BILJEKA O PISCU

Aleksa Mikid je roen 1912. godine u selu Bukvik kod Brkog. Dijete siromanih roditelja, Mikid je vrlo rano morao da se bori za odranje golog ivota. kolovao se neredovno i kasno. Srednje obrazovanje je stekao najzad pohaajudi veernju gimnaziju u Sarajevu. Radio je razne poslove: bio tuca kamena na dravnom putu, posluitelj u seoskoj koli, potar, fiziki radnik na tuim poljoprivrednim gazdinstvima, goni stoke, optinski slubenik itd. Uestovao je u narodnooslobodilakom ratu. Poslije rata, od 1948. do 1956. godine urednik je u redakciji sarajevskog dnevnog lista "Osloboenje". Zatim je jedan od osnivaa i dugogodinji urednik poznatog lista za mlade "Male novine". Jedno vrijeme je bio i sekretar Udruenja knjievnika Bosne i Hercegovine. Izmeu dva rata Mikid je objavljivao prie za odrasle i pripadao je grupi seljaka pisaca. Ali glavninu svog pisanja posvetio je djeci. Umro je 1985. godine u Sarajevu.

OBJAVLJENA DJELA

ZA PLUGOM, prie, 1939. MARAMICA, prie za djecu, Polet, Sarajevo, 1950. DJEACI IZ ODREDA, prie za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1953. SUNANA OBALA, prie za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1954. PJESMA NA KONJUHU, roman za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1956. MALE PRIE O VELIKOJ DJECI, prie za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1957. PRIJATELJI IZ SMOGVE, prie za djecu, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1959. PIONIRKA IZ VRANJICA, pria za djecu, Mladost, Zagreb, 1960. PRIE O MALIM BORCIMA, Mladost, Zagreb, 1962. DJEVOJICA SA PLAKATA, roman za djecu, Veselin Maslea, Sarajevo, 1964. ZVONICI I DALJINE, prie za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1976. PREKO RIJEKE, roman za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1981. VATRE NA KOZARI, izbor pripovijedaka, Osloboenje, Sarajevo, 1981. Miki je piso tip ispovijedne proze po ugledu na djela kakva su pisalii Dek London, Maksim Gorki i drugi pisci. U svoju prozu je istovremeno unosio bogato ivotno iskustvo i vlastitu ispovijest oznate su mu knjige s takvim pristupom "Sunana obala" i "Prijatelji iz Samogve" u kojima je napiso tople prie o djetinjstvu na selu,
2

socijalnu problematiku s kojom se dijete susree, snove i enju za ljepim ivotom. To je tip socijalne literature koju je unio u priu za djecu, ali je u priama, za razliku od Samokovlije i Andria, suvao vedrinu djetinjstva. Njegova poetika se temelji na svakodnevnim detaljima iz perioda djetinjstva u kojima pisac traga za svijetlim takama radosti. Dijete je u njima autonomno bie s vlastitim potrebama i zahtjevima, dogaaji su istiniti i izmiljeni, a u opisima je puno djeje naivnosti, ivosti i igre. "Miki je pisac koji se od ostalih djejih pisaca razlikovao svojim iskrenim ispovijestima o djetinjstvu, djeaki vedrim, ivim i ponesenim, u kojima je preovlaivao ton slikara predratnog vremena. Kao pisac socijalne orijentacije, socijalnog odnos prema ivotnoj grai Drai njegove proze kriju se u obinim, svakodnevnim temama koje je znao ogrnuti u umjetniko ruho i prilagoditi uzrastu U svojim priama izvlai iz sjeanja svoj zaviaj u svem sjaju ozarene mlade due koja se veseli i raduje ivotu. Ti elementi njegove proze za djecu otvorili su puteve do onih kojima je namijenjena, jer su zadovoljili njihovu radoznalost i ispunili ih doivljajem kojem su teili. Autonoman mladi svijet szdan je od zbilje i rijetko uljepavan nitima mate. Mali komadiak sunane obale na rijeci u bilo kojoj zemlji ili kraju medij je na kojem se ostvaruje to rano doba ovjekovog ivota.djeteta

Moja uiteljica

U kratkim crtama dotai emo se fabule ove pripovijetke je neminovna za shvatanje i uoavanje karakteristinih elemenata pripovijednja. Anti nam pripovjeda o aku koji nije ba volio odlaske u kolu jer ga je uiteljica esto kanjavala. Tek to bih uzeo pero u ruku i zamoio ga u mastionicu, "krmaa" bi se ve stvorila na mojoj svesci. Mene, i nekolicinu mojih drugova, uiteljica je dobro poznavala po tome. I na asovima lijepog pisanja, ona bi, onako demekasta i strogih crta lica, bdjela nad nama. I tek to bi se "krmaa" pojavila u mojoj svesci, uiteljica bi to primijetila. Obino bi me tada izvodila pred svoj stol i udarala mi dvadeset pet iba po dlanovima. ak je esto i izmiljao izgovore kako ne bi otiao u koli. Jednog dana ne njegovo iznenaenje promijenio je miljenje o uiteljici. elei da dohvati loptu koja je upala u uiteljicino dvorite koljenom je zakaio dva zahrala eksera. Oekujui uiteljicinu grdnju iznenadila ga je njena brinost i saaljenje. Dijete nesretno, zar ti je to bilo potrebno!? to nisi pazio? Bojao sam se da me ne vidite s loptom u bati... Pa, ne bih te, valjda, pojela. Dobio bih batine rekoh stenjui od bolova. Ona za trenutak uuta. Gledala je as mene, a as ostalu djecu. I kao da se u tom asu neto u njoj prolomilo, njeno ree:

 Dijete drago, zna li ta si uinio!? Do grada je daleko, a s tom tvojom nogom svata moe da bude. Ekseri su bili zarani, moe dobiti trovanje..

Za razliku od opia koji u svojim pripovijetkama akcenat stavlja na antropomorfni prikaz likova ,Miki odstupa od upotrebe tog karakteristinog elementa za pripovijetku. Njegovi likovi su pravi ljudi ali opet sa jasnom polarizacijom osobina.I djeca lahko mogu da uoe kakve to osobine koji lik posjeduje. ak je bio vrlo kritian prema uiteljici i osuivao je njenu strogost. U svojim mislima stvorio je sliku sebine, stroge uiteljice ali je jedan dogaaj uspio promijeniti njegovo miljenje.Fabula je jednostavna i vrlo lahko shvatljiva djetetu. Miki svoje ispovijedanje iznosi na prihvatljiv nain bez obzira na uzrasnu dob djeteta. Kao i djetinjstvo i pripovijetka je puna radosti, djeije trke , nemira , nestaluka.Jedan nestaluk aka promijenio mu je miljenje o uiteljici. Miki djeci alje razumljive poruke o brizi svake uiteljice iako je ona naizgled stroga i distancirana. Nain na koji se obraa djeci omoguava mu dodirne srca djece i da oni makar djeliem pokuaju prihvatiti poruku koju im on alje.

Poklon Kao to je u prethodnoj analizi najprije prikazan osvrt na fabulu tako e isto biti i kada je upitanju pripovijetka Poklon . Miki pie o ranom dolasku zime koji stvara neprilike djeaku i njegovoj porodic jer nisu bili dobro opremljeni za zimu.Majka je na rijeci prala odjeu i uvijek se vraala sva promrzla od zime. U tim hladnim noima govorila je o tome kako bi joj bilo lake kada bi imala pamukliju.Djeak je otiao da radi kod Ivana na tovilite da mu pomae. Jednom prilikom stigao mu je paket od majke u njemu su se nalazile nove lijepe arene arape, opanci putravci.Znao je da majka nema drugih arapa.Zbog toga odrekao se plaanja prenoita i putovao je svaki dan na tovilite. Novac koji su mu slali za hranu i noenje dao je za novu pamukliju. Kada je majka dola u posjetu zatekla ga je mravog i blijedog , bila je zabrinuta. On joj poklonio novu pamukliju a majka je bila iznenaena. I tada joj sve ispriah. Ona je utala i stalno nekako zabrinuto klimala glavom. Najzad ree: Pa ti si cijelo vrijeme gladovao! to si to radio, sine moj? Zato si tako i oslabio. Ne voli majka da ti tako radi. I tada rukama moju glavu zajedno sa pamuklijom pritite na svoje grudi. A ja sam tog asa bio veseo, neobino veseo. Majka je sada imala svoju pamukliju. Ispunio se, najzad, njen davno eljeni san..

Ova pripovijetka je socijalnog karaktera ali Miki uspijeva sr njenog znaenja usmjeriti u jednom smijeru koji djeca mogu razumijeti. Kao i sve ostale pripovijetke fabula ove pripovijetke je jednostavna i
6

jednosmjerna.U ovoj pripovijetci dinaminost se ne ogleda toliko u radnji koliko je primjetna u simbolici postupaka.Radnja je usredotoena na jednog lika ,djeaka, koji eli da nagradi svoju majku zbog portvovanosti. Miki nas ui da su djeca iz socijalno ugroene sredine uvijek znala cijeniti stvari i prepoznati njihovu vrijednost ne u materijalnom nego u duhovnom smislu. On nastoji da djecu usmjeri da prepoznaju jednu veliku stvar a to je portvovanost majke.Kao odrasli vrlo esto zaboravimo vrijednost malih stvari ali zasigurno ako djeca prepoznaju piev glas, ako njegova poruka dospije do njihovih srca dok su mali makar jednim dijelom urezat e im se u sjeanje da je to izuzetno vana stvar.

Sunana obala

Miki pie o grupi djeaka koji su jednog izrazito toplog ljeta nali svoje utoite i nazvali ga Sunanom obalom. Moda bi oni vremenom i zaboravili Sunanu obalu ali jedan dogaaj je uinio da taj naziv i to mjesto ostanu dubko urezani u njihovo sjeanje.Djeak Mirko Ili bio je meu starijima i esto se dokazivao svojim vratolomijama i skokovima u rijeku.Jedno prilikom je skoio i na zaprepatenje svih koji su bili na obali nakon nekog vremena nije izaao iz vode. Brzo se proirila vijest o djeaku koji se utopio.Svi su bili potreseni , meutim nakon nekog vremena Mirko se pojavio. Jo jedna pouna pripovijetka koju djeca mogu jednostavno razumjeti i prihvatiti. Djeiji nestaluci esto sa sobom donosu razne brige i tuge. Miki briljivo opominje djecu da njihovi postupci nekada mogu rastuiti druge. Miki odsutpa od mirnog kazivanje , njegovo pisanje je puno dinamike kao i samo djeije odrastanje.

Lovci Pojedini djeaci imali su privilegiju da sa bogatim lovcima idu u lov. Nosei im torbe i uvajui njihove pse dobivali bo 20-30 dolara to je u tom vremenu predstavljalo veliko bogatstvo.Prijatelj djeaka , Perica, jednom je prilikom svratio po njega i poveo ga u Lov. Nakon to su svi jeli svinjetinu je gospa Bela dala cukama a potom ponudila djeci. Djeak je odbio laui kako nije gladan.

-Hvala gospoo, ne mogu rekoh. -Ja sam maloprije dolje u potoku jeo.Ponio sam neto hrane u depu.To je bila moja prva la.La, koja je trebalo da zatiti moj ponos.

Djeca su bia koje je lahko povrijediti iako mnoge stvare naizgled ne dopiru do njih.Fabula je jednostavna sa jasnom poukom da djeca imaju svoj ponos.

Zakljuak Mikieve ispovjesti o djetinjstvu su iskrene.Pie o predratnoj slici djetinjstva, o maptanjima i djeijim radostima. Najvie je prisutan socijalni motiv. Zbirka Sunana obala izostavlja antropomorfni prikaz likova iako je to jedna od karakteristika pripovjedakog pisanja za djecu.Miki pie o lijepim stranam djetinjstva ali se i dotie raznih nestaluka koji mogu imati opasne posljedice. Sjetno se sjea djetinjstva ali se ta tuga ne oituje u velikoj mjeri. Sunana obala je zbirka pripovjedaka koje su prilagoene djeci ali ne treba bjeati od toga da bi i odrasli nekada trebali proitati ove poune pripovijetke kako bi se vratili u djetinjstvo i sjetili se pravih ivotnih vrijednosti.

10

Literatura Sunana obala, Aleksa Miki, Svjetlost Sarajevo,1990 Antologija Bosanskohercegvake prie za djecu i o djeci,Raida Kadri,Bosanska rije Tuzla.

11

Sadraj Biogfarija pisca.................................................................... 1 Moja uiteljica....................................................................... 4 Poklon................................................................................... 6 Sunana obala ....................................................................... 8 Lovci...................................................................................... 9 Zakljuak............................................................................... 10 Literatura............................................................................. 11

12