KRIVINO PRAVO (materijalno)

AMIR JAGANJAC, predsjednik komisije za polaganje pravosudnog ispita Sudija Vrhovnog suda !i" ISPITNA PITANJA I #ta je predmet ovog $akona% &rimjenjuje se na 'ijeloj teritoriji (i", sto podrazumjeva teritoriju kopna, o(ala, voda i zrak) Sastoji se od dva dijela, od opeg i posebnog dijela) &ose(ni dio* ne tre(a u+iti sva krivi+na djela pojedina+no, jer na usmenom pita uvijek ono krivi+no djelo, koje je (ilo u zada,i - pismenom dijelu.) /re(a naglasiti da su nake krivi+na djela propisana i drugim zakonom osim krivi+nim) II $na+enje izraza u zakonu) 0esto pitanje1 2o je maloljetnik% 3so(a do 45 godina po zakonu je dijete) 3d 45*46 godina, se smatra mladjim maloljetnikom, kojim se ne moze izre,i kazna maloljetni+kog zatvora) 3d 46*47 godina, smatraju se stariji maloljetni'i, kojim se mo8e izre,i kazna maloljetni+kog zatvora pored ostalih vaspitnih mjera) III Na+ela (itna, Naro+ito na+elo zakonitosti, 2oja mo8e (iti1 * u 9ormalnom * u materijalnom smislu* podrazumjeva, da su krivi+na djela propisana isklju+ivo zakonom, i sank'ije za pojedina krivi+na djela su propisana isklju+ivo zakonom, tako da se niko ne mo8e krivi+no goniti za ne:to :to u momentu izv:enja nije (ilo propisano zakonom kao krivi+no djelo, niti mu se mo8e izre,i sank'ija, ako nije (ila propisana zakonom) !itna B ANK!TNA KRIVINA "J! A* koja imaju upu,uju,u dispozi'iju* :to zna+i da upu,uje na primjenu nekog drugog pravnog propisa osim 2riv+nog zakona, npr) $akon o sigurnosti u javnom prometu)

;pu,uje na druge zakone, ali mo8e upu,ivati i na neke pravne akte# ni$e pra%ne snage od zakona, npr) &ravilni'i, kao sto je to npr) Slu,aj kod protivpravnog a(ortusa, ili pravilnik za:tite na radu, i sl) Isto tako mo8e upu,ivati na akte %i&e pra%ne snage od zakona, kao :to su Me<unarodni akti, "a:ke i =enevske konven'ije iz o(lasti "umanitarnog prava) Ratni zlo+in protiv +ovje+nosti prvi put se spominje u 2$ !i" donesen >??@) godine) ; 2rivi+nom zakonu S RJ (ila je predvi<ena smrtna kazna) Ao dono:enja 2$ !i" >??@) godine primjenjivao se $akon S RJ tj) prenesen je, ali je ukinuta smrtna kazna umjesto koje je uvedena kazna dugotrajnog zatvora od >4* 5B godina) $avisno u kojem period je po+injeno krivi+no djelo, primjenjuju se o(a zakona, zavisno koji je povoljniji za po+initelja, koji je povoljniji zakon, ogleda se po tome, koji : * * * * dekriminalizira to djelo)npr) ko'kanje u vidu zanata 2oji oslo(a<a od krivi'e,:ira mogu,nost 2oj predvi<a (la8u kaznu po vrsti i po visini 2oji predvi<a izri'anje mjere sigurnosti za pojedina krivi+na djela)

Vremens'o %a$enje 'ri%i(nog )a'ona !itno z(og pitanja koji ,e se zakon primjenjivati na po+inio'a djela) &rimjenjivat ,e se onaj koji je (io na snazi u momentu po+injena djela) Ako se mijenjao *o pra%osna$nosti pres+*e, primjenjivat ,e se onaj zakon koji je (la8i za po+inio'a k) djela) BITNO1 Ako se opredjelimo za jedan zakon, konzistentno se primjenjuje do kraja, nema kom(ina'ije dva ili vi:e zakona, npr) 2$ !i" i 2$ S RJ) Kri%i(nopra%ne san',ije 3p:ti pojam1 * kazne * mjere sigurnosti * mjere upozorenja * vaspitne i odgojne mjere BITNOSVR.A SANK/IJ!* (ilo izmjena u $akonu Aijeli se u dvije kategorija1 01 generalna pre%en,ija * po:tivanje pravnog sistema * da ne +ine krivi+no djelo 21 spe,ijalna pre%en,ija * onemogu+iti da ponovo u+ine krivi+no djelo * vaspitno djelovati da ne +ine k) djelo

>

izmjene u $akonu* 8a:tita i satis9ak'ija 8rtve krivi+nog djela)

3astara 4. 2rivi+nog gonjenja >. Izvr:enja krivi+ne sank'ije $astara po+inje te,i od momenta po+injenja krivi+nog djela, neovisno da li se zna ko je po+inio krivi+no djelo) Rok zastare zavisi od predvi<ene sank'ije za pojedina krivi+na djela, :to je kazna ve,a, to je rok zastare du8i) Ako je po+injeno vi:e krivi+nih djela, rok zastare odre<uje se prema najte8em krivi+nom djelu) - produ8eno krivi+no djelo. a) Zastara ne tee1 /o je u situa'ijama kada se postupak ne mo8e dalje voditi, z(og sljede,ih razloga1 imunitet nosio'a neke 9unk'ije, ekstradi'ija, i drugi neki razlozi z(og kojih po+initelj nije u mogu,nosti da prisustvuje su<enju npr) !olest i sl) Nakon prestanka razloga z(og kojih zastara nije tekla, nastavlja se, nee ii iznova) b) Prekid zastare desit ,e se1 * preduzimanjem (ilo koje mjere od nadle8nih organa npr) &otjerni'a i sl) * &o+injenjem drugog krivi+nog djela, iste ili ve,e te8ine, za koje te,e zastara) Nakon prestanka razloga zastara e poeti tei iznova, nee se nastaviti) Ako do<e do zastare u toku su<enja, u takvoj situa'iji sud donosi o*bijaj++ pres+*+) Relativna zastara1 kada je protekao zakonom predvi<eni rok Apsolutna zastara: kada protekne dva puta vi:e vremena predvi<eno zakonom) 2rivi+na djela predvi<ena Me<unarodnim humanitarnim pravom, ne mogu zastariti npr) /erorizam, zlo+in protiv +ovje+nosti i sl) Kri%i(na *jela + naj&irem smisl+ /o je protivpravno djelo +ija su o(ilje8ja propisana zakonom, i za koje je zakon propisao sank'ije) Svako protivpravno djelo nije nu8no krivi+no djelo) Aa li ,e neko protivpravno djelo (iti krivi+no djelo, zavisi od vrijednosti do(ra koje je tim djelom ugro8eno, te od opasnosti kojem je to do(ro izlo8eno, te to djelo mora (iti propisano 2rivi+nim zakonom kao krivi+no djelo, te propisana sank'ija za to krivi+no djelo)

Obiljeja krivinog djela: &ropisana su 2rivi+nim zakonom, ali mogu imati i (lanketnu dispozi'iju - upu,uju,u, na neki drugi pravni propis, ve,e ili manje pravne snage od zakona). Sank'ije su propisane zakonom, i zavise od te8ine krivi+nog djela) Radnja krivinog djela Alternativna: * !"! Npr) alsi9ikat javnih isprava 2oje se koriste, pri(aljaju, koriste, Samo neki od ovih uslova /re(a da (udu ispunjeni Ku ulativna #! tre(a da se desi vi:e elemenata odjednom, npr1 raz(ojni:tvo - napad, sila, tu<a imovina.

Poslljedi$a: mo8e da (ude apstraktna i konkretna Jedino kod organizovanja otpora, ne mora nastupiti posljedi'a, da (i nastalo krivi+no djelo) Kvali%ikovano krivino djelo: * te$i obli' krivi+nog djela, zavisi i u kakvim okolnostima je po+injeno, npr) Situa'iji po8ara, iskori:tena (espomo,nost li'a nad kojim se +ini k) djelo, npr, starije, (olesne oso(e i sl) Privilegovano krivino djelo1 * lak:i o(lik krivi+nog djela, zavisi od vrijednosti do(ra nad koji se +ini krivi+no djelo, odlu+uju,i i umi:ljaj, - npr) "tio ukrasti stvar male vrijednosti. S4BJ!KTI I3VR5!NJA KRIVINO6 "J! A * * I$I02A CICA &RAVNA CICA

Neka krivi+na djela mogu (iti u+injena samo od odre<enih li'a, svojstvo samo 9izi+kog li'a, i samo tog 9izi+kog li'a koji je po+inio to krivi+no djelo) Npr) 0edomorstvo, ili krivi+na djela koju mogu po+initi samo vr:io'i nekih du8nosti i sl) Ako se desi krivi+no djelo nede9inisanih o(ilje8ja, npr):teta ve,ih ramjera) 2oji su to ve,i razmjeri, odlu+uju Vi:i sudovi,) Imaju upu,uju,i, ne o(avezuju,i karakter)

&ain poinjena krivinog djela 'injenje Cogi+no, ne tre(a detaljnije 3pisivati &einjenje Izvr:io' (io pravno o(avezan sprije+iti nastupanja za(ranjene posljedi'e, i ona Ipak nastupi) &o te8ini ne+injene ima Istu te8inu kDo i +injenje, isto ,e (iti 2a8njen, za ne+injenje kDo da je i sam &o+inio o krivi+no djelo npr) Majka je o(avezna hraniti svoje dijete Ako to ne u+init, nastupit ,e smrt) !i,e ka8njena kDo da je dijete u(ila Na (ilo koji drugi na+in)

Vrijeme +(injenja 'ri%i(nog *jela !zvr(ila$ radio ili je bio duan raditi neovisno od nastanka posljedi$e* ovo je (itno radi primjene zakona, zastare, uzrasta izvr:io'a djela, z(og li+nosti o:te,enog l'a) Npr1 spolni odnos sa maloljetnom oso(om ili sa (olesnom oso(om i sl) 7jesto i)%r&enja 'ri%i(nog *jela ; ovom slu+aju je (itan nastanak posljedi'e, i mjesto gdje je nastala posljedi'a, radi odre<ivanja mjesne nadle8notsi suda) O"S4STVO PROTIVPRAVNOSTI *Ajela koja nemaju o(ilje8ja krivi+nih djela*) )eznaajno djelo Nema :tetne poslje'ie z(og na+ina izvr:enja i nema krivi'e, ova dva 9aktora se moraju kumulativno desiti, ako jedan nedostaje ima,e o(ilje8ja krivi+nog djela) &una odbrana# neop*odno potrebna 3d(iti od se(e ili drugog, istovremenu ili neposredno prijeteu opasnost*-protivpravni napad.) 3d(ijanje mora (iti srazmjerno napadu, ina,e ,e do,i do prekora+enja nu8ne od(rane) 2od prekora,enja nu8ne od(rane po+initelj prekora+enja, kaznit ,e se (la8om kaznom, ili ako je to u+inio usljed jake razda8livosti, strahu mo8e (iti oslo(o<en kazne) Sud u takvoj situa'ji u presudi izri+e da je kriv, ali ga oslo(a<a kazne z(og okolnosti pod kojim je to u+inio) &ostoje situa'ije kada mo8e do,i i do pretpostavljene nune odbrane1 npr) &rijetnja da ,e nas neko u(iti)

; ovoj situa'iji nema nu8ne od(rane, jer se direktni napad nije desio, samo prijetnja, koja se i ne mora realizovati) BITNO1 2od nu8ne od(rane radi se o za:titi ljudiEEE Krajnja nuda 3d(ijanje istovremeno prijete,e opasnosti ;klanjanje opasnosti od se(e ili drugog a da pri+injeno zlo nije ve,e od prijete,e* mora postojati srazmjerE !itno da se radi o neskrivljenoj opasnosti+ Izmjene koje su se desile u $akonu1 dejstvo sile ili prijetnje, nije se moglo sprije+iti, tj) Nije se moglo odolitiE Npr) 2uhari'e u ratu kuhaju neprijatelju, samo da (i pre8ivjele) BITNO- 2od krajne nu8de se radi o imovini, tj) #teta nastaje do imovine, do(ara, 8ivotinja i sl) Poku(aj krivinog djela $a poku:aj kaznit ,e se kaznom koja je predvi<ena za to krivi+no djelo @ godine zatvora ili te8a kazna, ili za sam poku:aj, ako je predvi<en zakonom) ; ovom slu+aju je veoma bitna 'ri%i,a, da li u+injeno sa predumi:ljajem ili (ez)E Slu+aj kada ne nastupi posljedi'a krivi+nog djela, jer se radi o poku:aju a ne po+injenom krivi+nom djelu, tu imamo dvije situa'ije1 ,vr(eni poku(aj1 kad su poduzet sve radnje da (i se u+inili krivi+no djelo, ali posljedi'a ne nastupi, npr) &u'ao u +ovjeka, ali ga proma:io &esvr(eni poku(aj1 ne okon+a sve radnje potre(ne za krivi+no djelo, npr) Neispravno oru8je, uhap:en od poli'ije) Podoban pokuaj 3dlu+uju,e1 * sredstvo izvr:enja krivi+nog djela * na+in izvr:enja krivi+nog djela Ao:lo do ulaska u kriminalnu zonu $ ovo krivi+no djelo, je predvi<ena (la8a kazna) Nepodoban pokuaj Npr) /erorizam, neispravno oru8je, eksploziv I u ovom slu+aju se mo8e (la8e kazniti, ili +ak oslo(oditi kazne)

-obrovoljni odustanak SVIJ!ST I VO JA (itni 9aktori kod ovog slu+aja) &rije okon+anja krivi+nog djela, tj, prije nastanka posljedi'e odustane od okon+anja) Mo8e (iti ka8njen (la8e ili mo8e u 'ijelosti (iti oslo(o<en kazne) Razlika je zna+i u VO JI8 postane s%jestan s%oji9 post+pa'a# pa se ipa' o*l+(i ne +(initi '1*jelo1 Sa+(esni&t%o Aijeli se na) * saizvr:ila:tvo * podstrekivanje * pomaganje 0) Sai)%r&ila&t%o $ajedno po+ine krivi+no djelo, odlu+uju,i zajedno doprinesu izvr:enju krivi+nog djela) ,ubjektivno: Svaki od po+initelja 8eli ovo krivi+no djelo kao svoje Objektivno: Aaje svaki od njih svoj doprinos izvr:enju tog k) djela) 3(oji'a su svjesni da jedan drugog, tj) Svjesni su da to krivi+no djelo +ine zajedno) Ako se de:ava kra<a od strane jedno li'a, i zadesi se jo: jedan lopov u isto vrijeme na istom mjestu, kako (i i on po+inio djelo kra<e, tada se ne,e raditi o saizvr:enju) S%a'i o* sai)%r&ila,a o*go%ara + grani,ama s%og +mi&ljaja, npr1 dva +uvaju stra8u prilikom kra<e, a tre,i ulazi u ku,u izvr:i u(istvo o kojem druga dvoji'a nisu znali, jer su do:li sa namjerom da izvr:e kra<u) /ako ova dvoji'a koja su +uvala stra8u ne,e odgovarati za u(istvo, jer nije postojao umi:ljaj niti svijest da to po+ine) 2) Po*stre'a%anje &o+initelj podstrekavanja kaznit ,e se kao da je i sam po+inio krivi+no djelo, i ako je kao takvo ka8njivo po zakonu, +ak i ako ne (ude krivi+no djelo po+injeno od oso(e na koju se uti+e) &odstreka+ stvara volju, ili je u+vr:,uje za po+injenje krivi+nog djela)

Aa (i se radilo o podstrekavanju, mora (iti usmjereno na konkretno krivi+no djelo, i mora (iti usmjereno na odre<eno li'e, koje se podstrekava, ili striktno odre<eni krug li'a) Ne,e (iti podstrekivanje ako se uputi ne:to sli+no javnom pozivu, i sl) :) Pomaganje &omaga+ ,e s kazniti kao da je i sam po+inio krivi+no djelo, i ako je tako takvo ka8njivo po zakonu) Mo8e se razlikovati * pomaganje prije izvr:enja krivi+nog djela * pomaganje poslije izvr:enja krivi+nog djela) &rimjer1 Majka u(i'e Aenisa koji je u(ijen u sarajevskom tramvaju, sakrila je no8 kojim je z(oden, zna+i ovdje se radilo o pomaganju nakon po+injenja k) djela) 3na kao njegova majka je oslo(o<ena svake krivi'e, jer se radi o prvom pravolinijskom srodstvu) Sa*r$aj 'ri%i,e8 I)mjene + )a'on+ Aa (i po+initelj (io progla:en krivim, mora krivi+no djelo u+initi sa umi:ljajem ili iz nehata, da se radi o ura+unjljivoj oso(i i da (ude progla:en krivim za pojedino krivi+no djelo) .raunljivost $akon de9ini'iju ura+unljivosti odre<uje negativno i to1 Nije ura+unljiv onaj koji nije (io svjestan ili nije mogao upravljati svojim postup'ima u momentu po+injenja krivi+nog djela) 3vo je alternativno odre<eno, tj) Mora se desiti ili jedno ili drugo, da nije (io svjestan, ili da nije mogao upravljati o svojim postup'ima) 3 pitanju ura+unljivosti odlu+uje isklju+iov S;A, na osnovu mi:ljenja i nalaza vjestaka) Razlozi za neura+unljivost mogu (iti1 * trajna i privremena du:evna (olest * trajna i privremena poreme,enost * poreme,aj u razvoju) Npr)1 uti'aj alkohola, droga, traovanje, razna psihi+ka o(oljenja, :izo9renija, mani+no* deprsivna psihoza i sl) Stanje ura+unljivosti se 'ijeni samo u momentu u+injenja k) djela) I$;$G/A21 Samoskrivljena neura+unljivost, svjesno se dovodi u stanje neura+unljivosti, uzimaju,i razne opojne droge ili alkohol) Npr) $na da tre(a voziti pa ipak pije alkkohol) ; ovoj situa'iji ne,e (iti oslo(o<en odgovornosti, jer se sam doveo u takvo stanje)

$akon razlikuje i varija'iju ura+unljivosti i to1 * smanjena ura+unljivost * (itno smanjena ura+unljivost 3vakvo razlikovanje je (itno samo kod odre<ivanje visine kazne, ili odre<ivanje olak:avaju,ih okolnostiE 47I5 JAJ -irektni 1 umi:ljaj planski /ventualni1 (io svjestan koje posljedi'e mo8e izazvati njegov postupak, ali ipak pristao N!.AT ,vjesni: zna da e protivpravno ali olako shvata da mo8e sprije+iti nastanak krivi+ne posljedi'e) &esvjesni1 (io du8an znati ali ipak nije postupio savjesno, kako (i sprije+io nastnak krivi+ne posljedi'e) $a nehat se ka8njava ako je predvi<ena kazna zakonom za krivi+no djelo u+injeno iz nehata) ;ran'o%a <orm+la -slu8i radi razgrani+avanja izme<u svjesnog nehata i eventualnog umi:ljaja.H nastupila je posljedi'a i da je znao da li (i dozvolio da se desi tj, da li se kaje, da li ima gri8nje savjesti, odlu+uju,e u ovom slu+aju, ali o mo8e jedino Sud pro'jeniti) 3AB 4"A Nije (io svjestan postojanja ikakvog krivi+nog djela, ili pogre:no shvatio da postoje okolnosti koje isklju+uju krivi+no djelo) &eotklonjiva Zabluda $akon mo8e oslo(oditi krivi'e, jer nije du8an, ili nije moga znati da ono :to +ini predstavlja krivi+no djelo) Otklonjiva Zabluda Mogao i tre(ao znati da se radi o krivi+nom djelu, npr1 (igamija, seIualni odnos sa maloljetnikom) Putativna nuna odbrana 2od nu8ne od(rane prijeta neko da ,e nas u(iti, potegne za pi:tolj ako da ,e to stvarno u+initi, ali ga u stvarnosti i nema) A mi u strahu da ovaj to stvarno ne u+init njega u(ijem, misle,i da se tre(amo (raniti) EEE dopuniti, provjeriti u 2rivi+nom zakonu EEE Zamjene Gror in persona Gror in o(jekta ni jedno od ovo dvoje ne oslo(a<a od krivi'e

Promaeni udarac1 poku:ao u(iti jednog, proma:io ga i u(io drugog* kaznit ,e se za poku:aj jednog i za u(istvo drugog) KA3N! * * * dugotrajni zatvor * koji se nikada ne izri+e sam, uvijek ide uz zatvorsku kaznu zatvor # mo8e se izri'ati samostalno ili kao dodatna novana kazna* sporedna

SVR"A 2A$NG1 neophodno razlikovati od sank'ije 4) Aa se izrazi dru:tvena osuda u+injenog krivi+nog djela >) da oso(a koja je po+inila krivi+no djelo to u(udu,e ne +ini @) Aa potakne preodgoj po+initelja krivi+nog djela) 3ve tri svrhe i karakteristike su zajedni+ke kod kazne i sank'ije 3ve su vezane samo za kazu1 5) ;ti'aj na ostale +lanove dru:tva da ne +ine krivi+na djela, zatra:uju,i e9ekat) B) ;ti,e na svijest gra<ana o gre:ki krivi+nog djela i pravednosti ka8njavanja) $A/V3RS2A 2A$NA Izri+e se na godine, mjese'e i dane) Op&ti minim+m na koji se mo8e izre,i zatvorska kazna je 01 dana) A op&ti ma'sim+m na koji se mo8e izre,i zatvorska kazna je 21 godina) &ostoje dva alternativna na+ina izvr:enja kazne1 4) rad na slo(odi za op,e dru:tveno do(ro* u ovom slu+aju za odlu+ivanje da li ,e se izre,i ovakva kazna nadle8na su kantonalna ministarstva) Mo8e se odrediti li'u1 * kojem je izre+ene pravomo+na zatvorska kazna u trajanju do 4 godine) * Ako samo li'e pristane na to * 2ada Sud pro'jeni da nije neophodna zatvorska kazna za ostvarivanje svrhe i 'ilja ka8njavanja) * 3vakva kazne se izri+e u trajanju od 4?* J? dana, i mora se provesti u roku od 4 godine) >) mo8e (iti zamjenjena nov+anom kaznom) Mo8e se odrediti li'u1 * kojem je izre+ene provomo+na zatvorska kazna u trajanju do 4 godine) * 3dlukom Suda, svaki dan mijenja 4?? 2M) * Na zahtjev stranke) Sud ako od(ije ovakav zahtjev , u takvoj situa'iji donosi Rje:enje, jer se rje:ava o merit+m+ predmeta)

4?

2A$NA A;G3/RAJN3G $A/V3RA * zamjenila smrtnu kaznu koja je (ila predvi<ena 2rivi+nim zakonom S RJ * do:lo je i do izmjene u periodu na koji se mo8e izre,i i to u trajanju od >4* 5B godina) * Ne izri+e se samostalno, nego uvijek uz zatvorsku kaznu) Aa (i nekom li'u (ila izre+ena ovakva kazna mora imati minimalno >4 godinu) Jer se izri+e za najte8a krivi+na djela sa umi:ljajem) RA$CI2A izme<u $atvorske kazne i kazne dugotrajnog zatvora1 $atvorska se mo8e izrd8avati u zatvorima1 * otvorenog tipa * poluotvorenog * zatvorenog tipa) 2azna dugotrajnog zatvora1 * samo u zatvorima zatvorenog tipa) 2od zatvorske kazne, pomilovanje ili pu:tanje na uvjetni otpust, se mo8e tra8iti nakon :to je izdr8ana K ili 4L@ kazne) 2od kazne dugotrajnog zatvora pomilovanje ili pu:tanje na uvjetni otpust, se mo8e tra8iti nakon izdr8ane @LB kazne) ;VJG/NI 3/&;S/ Mo8e se tra8iti ako se MpopravioN E Jednom izre+eni uvjetni otpust se mo8e opozvati1 Obligatorno- ako je tokom izdr8avanog uvjetnog opusta po+inio novo krivi+no djelo za koje je predvi<ena zatvorska kazna od 4 godine i vi:e) ;a'+ltati%no1 ako je tokom izd8avanog uvjetnog otpusta po+inio novo krivi+no djelo za koje je predvi<ena zatvorska kazna do 4 godine) N3V0ANA 2A$NA * Izri+e se kao glavna kazna * 2ao dopunska uz zatvorsku kaznu * Izri+e se u B O @6B dnevnih iznosa, tako :to se z(ir kazne podijeli na dnevne iznose) * Minimalni dnevni iznos je 4L6? prosje,ne pla,e u edera'iji prema posljednjim statisti+kim poda'ima) * Maksimalni iznos je 4L@ prosje,ne pla,e u (i", prema posljednjim o(javljenim statisti+kim poda'ima)) Sud ,e tako<er izre,i nov+anu kaznu vode,i ra+una o materijalnom stanu po+initelja krivi+nog djela, tj, sto je materijalno stanje lo:ije to ,e izre,i manju kaznu)

44

&odatke o materijalnom stanju sam po+initelj tj) Stranka dostavlja Sudu, ne provjerava po slu8(enoj du8nosti) Nov+ana kazna se izri+e u iznosu izme<u B?? 2M do B??)??? 2M, a za koristolju(lje 4 milion 2M) Mo8e se izre,i i ako nije predvi<eno zakonom) !zreena novana kazne se ne za zatvorsku kaznu) Aan u mijenja 4?? 2M) 3&PG &RAVIC3 $A 3AMJGRAVANJG 2A$NG 2azne se izri+u u okviru op,eg minimuma pose(nog maksimuma, te u okviru pose(nog minimuma i op,eg maksimuma) 2ada se utvr<uju olak:avaju,e okolnosti, zakon ne na(raja taksativno te okolnosti, nego Sud utvr<uje za svaki pojedina+ni slu+aj) .blaavanje kazne ;(la8avanje predstavlja kada Sud izrekne kaznu ispod op,eg minimuma, ili odredi neku drugu vrstu kazne npr) ;mjesto zatvorske kazne izrekne nov+anu kaznu i sl) &ostoje dva osnova u(la8avnja kazne1 4. 3a'ons'o1 tako propisano zakonom, npr) 2od nu8ne od(rane, krajnje nu8de, prekora+enje nu8ne od(rane i sl) @. S+*s'o- kada postoje naro+ite ili pose(ne okolnosti pod kojim je u+injeno krivi+no djelo, o tome Sud odlu+uje, nije taksativno na(rojano zakonom) Osloba3anje od kazne 3d kazne se mo8e oslo(oditi u onim situa'ijama koje su propisane zakonom) 2ao sto je1 prekora+enje nu8ne od(rane, krajnje nu8de, odustanak, za(luda, nehat i sl) ; ovakvim situa'ijama po+initelj se proglaava krivim, ali se odlobaa od kazne, tj) Ne izri+e mu se nikako, samo je u tom slu+aju du8an snositi tro:kove sudskog postupka, sudske takse platiti i sl) ; slu+aju nehata po+initelj ,e (iti oslo(o<en kazne, ako posljedi'a tog krivi+nog djela te:ko poga<a samog po+initelja, npr) Paja) 2azna u toj sitau'iji ne (i slu8ila svrsi, jer sam +in tog djela je njemu dovoljna kazna) Produeno krivno djelo i stje$aj Stje'aj je kada jednom radnjom po+ini vi:e krivi+nih djela za koje mu se isto sudi) &ostoje dvije vrste stje'aja1 oe prinudno naplatiti, nego e se u to sluaju ijenjati

4>

Idealni1 jednom radnjom po+ini vi:e krivi+nih djela Realni1 sa vi:e radnji po+ini vi:e krivi+nih djela, $a sva ova krivi+na djela se sudi u isto vrijeme, ali svako krivi+no djelo zadr8ava individualnost i izri+e se pojedina+na kazna za svako po+injeno krivi+no djelo) EEE 3vdje su se desile neke izmjene pro+itati u zakonuEEE O vezano za izri'anje kazneEEE Ve,e od pojedina+ne, manje od z(ira, i manje od dugoro+nog zatvoraEEE Produeno krivino djelo Vr:ila' sa umi:ljajem izvr:i vi:e istovrsnih krivi+nih djela koji s o(zirom na vremenski period +ine jedinstveno krivi+no djelo) 4jere upozorenja Razlikuje se1 * s+*s'a opomena, samo prijetnja da ako ponovo u+ini krivi+n djelo (i,e mu izre+ena krivi+na sank'ija * +slo%na pres+*a 4. Sudska opomena izri+e se Rje:enjem nema odluke o krivnji, samo prijetnja da ,e se izr:iti ako se ne (ude pona:ao na odre<eni na+in ) 3va vrsta mjere upozorenja se izri+e samo za krivi+na djela za koja su predvi<ene kazne zatovora do 4 godine dana) /j) Samo za lak:a krivi+na djela, i koja su po+injena pod olak:avaju,im okolnostima, uz kajanje, nadoknadu :tete o:te,enom li'u i sl) Izri+u se vrlo rijetkoE >. ;vjetna presuda, izri+e se +esto) &redvi<ena je za krivi+na djela za koja je predvi<ena zatvorska kazna do > godine, ali se odre<uje da se ne,e izvr:iti ova kazna ako ne po+ini ponovo krivi+no djelo u periodu ne du8en od B godine, koje sud pre'izno navede u presudi) $a krivi+na djela za koja je predvi<ena zatvorska kazna od @ godine i du8e, ne mo8e se izri'ati uvjetna presuda, kao ni za zatvorsku kaznu od 4 godine) 3(aveze po+initelja su jo:1 * nadoknaditi :tetu o:te,enom * vratiti korist i druge o(aveze, plodove ste,ene po+injenjem ovog krivi+nog djela za koji mu se izri+e uvjetna presuda) ;vjetna presuda je opoziva, mo8e se uvijek opozvati ako se po+initelj k) djela ne pona:a kako je odre<eno)EE 7jere sig+rnosti8 spore*na san',ija * * * * * * psihijatrijsko lije+enje za(rana upravljanje motornim vozilom za(rana vr:enja odre<ene du8nosti o(avezno lije+enje od ovisnosti oduzimanje predmeta kojim je po+injeno krivi+no djelo posjeta savjetovali:ta

4@

4. Psi*ijatrijsko lijeenje, kada se nalazio u stanju (itno ili totalno smanjene ura+unljivosti) ;zro'i mogu dovesti da ponovo u+ini krivi+no djelo) 3va mjera se ne mo8e izre,i na du8i period od druge glavne izre+ene kazne, uz koju se izri+e) >. "ijeenje od ovisnosti, kada postoji opasnost da ,e ponovo u+initi krivi+no djelo pod dejstvom opojnih droga) @. Zabrana vr(enja odre3ene dunost u trajanju od jedne do 4? godine) &ostoiji opasnost da (i vr:enjem ovakve du8nosti mogao ponovo u+initi krivi+no djelo) 5. Zabrana upravljanja otorni vozilo , po+inio krivi+no djelo iz (ez(jednosti sao(ra,aja pod takvim okolnostima da postoji opasnost da (i mogao ponovo po+initi ovakvo ili sli+no krivi+no djelo) &redvi<ena ova vrsta mjere u trajanju od @ mjese'a do B godina) SVR"A izri'anja ovakvih mjera, je uklanjanje stanja i uslova koji su doveli do po+injenja krivi+nog djela i postoji opasnost da ,e ponovo u+initi krivi+no djelo) Ka$nja%anja maloljetni'a s+i generis 01 O*gojna perpor+'a8 ovo je izuzetna mjera, i primjenjuje se samo ko maloljenika do 46 godina 8ivota, jer im se ne mo8e izre,i kazna maloljetni+kog zatvora) S%r9a- ne prethodi krivi+ni postupak i na taj se na+in uti,e na maloljetnika da ne +ini ponovo krivi+no djelo) Maksimalno se mo8e izre,i na period do @ godine) &redvi<eno zakonom kada se izri,e ova kazna i to1 * kod nov+anih kazni * zamjena * priznanje maloljetnika * spremnost mirenja sa o:te,enim) 3va mjera se primjenjuje kod maloljetnika jer je (la8a, da (i se :to manje stvarale traume, djeluju vaspitno na maloljetnika) 3ve mjere mo8e izre,i tuila$ i sud5 3va mjera se ne izri+e nikavim akto, nego se izri+e usmeno na zapisnik, i nema nikakve 9ormalne prirode jer se ne vodi krivi+ni postupak) 21 Savjetovanje, lije+enje, smje:ta u neku o(itelj, poha<anje kursa, o(avljanje dru:tveno korisnog rada i sl) /raju maksimalno 4 godinu) St%arne 'ri%i(nopra%ne san',ije prema maloljetni,ima * * * odgojne mjere maloljetni+ki zatvor mjere (ez(jednosti jere,

Odgojne

45

3dgojne mjere dijele se na1 I "is,iplins'e mjere * uvijek izri+e sud, po mogu,nosti naj(a8u kojom (i se mogla posti,i svrha odgoja i ka8njavanja) 3vo je naj(la8i vid sank'ije, jer se maloljetnik ne odvaja od 'ijeline u kojoj 8ivi, izri+u se na period1 * !oravak maI +etiri dana uzastopno * !oravak maI) Jedan mjese', sa prekidima * !oravak maI)>? dana uzastopno (ez prekida >. pojaani nadzor* tako<er nema odvajanje iz sredine u kojoj 8ive do tada) @.zavodske jere# izdvaja se maloljetnik iz dosada:nje sredine npr) Aom M";MN

Sud uvijek mo8e vr:iti promjenu mjera u (la8u ili stro8iju) II Poja(ani na*)or Nije neophodno izdvajanje iz 'ijeline u kojoj 8ivi do tada) a. poja+ani nadzor od strane roditelja sa koordina'ijom sa Centrom za so'ijalni rad) Izri+e se i prema mla<im i starijim maloljetni'ima i mo8e trajati od 4*@ godine) Sud odre<uje da li ,e se ova kazna mijenjati u (la8u ili stro8iju) (. &oja+ani nadzor u drugoj porodi'i* kada vlastita porodi'a ne mo8e vr:iti poja+ani nadzor, i pru8iti mu sve :to mu je potre(no) Izri+e se na period od 4 do @ godine) Sud mo8e odrediti da se promjeni u neku drugu mjeru, (la8u ili stro8iju) '. &oja+ani nadzor od strane Centra za so'ijalnu za:titu) Izri+e se na period u trajanju od 4 O @ godine) Sve ove mjere traju onoliko koliko je potre(no da (i se postigo njihov 'ilj i svrha, a ne du8e od @ godine) Sud mo8e odrediti i dodatne mjere1 * izvinjenje o:te,enom * naknada :tete * posje,ivanje savjetovali:ta, :kole, kurseva, o(avljanje dru:tveno korisnog rada i sl) * Iz(jegavanja kori:tenja alkohola i sl) Svaka od ovih mjera se mo8e zamjeniti nekom (la8om ili stro8ijom kaznom) III 3a%o*s'e mjere a. odgojna ustanova (. popravni dom '. druge ustanove

4B

A. Smje:taj u odgojnu ustanovu, izri+e se prema maloljetni'ima na +iji odgoj tre(a uti'ati* izdvajanjem iz sredine u kojoj su do tada 8ivjeli) * izri+e se na period od 6 mjese'i do @ godine - zavisno od potre(e.

!. Mjera smje:taj u popravni dom, izri+e se prema maloljetni'ima na +iji odgoj se tre(a uti'ati i na njegovo prevaspitavanje, i izri+e se na period od 4 godine do B godine* -detaljnije pogledati u skriptiE). C. Smje:taj u druge neke ustanove, izri+e se prema maloljetniku koji se ometen u psihi+kom razvoju ali je i po+inio krivi+no djelo)) 3va mjera nema ograni+enja trajanja na koji se izri+e, traje onoliko koliko je potre(noEE EE &ostoji pro(lem sa kapa'itetom za smje:taj maloljetnika, pa ako se nakon jedne godine ne uspije izvr:iti jedna od ovih mjera, ponovo se preispituje, da li je uop:te potre(na ova mjera)EE 7aloljetni('i )at%or Izri+e se maloljetnim oso(ama od 46 godina i to1 * za krivi+na djela za koje je previ<ena kazna zatvora u trajanju od B godina i du8e) * Ako je krivi+no djelo u+injeno sa umi:ljajem * Ako se jedino mo8e ovom mjerom posti,i e9ekat ka8njavanja i prevaspitanje * 2od koga se mo8e utvrditi krivi'a, tj) Aa je svjesno uradio 2azna maloljet) $atvora se mo8e izre,i u trajanju od 4* 4? godina) Izri+e se na godine, mjese'e, i pola godine, ne na dane) Ne mo8e se izre,e preko zakonskog maksimuma - pose(nog maksimuma. $a izri'anje kazne maloljetni+kog zatvora je (itan stepen prihi+kog razvoja oso(e i period koji je potre(an za reha(ilita'iju maloljetne oso(e) &ostoje tri tipa zatvorske kazne za maloljetnike1 4) $atvoreni tip - samo ovakav tip se mo8e odrediti kod dugotrajnog zatvora. >) &oluotvoreni @) 3tvoreni tip 3so(e koje izdr8avaju zatvorsku kaznu, mogu raditi u tom periodu ako 8ele) Maloljetni'i tre(aju da izdr8avaju zatvorsku kaznu u pose(noj ustanovi) A mla<i punoljetni'i od >@ godine, izdr8avaju u pose(nom odjeljenju, odvojeno od ostalih starijih zatvorenika) Izuzetno ako se ustanovi da je mla<i punoljetnik tj, do >@ godine, nezreo psihi+ki, mo8e mu se izuzetno suditi kao maloljeniku) Rje&enje imo%ins'e 'oristi priba%ljene 'ri%i(nim *jelom 2orist ste,enu krivi+nim djelom ne smije po+initelj zadr8ati za se(e 3vakva korist se oduzima odlukom suda koji vodi krivi+ni postupak ali i drugi pose(ni postupak)

46

I)mjene (lana 00= 3KP 82od pri(avljene koristi u privredi i pravnom prometu * protiv pravosu<a * mito i korup'ija i zloupotre(a polo8aja * kada se opravdano sumnja da je pa pri(avljena korist od izr:enja krivi+nog djela * ako tu8ila' mo8e dokazati da je pri(avljena imovina na nezakonit na+in) Ako se (a: ta imovina ne mo8e vratiti, po+initelj vra,a ekvivalent* protuvrijednost te imovine 3duzimaju se i svi plodovi ste,eni od te imovine) SVR.A- O%e mjere je )a&tita o&teenog> Ar8ava kada oduzima ovakvu imovinu ne zadr8ava je za se(e, nego vra,a o:te,enom) Ali dok se ne vrati provo(itno se deponuje na pose(no mjesto) 3:te,eni je du8an u roku 6 mjese'i podnijeti od:tetni zahtjev, ili u toku samog spora koji se vodi protiv po+initelja krivi+nog djela) Sud na od:tetni zahtjev mo8e1 4. 3dmah donijeti rje:enje ako to ne,e odugovla+iti k) postupak - tj) Ako je sve jasno, ne tre(a nikavo vje:ta,enje. >. Mo8e stranku uputiti na parni+ni postupak radi naknade :tete) Pra%ne poslje*i,e pres+*e a. gu(itak prava podrazumjeva za(ranu vr:enja neke 9unk'ije, prestanak radnog odnosa, gu(itak odlikovanja))) (. nemogu,nost sti'anja prava, za(rana sti'anja odre<enih odlikovanja Nastaje nakon pravomo,nosti presudeEEE Re9abilita,ija ;8iva sva prava kao ostali izuzev izre+enih mjera - mjere (ez(jednosti)))). Amnestija Aonosi zakonodavno tijelo $akonom u odnosu na odre<ena li'aEEE 4. >. @. 5. 3slo(o<en od krivi+nog gonjena za krivi+no djelo 3slo(o<enje od preostalog dijela kazne $amjena kazne za (la8u !risanje iz kaznene eviden'ije

Npr11 vra,anje oru8ja)))

4F

Pomilo%anje * * * * * * * Mo8e (iti odre<eno od strane &redsjednika, tj) &redsjedavaju,eg predsjedni:tva Izri,e se samo odre<enoj oso(i) 3slo(a<a se od krivi+nog gonjenja 3slo(a<a od preostalog dijela kazne $amjena kazne za (la8u kaznene eviden'ije !risanje iz kaznene eviden'ije 3slo(a<anje od izri+enja mjere sigurnosti

2rivi+na odgovornost pravne oso(e Ne odnosi se na 1 * !i" * Gntitete, !r+ko distrikt * Gradove, op,ine, i kantone Ne mogu odgovarati krivi+no) 2rivi+na odgovornost pravne oso(e odnosi se na 9izi+a li'a koja su u+inila u ime i korist pravnog li'a neko krivi+no djelo, ali i oni sami su odgovorni, kao odgovorna oso(a u pravnom li'u) 3snovi odgovornosti pravne oso(e 4) 2ada smisao krivi+nog djela proizilazi iz zaklju+aka odluka naloga rukovode,ih, pravnih oso(a) >) 2ada su rukovode,i i nadzorni organi uti'ali ili omogu,ili u+injenje krivi+nog djela od strane nekog li'a) @) 2ada pravna oso(a raspola8e protivpravnim sredstvima ili koristi predmete nastale po+injenjem krivi+nog djelaH pranje nov'a) 5) &ropust nadzora od strane rukovode,ih nad radni'ima i tako nastane krivi+no djelo) I odgovorna oso(a odgovara zajedno sa pravnom oso(om) ; krivi+no djelo od strane pravne oso(e u(raja se i poku:aj) Nije predvi<ena kazna zatvora za krivi+na djela u slu+aju poku:aja od strane pravne oso(e) 3dgovara za poku:aj samo ako je zakonom predvi<eno kazna za poku:aj od strane pravnog li'a ali i za1 * produ8eno krivi+no djelo * sau+esni:tvo))) ; ovom slu+aju tako<er postoje osnovi za u(la8avanje kazne kao kod 9izi+kih oso(a 2azne predvi<ene za pravne oso(e1 * nov+ana kazna * oduzimanje imovine * ga:enje pravne oso(e &ovana kazna se izri+e u razmjeru1 od B??? do B miliona 2M)

47

I u duplom iznosu prouzrokovane :tete, i to je maksimalna koja se mo8e izre,i) Oduzi anje i ovine * ;mjesto zatvorske kazne za krivi+no djelo predvi<eno od B godine za 9izi+ka li'a) 6a(enje pravne osobe Izri+e se ako je aktivnost pravne oso(e (ila u 'ijelosti ili djelimi+no usmjerena ka vr:enju krivi+nog djela)3va kazna se izri+e zajedno sa mjerom oduzimanja imovine, jer je ste+ene ilegalno, na temelju krivi+nog djela) "ikvida$ija Mo8e se izre,i i uvjetna kazna, u roku B godina ne izvr:i drugo krivi+no djelo ne,e se opozvati uvjetna i izri+e se uz nov+anu kaznu) Sud o(javljuje da je ka8njeno pravno li'e i o(javljuje se presuda) Izri+u se i mjere sigurnosti npr1 za(rana vr:enja te 9unk'ije kojom se (avila do izvr:enja krivi+nog djela, ako je opasna ta 9unk'ija za druga pravna li'a ili 8ivot i zdravlje, te ako je ve, +inila krivi+na djela i postoji opasnost da ,e ponovo u+initi k)djelo) 3(java presude je mjera upozorenja) Mjere koje sud izri+e moraju (iti propisane zakonom ali mogu (iti propisane i drugim propisom) POS!BNI "IO Vrste 'ri%i(ni9 *jela * 'oje *jelo *o?e + )a*ai# to 'ri%i(no *jelo i pita na +smenom>>> 4bist%o- Ko *r+gog li&i $i%ota1 2od u(istva na mah nadle8an je op,inski sudE Kvali%ikovani nain1 okrutan, podmukao hladnokrvan na+in uz velike patnje, monstuozan na+in) $avisno i koje su po(ude - motivi. (ili, vjerske ili drugi razlozi) ; presudi tre(a navesti sve +injeni'e koje je naveo vje:tak radi utvr<ivanja na+ina u+injenja krivi+nog djela) Privilegovani oblik: ;(istvo na mah, kada nekog li:ava 8ivota na mah* nadle8nost op,inskog suda)EE 7je(tak1 neuropsihijatar dosta poma8e kod utvr<ivanja ovakvog krivi+nog djela - da li je (ilo stanje jake razdra8enosti i a9ekta, sve se okolnosti moraju sagledati. 8.bistvo iz ne*ata1 kada se li:ava 8ivota druga oso(a iz nehata) 8'edo orstvo1 majka u(ija dijete neposredno nakon poroda ili za vrijeme poroda, u 9azi postporo<ajnog poreme,aja)

4J

Q Krivino djelo %izike ozljede 9 naru(eno u te(ko zdravlje - lomovi, iz(ijeni zu(i, potres mozga i sl)). 3 ovome odlu+uje vje:tak sudske medi'ine ili drugi stru+njak) /ako<er ima mogu,nost sudija da logi+no odlu+i, kvali9ikovati da li se radi o te8oj ili lak:oj povredi i sl)* naravno (ez dovo<enja novih dokaza. O sam zaklju+i) H kvalifikovani oblik tjelesne ozljede su npr1 prema (ra+nom drugu, djetetu ili drugom li'u s kojim se 8ivi, ako iz vjerskih i rasnih po(uda 8ivot dovede u opasnost) H privilegovani oblik tjelesne ozljede1 (la8i o(lik, mo8e tako<er (iti u+injeno na mah ili iz nehata) Q Krivino djelo ue(a u tui Ako je neko usmr,en ili nanesena te:ka tjelesna ozljeda i ugro8eno zdravlje) Ako je u+estvovalo vi:e li'a onda su svi odgovorni ako je neko li:en 8ivota tokom tu,e, u tom slu+aju nije potre(na svijest tj) Aa je htio u(iti, ovdje je (itno samo u+e:,e u tu,i) Q Krivino djelo izbjegavanja izdravanja : plaanje ali enta$ije 2o iz(jegava davanje izdr8avanja na osnovu sudske presude ili odluke drugog nadle8nog organa, za oso(u za koju je du8an pla,ati alimenta'iju) 0l) @?B 2lju+na rije+ je izbjegava to zna+i, da mo8e ali ne,e) ; ovom slu+aju nikad se ne ka:njava zatvoromEE, jer to nije u interesu izdr8avanog, nego mu se nala8e da pla,a u(udu,e, na ruke majke za dijete i sl) QKrivino djelo kra3e1 usmjereno protiv tu<e pokretne imovine) 3vdje je (itno da se radi o tu<oj stvari i neko druge je pri(avi se(i i na taj na+in koristi na protivpravni na+in) &ostoje dva o(lika kra<e1 * sitna kra<a1 vrijednost ukradene stvari mala ali je i umi:ljaj (io da ukrade sitnu stvar) * /e:ka kra<a1 u+injena o(ijanjem i provaljivanje, na protivpravan na+in pri(avlja se(i korist, u+injeno na opasan i drzak na+in, ako koristi po8ar ili stanje oso(e u kojem se tada nalazila - (ila (olesna, nepokretna i sl)., ako je u+injeno iz vjerskih, rasnih po(uda -o(ijanje vjerskih o(jekata i sl). Razlika izme<u1 a. raz(ojni+ke kra<e i (. raz(ojni:tva $ajedni+ko im je da o(a imaju elemente kra<e uz primjenu sile i prijetnje) Razlika1 kod raz(ojni+ke kra<e uz kra<u koriste silu i prijetnju i to tako :to je zapo+eo kra<u, i da (i zadr8ao tu stvar koristi silu i prijetnju, to zna+i da je silu i prijetnju upotre(io tek kasnije) Aok kod raz(ojni:tva odmah u startu se koristi sila i prijetnja prilikom kra<e stvari) $na+i razlika je u vremenu primjene sile i prijetnje, tj) &o+etka primjeneEEE

>?

2od kra<e po+initelj protivpravnim putem 8eli se(i pri(aviti koristi) Razlika od kra<e je utaja, tj) 3duzimanje imovine, ali ne 8eli korist sa se(eE 3:te,enje imovine1 prilikom kra<e, tj te:ko da se mo8e ukrasti neka stvar a da se ne o:teti neka imovina) ; ovom slu+aju dolazi do apsor('ije (la8eg krivi+nog djela - o:te,enja. u te8e - kra<a.) QKrivino djelo (u ske kra3e1 ne spada u krivi+na djela protiv imovine, nego u krivi+na djela protiv okoli:a, privrede i prirodnih do(ara) Ae9* 2o radi kra<e obori u (u i jedno ili vi:e sta(ala - vi:e od >dva ku(na metra. 3vdje se radi o jako slo8enom krivi+nom djeluE 2vali9ikovani o(lik1 koli+ina odlu+uju,a, i ako proda ili je o(oreno iz zasti,ene :umeE I ovdje je mogu,e saizvr:ila:tvo) Ako podijele koli+inu, nije (itno to, (itna je z(irna koli+ina koja je ukradena, i da ona nije ispod dva > ku(ika, ako nema ovog (itnog elementa onda nema o(ilje8ja krivi+nog djela, nego je to onda prekr:aj) QKrivino djelo protiv sigurnosti javnog prevoza1 u+esnik u prometu na javnim putevima npr) Ako vozi po parku, ako se npr) ;+i voziti, onda je to ugro8avanje javne sigurnosti) +l) @@> 2$ 3vdje postoji (lanketna dispozi'ija1 primjenjuje se drugi propis o (ez(jednosti na javnim putevima) * ako ugrozi drugog i nastane :teta preko B???,?? 2M) 0l) @@> stav @ 2$) Nehat1 odlu+uju,e da li se ugro8ava imovina ili 8ivot neke oso(e iz nehata) Ili neprid8avanjem prometnih propisa%%% Ispravan odgovor1 odnosi se na nepo:tivanje prometnih propisa) 0lan @@@) u ovom slu+aju se ne mora primjenjivati (lanketni propis) Q7onja u pijano stanju1 ovdje je (itno konkretno pona:anje voza,a, sposo(nost, neovisno o promilama alk u krvi* jer je razli+ita toleran'ija kod ljuti na alkohol) Ne postoji (lanketni propis koji se mo8e primjeniti u ovom slu+aju) 3vdje je (itna odluka suda, jer je i upitno pona:anje osu<enog tokom vo8nje) Q Krivino djelo: pronevjera u slubi * ako je u slu8(i protivpravno pri(avljena neka korist - primjer1 djevojka u :pankoj organiza'ji.) QKrivino djelo posluga u slubi lan 0;< KZ (ez namjere sti'anja imovinskopravne koristi, postoji razlika od prethodnog krivi+nog djela, tj) &ronevjere u slu8(i, jer ovdje je posudio pa vratio* lak8e krivi+no djelo)

>4

>>