Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Tabela Energetskih Vrijednosti Namirnica

Tabela Energetskih Vrijednosti Namirnica

Ratings: (0)|Views: 9 |Likes:
Published by naidkadusic

More info:

Published by: naidkadusic on Nov 14, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/24/2014

pdf

text

original

 
Bjelančevine
Bjelančevine su najvažniji biološki sastojci svake žive stanice i glavni građevni materijal neophodan za rast i obnavljanje tkiva, a uključene su u gotovo sve biokemijske procese stanica. Zbog toga se o bjelančevinama iz hrane govori kao o zaštitnim prehrambenim tvarima. Od ukupne tjelesne mase odraslog čovjeka bjelančevine čine oko !"# $. Osim što su glavni građevni elementi stanica, bjelančevine mogu također služiti i kao izvor energije, a jedan gram bjelančevina daje % k& 'kilo &oule"a, čita se (kilodžula)*, odnosno + kilokalorije. ao izvor energije bjelančevine nisu isplative, jer su namirnice koje su bogate bjelančevinama uglavnom relativno skupe, stoga je energiju bolje namiriti iz ugljikohidrata i masti. Bjelančevine su građene od lanaca aminokiselina. -ko je opskrba organizma energijom i dušikom zadovoljavajua, neke od aminokiselina organizam može sintetizirati, pa ih nazivamo neesencijalne aminokiseline. /ruge aminokiseline koje organizam nije u mogunosti sintetizirati potrebno je unijeti putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. 0 skupinu esencijalnih aminokiselina spadaju valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, 1enilalanin, treonin i tripto1an. Ovoj listi pridodan je i histidin nakon što je utvrđeno da je potreban tijekom rasta djece. 2sencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica životinjskog porijekla, kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog porijekla dijelom iz mahunarki 'grah, lea, soja*.3skorištavanje bjelančevina u organizmu ovisi o njihovom aminokiselinskom sastavu. 4to je on sličniji aminokiselinskom sastavu bjelančevina ljudskog organizma, iskoristivost, odnosno biološka vrijednost bjelančevina je to vea. 5ajveu biološku vrijednost imaju bjelančevine majčinog mlijeka i bjelančevine  jaja, budui da se nakon resorpcije u organizmu gotovo u potpunosti, tj. 66 posto iskorištavaju. Bjelančevine biljnog porijekla, osim onih koje su sadržane u mahunarkama, imaju nižu biološku vrijednost,  jer im neke esencijalne aminokiseline nedostaju, ili su pak prisutne u nedostatnim količinama. 0tvrđeno je da se njihovo iskortavanje u organizmu znatno poveava ako ih u prehrani kombiniramo s bjelančevinama životinjskog porijekla. 7toga je za planiranje prehrane, naročito kada su ekonomske prilike i nedovoljna proizvodnja limitirajui čimbenici u opskrbi namirnicama, važno dobro poznavanje njihovog aminokiselinskog sastava radi mogunosti kombinacije bjelančevina biljnog i životinjskog porijekla i osiguranja dnevnih 1izioloških potreba organizma na esencijalnim aminokiselinama. Za odraslu osobu koja uzima miješanu prehranu u kojoj je biološka iskoristivost bjelančevina najmanje %6$, a bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla su zastupljene u omjeru 8, dnevne potrebe iznose oko 6.% g9kg tjelesne mase, za djecu i mladež u vrijeme intenzivnog rasta ".: g9kg, a za dojenčad oko ; g9 kg tjelesne težine.
Ugljikohidrati
<lavnina ukupne energije u prehrani ljudi namiruje se iz ugljikohidrata. &edan gram ugljikohidrata daje + kcal odnosno % kl. =rehrambene potrebe ugljikohidrata za odraslu osobu iznose oko + grama 9kg tjelesne mase. =reporuje se da oko :6"!6$ ukupne energije namirimo iz ugljikohidrata.5ajvažniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla. =rema molekularnoj gradi ugljikohidrati se dijele na monosaharide, disaharide i polisaharide, a prema probavljivosti na probavljive i neprobavljive.
Probavljivi ugljikohidrati
 su škrob i šeeri, jer se u organizmu hidroliziraju do jednostavnih šeera glukoze, 1ruktoze i galaktoze, resorbiraju putem tankog crijeva i metaboliziraju na način da se postigne relativno konstantna koncentracija glukoze u krvi. >išak ugljikohidrata se pohranjuje u obliku glikogena u  jetri i mišiima, a preostali dio nakon popunjenja tih rezervi pretvara se u mast i kao energetska rezerva deponira u masno tkivo. 0 skupinu probavljivih ugljikohidrata uvršteni su i polioli, alkoholni šeeri sorbitol, manitol i inozitol. Oni se prirodno nalaze u nekim namirnicama, ali se i proizvode sintetskim putem, te kao takvi uglavnom koriste u dijetetskim proizvodima.
Neprobavljivi ugljikohidrati
 su polimeri ugljikohidrata uglavnom biljnog porijekla, koji se u organizmu pod djelovanjem probavnih enzima ne mogu hidrolizirati i iskoristiti kao izvor energije. 0 tu skupinu spadaju vlaknaste tvari koje izgrađuju stanične stjenke biljaka, a najveim dijelom to su celuloza, hemiceluloza i lignin, zatim viskozne tvari pektini, gume i sluzi koje se nalaze u biljnim sokovima.5avedene tvari danas se skupnim imenom nazivaju
prehrambena vlakna
. Biokemijskim i epidemiološkim istraživanjima utvrdena je važnost prehrambenih vlakna u prehrani ljudi. Openito se može rei da hrana koja sadrži vee količine prehrambenih vlakana poveava volumen stolice, pojačava peristaltiku crijeva i ubrzava njihovo pražnjenje. 5a taj način se smanjuje koncentracija i ubrzava odstranjivanje po zdravlje potencijalno štetnih sastojaka. 0 vodi topljiva vlakna 'pektini i gume* imaju veliku sposobnost bubrenja i poveanja viskoziteta, a tu sposobnost zadržavaju i nakon termičke pripreme i konzumacije hrane. =rehrambena vlakna, pogotovo u vodi netopljiv lignin, adsorbiraju 'vežu* organske tvari poput žučnih kiselina i mnogih lijekova. 5ije potpuno razjašnjeno utječe li vezanje žučnih kiselina na vlakna i na metabolizam kolesterola. 5aime, neke vrste vlakana, prvenstveno pektini i gume, imaju hipokolesteremički
 
učinak, dok posije nemaju. 5ajvee količine prehrambenih vlakana sadržane su povru i vou, te žitaricama i proizvodima od žitarica, naročito onih od punog zrna. 7toga se spomenute namirnice preporučuju kao najbolji izvori tzv. složenih ugljikohidrata.7tručnjaci preporučuju da odrasle osobe u miješanoj prehrani dnevno konzumiraju barem ;:"?: grama prehrambenih vlakana, odnosno oko 6,% g9kg tjelesne 0 suvremenoj prehrani masti predstavljaju koncentrirani i uz šeere najje1tiniji izvor energije, budui da  g masti daje energiju od ?% k&, odnosno # kcal. Osim što su bogati izvor energije, masti su važne u prehrani i stoga što omoguuju apsorpciju tvari topljivih u mastima, prvenstveno vitamina -, /, 2 i . 3zvor su esencijalnih masnih kiselina linolne i arahidonske, prema starijoj nomenklaturi poznatih i pod skupnim imenom vitamin @, a važne su i za sintezu nekih hormona mase. 3ako se organizam može prilagoditi i veem unosu, nije preporučljivo pretjerivati jer se mogu pojaviti probavne smetnje i pojačani gubitak minerala putem stolice.
Masti
. =o pojmom masti podrazumijevaju se ukupni lipidi, glavninu kojih u hrani čine trigliceridi, a uključuje i 1os1olipide, sterole itd. Aasti su po kemijskom sastavu esteri masnih kiselina i u prirodi se javljaju u dva agregatna stanja" tekuem i krutom. 0 tekuem stanju to su ulja, uglavnom esteri nezasienih masnih kiselina, pretežito oleinske kiseline. /obivaju se iz namirnica biljnog porijekla kao što su plodovi maslina i razne vrste sjemenja 'suncokreta, uljane repice, lana, bue, kukuruznih i pšeničnih klica*. 7va biljna ulja, osim palminog i od kikirikija, najveim dijelom sadrže nezasiene masne kiseline.Aasti životinjskog porijekla 'osim ribljeg ulja* su u krutom stanju " svinjska mast, mast peradi, loj i maslac. 0glavnom su to esteri zasienih masnih kiselina, palmitinske i stearinske i glicerola.Znanstvenim istraživanjima je dokazana uzročna povezanost između vrste i količine konzumiranih masti kao rizičnog čimbenika u razvoju nekih kroničnih bolesti, prvenstveno srčanožilnih, dijabetesa, pretilosti i nekih sijela raka. 7toga stručnjaci preporučuju da se u prehrani pretežito koriste biljna ulja bogata nezasienimmastima, a da ukupni unos masti u prehrani odraslih osoba ne premašuje više od ;:"?6$ energetske vrijednosti dnevnog obroka, s tim da se svega 6 $ namiruje iz masti životinjskog porijekla 'zasienih masti*. 0 prehrani djece i mladeži, kao i u osoba čije su energetske potrebe poveane, udio masti u ukupnoj energiji može se poveati na ?:$. =rilikom planiranja prehrane treba voditi računa da osim masti koje sle za pripremu hrane 'dodane, vidljive masti*, postoje i tzv. nevidljive masti sadržane u namirnicama, poglavito u mesu i mesnim proizvodima.
Vitamini i minerali
>itamini i minerali potrebni su organizmu u značajno manjim količinama nego bjelančevine, masti i ugljikohidrati, ali su neophodni za zdravlje jer sudjeluju u nizu biokemijskih procesa važnih za normalno 1unkcioniranje organizma.
Željezo
Aanjak željeza u prehrani uzrokuje sideropeničnu anemiju ili slabokrvnost koja je karakterizirana smanjenom koncentracijom hemoglobina te smanjenim brojem ili veličinom eritrocita. Ovaj tip anemije najčeše nastaje uslijed nedostatnog unosa željeza putem hrane, poremeaja apsorpcije željeza, dugotrajnog gubitka krvi 'menoragije, metroragije, krvarenja iz gastrointestinalnog trakta, hematurije* ili poveanih potreba organizma za željezom 'rast, trudnoa, dojenje*. -nemija dovodi do tromosti i pospanosti 'nizak radni kapacitet*, problema u učenju, slabog rasta i razvoja, poveanog pobola i maternalne smrtnosti, posebno za vrijeme poroda.5ajbolji izvori željeza su8 meso, riba, perad i jetrica, ali željeza također ima u mahunarkama, tamnozelenom lisnatom povru i suhom vou. eljezo iz namirnica biljnog porijekla se ne apsorbira tako dobro kao željezo iz namirnica životinjskog porijekla. Bio"iskoristivost željeza, naročito iz namirnica biljnog porijekla, poboljšava se ako se u obroku kombiniraju namirnice koje su bogati izvori vitamina C.
Vitamin A
=otreban je za rast i di1erencijaciju epitelnog tkiva dišnog, urogenitalnog i probavnog sustava. Dakođer je veoma važan za učinkovito 1unkcioniranje imunološkog sustava. 5edostatak vitamina - može dovesti do oslabljenog vida nou 'nono9kokošije sljepilo*.>itamin - u svojoj aktivnoj 1ormi 'retinol* se prirodno nalazi samo u hrani životinjskog podrijetla.3ma ga u jetricama, jajima i mnogim mliječnim proizvodima te majčinom mlijeku. Anoge vrste voa i povra tamnijih boja sadrže pigmente, tzv. karotene, koji prelaze u vitamin - tijekom resorpcije u crijevima.
 
Tiamin ribo!lavin nia"in B# !olna kiselina pantotenska kiselina B$% i biotin
 pripadaju onome što se ponekad naziva kompleks vitamina B. >itamini B"skupine su neophodni za pretvorbu ugljikohidrata, masti i proteina u energiju kao i za njihovo korištenje za izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva. Aanjak ovih vitamina može dovesti do ozbiljnih posljedica uključujui8 slabost mišia, paralizu, mentalnu kon1uziju, poremeaje živčanog sustava, probavne smetnje, ispucalu i ljuskavu kožu, tešku anemiju i poremeaj rada srca./ostatan dnevni unos B" vitamina je važan. 5amirnica bogate vitaminima B" skupine su8 tamnozeleno povre, grah, grašak, žitarice, meso, riba i jaja.
Vitamin &
 pospješuje apsorpciju željeza iz hrane, tvorbu kolagena 'vezivno tkivo* koji povezuje tjelesne stanice, a djeluje i kao antioksidans. >eina voa, posebno agrumi i kiEi, te mnoge vrste povra, uključujui i krumpir, su dobri izvori vitamina C.
Vitamin '
 je posebno važan za iskorištavanje kalcija u organizmu. 3ma ga u ribljem ulju, jajima i mlijeku, a stvara se i u organizmu kada je koža izložena sunčevom svjetlu. 5edostatak vitamina / kod male djece može dovesti do rahitisa.
(od
 je važan za pravilan rast i razvoj. 5edostatak joda može uzrokovati gušavost 'poveana štitnjača* i mentalnu zaostalost. Bogati izvor joda su namirnice podrijetlom iz mora ali i neke druge namirnice sadrže manje količine joda. >rlo važan izvor joda u prehrani su i namirnice obogaene jodom npr. kuhinjska sol.
Planiranje prehrane
Jedite u skladu sa svojim prehrambenim potrebama
=ravilna prehrana mora zadovoljavati nekoliko temeljnih postavki8
sadržavati dovoljne količine energije, svih potrebnih prehrambenih i zaštitnih tvari u skladu s prehrambenim potrebama pojedinca ili populacijske skupineF
osigurati uravnotežen odnos krutih i tekuih namirnica koje su lako probavljiveF
osigurati osjeaj sitosti i zadovoljstva nakon uzimanja obroka.=laniranje prehrane podrazumijeva sastavljanje plana o vrsti namirnica i obroka za jedan ili više dana prema energetskim i prehrambenim potrebama korisnika, primjenjujui prehrambene standarde. =rehrambeni standardi predstavljaju preporučeni dnevni unos energije, hranjivih i zaštitnih tvari neophodnih za održavanje 1izioloških 1unkcija organizma i zdravlje pojedinca 'tablica br.  *.0 tablici br.;. prikazani su neki primjeri potrošnje energije pri različitim vrstama aktivnosti.0mjerenost je zlatno pravilo. &edenje u umjerenim količinama, kombinirano s umjerenom tjelesnom aktivnosti je najbolji izbor za svakoga.Gedovna tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana pomažu ljudima da ostanu u dobroj 1ormi i zdravi.=rilikom planiranja prehrane treba voditi računa da se u dnevni plan obroka uključe raznovrsne namirnice iz svih skupina namirnica kako bi se osigurao potreban unos svih prehrambenih i zaštitnih tvari 'tablica br.?.*.Gadi 1izioloških procesa probave potrebno je hranu raspodijeliti u nekoliko obroka dnevno, u razmaku od tri do četiri sata. Dreba naglasiti važnost prvog jutarnjeg obroka.=reporučljivo je da se dnevni unos energije raspodijeli prema niže navedenim omjerima8
)ajutrak i doručak
oko 9? dnevnog energetskog unosa
*bjed
oko 9? dnevnog energetskog unosa
U+ina i večera
oko 9? dnevnog energetskog unosa
,P-&./.0N*,T. P1-21AMB-N.2 P*T1-BA P*(-'.N.2 ,3UP.NA
7vako razdoblje života ima svoje speci1ičnosti, stoga je potrebno voditi računa kako bi se osiguralo upravo onoliko energije, prehrambenih i zaštitnih tvari koliko je potrebno. Dakvu prehranu nazivamo pravilnom prehranom.
4-5 OBROKA DNEVNO2 OBROKA DNEVNO

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->