FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Gradivo iz fizike teorija

KINEMATIKA :
gibanje promjena poloaja ( tijela u odnosu na okolinu ) promjena (neke veliine) razlika izmeu konanog i poetnog stanja (te veliine)

x = x2 x1
Bitno je razlikovati dva vana pojma u kinematici: put (moe biti) bilo koja udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( skalarna veliina ) pomak najkraa udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( vektorska veliina )

Nejednoliko gibanje
to je najee gibanje u prirodi; tijelo se giba po putanji nepravilnog oblika i u razliitim vremenskim intervalima prelazi razliite putove Tada se srednja (prosjena) brzina rauna po formuli:

v=

suk s1 + s2 + s3 + ... m = tuk t1 + t2 + t3 + ... s

Gibanje po pravcu
Jednoliko gibanje po pravcu
definicija to je gibanje sa stalnom brzinom : grafiki prikaz :

r v = konst.

v=

s m t s

put je povrina lika u v/t grafu :

s = vt

Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu

definicija to je gibanje sa stalnom akceleracijom (ubrzanjem) :

r v m a = konst. a = 2 t s

grafiki prikaz :

v = at
put je povrina lika u v/t grafu :

s=
gradivo ukratko

vt 2

s=

a 2 t 2

primjer : slobodni pad je primjer jednoliko ubrzanog gibanja sa akceleracijom g :

g = 9,81

m m 10 2 s2 s

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Vektori
Definicija vektora : vektor je veliina koja ima ova svojstva : 1. 2. 3. duljinu (modul, iznos) smjer orijentaciju

Toka u kojoj vektor poinje nazivamo hvatite vektora. Primjeri vektorskih veliina u fizici : pomak, brzina, ubrzanje, sila, ...... Openito, vektori se mogu zbrajati ili oduzimati i mogu se, po potrebi, rastavljati na komponente. PRAVILA za zbrajanje vektora Kada su vektori na istom pravcu ili na paralelnim pravcima: p pravac

r a , b komponente (sastavnice)
r c rezultanta

Oduzimanje vektora je ZBRAJANJE SUPROTNOG vektora. Suprotni vektor od npr. vektora

r a

je vektor ( a ).

Dodatak : Zbrajanje brzina Pojam relativne brzine, vrel Kada se tijela gibaju po istom ili po paralelnim pravcima, relativna brzina je: I. u sluaju da tijela imaju brzine istih orijentacija :

r r r v rel = v1 + v 2

II. u sluaju da tijela imaju brzine u suprotnih orijentacija :

r r r vrel = v1 v2
gradivo ukratko

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Jednoliko gibanje po krunici

definicija to je gibanje sa brzinom stalnog iznosa ( obodna ili ophodna ili linijska brzina, v ) :

v=
T period

2 r T

v = r

kutna brzina
f =

2 T

v = konst. = konst.

1 s 1 = Hz T
N t

= 2f

Frekvencija je broj periodinih dogaaja u jedinici vremena :

f =

v = 2rf

Iako je gibanje po krunici primjer gibanja sa brzinom stalnog iznosa, smjer brzine nije stalan, mijenja se : Vektor brzine je uvijek tangencijalan na krunicu :
okomit na radijus

r v r v

r v
r

Budui da postoji promjena brzine, zapravo znai da mora postojati i ubrzanje :

a=

v2 m 2 r s

Ili

a = 2r

Time je jasno da e postojati i sila koja e uzrokovati / podravati to gibanje sila nosi naziv :

CENTRIPETALNA SILA -

r Fcp

( iz 2.Newtonovog zakona proizlazi )

Fcp = m

v2 r

[N ]

Vana napomena : centripetalna sila je usmjerena prema sreditu krunice ona je RADIJALNA sila ( slika ) :

r r Fcp = m acp

Smjer centripetalne sile odreen je smjerom centripetalne akceleracije. Dakle, time je jednoliko gibanje po krunici zapravo ubrzano gibanje. Vrlo esto se sree primjer da druge sile imaju ulogu centripetalne sile : gibanje planeta oko Sunca :

Fcp = Fg m

v2 = mg r v2 Fcp = FL m = QvB r

gibanje naboja u magnetskom polju okomito na silnice :

Centripetalna sila u primjerima DA BI TIJELO STALNO KRUILO POTREBNA JE SILA KOJA E GA ODRAVATI NA KRUNOJ PUTANJI. Dakle, centripetalna sila nije neka nova sila, ve ona nastaje kao rezultanta nekih drugih sila. Kae se da ulogu centripetalne sile igraju razne sile sila trenja, gravitacijska sila (planeti), napetost niti (praka), i sl.

gradivo ukratko

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Dodatak - Centrifugalna sila

CENTRIFUGALNA sila je inercijska sila koja se javlja prilikom gibanja tijela pri krunici. - INERCIJSKA - sila javlja se u ubrzanim sustavima - posljedica tromosti tijela - nerealna sila (nije rezultata meudjelovanja dva tijela) - nema protusilu, za nju ne vrijedi 3. Newtonov zakon ( SVAKA REALNA sila ima PROTUSILU). Primjer : Vrtuljak a) Promatranje gibanja iz sustava tzv. mirnog promatraa :

Fi

r r r Fcp = N + Fg r r r Fcf = N + Fg

Centripetalna sila je zbroj gravitacijske sile i sile napetosti niti. b) Promatranje gibanja iz sustava tijela koje se giba po krunici :

Centrifugalna sila uravnoteena je sa gravitacijskom silom i silom napetosti niti. Ukupna sila na tijelo je 0. Tijelo kae: Ja mirujem, a sve oko mene se vrti ! Najei zadatak sa centrifugalnom silom je kada se pita koliki bi morao biti period rotacije Zemlje da tijela na ekvatoru ne pritiu podlogu. Takav primjer se rjeava jednostavnom injenicom da centrifugalna sila ponitava gravitacijsku i ukupna sila na tijelo, u njegovom vlastitom sustavu, je nula. Tada tijelo nema teinu, tj. u besteinskom je stanju :

Fcf = Fg v2 m = mg RZ
i

v=

2 RZ T

T = 2 RZ g

UBRZANI SUSTAVI dizalo

Na dizalo i sva tijela u njemu djeluje inercijska sila, koja uzrokuje promjenu teine tijela. G teina tijela u mirujuem dizalu
a) ubrzava prema dolje - teina se smanjuje

G' teina tijela u dizalu koji ubrzava/usporava

b) ubrzava prema gore teina se poveava

G < G

G > G
G = G + ma G = m(a + g )

G = G ma = m( g a )

gradivo ukratko

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Sloena gibanja
Sloenogibanjesastavljenooddvailiviejednostavnihgibanja. Jednostavagibanjasu: jednolikogibanjepopravcu jednolikoubrzanogibanjepopravcu Vrstesloenihgibanja: 1)Vertikalnihitac 2)HorizontalniHitac 3)KosiHitac 4)Gibanjepokrunici zasloenagibanjavrijeditzv.naeloneovisnostigibanja:jednostavnagibanjanakojasemoerastavitisloeno gibanje,neutjeujednonadrugo(neovisnesu)idogaajuseistovremeno Odsloenihgibanjaprouitemosamo: Vertikalnihitac Horizontalnihitac Ovdjejopripadagibanjepokruniciikosihitac.Naravno,takoerisvemoguekombinacijenavedenihgibanja.

Vertikalni i horizontalni hitac

definicija to su gibanja koja se sastoje od dva ili vie jednostavna gibanja jednostavna gibanja su : jednoliko gibanje po pravcu i jednoliko ubrzano gibanje po pravcu Za sloena gibanja vrijedi naelo neovisnosti gibanja, koje glasi : Jednostavna gibanja, od kojih je sastavljeno sloeno gibanje, odvijaju se nezavisno i traju jednako dugo.

Vertikalni hitac
Vertikalni hitac prema gore : definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom vertikalnom pravcu prema gore i slobodnog pada

v0

Napomena : razlikujmo pojmove vertikalno ... odreeno pravcem djelovanja gravitacijske sile - horizontalno ..... okomito je na vertikalno formule : h visina u bilo kojem trenutku v brzina u bilo kojem trenutku

g 2 t 2 v = v0 gt h = v0 t
2

v = 0 v0 = gt p

Domet, H:

v 2 = v0 2 gs

t p - vrijeme penjanja
g 2 H = tp 2
gradivo ukratko

v tp = 0 g

v H= 0 2g

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Vertikalni hitac prema dolje : to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom vertikalnom pravcu prema dolje i slobodnog pada

v0

Formule :

s = v0 t +

g 2 t 2

v = v0 + gt

2 v 2 = v0 + 2 gs

Horizontalni hitac
definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po horizontalnom pravcu sa poetnom brzinom

v0

i slobodnog pada

T oznaka za ukupno vrijeme horizontalnog hica (dok ne dostigne domet D) Formule:(ponaeluneovisnostigibanja,piusezasvakukomponentuputaposebno)

x = v0 t y= g 2 uoitedavrijemeslobodnogpadaodgovaravremenujednolikoggibanja t 2
domet :

D = v 0T = v 0

2H g

T=

2H g

, dobije se iz formule za H

H visina s koje se tijelo baca ( najvei y ) D domet ( najvei x )

Brzinapokomponentama:

v x = v0 v y = gt

v brzina u bilo kojem trenutku gibanja :

2 v = v0 + ( gt )

Slika putanje i pojedinih veliina :

gradivo ukratko

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

DINAMIKA :
Newtonovi zakoni
Isaac Newton ( 1642.-1727) najvei fiziar 17.stoljea izrekao je 3 zakona mehanike, koji su temelj cjelokupne klasine fizike

I. Newtonov zakon ( ZAKON INERCIJE ):

Ako je ukupna sila koja djeluje na tijelo nula, tada tijelo ili miruje ili se giba jednoliko po pravcu. ( miruje ako je i prije mirovalo, a giba se jednoliko ako se i prije tako gibalo to je smisao tromosti, inercije, ustrajnosti ) Definicija mase, m . Budui je masa temeljni pojam u fizici (poput naboja), definira se pomou svojstava koje ima. Tako se kae da je masa mjera tromosti tijela. Moe se rei i da je masa veliina koja opisuje opiranje tijela prema promjeni brzine ( djelovanju sile ). Oznaka za masu je

m , a mjerna jedinica u SI-sustavu je kg.

II. Newtonov zakon ( Temeljna jednadba gibanja )

Akceleracija koju tijelo dobija djelovanjem sile, proporcionalna je toj sili a obrnuto proporciomalna masi tijela :

F m a= 2 m s

potpuni zapis je u vektorskom obliku :

Popularnija je formula pisana u obliku :

F = ma

[N ]

r r F a= m

(dakle, sila je jednaka umnoku mase i ubrzanja)

Ovdje je dobro napomenuti da se misli na rezultantnu, tj. ukupnu silu koja djeluje na tijelo. Dugi naziv ( sinonim) za silu je meudjelovanje ili interakcija. Jednako tako je vano napomenuti da postoji jo jedan, esto primjenjivan oblik 2.Newtonovog zakona: Zbog definicije ubrzanja:

F =m

v t

i mnoenjem sa

t , dobivamo:

Veliinu F t nazivamo IMPULS SILE, dok umnoak mase i promjene brzine KOLIINE GIBANJA. Vidi se da su te dvije veliine jednake. Mjerne jedinice gore navedenih veliina su :

F t = mv

m v

predstavlja PROMJENU

[ F t ] = Ns , njutn sekunda
IMPULS SILE moe se jo obiljeiti i slovom

[ mv ] = kg
I
:

I = Ft

m s

impuls sile se grafiki prikazuje kao povrina lika u F/t grafu

III. Newtonov zakon ( zakon AKCIJE i REAKCIJE ili sile i protusile )

Ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom

F1, 2 , tada e i tijelo 2 djelovati na tijelo 1 silom F2,1

r r F1, 2 = F2,1

, koja je jednakog iznosa ali

suprotnog smjera u odnosu na prvu silu.

gradivo ukratko

Ovaj zakon se rijee upotrebljava u tipinim zadacima, iako treba znati da SVAKA REALNA SILA ima svoju PROTUSILU. 7

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Primjeri nekih sila Gravitacijska sila , Fg

Vie o gravitacijskoj sili je reeno u podrujo koje nosi naziv Newtonov ili opi zakon gravitacije. Ovdje emo samo rei o gravitacijskoj sili na Zemlji. To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema sreditu Zemlje. Hvatite gravitacijske sile je u tijelu. Gravitacijska sila se rauna prema formuli :

r r Fg = mg

Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule :

Fg = mg [N ]

Ovdje je : m masa tijela g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije) Najee se u zadacima koristi da je :

g 10

m s2

; inae, za nae zemljopisno podruje :

g = 9,81

m s2

r Teina , G
Teina tijela je posljedica djelovanja gravitacijske sile. Teina se definira kao sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes (toku u kojoj je objeena). Znai da je hvatite teine u podlozi ili ovjesu.

Pasivne sile Sile reakcije - Javljaju se nakon djelovanja neke sile (akcije). Primjer za sile reakcije su :
Napetost niti , N to je sila kojom nit djeluje na tijelo (objeeno na tu nit) ona je protusila teine tijela hvatite joj je u tijelu

Reakcija podloge , R to je sila kojom podloga djeluje na tijelo (koje stoji na njoj) ona je protusila teine tijela hvatite joj je u tijelu Sada se moe, poznavajui I.Newtonov zakon i znaenje sila napetosti niti i reakcije podloge, protumaiti mirovanje tijela na podlozi ili ovjesu. Tijelo je u mirovanju zbog toga to se izjednaavaju gravitacijska sila i sila reakcije podloge (ili napetost niti) :

v r N + Fg = 0
N = Fg = mg

r r R + Fg = 0
R = Fg = mg

gradivo ukratko

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

r Sila trenja , Ftr

Trenje ( sila trenja ) sila koja se javlja izmeu dodirnih povrina dvaju tijela u relativnom gibanju Formula :

Ftr = F prit
<1
( jer sila trenja ne moe biti vea od teine tijela )

- faktor trenja ( koeficijent )

faktor trenja ne moe biti vei od 1 :

r F - pritisna sila, tj. sila okomita na podlogu po kojoj se tijelo giba

U vrlo estom broju sluajeva, kada se tijelo giba po horizontalnoj podlozi formula za silu trenja se moe pisati (jer je okomita sila pritiska u tom sluaju ba teina tijela) :

Ftr = G

G teina tijela

r Elastina sila , Fel

oznake : sila koja se javlja kao protusila na djelovanje vanjske sile, koja eli promijeniti oblik tijela posljedica je elastinih svojstava tijela, koja proizlaze iz tipa veze izmeu estica tijela

k konstanta elastinosti opruge x pomak iz poloaja ravnotee (elongacija, produljenje)(moe se koristiti slovo l ili s) x = 0 , poloaj ravnotee
Formula elastine sile : Iz formule je vidljivo : Pomak x je proporcionalan sili i suprotan sili. (elastina sila vraa tijelo u ravnoteni poloaj) Takoer se moe napisati formula za konstantu elastinosti :

Fel = kx
F x N m

k=

Zakon ouvanja koliine gibanja

U ZATVORENOM FIZIKALNOM SUSTAVU UKUPNA KOLIINA GIBANJA JE OUVANA.

+ m2 v m1v1 + m2 v2 = m1v1 2
v1- brzina prvog tijela prije interakcije v2- brzina drugog tijela prije interakcije

m1- masa prvog tijela m2- masa drugog tijela v'1- brzina prvog tijela poslije interakcije v'2- brzina drugog tijela poslije interakcije

gradivo ukratko

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Zatvoreni fizikalni sustav je onaj koji ne meudjeluje sa okolinom. Drugim rijeima, to je sustav za koji vrijedi da je suma svih vanjskih sila i momenata sila na taj sustav nula.

Ukupna promjena koliine gibanja u zatvorenom fizikalnom sustavu je nula.

( tj. nema promjene ukupne koliine gibanja )

Taj se zakon moe izrei i ovako :

r puk = 0

mv koliina gibanja mv promjena koliine gibanja

Koliina gibanja ima mjernu jedinicu :

m mv = kg s

Umnoak mase tijela i njegove brzine nazivamo KOLIINA GIBANJA ili kratko IMPULS ( oznaka p ).

p = mv

m kg s

Umnoak mase tijela i promjene njegove brzine nazivamo PROMJENA KOLIINA GIBANJA :

p = mv

m kg s

Otprije znamo ( 2.Newtonov z. ), da je promjena koliine gibanja jednaka IMPULSU SILE :

Ft = mv

Posebni sluajevi: 1. elastini sudar 2 tijela ( bilijarske kugle; razdvajanje rakete u dva modula; ispaljivanje projektila iz topa 2. neelastini sudar 2 tijela ( brod nalijee na santu leda; sudar dviju glinenih kugli, ... )

Dodatak : KOSINA
Kosina je ravnina nagnuta pod nekim kutom ( ) prema horizontalnoj ravnini oznake veliina: h visina kosine l duljina kosine x = h2 l 2 x trea stranica kosine SILE koje djeluju na TIJELO na kosini :

r r r Fg , R i Ftr

( gravitacijska sila, reakcija podloge i trenje ) Gravitacijska sila se rastavlja na komponente ( zbog analize gibanja ) :

r F2

r F1

r r r Fg = F1 + F2

komponenta gravitacijske sile du kosin (paralelna s kosinom) komponenta gravitacijske sile okomita na kosinu reakcija podloge Rastavljanje sila na kosini:

r R

Iz slinosti trokuta

h : l = F1 : Fg F1 = Fg

h h = mg l l

h : l 2 h 2 = F2 : Fg
gradivo ukratko

F2 = Fg

l 2 h2 l 2 h2 = mg l l

10

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

U sluaju kosine, sila trenja se rauna po formuli :

Ftr = F2

, jer je sila

r F2

okomita na kosinu

Analiza gibanja tijela na kosini: I. UVJET MIROVANJA tijela na kosini : UKUPNA SILA na TIJELO mora biti jednaka nuli ( 1.Newtonov zakon ) du kosine :

F1 Ftr

okomito na kosinu :

F2 = R

II. GIBANJE tijela na kosini : a) jednoliko niz kosinu ( uvjet je da ukupna sila koja djeluje na tijelo du kosine bude jednaka nuli ) :

F1 = Ftr mg h l 2 h2 h = mg = 2 l l l h2

b) jednoliko ubrzano niz kosinu :

r r F1 > Ftr r r r F = F1 + Ftr jednadba gibanja : r r F = ma r r r u vektorskom obliku : ma = F1 + Ftr

u skalarnom obliku :

razlika tih dviju sila ubrzava tijelo

ma = F1 Ftr

sila trenja na kosini :F

tr

= F2 = mg
:m

l 2 h2 l

ma = mg
ubrzanje tijela niz kosinu :

l 2 h2 h mg l l

a=g

h l 2 h2 g l l

c) da bi se tijelo ubrzavalo uz kosinu, trenje mora biti dovoljno veliko da omogui takvo gibanje :

Ftr

>

F1

gradivo ukratko

11

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Keplerovi zakoni
Prvi zakon 1) PLANETI se gibaju po elipsama oko Sunca u ijem je jednom aritu Sunce. Sunce
planet

Drugi zakon 2) Poloajni vektor PLANETA u jednakim vremenskim intervalima opisuje jednake povrine. Posljedica tog zakona je da se planete, kada su blie Suncu gibaju bre.

Trei zakon 3) Kvadrati ophodnih vremena planeta oko Sunca odnose se kao kubovi njihovih srednjih udaljenosti od Sunca : radijusputanje Primjeri za III. Keplerov zakon Planet T(god) a(AU) Merkur 0.24 0.39 Venera 0.62 0.72 Zemlja 1.00 1.00 Mars 1.88 1.52 Jupiter 11.9 5.20 Saturn 29.5 9.54 U ovom zakonu, umjesto oznake T2 a3 0.06 0.06 0.39 0.37 1.00 1.00 3.53 3.51 142 141 870 868

T12 a13 = 3 T22 a 2

U ovom zakonu se uzima da su putanje planeta krunice.

a1 = r1 a 2 = r2

, radijus putanje planete 1

, radijus putanje planete 2 On povezuje gibanje planeta u Sunevom sustavu i omoguuje da se na temelju perioda obilaska planeta oko Sunca jednostavno odrede prave udaljenosti i odnosi u njemu. Ovaj zakon vijedi kako za planete tako i za sustave satelita, pri emu je vrijednost konstante za svaki sustav razliita. AU = a.j. = a udaljenost Zemlja-Sunce ( astronomska jedinica ) ... oko 150 milijuna km

mogu se koristiti oznake r ili R.

gradivo ukratko

12

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Opi zakon gravitacije

Isaac Newton (1642.-1727.) Zakon je poznat i kao Newtonov zakon gravitacije. Newtonov zakon gravitacije je prirodni zakon koji opisuje pojavu opeg privlaenja meu svim tijelima u svemiru. Smatra se najvelianstvenijim poopenjem koje je ikad uinio ljudski um''.

Ista ona sila, koja privlai poslovinu Newtonovu jabuku tlu, odrava Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje i planete u njihovim putanjama oko Sunca.

m1

m2

ova formula je opi zakon gravitacije

F =

m1m2 r2

m1 , m2

mase planeta ( moe i slovo M )

= 6,67 10 11

Nm 2 opagravitacijskakonstanta kg 2

meusobna udaljenost masa

Ovdje emo ponoviti steeno znanje o gravitacijskoj sili na Zemlji. To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema sreditu Zemlje. Gravitacijska sila se rauna prema formuli :

r r Fg = mg
F = mg [N ]
M

g Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule : m masa tijela g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)

Najee se u zadacima koristi da je : ( inae, za nae zemljopisno podruje :

g 10

m s2 m s2
)

g = 9,81

Iz opeg zakona gravitacije moemo zakljuiti da se akceleracija slobodnog pada na bilo kojem planetu (nebeskom objektu) moe izraunati pomou formule : M M masa planeta g = 2 R radijus planeta R Akceleracija slobodnog pada obrnuto je proporcionalna radijusu planeta :

1 g ekv < g pol R2

za Zemlju vrijedi :

g pol
ubrzanje slobodnog pada na Zemlji : gpol = 9,83 m/s2

g ekv < g pol

jer je

g ekv

gekv = 9,78 m/s2

Rekv > R pol

gradivo ukratko

Sada nam je jasno zato se g na Zemlji mijenja ovisno o zemljopisnoj irini. (slika gore) 13

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Primjeri primjena opeg zakona gravitacije: 1) raunanje teine tijela (npr. na Zemlji)

Fg = mg g =
MZ
masa Zemlje

MZ 2 RZ

, akceleracija slobodnog pada

g 10

m s2

RZ

radijus Zemlje

2) raunanje teine tijela, G , na nekoj visini od povrine Zemlje

RZ

radijus Zemlje

visina iznad povrine Zemlje

G =

MZm (RZ + h )2

r = RZ + h
3) raunanje g, ubrzanja slobodnog pada (za bilo koje nebesko tijelo) :

g =

Mp
2 Rp

Mp
Sateliti
Satelit je objekt koji se giba oko nekog masivnog tijela u Svemiru. Da bi neko tijelo postalo satelit, mora biti ispunjen uvjet : tj. gravitacijska sila ima ulogu centripetalne sile : F
cp

masa planet

Rp

radijus planeta

v = rg
Za Zemljin satelit ta brzina iznosi :

= Fg v2 m = mg r
, prva svemirska brzina

v = RZ g 7,9km / s

Za nas su od posebnog znaenja tzv. geostacionarni sateliti - ostaju uvijek iznad iste toke ekvatora. Period im je jednak periodu tijela iji su satelit. GEO sateliti su danas najei tipovi koritenih komunikacijskih satelita. GEO satelit se nalazi na krunoj orbiti 36 853 km iznad povrine Zemlje i rotira u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje istom brzinom kojom rotira i Zemlja.

PRVA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA uvjet : prva kozmika brzina je brzina koju treba dati tijelu da postane UMJETNI SATELIT nekog planeta

Fg = Fcp v I = 7,9

R radijus planeta Za Zemlju :

mv 2 = mg v = gR = v I R km s
( radijus Zemlje

R Z 6400km

gradivo ukratko

DRUGA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA brzina koju treba dati tijelu da zauvijek napusti planet 14

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

uvjet : kinetika energija tijela na povrini planeta mora biti jednaka (ili vea) gravitacijskoj potencijalnoj

1 2 mv = mgR 2 v 2 = 2 gR v = 2 gR = v II
Vidi se da postoji veza : DODATAK : Izvod treeg Keplerovog zakona :

Za Zemlju je :

v II = 11,2

km s

v II = 2 v I

Fcp = Fg M M S 2 P = M P 2 r r M 4 2 r r 2T 2 2S = 2 r T
M S T 2 = 4 2 r 3 : M S r 3

M S masa Sunca M P masa planeta

2 T

T12 T22 T2 4 2 = = konst. = 3 3 r3 M S r2 r1

tj.

T12 r13 = T22 r23

Energija - sposobnost obavljanja rada

1) Kinetika energija energija gibanja

E kin =
2)

Potencijalna energija energija poloaja a) Gravitacijska b) Elastina a) Gravitacijska energija

1 2 mv 2

[ J ] dul

E gp

E gp = mgh

[J]

- je energija koju ima tijelo zbog poloaja u gravitacijskom polju Zemlje b) Elastina potencijalna energija

Eel

[J]

E el =

1 2 kx 2
x- produljenje opruge

k- konstanta elastinosti opruge

F N k = x m

Rad - djelovanje ( savladavanje )sile na putu.

W = Fs
gradivo ukratko
[ J =Nm] Formula vrijedi samo kada je sila paralelna s putom.

15

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Ovdje treba biti oprezan : Dakle, kada je sila okomita na put ONA NE OBAVLJA RAD. Npr. centripetalna sila ne radi, tj. njen rad je nula. Openito kada sila nije paralelna s putom, uzima se njezina paralelna komponenta :

Fokomita

F parale ln a

W = F parale ln o s = F s cos

kut izmeu sile i puta

Fparale ln o - komponenta sile paralelne s putom
Rad je jednak promjeni energije :

W = E

npr.

E = E kon E poc

bit e pojanjeno na primjeru slobodnog pada Grafiki prikaz rada Rad se grafiki prikazuje u F/s grafu. Rad je jednak povrini lika ispod krivulje ( pravca ) ovisnosti sile o putu u F/s grafu : Na primjer :

Razmotrit emo dva jednostavna primjera : 1. Ako je sila stalna, F = konst. F 2. Ako je sila razmjerna s putom :

F ~s

Takav primjer imamo kod elastine sile.

W = Fs
W
s

W =

1 2 ks 2

F [N]
4 3

E el =

1 2 ks 2

2 1 0

Zakon ouvanja energije

Ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna, tj. ne mjenja se pri prijelazu sustava iz jednog stanja u drugo.

Euk = konst.
Primjer je slobodni pad : pretvorbe energije Z.O.E : E uk U toci B :

E gp E kin
... u toci A

( slobodni pad )

h = h AB + hBC

= E gp

E uk = E gp B + E kin B = mghBC + mgh AB = mg (hBC + h AB )

Euk = mgh = E gr = Euk

gradivo ukratko

16

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Snaga i korisnost
SNAGA je fizikalna veliina koja opisuje sustav koji obavlja radi i pokazuje koliki rad obavljen u jedinici vremena ( pokazuje brzinu obavljenog rada).

P=

W t

Snaga je fizikalna veliina koja mjeri brzinu prijenosa energije. W - rad t - vremenski interval Mjerna jedinica snage je wat :

[P ] = J

=W

Korisnost ( koeficijent iskoritenja ) je fizikalna veliina koja karakterizira stroj i pokazuje koliki dio uloene energije
(rada) stroj vraa u korisnom obliku. Korisnost se definira omjerom dobivene

Ed

i uloene energije

Eu

, odnosno dobivenog

Wd

i uloenog rada

Wu

Jednako tako se moe napisati

E d Wd = Eu Wu

i formula za korisnost preko snaga :

Pd Pu

Korisnost nikada ne moe biti vea od 1, jer bi tada bio naruen zakon ouvanja energije :

HIDROMEHANIKA :
HIDROSTATIKA
TLAK p - je skalarna veliina; predstavlja silu koja djeluje okomito na jedinicu povrine : Ako sila ne djeluje okomito, uzima se njena okomita komponenta. Mjerna jedinica tlaka :

p=

F A

[ p] =

N = Pa m2

, paskal ( poasna mjerna jedinica B. Pascal )

Ostale jedinice za tlak : 1 bar = 105 Pa 1 mm Hg = 1 torr = 133,33 Pa 1 atm = 760 mm Hg = 101 325 Pa 1 013 hPa Vrste tlakova : UNUTARNJI hidrostatski tlak VANJSKI hidrauliki tlak HIDROSTATSKI TLAK - unutranji tlak u fluidu; posljedica je teine fluida Rauna se po formuli : Izvod formule :

p = gh

g akceleracija slobodnog pada h - dubina ;

p=

G mg Vg = = A A A
B C

V = Ah

p=

Vg
V h

= gh

Spojene posude hidrostatski paradoks

D
Hidrostatski tlak u tokama 1 5 je isti.

gradivo ukratko

17

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Ukupni tlak (na nekoj dubini) dobije se zbrajanjem atmosferskog i hidrostatskog tlaka :

puk = p atm + 1 gh1 + 2 gh2

P uk = P atm + gh
VANO : Razlika tlakova NE ovisi o atmosferskom tlaku. Dokaz :

p = p 2 p1

p = p atm + gh2 ( p atm + gh1 )

p = gh2 gh1 = g (h2 h1 ) = gh

h
:

Razlika tlaka ovisi samo o razlici dubina

p = g h

HIDRAULIKI TLAK - vanjski tlak u fluidu Blaise Pascal, 17.st. francuski fiziar Pascalov zakon ( Pascalova kugla slika desno ) : Vanjski tlak u fluidu iri se na sve strane jednako. Naelo rada hidraulike dizalice ili pree Uvjet : u ureaju mora biti tekuina, jer je ona za razliku od plina nestlaiva. Malom silom ( F1 ) na duem putu savladava se vea sila ( F2 ) na kraem putu. Manjom silom savladava se vea sila naelo poluge ( vidi sliku dolje) :

p1 = p 2
Zbog Pascalovog zakona tlakovi ispod lijevog i desnog klipa su jednaki :

F A F1 F2 1 = 1 = F2 A2 A1 A2

Zbog nestlaivosti tekuine :

V1 = V2

A1 h1 = A2 h2

A1 h2 = A2 h1

to ima za posljedicu :

F1 h2 = F2 h1

Ovo je tzv. zlatno pravilo mehanike : koliko smo dobili na sili izgubili smo na putu.

gradivo ukratko

18

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

ATMOSFERSKI TLAK, p atm je hidrostatski tlak, koji postoji zbog teine atmosfere atmosferski tlakopada sa visinom, a raste sa dubinom (na svakih 10 m opada/raste za 1mmHg = 133,33 Pa) grubo se moe izraunati prema formuli : h dubina/visina

p h = p atm

133,33Pa h 10m

, tlak na nekoj dubini / visini

Znak + se koristi kada se ide u dubinu, a znak kada se penje u visinu. patm tlak na 00 nadmorske visine ( ili onoj koja je odabrana za poetnu) Preciznija formula je :

p atm = p 0 zrak gh

znak + se uzima za tlak na nekoj dubini znak se koristi za raunanje tlaka na nekoj visini

UREAJ ZA MJERENJE TLAKA ivin barometar E. Torricelli, 17. st. Skica : vakuum ( napomena : Torricelli je prvi otkrio vakuum stanje tlaka Naelo rada Hg-barometra :

- hidrostatski tlak stupca ive dri ravnoteu atmosferskom tlaku

p atm = Hg g h
Normirani tlak :

p 0 = 760mmHg = 101325Pa

U - cijev U cijev slui za odreivanje gustoe nepoznatog fluida ( npr. neka je gustoa

nepoznata )

Na granici dva fluida tlakovi su jednaki :

p atm + 1 gh1 = p atm + 2 gh2

1 gh1 = gh2 = 2 h2 1
h1

gradivo ukratko

19

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Otvoreni manometar o o ureaj za mjerenje tlaka u zatvorenom prostoru u naelu je to U-cijev

h h

p > patm

p < patm

p + gh = patm p + gh = patm + gh + gh

p = patm + gh

p = p atm gh

Uzgon , sila uzgona

Arhimedov zakon Arhimed (gr. Arhimedes, oko 287.-212. p. n. e.) je najvei fiziar i jedan od najveih matematiara Starog vijeka.

ARHIMEDOV zakon - volumen istisnute tekuine jednak je volumenu uronjenog tijela.

Vistisnute = Vuronjenog
tekucine tijela

gustoa uronjenog tijela

tek

gustoa tekuine

TEINA tijela uronjenog u fluid smanjuje se za iznos teine istisnutog fluida . Ta sila nosi naziv sila uzgona ili kratko, uzgon. Teinu uronjenog tijela osjea fluid. Uzgon, Fuz - sila kojom fluid djeluje na uronjeno tijelo - smanjuje teinu tijela - djeluje vertikalno prema gore, posljedica je djelovanja hidrostatskih tlakova na donju i gornju plohu tijela

tek
Formula : (

gustoa tekuine (fluida)

Fuz = tek g Vur

Vur = Vistisnute
tekucine

Vur

volumen uronjenog tijela (samo onaj dio koji je u fluidu)

Arhimedov

zakon

DODATAK : 1.Moe se pokazati da je sila uzgona jednaka je TEINI ISTISNUTOG FLUIDA to bi bila druga formulacija Arhimedovog zakona : Dokaz:

Fuz = tek g Vistisnute

tekucine

= mistisnute = Fuz

tekucine

g = Gistisnute

tekucine

mistisnute

tekucine

g = Fuz

gradivo ukratko

G istisnute

tekucine

20

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

2. Kada tijelo u fluidu miruje, vrijedi da je gravitacijska sila jednaka sili uzgona :

F g = Fuz
Detaljnije :

mg = tek gVur

3. Teina tijela u fluidu smanjuje se za iznos sile uzgona i iznosi G' :

G = G Fuz
G = G Fuz = mg tek gVur = mg tek g m

tijela

G = mg 1 tek tijela

4. Ovisno o omjeru gravitacijske sile i uzgona, tijelo u fluidu moe ili lebdjeti ili tonuti ili izranjati iz fluida : balon se die balon se sputa

detaljnije - UVJETI koji proizlaze iz odnosa gravitacijske sile i sile uzgona : a. b. c. tonjenja plivanja izranjanja

tek < tijela

npr. sluaj b. vidi sliku dolje

tek = tijela tek > tijela

Fuz = Fg

tek gV = tijela gV tek = tijela

c.

a.

b.

r Fuz
r Fg

r Fuz
r Fg

r Fuz
r Fg

gradivo ukratko

21

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

HIDROMEHANIKA :
HIDRODINAMIKA
Pojmovi definicije : jakost struje fluida = protok, q idealni fluid nestlaiv, nema unutarnjeg trenja ( viskoznosti ) strujnice zamiljene krivulje koje opisuju strujanje fluida Protok q je koliina fluida koji u jedinici vremena protee okomito kroz popreni presjek strujne cijevi :

q=

V t

V volumen t vrijeme

Mjerna jedinica za protok je :

m3 [q] = s

( Napomena : gore definirani protok je, preciznije reeno, volumni protok. Postoji i maseni protok, koji je omjer mase i vremena. ) stacionarno strujanje ono kod kojega, u jednakim vremenskim intervalima, kroz svaki presjek cijevi protee jednaka koliina fluida

Jednadba kontinuiteta (neprekidnosti)

Za stacionarno strujanje idealnog fluida vrijedi da je protok stalan :

q = konst .

- to znai da u jednakim vremenskom intervalima kroz svaki presjek strujne cijevi protee jednaka koliina fluida. Zato se, za stacionarno strujanje moe pisati :

q=

A vt q = Av t Tako smo dobili novu formulu za protok q=

V t

, to dalje daje :

vt put koji prijee fluid

protok je jednak umnoku brzine v i povrine presjeka A

Za stacionarno strujanje e, zbog jednadbe kontinuiteta e biti :

A1 v1 = A2 v2

Iz ove posljednje jednadbe se vidi da, ako se cijev suava, brzina raste; odnosno, ako se cijev proiruje brzina strujanja se smanjuje. Dakle, tamo gdje je cijev ua, fluid struji bre.

Brzina istjecanja fluida

pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje Prema E.Torricelliju, idealni fluid, kada istjee iz posude u kojoj je otvor za istjecanje na dubini h, imat e brzinu istjecanja ( Torricellijev zakon istjecanja ) :

v = 2 gh

g akceleracija slobodnog pada

Formula proizlazi iz zakona ouvanja energije :

mv 2 v 2 = 2 gh mgh = 2
gradivo ukratko
( Ovdje se treba prisjetiti horizontalnog hitca. )

22

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Rad pri strujanju fluida

pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje Fluid struji kada u njemu, na istoj dubini u razliitim tokama, postoji razlika tlakova Dimenziona analiza :

p .

[ p V ] = Pa m3 =

Umnoak tlaka i volumena ima dimenziju (mjernu jedinicu) energije, tj. rada. Dakle, promjena energije, koja e odgovarati radu pri protjecanju fluida e biti: Kako mi razmatramo samo stacionarno strujanje uz

N m 3 = Nm = J m2

W = p V + V p

V = konst. , bit e : W = V p [J ] p = p 2 p1 , razlika tlakova

Kada fluid struji kroz cijevi, on obavlja rad.

p1 p2

1. 2.

p1 h p2 v

Bernoullijeva jednadba
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje

Daniel Bernoulli, (1700. 1782.), vicarski fiziar i matematiar Bernoullijeva jednadba ili Bernoullijev zakon: 1. 2. vrijedi za idealni fluid i za stacionarno strujanje proizlazi iz zakona ouvanja energije ( Z.O.E.) primijenjenog na fluid : U zatvorenom fizikalnom sustavu ukupna energija fluida koji struji mora biti ouvana oznake veliina :

Izvod formule:

1 1 2 mv12 + mgh1 = W2 + mv 2 + mgh2 2 2 1 1 2 p1V1 + mv12 + mgh1 = p2V2 + mv 2 + mgh2 2 2 V1 = V2 = V = konst . W1 + m = V p1V + iz m = V

W rad vanjske sile 1 2 mv kinetika energija fluida 2 mgh potencijalna energija fluida
v brzina strujanja fluida

vanjski tlak

statiki tlak

1 1 2 Vv12 + Vgh1 = p2V + Vv 2 + Vgh2 2 2

V dobijemo :

gh hidrostatski tlak 2 v 2
2
fluida

dinamiki tlak, tlak zbog strujanja

Podijelivi gornju jednadbu sa volumenom

gradivo ukratko

p1 +

1 2 1 2 v1 + gh1 = p 2 + v 2 + gh2 2 2
23

FIZIKA

1.razred

Nina Obradovi, prof.

Ili krae :

puk = konst ...

Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida ukupni tlak je stalan; to je Bernoullijev zakon ili Bernoullijeva jednadba.

Ako je cijev kroz koju protjee fluid horizontalna, bit e

h1 = h2 , pa imamo :
p1 + 1 2 1 2 v1 = p 2 + v 2 2 2

Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida kroz horizontalnu cijev, zbroj statikog i dinamikog tlaka je stalan (jednak u svakom presjeku cijevi). To je pojednostavljeni Bernoullijev zakon. Iz gornje jednadbe vidimo da se na mjestima gdje se povea brzina fluida poveava dinamiki tlak, a smanjuje statiki ( jer njihova suma mora ostati stalna ). Ta injenica se naziva Bernullijev uinak (efekt). Zbog Bernullijevog uinka Bernoullijeva jednadba ima vanu primjenu. Npr., pri plovidbi brodova, ako su oni relativno blizu jedan drugome, moe u prostoru izmeu njih doi do velikog porasta dinamikog tlaka vode uz istodobni pad statikog tlaka vode. Time se javi razlika statikih tlakova izmeu vode sa strane i vode u prostoru izmeu brodova, to uzrokuje pojavu negativnog tlaka vode i pojavu sile koja jedan brod gura prema drugome. Takoer, pri gradnji odvodnih kanala treba voditi rauna o Bernoullijevom uinku.

Zbog Bernoullijevog uinka mlaz koji izlazi iz slavine se suuje pri istjecanju.

Ako drite dva lista papira vertikalno na udaljenosti od par centimetara i puete izmeu njih, papiri e se pri dnu pribliiti. Razlog je opet Bernoullijev uinak (efekt).

gradivo ukratko

24