vaan dio
teksta. Kod ukraavanja koriste se inicijalna velika slova te interpunkcije. Slova su se poela
nizati uz pomo raunala 50-ih godina prolog stoljea. Dvadeset godina kasnije dogodila su se
znatna poboljanja u brisanju, pozicioniranju, ubacivanju, spajanju razliitih zapisa, premjetanje
razliitih dijelova teksta, prijelaz iz jedne stranice u drugu itd. Veina raunala za digitalizaciju
koristi bit-mapu (slovni znak preko cijelog ekrana). Oblikovanje slova ima tri faze: unos crtea u
raunalo, izraunavanje koordinata ovojnice te spremanje znaka na mjesto u memoriji. Na
stranici je potreban slobodan odnosno prazan prostor kako bi se nae oi odmarale. Za to su
zasluni proredi. Nedostatak bijelog prostora oteava oku pratiti itanje iz jedne linije u drugu
liniju te tako oteava itljivost. Sva ta svojstva dosad navedena za tekst spadaju u kompoziciju
teksta. Prilikom unosa teksta najvie nam pomae premjetanje teksta, kopiranje, spremanje,
kombinacije slovnih znakova itd. Najbolji nain za obradu teksta je da se tekst obradi u
posebnom programu za obradu teksta jer u tom posebnom programu ima vie raznovrsnih rutina
za obradu teksta. Pojam konverzije vaan je za DTP proces jer se njime skrauje vrijeme od
primitka teksta do realizacije teksta. Najbolji primjer konverzije je novinska proizvodnja. Prije

primjene DTP-a u uredskom poslovanju nije se obuhvaalo toliko tipografskih pravila (razliite
debljinske vrijednosti slovnih znakova, jednaka veliina pisama te jednak pismovni rez). Pojam
iskljuen tekst odnosi se na tekst koji se sastoji od uvlake, pozicija linija, smjetaja rastera,
centriranje redaka i naslova itd. Nasuprot tome postoji pojam beskonaan tekst. Takav tekst
jest onaj koji piemo, a jo emo ga korektirati.

2.4. DTP proces #4: Rad sa slikama

Slike su vaan detalj DTP procesa. Za njihov razvoj i ureivanje potrebne su npr. montae,
rezanja, uklanjanja pozadine, promjena veliine slike i ostale stvari koje nam pomau da doemo
do eljene slike. Slika se moe staviti bilo gdje u dokumentu te se na njoj mogu nalaziti okviri,
sjene itd. Modeli boja su naini definiranja boja odnosno naini prikaza boja na papiru i zaslonu.
Postoje etiri modela boja : RGB model, CMYK model, HSB model, CIE Lab model. RGB
model preklapajui crvenu (R-red), zelenu (G-green) te plavu (B-blue) boju dobije bijelu boju.
Takav model koristi se kod prikaza boje na zaslonu (npr. monitor). CMYK model koristi
grimiznu plavu, purpurnu, utu i crnu boju kako bi preklapanjem dobio crnu boju. Model tog
tipa koristi se kod pisaa. HSB model bazira se na ljudskoj percepciji boje. U njemu su
navedene ove karakteristike boje: nijansa, ton boje, zasienost i svjetlina. CIE Lab model je
takoer baziran na ljudskoj percepciji boje. On je definiran sjajem i sa dvije kromatskim
komponentama ( prva ide od zelene do crvene, a druga od plave do ute). Grafika je pojam koji
se koristi za tehnike postupke umnoavanja crtea pomou matrica koje su izraene runim
nainom, kemijskim ili fotomehanikim putem. Tehniku DTP-a zanima ona slika koja se moe
unijeti u raunalo, odnosno slika koja je u obliku fotografije ili video-snimke. Skeneri ili
digitalizatori pomau nam kod pretvorbe fotografija i video-snimaka u digitalni zapis. Jedan od
vanijih poslova za obradu slika je retuiranje. Za taj proces potreban je pribor, npr. kist, etka,
gumica itd.

2.5. DTP proces #5: Priprema datoteke

Priprema se odnosi na izradu digitalnih datoteka za ispis. Prije isporuke odvija se krajnja
provjera te se provjera vri dvaput kako bi bili sigurni da su datoteke spremne za tisak. Ti koraci
se odvijaju izmeu dizajna i tiska. Provjerava se ispravnost teksta: ispravno napisane rijei,
pravilno napisana imena, precizni brojevi, pravopis, gramatika, treba uoiti i ispraviti praznine
kod justified poravnanja, provjeriti numeraciju dokumenta (brojevi stranica dobro posloeni,

provjeriti da li je svaka slika numerirana, da li su naslovi numerirani (ako je potrebno)), provjera

grafike i komentara slika, provjera konzistentnosti proreda (izmeu redova, naslova, grafike i
teksta), provjera konzistentnosti fontova, stilova fontova. U neke dokumente mogu se i
ugraivati fontovi (eng. embedding) ime se ujedno eliminira rizik printa krivog, tj. zamjenskog
fonta. Moe se ugraditi cijeli font ili samo podskup znakova koji se koriste u datoteci. Izrada
podskupa osigurava upotrebu odreenih posebnih fontova prilikom ispisa stvaranjem
prilagoenog naziva fonta. Na taj e nain, npr. davatelj usluge umjesto svoje verzije uvijek
moi koristiti pravu verziju nekog fonta prilikom prikaza i ispisa. Ako se dokument sastoji od
vie od jedne boje tinte, stranica mora proi kroz ispis dva ili vie puta (ovisno o tome od koliko
se boja sastoji) te se svaka boja nanosi na papir. Ponekad se papir ili ploe tokom ispisa
pomaknu, a kada se objekti i boje ne poravnaju pravilno moe nastati mala praznina
(pukotina), bijeli razmak. Trapping kompenzira te neeljene pojave pa su nedostaci manje
vidljivi, ak i nevidljivi. Ako je ispis u CMYK (cyan, magenta, yellow, key (black) ) tinte ili
spot boja, za offset tisak mora se dostaviti datoteka koja se moe odvojiti za svaki spremnik boja.
Takve separacije trebaju sadravati elemente dokumenta koji e se ispisati u jednoj boji tinte.
Svako odvajanje ispisuje jedan proces ili spot boja. Pripremanje stranica za printanje van rednih
brojeva takoer je jedan od postupaka kod pripremanja datoteke, npr. savijanje papira kod
broura razbija normalan redoslijed. Prilikom pripreme za tisak posebice je vano da se materijal
pripremi u skladu sa zahtjevima tiskare, mora se provjeriti kompatibilnost verzija pojedinog
softvera izmeu dizajnera i tiskare u koju se alje dokument, treba poslati originalan digitalan
dokument napravljen u nekom od programa, namijenjenog stolnom izdavatvu (DTP) odnosno
pripremi za tisak (Scribus, InDesign, QuarkXpress). Takoer je potrebno poslati originalne slike,
koritene fontove (ako nisu ve embeddani, ugraeni u dokument) i originalan isprintani
dokument za verifikaciju te slanje PDF dokumenta, ako je potrebno.

2.6. DTP proces #6: Print

Nakon izrade projekta bira se izmeu desktop printera i komercijalnog printanja kako bi se
dobio to bolji prikaz. Komercijalni pisa koriste profesionalci kod ispisa nekog dokumenta, on
ispisuje datoteku koristei pritom razne metode koje esto ukljuuju tiskarski stroj te obino
zahtjeva specifinu datoteku za tisak. Kod desktop pisaa datoteka se alje na pisa koji je spojen
na raunalo ili mreu i ispis stranice dostupan je u kratko vrijeme. Nakon printanja dolaze na red
uvezi, rezanja, savijanja (postupak kojim se list ili arak papira oblikuje tako da se dobije eljena

dimenzija budueg proizvoda) te graviranja. Graviranje je tehniki postupak urezivanja linija,

ukrasa, znakova ili likova najee na ravnu povrinu pravljenjem brazda u njoj. Otisak urezanih
slika naziva se gravura ili gravira. Kroz povijest graviranje je bilo vana metoda stvaranja slika
na papiru u umjetnikom tiskarstvu, ali i za komercijalne reprodukcije i ilustracije u knjigama i
asopisima. Dugo je vremena bilo zamijenjeno fotografijom u komercijalnim primjenama, ali je
zbog teine uenja tehnike, mnogo manje uobiajeno u tiskarstvu gdje je veinom zamijenjeno
nekim drugim tehnikama. Tradicionalno graviranje uporabom strojeva nastavili su koristiti
zlatari, staklarski graveri i drugi, dok modernije industrijske tehnike poput fotograviranja i
laserskog graviranja imaju mnoge vane primjene. Nakon svih procesa ispisa nekog dokumenta
slijedi distribucija (od proizvoaa do kupaca, tj. potroaa) tog dokumenta.

3. Pravila prijeloma
Prijelom ili prekid stranice u dokumentu slui za nastavljanje pisanja teksta na poetku nove
stranice. Tako obino zapoinju nova poglavlja najvie razine, no mogu postojati i mnogi drugi
razlozi za nastavak na novoj stranici. Nikako nije preporuljivo do prijeloma stranice
doi uzastopnim pritiskanjem tipke

Enter

stvaranja

"praznih novih

redova".

Razlog

je jednostavan: broj tako napravljenih novih redova je stalan. Dodavanjem novog teksta prije ove
praznine poremetit e se ostatak teksta, a novi tekst ne e poeti na vrhu, ve e sav tekst biti
pomaknut prema dolje. Ispravan prijelom stranice je prijelom stranice koji se prilagoava kasnije
dodanom

sadraju

(Microsoft

Dostupno

na:

http://msdn.microsoft.com/en-

us/library/windows/desktop/aa511279.aspx , 28.02.2012. )

3.1. Pravila prijeloma - knjiga

I srednjovjekovni prepisivai rukopisnih knjiga planirali su izgled stranica koje su prepisivali.
Imali su odreeni broj redaka na stranici, a pozicija svakog retka, ukrasnog elementa ili inicijala i
obris stranice unaprijed su ucrtavani tankim linijama, tj. tragom kojeg je ostavljao olovni iljak
(praeductal) na povrini papira ili pergamenta. Pravila prijeloma proizlaze logiki iz same
prirode knjige ili su dijelom stvar dobrog ukusa. Svaka desna stranica knjige naziva se udarnom
stranicom (franc. la belle page) te je ona uoljivija od lijeve. Svako poglavlje poinje na desnoj
stranici kod svih boljih izdanja, a ako se dogodi da neko poglavlje zavri na desnoj stranici,
sljedea lijeva stranica mora ostati prazna (vakat) zbog pravila prijeloma te sljedee poglavlje

zapoinje opet na desnoj stranici. Kod brojnih i kratkih poglavlja svako poglavlje ne zapoinje
na desnoj stranici jer bi broj praznih lijevih stranica bio prevelik te se zbog toga postavlja pravilo
da svako poglavlje zapoinje na novoj stranici, ili lijevoj ili desnoj. Kada se eli iskoristiti
raspoloivi broj stranica, doputa se da novo poglavlje zapoinje na istoj stranici na kojoj
prethodno zavrava, no tekst novog poglavlja morao bi ispunjavati najmanje treinu stranice to
znai da naslov novog poglavlja ne smije biti prenisko te poglavlja mora razdvajati primjerena
bjelina. Na vrhu stranice ne moe stajati izlazni redak (siroe) on treba imati jo najmanje dva
retka ispred, a na dnu stranice ne smije biti poetni redak odlomka. Takoer i na dnu stranice
nakon poetnog retka moraju se nalaziti jo najmanje dva retka. Iznimku ini poetni redak koji
se moe nalaziti na vrhu i na dnu stranice (ujedno je i izlazni, npr. dijalozi). Postoje jo neka
pravila koja se mogu primijeniti kod prijeloma stranice (npr. iza posljednje rijei na desnoj
stranici ne bi trebala stajati dvotoka (kao znak interpunkcije) jer iza nje slijedi nabrajanje ili
citat, ne bi se trebalo dopustiti da posljednji redak na stranici zavrava dijeljenjem rijei). Na
neka od tih pravila dananji dizajneri knjiga i ne vode rauna, ali i dananji itaoci su vrlo
tolerantni kod itanja tekstova u kojima nisu ba sva pravila primijenjena.

Slika 3.1.1. Poetak novog poglavlja

Slika 3.1.2. Poetni i izlazni redak

[Mesaro F., 1985, str. 199]

[Mesaro F., 1985, str. 199]

4. Zakljuak
Stolno izdavatvo koristi raunala i softvere kako bi kreirali vizualni prikaz ideja i informacija,
ukljuuje elektroniku distribuciju ukljuujui PDF, prezentacije, elektroniku potu te Web
stranice. Promijenilo do dananjih dana s obzirom na poetke. Proces je postao brz, ali i sloen
To je zapravo proces u kojem se koristi raunalo i specifini tipovi softvera za kombiniranje
teksta i grafike kako bi proizveo dokumente kao to su knjige, broure itd. Softver za stolno
izdavatvo nalazi se u grafikim poduzeima i ostalim tipovima ustanova kao to su kole,
kopiraone te kue. Stolno izdavatvo i grafiki dizajn omoguuju da dokumenti izgledaju bolje i
ljepe, no ono je mnogo vie od samog prikaza. Kada se pravilno koristi poboljava vizualnu
komunikaciju i pojednostavljuje proces irenja informacija svih vrsta. Poslodavci takoer trae
vjetine stolnog izdavatva koje njihovi zaposlenici moraju imati. Ta zanimanja su menaderi,
profesori, administrativni asistenti i svi ostali poslovi koji se obavljaju u uredima.

Literatura
1. Bergsland D. (2002). Digital Publishing. New Mexico: Thompson Delmar Learning.
2. Campbell M. (2005). Web design Garaa. Zagreb: Tiskara Zrinski.
3. Felici J. (2003). The Complete Manual of Typography. Berkeley: Adobe Press.
4. Mesaro F. (1985). Tipografski prirunik. Zagreb: Grafiki obrazovni centar.
5. Tevis J. (1989). Desktop publishing with wordperfect 5.0. New York: Wiley.
6. iljak V. (1989). Stolno izdavatvo, obrada teksta slike i raunala. Karlovac: Ognjen
Prica
7. Bear J.H. (2012). What is Desktop Publishing. Dostupno 28.2.2012. na
http://desktoppub.about.com/cs/beginners/f/what_dtp.htm
8. Bear J.H. (2012). How to Do Desktop Publishing. Dostupno 28.2.2012. na
http://desktoppub.about.com/od/desktoppublishing/u/Tasks_and_Techniques.htm#s7
9. Microsoft (2012). Layout . Dostupno 28.2.2012. na
http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/desktop/aa511279.aspx
10. Adobe Photoshop (2012). Dostupno 29.2.2012. na
http://www.underwaterphotography.com/photoshop/photoshop/help.html
11. Boja u raunskoj grafici (2012). Dostupno 29.2.2012. na
http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP5_1.htm
12. Tiskara.info (2012). Dostupno 29.02.2012. na http://tiskara.info/tisak.aspx

IZRADA SEMINARA I PREZENTACIJE:

Anabel Li Keke: uvod, dizajn, globalno podeavanje, rad sa tekstom, rad sa slikom, print
zakljuak, pisanje seminara, izrada prezentacije, slike, prezentiranje 1. dijela
Dajana Jeud: uvod, dizajn, globalno podeavanje, priprema datoteke, print, pravila prijeloma,
zakljuak, pisanje seminara, izrada prezentacije, slike, prezentiranje 2. dijela