You are on page 1of 129

Emma Goldman

Anarhizam i drugi ogledi

Emma Goldman danas

Crvena Emma vie ne pobuuje strah i neprijateljstvo. Pretvorena je u junaki lik iz prolosti koji se spominje s uvaavanjem, posebice kada se politiki korektno eli naglasiti enski udio u povijesnim zbivanjima. a mnoge se njezino lice s !otogra!ija stapa s likom "aureen #tapleton, glumicom iz !ilma Crveni $arrena %eatt&a, koja je za svoje utjelovljenje Emme dobila 'scara. (ivot Emme )oldman doista pobuuje interes i ni malo nije neobino da se postupno pretvara u povijesnu ikonu. *oena je +,-.. u idovskoj obitelji u /aunasu 0/ovnu1, u 2itvi odnosno tadanjem *uskom Carstvu, neko vrijeme je s obitelji ivjela u #t.Petersburgu a +,,3. emigrirala je u #jedinjene 4merike 5rave u potrazi za ve6om slobodom u osobnom i radnom ivotu. 7 u novome je svijetu naila na izrabljivanja i skuenosti koje osaka6uju ljude. 2judi imaju pravo na dostojanstvo i sre6u8 to je prije svake teorije polazite Emme )oldman. 'no to je ini iznimnom nain je kako je postigla da se njezin glas uje, da djeluje, pie i ivi u skladu sa svojim uvjerenjima. bog tog polaznog stava bezuvjetnog prava na slobodu i sre6u, najblii su joj bili upravo anarhisti. #loboda i solidarnost su komplementarne8 uistinu slobodni ljudi uzajamno si pomau. 5ravne i religijske su vlasti neprijatelji slobode. Emma )oldman je ubrzo dola do zakljuka da je ono to vladaju6e ini tako mo6nima neznanje potlaenih pa je za nju prosvje6ivanje najvaniji oblik borbe. 9o je naravno nije sprijeilo da itav ivot bude pod sumnjom sudjelovanja u anarhistikim atentatima i vie puta zatvarana 0u #45:u su takozvanim anti:anarhistikim zakonima kontrolirali samoorganiziranje radnitva1. )odinu +,.3. i +,.-. provela je u %eu gdje je stekla !ormalno obrazovanje bolniarke. 'd +.;-. do +.+<. izdavala je asopis "other Earth. )odine +.+;. objavila je 4narhizam i druge oglede a +.=+. autobiogra!iju 2iving m& 2i!e. /ao neumorna predavaica i agitatorica zauzimala se za slobodu govora, skra6ivanje radnog vremena, kontrolu raanja, protiv militarizma. )odine +.+<. ponovno je zatvorena a +.+.. prognana u #ovjetski #avez. 9amonji novi poredak nije bio u skladu s njezinim slobodarskim naelima te +.>+. odlazi. 'd tada je u stalnom pokretu, ivi u ?vedskoj, @jemakoj, Arancuskoj, u ?panjolskoj graanskog rata, Engleskoj te konano u /anadi gdje je +.B;. i umrla. @ije mi nakana osporavati da je tijekom jezovitog dvadesetog stolje6a neto i postignuto i da u novo tisu6lje6e kre6emo tako da gotovo nitko od vladaju6ih ne osporava temeljna
2

ljudska prava. @a rijeima. @elegitimirana arogancija mo6i sada se pretvara u ukazivanje na neumitnost trita kao jedinog puta u blagostanje i slobodu. #labosti utopijskih projekata oslabili su kritiko miljenje u cjelini. 7 to upravo u vremenu kada procesi globalizacije trae jednako globalnu mreu ukazivanja na ljudska prava . C tom je kontekstu Emma )oldman aktualna i teorijski, ne samo kao inspirativan lik. @jezino je nasljee najivlje u !eministikoj teoriji, pogotovo u onim djelima kojima je stalo do organikog nastajanja zajednice, do drutvenog skladu kao alternative patrijarhalnom gospodovanju i agresivnosti. @a drugim podrujima anarhistiki se univerzalizam Emme )oldman, njezino uvjerenje o neupitnosti individualnoga suvereniteta, moda previe razlikuju od vladaju6eg teorijskog diskursa pa je recepcija oteana. 7ma, meutim, naznaka da 6e to biti ispravljeno zbog uinka tzv. Detikog obrataD, novog zanimanja za etiku problematiku a i zbog ekonomijsko:!ilozo!ijskih interdisciplinarnih istraivanja o kvaliteti ivota i ljudskim sposobnostima 0navodim samo ime 4mart&e #ena1. DEs gibt nichts )utes ausser man tut esD napisao je Erich /Estner, dobro dolazi na svijet samo naim djelovanjem. 9o je saeti opis teorije i prakse Emme )oldman. @adeda Fainovi

Emma Goldman: biografski prikaz

Propagandizam nije, kako neki misle, DposaoD, jer nitko ne6e sudjelovati u DposluD u kojem biste mogli proizvoditi ropstvo i umrijeti na glasu kao prosjak. "otivi svake osobe koja se time bavi moraju se razlikovati od motiva koji potiu na posao, moraju biti dublji od ponosa i jai od interesa. George Jacob Holyoake

"eu vanim mukarcima i enama javnoga ivota u 4merici samo se nekoliko imena toliko esto spominje kao ime Emme )oldman. Pa ipak, prava Emma )oldman gotovo je posve nepoznata. 9isak eljan senzacija okruio je njezino ime takvim pogrenim tumaenjima i klevetama, da je gotovo udo da se, unato toj mrei objeda, istina probija i da se poinje vie cijeniti ta iznimno ocrnjena idealistkinja. @o mala je utjeha u injenici da se svaki predstavnik neke nove ideje mora boriti i pro6i kroz sline poteko6e. Ge li od ikakve koristi to da se bivi predsjednik republike u 'saHatomieu poklonio spomenu na Gohna %roHnaI 7li da predsjednik druge republike sudjeluje u otkrivanju spomenika podignutog u ast Pierra Proudhona i prikazuje njegov ivot !rancuskome narodu kao predloak vrijedan da ga se slijediI 'd kakve je vrijednosti sve to kad se, istodobno, ivi %roHni i Proudhoni razapinju na kriI Fast i slavu "ar& $ollstonecra!t ili 2uise "ichel
3

nisu uzdignuli gradski oci 2ondona ili Pariza tako to su po njima imenovali ulice J narataj koji sada ivi trebao bi odati priznanje ivim "ar&ma $ollstonecra!t i 2ouisema "ichel. Potomstvo pripisuje ljudima poput $endela Phillipsa i 2lo&da )arrisona odgovaraju6i dio asti u hramu ljudske emancipacijeK ali dunost je suvremenika da im odaju priznanje i potovanje tijekom njihova ivota. Put propagandista drutvene pravde posut je trnjem. #nage mraka i nepravde trude se svom snagom da ne bi zraka sunca ula u njegov tmuran ivot. ?tovie, ak i njegovi drugovi u borbi J dapae, odve6 esto njegovi najintimniji prijatelji J pokazuju vrlo malo razumijevanja za linost onoga koji utire put. avist, koja ponekad preraste u mrnju, tatina i ljubomora, prijee mu put i ispunjavaju mu srce tugom. Potrebna je nesavitljiva volja i silan zanos da u takvim okolnostima ne izgubi svu vjeru u svoju #tvar. astupnik revolucionarne ideje stoji izmeu dviju vatri8 s jedne ga strane, progone postoje6e snage koje ga dre odgovornim za sva djela proistekla iz drutvenih uvjetaK a, s druge, njegovi vlastiti sljedbenici pokazuju manjak razumijevanja za njega i esto izrazito uskogrudno prosuuju njegovo djelovanje. 9ako se dogaa da agitator stoji posve sam usred mnotva koje ga okruuje. Fak i njegovi najintimniji prijatelji rijetko razumiju koliko se sam i naputen osje6a. 9o je tragedija osobe vane u oima javnosti. "agla kojom je ime Emme )oldman tako dugo bilo obavijeno postupno se poinje razilaziti. @jezina energija kojom je podupirala takvu nepopularnu ideju kao to je anarhizam, njezina iznimna iskrenost, njezina hrabrost i sposobnost, nailaze na sve ve6e razumijevanje i divljenje. 5ug koji ameriki intelektualni uspon duguje revolucionarnim egzilantima nikad nije bio dovoljno cijenjen. #jeme koje su oni posijali, premda u svoje doba nisu naili na razumijevanje, rodilo je bogatom etvom. Cvijek su visoko drali stijeg slobode, i tako natapali drutvenu vitalnost nacije. 4li samo ih je nekoliko uspjelo ouvati svoju europsku naobrazbu i kulturu dok su se istodobno asimilirali u ameriki ivot. 9eko je prosjenome ovjeku pojmiti kolika je snaga, energija i kolika ustrajnost potrebna da se upije nepoznat jezik, nepoznate navike i obiaje nove zemlje, a da se ne izgubi vlastitu osobnost. Emma )oldman jedna je od njih nekoliko koji su postali vaan imbenik u drutvenom i intelektualnom ozraju 4merike a da su uspjeli sauvati svoju individualnost. (ivot koji ona vodi arolik je, pun promjena i raznolik. Cspela se do najviih vrhunaca, ali i okusila i gorki talog ivota. Emma )oldaman rodila se ><. sijenja godine +,-.. u idovskih roditelja u ruskom selu /ovnu 0danas /aunas : op.prev.1. #asvim sigurno ti roditelji nisu ni sanjali kakav 6e jedinstven poloaj jednoga dana zauzimati njihovo dijelete. Poput svih konzervativnih roditelja i oni su bili posve uvjereni da 6e se njihova k6i udati za uglednoga graanina, izroditi mu djecu i potkraj svojega ivota biti okruena gomilom unuadi, da 6e biti
4

dobra i religiozna ena. /ao i ve6ina roditelja ni oni nisu niti slutili kakav 6e udan, strastven duh obuzeti duu njihova djeteta i ponijeti ga u visine koje razdvajaju generacije u vjenoj borbi. (ivjeli su u zemlji u kojoj je i u doba kad je antagonizam roditelja i potomstva bio osuen dosegnuti svoj najotriji izraz, nepomirljivo neprijateljstvo. C toj silovitoj borbi oeva i sinova J a posebice roditelja i k6eri J nije bilo kompromisa, popustljivosti, primirja. 5uh slobode, napretka J idealizam koji nije imao obzira i nije priznavao prepreke J odvodio je mladi narataj iz njihovih roditeljskih ku6a i daleko od srca doma. %a kao to je taj isti duh neko6 odveo iz doma revolucionarnog roditelja nezadovoljstva, 7susa, i otuio ga od njegove doma6e tradicije. /oju je ulogu idovska rasa J unato svim antisemitskim objedama rase transcendentalnog idealizma J odigrala u borbi staroga i novoga vjerojatno se nikad ne6e posve nepristrano i jasno cijeniti. 9ek sada poinjemo spoznavati silan dug koji dugujemo idovskim idealistima na podruju znanosti, umjetnosti i knjievnosti. 4li i dalje se vrlo malo zna o vanoj ulozi sinova i k6eri 7zraela koju su odigrali u revolucionarnom pokretu i, posebice, u pokretu suvremenoga doba. Prve je godine svojega djetinjstva Emma )oldman provela u malom, idilinom mjestu njemako:ruske gubernije /urland kojom je ime vlade upravljao u njezin otac. C to je vrijeme /urland bio posve njemakiK ak se i ruska birokracija baltikih zemalja regrutirala uglavnom iz njemakog Gunkera. @jemake bajke i pripovijetke, prepune udesnih djela junakih kurlandskih vitezova, isplele su svoju aroliju nad mladenakim umom. 4li prelijepa je idila bila kratkoga vijeka. Cskoro su se nad duu djeteta koje raste nadvile tamne sjene ivota. Le6 u njezinoj najranijoj mladosti u srcu Emme )oldman posijano je sjeme pobune i neumoljiva mrnja prema tlaenju. arana je nauila to su ljepote 5rave8 vidjela je kako kr6anski inovniki mue njezina oca i dvostruko ga progone, kao sitnog slubenika i omraenog (idova. 'krutnost prisilne zapljene uvijek 6e joj biti pred oima8 vidjela je kako mlade mukarce, esto jedine hranitelje velike obitelji, okrutno odvlae u barake da vode bijedan ivot vojnika. #luala je pla siromanih seljanki i bila svjedokom besramnih prizora potkupljivosti slubenika ime su se bogati spaavali od unovaenja na raun siromanih. C bijes bi je natjerao straan odnos prema slukinjama8 zlostavljali su ih i izrabljivali njihovi barinje, podlijegale bi njenoj samilosti pukovnijskih asnika koji su ih smatrali svojim prirodnim spolnim plijenom. 9e bi djevojke, koje bi zatrudnjele s cijenjenom gospodom a njihove bi ih vlasnice otpustile, esto nale utoite u domu )oldmanovih. 4 mala bi djevojica, ije bi srce lupalo od suosje6anja, ukrala kovanice iz roditeljske ladice da bi ih potajice ugurala u ruke nesretnih ena. 9ako je najupeatljivija znaajka Emme )oldman, njezino suosje6anje sa slabijima, bila oita ve6 u tim prvim godinama. #a sedam godina Emmu su njezini roditelji poslali baki u /Mnigsberg, grad 7mmanuela /anta, u istonoj Pruskoj. 'sim kratkih prekida, ondje je ostala do svojega trinaestog roendana. Prve godine provedene u tom okruju nisu joj ostale u najboljem sje6anju. %aka je bila vrlo srdana, ali su brojne tete u tom doma6instvu bile vie zaokupljene
5

praktinim duhom, nego li istim umom, a kategorini imperativ primjenjivao se odve6 esto. #tanje se promijenilo kad su se njezini roditelji preselili u /Mnigsberg i malu Emmu spasili njezine uloge Pepeljuge. #ada je redovito polazila javnu kolu i uivala u privatnoj poduci, uobiajenoj za ivot srednje klaseK satovi !rancuskoga jezika i glazbe bili su vaan dio nastavnoga plana. %udu6a interpretatorica 7bsena i #haHa bila je tada mala njemaka "arica, posve udoma6ena u njemakom ozraju. Posebnu je naklonost u knjievnosti osje6ala za "arlittove sentimentalne romanceK silno se divila dobroj kraljici 2ouisi prema kojoj se zloesti @apoleon ponio bez imalo viteke asti. /ako bi se dalje razvijala da je ostala u tom miljeuI #udbina je J ili ekonomska nudaI J uinila drugaije. @jezini su roditelji odluili nastaniti se u Petrogradu, glavnom gradu svemo6noga cara, i tu poeti posao. Cpravo se tu dogodila velika promjena u ivotu mlade sanjalice. 9a je godina +,,>., kad je Emma )oldman, tada trinaestgodinjakinja, stigla u Petrograd, obilovala dogaajima. %orba aristokracije i ruskih intelektualaca na ivot ili smrt pomela je zemlju. 4leksandar 77 podlegao je prole godine. #o!ija Pjerovska, (eljabov, )rinjevicki, *isakov, /ibali, "ihailov, junaki provoditelji smrtne kazne nad tiraninom, uli su u valhalu besmrtnosti. Gesika Nel!man, jedina od ubojica kralja iji je ivot vlada nevoljko potedjela zbog trudno6e, slijedila je neizbrojive ruske muenike u #ibir. %ilo je to najjunakije razdoblje u velikoj borbi za osloboenje, bitki za slobodu kakvu svijet jo nije vidio. 7mena su muenika nihilista bila na svim usnama, i tisu6e su bile voljne pune zanosa slijediti njihov primjer. Cijelu rusku inteligenciju proeo je ilegalni duh8 revolucionarni su osje6aji prodrli u svaki dom, od gospodske ku6e do kolibe, ispunjaju6i vojsku, inovnike, tvornike radnike i seljake. 9aj je ugoaj obuzeo i same kazamate kraljevske palae. @ove su ideje pupale meu mladima. aboravili su na razliku meu spolovima. *ame uz rame borili su se mukarci i ene. *uska enaO 9ko 6e ikada odati priznanje njezinu junatvu i samortvovanju, njezinoj odanosti i predanosti, ili ih barem odgovaraju6e prikazatiI #vetom je zove 9urgenjev u svojoj velikoj pjesmi u prozi @a pragu. %ilo je neizbjeno da taj vir povue i mladu zanesenjakinju iz /Mnigsberga. 'stati izvan kruga slobodnih ideja znailo bi vegetirati, umrijeti. C mladosti se ne dvoji. "ladi zanesenjaci nisu bili tada J a nisu na sre6u ni sada J rijetka pojava u *usiji. #tudij ruskoga jezika ubrzo je doveo mladu Emmu )oldman u dodir s revolucionarnim studentima i novim idejama. "jesto "arlitta zauzeli su @jekrasov i Fernievski. @ekdanja oboavateljica dobre kraljice 2ouise postala je oduevljena zanesenjakinja slobode, odluivi, poput tisu6a drugih, svoj ivot posvetiti osloboenju ovjeka. C obitelji )oldman dolo je do sukoba generacija. *oditelji nisu mogli razumjeti kako se njihova k6i mogla zanimati za nove ideje, kad su ih oni sami smatrali !antastinim utopijama. @astojali su odgovoriti mladu djevojku od tih himera to je rezultiralo svakodnevnim raspravama koje su parale duu. #amo je u jednom lanu obitelji mlada idealistkinja naila na razumijevanje J u svojoj starijoj sestri, Neleni, s kojom je kasnije
6

emigrirala u 4meriku i iju ljubav i su6ut nikad nije izgubila. Fak i u najmranijim satima kasnijeg progona Emma )oldman uvijek je nalazila utoite u domu svoje odane sestre. @a kraju je Emma )oldman odluila postati neovisna. Lidjela je kako stotine mukaraca i ena rtvuju svoju sjajnu karijeru kako bi ili v narPd, meu narod. 'na je slijedila njihov primjer. Postala je tvornika radnicaK isprava je ivala steznike, a kasnije rukavice. 7mala je sedamnaest godina i bila ponosna da sama zarauje za ivot. 5a je ostala u *usiji, vjerojatno bi prije ili kasnije zavrila poput tisu6e drugih zakopanih pod sibirskim snijegom. 4li za nju poinje novo poglavlje u ivotu. #estra Nelena odluila je emigrirati u 4meriku, gdje se njihova tre6a sestra ve6 skrasila. Emma nagovara Nelenu da je povede sa sobom i one odlaze u 4meriku zajedno, ispunjene radosnom nadom u veliku, slobodnu zemlju, slavnu republiku. 4merikaO /akva magina rije. Fenja porobljenih, obe6ana zemlja potlaenih, cilj onih koji tee napretku. 9u su se ljudski ideali ispunili8 nema cara, nema /ozaka, nema inovnika. *epublikaO #lavni sinonim jednakosti, slobode, bratstva. 9ako su razmiljale dvije djevojke dok su putovale godine +,,-. iz @eH Qorka u *ochester. Cskoro ih je, odve6 brzo, ekalo razoaranje. 7dealna predodba o 4merici naruila se ve6 u Castle )ardenu i uskoro raspukla poput mjehuri6a od sapuna. 9u je Emma )oldman bila svjedokom stvari koje su je podsjetile na strane prizore iz njezina djetinjstva u /urlandiji. 'krutnost i ponienje kojima su budu6i graani velike republike bili podvrgnuti na brodu, ponovili su slubenici demokracije na jo okrutniji i gori nain u Castle )ardenu. 7 kakvo je gorko razoaranje uslijedilo kad se mlada idealistkinja poela upoznavati s uvjetima ivota u novoj zemljiO Cmjesto jednoga cara, bila ih je sva silaK /ozake su zamijenili policajci s tekim pendrekom, a umjesto ruskih inovnika bio je tu jo neljudskiji tvroniki goni robova. Emma )oldman uskoro je dobila posao u tekstilnoj tvornici )arson Co. Pla6e su iznosile dva i pol dolara na tjedan. C to doba u tvornicama nije bilo pogonskih strojeva, pa su sirote krojaice morale okretati kotae nogama, od ranoga jutra do kasno u no6. %io je to strano iscrpljuju6i posao, bez traka svjetla, a cjelodnevno muenje prolazilo je u potpunoj tiini J ruski obiaj prijateljskoga razgovora tijekom posla nije bio doputen u slobodnoj zemlji. 4li izrabljivanje djevojaka nije bilo samo ekonomske naraviK na jadne su najamnice njihovi predradnici i e!ovi gledali i kao na seksualnu robu. 4ko bi djevojka odbila udvaranje svojih nadreenih, ubrzo bi se nala na ulici kao nepoeljan element u tvornici. Ger nikad nije manjkalo dobrovoljnih rtava8 ponuda je nadmaivala potranju. #trane je uvjete jo nepodnoljivijima inio smjeran ivot u malom amerikom mjestu. Puritanski duh prijeio je i najmanje oitovanje uitkaK ubojito mrtvilo zamrailo je duuK nije bilo intelektualnoga nadahnu6a, nije bila mogu6a razmjena misli meu srodnim
7

duhovima. Emma )oldman gotovo se uguila u tom ozraju. 'na je, vie od sviju, eznula za idealnim okruenjem, za prijateljstvom i razumijevanjem, za drugarstvom srodnih umova. "entalno je i dalje ivjela u *usiji. %udu6i da nije poznavala ni jezik ni ivot nove zemlje, vie je prebivala u prolosti nego u sadanjosti. Cpravo je u to doba upoznala mladi6a koji je govorio ruski. # velikim je uitkom njegovala to poznanstvo. @apokon osoba s kojom je mogla razgovarati, osoba koja joj moe pomo6i da premosti mrtvilo uskogrudne egzistencije. Prijateljstvo je postupno sazrijevalo i zavrilo brakom. 7 Emma )oldaman je morala pro6i nesretnom branom stazomK i ona je morala izvu6i pouku iz gorkoga iskustva da zakonske odredbe propisuju ovisnost i samopovlaenje, posebice za enu. %rak je nije oslobodio puritanske pustoi amerikoga ivotaK dapae, oteao je ivot gubitkom vlasnitva nad sobom. naaj dvoje mladih ljudi silno se razlikovao. Cskoro su se razili i Emma )oldman je otila u @eH Naven, u Connecticatu. 'ndje je nala posao u tvornici, a njezin je suprug nestao iz njezina obzora. 5va desetlje6a kasnije neoekivano 6e je na njega podsjetiti !ederalne vlasti. *evolucionari koji su bili aktivni u ruskom pokretu osamdesetih godina, vrlo malo su znali o socijalnim idejama koje su tada uzburkale zapadnu Europu i 4meriku. #va se njihova aktivnost svodila na naobrazbu ljudi, a njihov je krajnji cilj bio sruiti samovlae. #ocijalizam i anarhizam bili su nazivi za koje su rijetko ak i po imenu znali. @i Emma )oldman nije bila upoznata sa znaenjem tih ideala. 'na je dola u 4meriku, kao i prije etiri godine u *usiju, u doba velikih drutvenih i politikih nemira. *adnici su se bunili protiv stranih radnih uvjetaK pokret za osmosatnim radnim danom Litezova rada bio je na svojem vrhuncu, a zemljom je odjekivao zveket krvavih sukoba trajkaa i policije. %orba je kulminirala velikim trajkom protiv ikake Narvester Compan&, masakrom trajkaa i sudbenim ubojstvom radnikih voa, koje je uslijedilo nakon povijesne eksplozije bombe na Na&marketu. 4narhisti su proli mueniku provjeru krvavoga krtenja. %ranitelji kapitalizma uzalud su nastojali opravdati ubojstvo Parsonsa, #piesa, 2ingga, Aischera i Engela. @akon objave razloga guvernera 4ltgelda za osloboenje trojice utamnienih anarhista s Na&marketa, nema dvojbe da je u Chicagu poinjeno +,,<. peterostruko legalno ubojstvo. "alo ih je shvatilo znaenje ikakih muenika, a najmanje vladaju6a klasa. "islili su da 6e unitenjem radnikih voa zatrti plimu nadahnjuju6e ideje. @isu shvatili da iz krvi muenika raste novo sjeme i da 6e zastrauju6a nepravda pridobiti nove preobra6enike za svoj cilj. 5vije su se najvanije predstavnice anarhistike ideje u 4merici, Loltairine de Cle&re i Emma )oldman J jedna roena 4merikanka, druga *uskinja J preobratile, poput mnogih drugih, na ideju anarhizma nakon tog legalnog ubojstva. 5vije ene koje se prije

nisu meusobno poznavale i koje su bile posve razliito obrazovane, povezalo je to ubojstvo u jednu ideju. Poput mnogih radnika i radnica 4merike, i Emma )oldman je pratila ikako suenje s velikom tjeskobom i uzbuenjem. 7 ona nije mogla vjerovati da 6e voe proletera ubiti ++. studenoga +,,<. "islila je drugaije. #hvatila je da se od vladaju6e klase ne moe oekivati ni trunka milosti, da izmeu ruskoga carizma i amerike plutokracije nema razlike osim u imenu. Cijelo se njezino bi6e opiralo zloinu i sveano se zavjetovala da 6e se pridruiti redovima revolucionarnoga proletarijata i svu svoju snagu posvetiti njegovu osloboenju od robovanja novarima. (ivim zanosom tako karakteristinim za njezinu narav, poela se upoznavati s literaturom o socijalizmu i anarhizmu. Posje6ivala je javne skupove i upoznala sa socijalistiki i anarhistiki naklonjenim radnicima. Gohanna )reie, poznata njemaka predavaica, bila je prva socijalistika govornica koju je Emma )oldman ula. C @eH Navenu, gdje je radila u tvornici steznika, upoznala je anarhiste koji su aktivno sudjelovali u pokretu. 9u je itala Areiheit koji je izdavao Gohann "ost. Na&marketka tragedija potaknula je razvoj njezinih uroenih anarhistikih sklonostiK itanje Areiheita uinilo ju je svjesnom anarhistkinjom. 'tkrit 6e da je ideja anarhizma svoj najvii izraz nala u najve6im intelektualcima 4merike8 teoretski u Gosiji $arrenu, #tephenu Pearlu 4ndreHsu, 2&sanderu #pooneruK !ilozo!ski u Emersonu, 9horeauu i $altu $hitmanu. *azboljevi se od pretjeranog napora u tvornici, Emma )oldman se vratila u *ochester gdje je ostala do kolovoza +,,.., kad se preselila u @eH Qork, na pozornicu najvanije !aze u njezinu ivotu. 7mala je dvadeset godina. /ad se pogleda njezina !otogra!ija iz tih dana odmah se zapaa lice blijedo od patnje, velike samilosne oi. @jezina je kosa, kao to je uobiajeno za ruske studentice, kratko oiana te se istie snano elo. 9o je junaka epoha militantnoga anarhizma. Lelikom je brzinom pokret rastao u svim zemljama. Cnato naje6im vladinim progonima novi su se preobra6enici mnoili. Propaganda je bila gotovo iskljuivo tajnog karaktera. *epresivne mjere vlade natjerale su uenike nove !ilozo!ije na konspirativne metode. 9isu6e rtava palo je u ruke vlasti i sahnulo u zatvorima. 4li nita nije moglo zaustaviti rastu6i val zanosa, samortvovanja i odanosti cilju. @apori uitelja poput Petra /ropotkina, 2ouise "ichel, ElisRea *eclusa i drugih nadahnuli su poklonike jo ve6om energijom. @eminovan je raskol sa socijalistima, koji su rtvovali ideju slobode i prihvatili dravu i politiku. %orba je otra, !rakcije nepormirljive. @ije to samo borba anarhista sa socijalistimaK ona svoj odjek ima i u anarhistikim skupinama. 9eoretske razlike i osobna proturjeja doveli su do sukoba i ogorenih neprijateljstava. Protusocijalistiki zakoni, koje su izglasali u @jemakoj i 4ustriji, otjerali su tisu6e socijalista i anarhista preko mora u potrazi za utoitem u 4merici. Gohann "ost, izgubivi svoje mjesto u *eichstagu, napokon je morao pobje6i iz svoje rodne zemlje i oti6i u 2ondon. 'ndje se, pribliivi se anarhizmu, posve povukao iz #ocijalistike demokratske stranke. /asnije
9

je, doavi u 4meriku, nastavio tiskati Areiheit u @eH Qorku i naveliko djelovao meu radnicima njemakoga podrijetla. /ad je Emma )oldaman dola u @eH Qork godine +,,.., naila je na odreenu poteko6u u povezivanju s aktivnim anarhistima. 4narhistiki su se skupovi odravali gotovo svaki dan. Prvo predavanje o anarhistikoj plat!ormi koje je ona ula bilo je predavanje dr. N. #olotarova. 'd velike je vanosti za njezin budu6i razvoj bilo poznanstvo s Gohannom "ostom, koji je na mlade imao izniman utjecaj. @jegova strastvena elokvencija, neumorna energija, i progon koji je pretrpio zbog odanosti cilju, sve to zanosilo je drugove. Cpravo je u to doba ona upoznala i 4leSandera %erkmana, ije je prijateljstvo odigralo vanu ulogu u cijelom njezinu ivotu. @jezina govornika nadarenost nije mogla dugo ostati skrivena. 'ganj zanosa vodio ju je prema javnim nastupima. @akon prijateljskog ohrabrivanja, poela je sudjelovati kao njemaka i jidika govornica na anarhistikim skupovima. Cskoro je uslijedila kratka tura agitacije koja ju je odvela sve do Clevelanda. Punom snagom i iskreno6u svoje due bacila se u propagandu anarhistikih ideja. Poelo je vatreno razdoblje njezina ivota. Premda se stalno muila u tvornicama koje izrabljuju radnike, vatrena mlada govornica istodobno je bila i vrlo aktivna kao agitatorka i sudjelovala je u raznim radnikim borbama, posebice u velikom trajku tekstilaca godine +,,.. koji su vodili pro!esor )ars&de i Goseph %arondess. )odinu dana kasnije Emma )oldman delegat je na anarhistikoj kon!erenciji u @eH Qorku. 7zabrana je u 7zvrni odbor, ali se kasnije povukla iz njega zbog razlike u miljenju to se tie taktike. 7deje anarhista s njemakog govornog podruja u to doba jo nisu bile posve jasne. @eki su i dalje vjerovali u parlamentarne metode, a velika je ve6ina bila za vrsti centralizam. 9e su razlike u miljenju u odnosu na taktiku dovele godine +,.+. do raskida s Gohannom "ostom. Emma )oldman, 4leSander %erkman i drugi drugovi pridruili su se grupi zvanoj 4utomija u kojoj su aktivnu ulogu imali Goseph Peukert, 'tto *inke i Claus 9immermann. 'tra proturjeja do kojih je dolo nakon tog raskola prekinula su se tek "ostovom smr6u godine +.;-. Leliki su izvor nadahnu6a za Emmu )oldman bili ruski revolucionari zdrueni u grupi namja. Flanovi su te grupe bili )oldenberg, #olotarov, amjetkin, "iller, Cahan, pjesnik Edelstadt, 7van von #cheHitsch, mu Nelene von *acoHitza i urednik Lolkszeitunga te mnogi drugi ruski egzilanti, od kojih su neki jo ivi. Cpravo u to doba Emma )oldman je srela *oberta *eitzela, njemako:amerikog Neinea, koji je silno utjecao na njezin razvoj. Preko njega upoznala se s najboljim piscima suvremene knjievnosti i prijateljstvo koje je tada poelo trajalo je sve do *eitzelove smrti godine +,.,. 4meriki radniki pokret nije bio uguen masakrom u ChicaguK ubojstvo anarhista nije uspjelo donijeti mir kapitalistima gladnima dobiti. @astavila se borba za osmosatni radni dan. )odine +,.>. buknuo je veliki trajk u Pittsburgu. %orba u Nomesteadu,
10

poraz pinkertonovaca, pojava milicija, guenje trajkova i potpuna pobjeda reakcije stvar su razmjerno nedavne povijesti. 5uboko uzrujan stranim dogaajima na popritu rada, 4leSander %erkman je odluio rtvovati svoj ivot za op6i cilj i tako dati amerikim pla6enim robovima lekciju aktivne anarhistike solidarnosti s radnicima. @jegov napad na ArickaT+U, pitsburkoga )essleraT>U, nije uspio i dvadesetjednogodinji mladi6 bio je osuen na krajnju bijedu zatvorske kazne od dvadeset i dvije godine. %uroazija koja je desetlje6ima uzvisivala i veliala tiranocid, sada je bila ispunjena stranim bijesom. /apitalistiki je tisak organizirao sustavnu kampanju klevete i pogrenog predstavljanja anarhista. Policija je svim snagama pokuala ukljuiti Emmu )oldman u in 4leSandera %erkmana. 9rebalo je agitatoricu koje se boje utiati svim sredstvima. #amo je zato to je bila u @eH Qorku izbjegla pandama vlasti. 9o ju je takoer spasilo, devet godina poslije, tijekom "c/inle&eva incidenta. )otovo je nevjerojatno kojom su koliinom gluposti, niskosti i podlosti novinari toga doba nastojali zatrti anarhiste. Fovjek mora pomno istraiti novinsku dokumentaciju da bi shvatio koliko je golema bila optuba i kleveta. %ilo bi teko prikazati duevnu agoniju kroz koju je Emma )oldman prolazila tih dana. 4narhist je morao prilinom smireno6u podnositi progon kapitalistikoga tiskaK ali napadi iz vlastitih redova bili su bolniji i nepodnoljiviji. %erkmanov su in otro kritizirali "ost i neki drugi njegovi sljedbenici meu njemakim i idovskim anarhistima. Cslijedile su otre optube i okrivljavanja na javnim skupovima i privatnim okupljanjima. Emmu )oldman progonili su sa svih strana, i zato to je podravala %erkmana i njegov in, i zbog njezine revolucionarne aktivnosti, toliko da vie nije imala sigurnoga sklonita. 'dve6 ponosna da nae spas u promjeni identiteta, odluila je radije provoditi no6i u javnim parkovima, nego izloiti svoje prijatelje opasnosti ili neprilikama zbog svojih posjeta. Fau je prelilo samoubojstvo koje je pokuao poiniti neki mladi drug koji je dijelio stan s Emmom )oldman, 4leSanderom %erkmanom i zajednikim prijateljem umjetnikom. "nogo se toga otada promijenilo. 4leSander %erkman je preivio pensilvanijski pakao i ponovno se vratio u redove miltiantnih anarhista, neslomljena duha, due prepune zanosa za ideale iz mladosti. Prijatelj umjetnik sada je meu poznatim ilustratorima u @eH Qorku. /andidat za samoubojstvo napustio je 4meriku kratko nakon toga neuspjela pokuaja, ali je dospio u zatvor i bio osuen na osam godina tekoga rada jer je prokrijumario anarhistiku literaturu u @jemaku. 7 on je izdrao strahove zatvorskoga ivota i vratio se revolucionarnome pokretu i zasluio glas darovitoga njemakog pisca. 5a bi izbjegla beskrajno kampiranje po parkovima, Emma )oldman napokon je prisiljena preseliti se u ku6u u 9re6oj ulici koju nastanjuju iskljuivo prostitutke. 'ndje je, meu izop6enicima iz naeg dobrog kr6anskoga drutva, barem mogla unajmiti sobiak, prona6i mir i raditi na svojem iva6em stroju. (ene s ulice pokazale su pro!injenije osje6aje i iskreniju su6ut nego crkvenjaci. 4li ljudska se izdrljivost iscrpila prekomjernim patnjama i neimatinom. 5olo je do potpunoga tjelesnog sloma i glasovita agitatorica preselila se u DFeku republikuD J veliku zgradu s najamnim
11

stanovima koja je svoje blagozvuno ime dobila po stanarima koji su uglavnom bili eki anarhisti. 'vdje je Emma )oldman naila na prijatelje spremne da joj pomognu. Gustus #chHab, jedan od najizvrsnijih predstavnika njemakoga revolucionarnoga razdoblja, i dr. #olotarov, neumorno su se skrbili za pacijenticu. 9u je upoznala i EdHarda %rad&ja, prijateljstvo s kojim je preraslo u prisnu vezu. %rad& je bio aktivni sudionik u revolucionarnom pokretu u 4ustriji i u doba kad je upoznao Emmu )oldman upravo je bio iziao iz austrijskoga zatvora nakon desetogodinjeg utamnienja. 2ijenici su dijagnosticirali suicu i savjetovali pacijentici da napusti @eH Qork. Preselila se u *ochester, s nadom da 6e joj obiteljski krug pomo6i da vrati zdravlje. @jezini su se roditelji prije nekoliko godina doselili u 4meriku i skrasili se u tome gradu. "eu istaknutim idovskim znaajkama jest i vrsta meusobna privrenost lanova obitelji, posebice roditelja i djece. Premda njezini konzervativni roditelji nisu mogli gajiti simpatije za idealistika htijenja Emme )oldman i premda nisu odobravali njezin nain ivota, sada su primili svoju bolesnu k6er otvorenih ruku. 'dmor i skrb koju je uivala u roditeljskom domu te ohrabruju6a nazonost voljene sestre Nelene, pokazali su se tako blagotvornima da se u kratkom roku dovoljno oporavila da se ponovno vrati svojem energinom djelovanju. @ije bilo odmora u ivotu Emme )oldman. @eprestani napor i trajno stremljenje prema zamiljenom cilju bitne su odrednice njezine naravi. 7onako je ve6 odvie dragocjenoga vremena potroila. %io je imperativ vratiti se odmah svojem radu. emlja se muila s krizom, a tisu6e su nezaposlenih napuile ulice velikih industrijskih sredita. #mrznuti i gladni vukli su se zemljom u potrazi za poslom i kruhom. 4narhisti su razvili revnu propagandu meu nezaposlenima i trajkaima. 'drale su se goleme demonstracije trajkaa tekstilaca i nezaposlenih na Cnion #Vuareu u @eH Qorku. Emma )oldman bila je meu pozvanim govornicima. 'drala je strastven govor, oslikavi vatrenim rijeima bijedu najamnoga ropskog ivota i navela slavnu maksimu kardinala "anninga8 D@uda ne poznaje zakona, a gladan ovjek ima prirodno pravo podijeliti kruh sa svojim susjedom.D akljuila je svoju opomenu rijeima8 D9raite posao. 4ko vam ne daju posao, traite kruh. 4ko vam ne daju kruh, onda ga uzmite.D #ljede6ega je dana otputovala u Philadelphiju gdje je trebala odrati govor na javnom skupu. /apitalistiki se tisak opet dignuo na uzbunu. 4ko se socijalistima i anarhistima dopusti i dalje agitirati, neminovna je opasnost da 6e radnici uskoro shvatiti kako su im oduzeti uici i sre6a ivota. 9akvu je mogu6nost trebalo sprijeiti pod svaku cijenu. ?e! policije @eH Qorka, %&rnes, isposlovao je sudski nalog da uhiti Emmu )oldman. Philadelphijske su je vlasti pritvorile i provela je nekoliko dana u zatvoru "o&amensing, ekaju6i papire za izruenje koje je %&rnes povjerio detektivu Gacobsu. 9aj joj je Gacobs 0kojega je Emma )oldman ponovno srela nekoliko godina poslije u vrlo neugodnim okolnostima1 predloio, kad se vra6ala kao zatvorenik u @eH Qork, da zataji cilj svojega djelovanja. C ime svojega nadreenoga, e!a %&rnesa, ponudio joj je unosnu nagradu. /ako su ljudi ponekad glupiO /ako je jadno bilo njihovo psiholoko opaanje kad su
12

zamislili mogu6nost da bi mlada ruska idealistkinja mogla izdati, ona koja je svojevoljno rtvovala svoja osobna razmiljanja da bi pomogla osloboenju radnika. C listopadu godine +,.=. sudili su Emmi )oldman na kaznenom sudu u @eH Qorku po optubom da je pozivala na pobunu. DPametnaD je porota zanemarila svjedoanstvo dvanaestero svjedoka obrane u ime iskaza jednog jedinog ovjeka J detektiva Gacobsa. Proglasili su je krivom i osudili na godinu dana kazne na %lackHellWs 7slandu. 'd osnutka *epublike ona je bila prva ena J osim ge. #urratt J politika zatvorenica. Cgledno je drutvo ve6 odavno utisnulo na nju )rimizno slovo. Emma )oldman provodila je svoju kaznu rade6i kao bolniarka u zatvorskoj bolnici. 9u je nala mogu6nost da baci koju zraku ljubaznosti u mrane ivote nesretnika ije sestre s ulice nisu prije dvije godine s prezirom odbile da s njom podijele istu ku6u. 7stodobno je u zatvoru dobila priliku da ui engleski jezik i knjievnost i da se bolje upozna s velikim amerikim piscima. C %retu Narteu, "arku 9Hainu, $altu $hitmanu, 9horeauu i Emersonu otkrila je veliko blago. # %lackHellWs 7slanda otila je u kolovozu +,.B. kao ena stara dvadeset i pet godina, razvijena i zrela te intelektualno preobraena. Lratila se u arenu, bogatija iskustvom, proi6ena patnjom. @ije se vie osje6ala naputenom i samom. "noge su je ruke isprueno doekale. C to je doba bilo nekoliko intelektualnih oaza u @eH Qorku. #alon Gustusa #chHaba u Prvoj ulici na broju pedeset bio je sredite gdje su se okupljali anarhisti, literati i boemi. 7zmeu ostalih upoznala je u to doba i mnoge amerike anarhiste te sklopila prijateljstvo s Loltairine de Cle&re, $m. C. 'Henom, s gospoicom Lan Etton i s 5&erom 5. 2umom, bivim urednikom asopisa 4larm i izvriteljem posljednje elje ikakih muenika. C Gohnu #Hintonu, starom plemenitom borcu za slobodu, nala je jednog od najvjernijih prijatelja. 5ruga su intelektualna sredita bila8 asopis #olidarit& 0#olidarnost1 koji je tiskao Gohn EdelmanK asopis 2ibert& 0#loboda1 koji je tiskao individualni anarhist %enjamin *. 9uckerK asopis *ebel 0Pobunjenik1 Narr&ja /ell&jaK 5er #turmvogel 0'lujna ptica1, njemaka anarhistika publikacija koju je izdavao Claus 9immermannK 5er 4rme 9eu!el 0*uka avla1 iji je predsjedaju6i duh bio jedinstveni *obert *eitzel. Preko 4rthura %risbanea, tada glavnog namjesnika $illiama *andolpha Nearsta, upoznala se sa Aourierovim spisima. %risbane tada jo nije bio posve potonuo u politiku korupciju. Poslao je Emmi )oldman srdano pismo na %lackHellWs 7sland, zajedno s !otogra!ijom svojega oca, zanesenoga amerikog Aourierova uenika. Emma )oldman je, nakon to su je pustili iz zatovra, postala vaan imbenik u javnom ivotu @eH Qorka. Cijenili su je u radikalnim redovima zbog njezine predanosti, njezina idealizma i njezine iskrenosti. *azni su ljudi htjeli s njome prijateljevati, a neki su je pokuali nagovoriti da im pomogne u nekim njihovim osobnim sporednim pitanjima. 9ako se sve6enik Parkhurst, tijekom 2eSoHske istrage, silno trudio nagovoriti je da se pridrui 'dboru za sigurnost graana kako bi se borili s organizacijom 9amman&
13

NallT=U. "aria 2ouise, pokretaki duh drutvenoga centra, bila je Parkhurstov posrednik. Gedva da treba spomenuti kakav su odgovor primili od Emme )oldman. "aria 2ouise je na kraju postala mahXtma. 9ijekom kampanje za slobodno kovanje srebra, bivi izbornik "c2uckie, jedna od najiskrenijih linosti trajka u Nomesteadu, posjetio je @eH Qork kako bi pridobio mjesne radikale za slobodno kovanje srebra. Pokuao je zainteresirati i Emmu )oldman, ali nije bio u tome uspjeniji od "arie 2ouise. )odine +,.B. borba anarhista u Arancuskoj dosegnula je svoj vrhunac. @a bijeli teror republikanskih skorojevi6a odgovorili su crvenim terorom nai !rancuski drugovi. )rozniavim su nemirom anarhisti diljem svijeta slijedili tu drutvenu borbu. Propaganda djelom nala je svoj uzvratni odjek u gotovo svim zemljama. /ako bi se bolje upoznala sa stanjem u starome svijetu, otputovala je Emma )oldman u Europu godine +,.3. @akon ture predavnja u Engleskoj i ?kotskoj, otila je u %e gdje se u 4llgemeine /rankenhausu pripremala za babicu i medicinsku sestru te istodobno prouavala drutvenu situaciju. #tekla je i priliku da se upozna s najnovijom europskom knjievno6u8 Nauptmannom, @ietzscheom, 7bsenom, olom, 9homasom Nard&jem, a i druge je umjetnike pobunjenike itala s velikim zanosom. )odine +,.-. vratila se u @eH Qork preko Yricha i Pariza. @a brizi joj je bilo osloboenje 4leSandera %erkmana. %arbarska osuda na dvadeset i dvije godine zatvora meu radikalima je pobudila silnu srdbu. nalo se da 6e /omisija za pomilovanje Penns&lvanije zatraiti savjet Carnegiea i Aricka u vezi sa sluajem 4leSandera %erkmana. ato su im sugerirali da odu do tih pensilvanijskih sultana J ne s milju da 6e ih umilostiviti, nego s molbom da ne pokuaju utjecati na komisiju. Ernest Crosb& se ponudio da se susretne s Carnegiem, pod uvjetom da se 4leSander %erkman odrekne svojega ina. 4 to, naravno, nije dolazilo u obzir. @ikad ne6e pristati na takvo odricanje od vlastite linosti i samopotovanja. 9i su napori doveli do prijateljskih odnosa izmeu Emme )oldman i kruga oko Ernesta Crosb&ja, %oltona Nalla i 2eonarda 4bbotta. )odine +,.<. krenula je na svoju prvu veliku predavalaku turneju, sve do Cali!ornije. 9a ju je turneja proslavila kao zastupnicu potlaenih, a njezina je elokvencija odjekivala od obale do obale. C Cali!orniji se Emma )oldman sprijateljila s lanovima obitelji 7saak i doista cijenila njihov trud za zajedniki cilj. Cz strane su prepreke 7saakovi uspjeli tiskati list Airebrand 0Cgarak1 a, nakon to ga je zabranilo "inistarstvo za veze, tiskali su Aree #ociet& 0#lobodno drutvo1. Cpravo je tijekom te turneje Emma )oldman upoznala velikoga starog borca za spolne slobode, "osesa Narmana. 9ijekom panjolsko:amerikog rata duh ovinizma dosegnuo je vrhunac. 5a bi obuzdala to opasno stanje i istodobno skupila novac za revolucionare na /ubi, Emma )oldman se povezala s junoamerikim drugovima, meu ostalima s )orijem, Estevom, Palaviccinijem, "erlinom, Petruccinijem i Aerrarom. )odine +,... uslijedila je druga neumorna agitacijska turneja koja se zavrila na paci!ikoj obali. #vaku su propagandnu turneju pratila ponovljena uhi6enja i optube, premda bez krajnjih loih posljedica.
14

C studenome mjesecu iste godine neumorna agitatorica krenula je na drugu predavaku turneju u Englesku i ?kotsku te zavrila svoj put prvim 7nternacionalnim anarhistikim kongresom u Parizu. 5ogaalo se to u doba burskoga rata te je ponovno ovinizam bio na svojem vrhuncu, kao to je prije dvije godine orgijao tijekom panjolsko:amerikoga rata. *azne su skupove, i u Engleskoj i u ?kotskoj, prekidale rodoljubne bande. Emma )oldman imala je prigodu ponovno se susresti s raznim engleskim drugovima i zanimljivim osobama poput 9oma "anna i sestara *osetti, nadarenim k6erima 5antea )abriela *osettija, koje su tada izdavale anarhistiki tjednik 9orch 02u1. Gedna se od njezinih ivotnih nada ispunila8 upoznala je i sprijateljila se s Petrom /ropotkinom, Erricom "alatestom, @ikolajom Fajkovskim, L. Ferkezovim i 2ouise "ichel. #ve stari borci za ljudska prava, ija su djela oduevljavala tisu6e sljedbenika diljem svijeta i iji su ivot i djelo nadahnuli druge tisu6e plemenitim idealizmom i samoportvovanjem. %ili su stari borci, premda zauvijek mladi nose6i u srcu hrabrost prijanjih dana, neslomljiva duha i puni nade u konanu pobjedu anarhije. 5uboka se pukotina u revolucionarnome radnikom pokretu, koja je rezultat raskola 7nternacionale, nije vie mogla premostiti. 5vije su drutvene !ilozo!ije ljuto zaratile. /ongresi 7nternacionale +,,.. u Parizu, +,.>. u Yrichu i +,.-. u 2ondonu, proizveli su nepomirljive razlike. Le6ina socijalnih demokrata odrekla se svoje slobodarske prolosti i postali su politiari, uspjevi istisnuti revolucionarne i anarhistike delegate. Posljednji su odluili odravati zasebne kongrese. Prvi se kongres trebao odrati +.;;. u Parizu. #ocijalistiki odmetnik "illerand, koji je uao u "inistarstvo unutarnjih poslova, odigrao je tu Gudinu ulogu. 9ako je kongres revolucionara sprijeen i delegati su se razili dva dana prije predvienoga poetka. 4li "illerand nije imao prigovor kad je rije o kongresu socijalnih demokrata, koji je poeo uz svu reklamnu pompu. 7pak, odmetnik nije obavio svoju zada6u. Lelik broj delegata uspio je odrati tajnu kon!erenciju u ku6i nekog druga izvan Pariza, na kojoj su raspravljali o teoretskim postavkama i o taktici. Emma )oldman imala je velikog udjela u tim raspravama i ondje je dola u dodir s mnogim predstavnicima anarhistikoga pokreta u Europi. bog toga to je kongres bio zabranjen, delegati su se izloili opasnosti da budu protjerani iz Arancuske. C tom su asu takoer dole loe vijesti iz 4merike, u vezi s drugim neuspjenim pokuajem da oslobode 4leSandera %erkmana, to je bio veliki ok za Emmu )oldman. C studenome +.;;. vratila se u 4meriku da bi se posvetila poslu medicinske sestre i aktivno sudjelovala u amerikoj propagandi. 7zmeu ostaloga organizirala je i goleme prosvjedne skupove protiv stranih zloina panjolske vlade to ih je poinila nad politikim zatvorenicima u "ontjuichu. @a svojem je poslu medicinske sestre Emma )oldman imala mnogo prilika upoznati iznimno neobine i posebne osobe. "alo bi ih prepoznalo Dzloglasnu anarhistkinjuD u maloj plavokosoj eni, jednostavno odjevenoj u odoru medicinske sestre. Cskoro nakon njezina povratka iz Europe upoznala se s pacijenticom po imenu ga. #tander,
15

ovisnicom o mor!iju, koja je patila od bolnih agonija. %ila joj je potrebna posebna skrb da bi mogla nadzirati vrlo vaan posao koji je vodila J zanat gospoe $arrenTBU. C 9re6oj ulici, blizu 9re6e avenije, bila je smjetena njezina privatna rezidencija, a pokraj nje, povezana odvojenim ulazom bila je njezina poslovna zgrada. Gedne je veeri, medicinska sestra, ula u sobu pacijentkinje i iznenada naletjela na mukog posjetitelja, okrutnoga izgleda. "ukarac je bio nitko drugi do gospodin Gacobs, detektiv koji je prije sedam godina doveo zatvorenicu Emmu )oldman iz Philadelphije i pokuao je, putem do @eH Qorka, nagovoriti da izda svoj cilj. 9eko je opisati izraz zbunjenosti na licu mukarca kad se tako neoekivano suoio s Emmom )oldman, njegovateljicom njegove odabranice. 'krutnik se iznenada preobratio u gospodina, ispriao se zbog svojeg besramnoga ponaanja pri prijanjem susretu. Gacobs je bio DzatitnikD ge. #tander i posrednik izmeu njezine javne ku6e i policije. @ekoliko godina poslije, kao jedan od detektiva okrunoga tuioca Geromea, poinio je krivokletstvo, osudili su ga i poslali u zatvor #ing #ing na godinu dana. 5anas vjerojatno radi u nekoj privatnoj detektivskoj agenciji, poeljan stup uglednoga drutva. )odine +.;+. Petar /ropotkin pozvan je na 2oHell 7nstitute u "assachusetts da odri nekoliko predavanja o ruskoj knjievnosti. %ila je to njegova druga amerika turneja i posve prirodno drugovi su silno htjeli iskoristiti njegovu prisutnost u korist pokreta. Emma )oldman pisala je /ropotkinu i uspjela mu ugovoriti niz predavanja. #voju je energiju posvetila i za organizaciju turneja drugih poznatih anarhista, posebice Charlesa $. "oHbra&a i Gohna 9urnera. Cvijek je sudjelovala u svim aktivnostima pokreta, uvijek spremna posvetiti svoje vrijeme, svoju sposobnost i energiju cilju za koji se zalagala. Predsjednika "c/inle&ja ubio je -. rujna +.;+. 2eon Czolgosz u %u!!alu. 7stog trena poeo je besprimjeran progon Emme )oldman kao najpoznatije anarhistkinje u zemlji. Premda nije bilo osnove za optubu, nju su, zajedno s drugim vanim anarhistima, zatvorili u Chicagu, i drali je u zatoentvu nekoliko tjedana te podvrgnuli najokrutnijim unakrsnim ispitivanjima. @ikad prije u povijesti zemlje nije bilo takve strane potjere za nekom osobom iz javnoga ivota. 4li napori su se policije i tiska da poveu Emmu )oldman s Czolgoszom pokazali besplodni. 7pak, ta ju je epizoda duboko povrijedila. "ogla je podnijeti tjelesnu patnju, poniavanje i policijsku okrutnost. Potitenost due bila je mnogo gora. #vladali su je glupost, nedostatak razumijevanja i opakost koji su obiljeili dogaaje tih stranih dana. @erazumijevanje ve6ine njezinih vlastitih drugova za Czolgosza gotovo ju je dovelo do oaja. 5irnuta do dna due, objavila je lanak o Czolgoszu u kojemu je pokuala objasniti njegov in s obzirom na njegove drutvene i individualne aspekte. Ponovno joj je, kao i nakon %erkmanova ina, bilo teko prona6i stanK poput prave divlje zvjeri potucala se od mjesta do mjesta. 9aj strani progon i posebice, stajalite njezinih drugova, onemogu6ili su joj da nastavi s propagandom. Prvo je trebalo zacijeliti bol tijela i due. 9ijekom razdoblja od +.;+. do +.;=. nije izlazila za govornicu. /ao Dgica. #mithD vodila je miran ivot, radila svoj posao i posvetila svoje slobodno vrijeme prouavanju knjievnosti,
16

posebice moderne drame, koju je smatrala jednim od najve6ih iritelja radikalnih ideja i prosvije6enih osje6aja. Gednu je stvar progon Emme )oldman ipak uspio ostvariti. @jezino je ime izlazilo u javnost mnogo e6e i istaknutije nego ikad prije, a zlonamjerno je muenje najoklevatanije agitatorice u mnogim krugovima potaknulo snanu su6ut. 'sobe iz razliitih podruja ivota zainteresirale su se za njezinu borbu i njezine ideje. Polako su je poeli poeli bolje razumijevati i potovati. 5olazak engleskoga anarhista Gohna 9urnera u 4meriku, potaknulo je Emmu )oldman da prekine svoju povuenost. Ponovno se bacila u javne aktivnosti J organizirala je snaan pokret za obranu 9urnera, kojega su imigracijske vlasti osudile na deportaciju zbog zakona koji je zabranjivao anarhistima ulaz u zemlju, a izglasan je nakon smrti "c/inle&a. /ad su Pavel 'rlenev i ga. @azimova doli u @eH Qork da upoznaju ameriku publiku s ruskom dramskom umjetnosti, taj je pothvat vodila Emma )oldman. Lelikom strpljivo6u i uporno6u uspjela je skupiti nuan novac da predstavi ruske umjetnike kazalinim poklonicima @eH Qorka i Chicaga. Premda !inancijski nije uspio, taj se pothvat pokazao velikom umjetnikom vrijednosti. /ao menaderka ruskoga kazalita Emma )oldman dovjela je jedinstvena iskustva. )ospodin 'rlenev znao je samo ruski jezik, te je Dgica #mithD morala biti njegova prevoditeljica pri mnogim otmjenim susretima. Le6ina aristokratkinja iz Pete avenije nije ni slutila da je ljubazna posrednica koja tako zanimljivo govori o !ilozo!iji, drami i knjievnosti tijekom njihova aja u pet sati poslijepodne DzloglasnaD Emma )oldman. 4ko jednoga dana bude pisala svoj ivotopis, bez dvojbe 6e mo6i zapisati mnogo zanimljivih anegdota o tim iskustvimaT3U. 4narhistiki tjednik Aree #ociet&, koji je tiskala obitelj 7saak, morao je obustaviti svoje izlaenje to je bila posljedica irom zemlje rairenog bijesa nakon smrti "c/inle&a. 5a bi ispunila prazninu, Emma )oldman je, u suradnji s "aSom %aginskim i drugim drugovima, odluila tiskati mjesenik posve6en irenju anarhistikih ideja u ivotu i u knjievnosti. Prvi broj asopisa "other Earth 0"ajica zemlja1 pojavio se u oujku mjesecu godina +.;-., a poetne su trokove djelomice podmirili 'rlenev, ga. @azimova i njihova kazalina skupina koji su se odrekli novca od karata u ime toga anarhistikog asopisa. Cz strane poteko6e i prepreke neumorna propagandistica uspjela je od +.;-. kontinuirano izdavati asopis "other Earth J to je postignu6e bez premca u analima radikalnih publikacija. C svibnju +.;-. 4leSander %erkman je napokon napustio pakao Penns&lvanije, gdje je proveo najboljih etrnaest godina svojega ivota. @itko nije vjerovao da 6e preivjeti. @jegovo je osloboenje zavrilo etrnaestogodinju no6nu moru Emme )oldman, i njime je vano poglavlje u njezinoj karijeri zavrilo.

17

@igdje nije roenje ruske revolucije toliko doivjelo ivotan i aktivan odgovor kao meu *usima koji su ivjeli u 4merici. Gunaci revolucionarnoga pokreta u *usiji, Fajkovski, ga. %rekovskaja, )eruni i drugi, posjetili su ove obale kako bi pobudili simpatije amerikoga naroda prema borbi za slobodu i kako bi skupili pomo6 za njezin nastavak i potporu. Cspjeh tih napora djelomice duguje trudu, govornikoj darovitosti i talentu za organizaciju Emme )oldman. 9a joj je prilika omogu6ila da dX svoj prilog borbi za slobodu u njezinoj domovini. @ije op6enito poznato da su anarhisti uglavnom posredovali u osiguravanju uspjeha, moralnog i !inancijskog, ve6ine radikalnih pothvata. 4narhist je ravnoduan prema priznanjimaK njegov su interes samo potrebe cilja za koji se bori i upravo njima on posve6uje svoju energiju i svoje sposobnosti. 7pak moemo spomenuti da su mnogi, inae skromni ljudi, premda uvijek gorljivi u anarhistikoj potpori i suradnji, bili skloni monopolizirati sve zasluge za uinjeni posao. 9ijekom posljednjih nekoliko desetlje6a uglavnom su anarhisti organizirali sve velike revolucionarne napore i pomogali u svakoj borbi za slobodu. 4li zbog straha da 6e okirati uglednu svjetinu, koja je gledala na anarhiste kao na #otonine apostole, a i zbog njihova drutvenoga poloaja u graanskome drutvu, navodni radikali zanemaruju aktivnost anarhista. )odine +.;<. Emma )oldman sudjelovala je kao delegat na drugom anarhistikom kongresu u 4msterdamu. %ila je aktivna na svim njegovim sjednicama i poduprla je organizaciju anarhistike 7nternacionale. ajedno s drugim amerikim delegatom, "aSom %aginskim, iznijela je na kongresu iscrpan izvjetaj o stanju u 4merici, zavrivi sljede6im karakteristinim opaanjima8 D'ptuba da je anarhizam prije destruktivan, nego konstruktivan, i da je zato, anarhizam suprotstavljen organizaciji, jedna je od mnogih lai koje ire nai protivnici. 'ni brkaju nae trenutane drutvene institucije s organizacijomK i ne uspijevaju razumjeti kako se moemo opirati prvima, a istodobno biti skloni posljednjemu. Ger ipak je injenica da te dvije stvari nisu identine. 5rava se op6enito smatra najviim oblikom organizacije. @o je li to u zbilji prava organizacijaI @ije li to prije arbitrarna institucija, lukavo nametnuta masamaI 7ndustrija se takoer naziva organizacijomK ali nita nije dalje od istine. 7ndustrija je beskrajna pljaka J bogati u beskraj pljakaju siromane. 'd nas se trai da vjerujemo da je vojska organizacija, ali ako je poblie istraimo, vidjet 6emo da nije nita drugo do okrutno sredstvo slijepe sile. Gavna kolaO /oledi i druge uene ustanove, nisu li one model organizacije, koji nudi narodu priliku da uiI 5aleko od toga. ?kola je, vie nego ijedna druga institucija, prava kasarna, u kojoj se ljudski um drila i kojim se manipulira kako bi se podvrgavao raznim

18

drutvenim i moralnim sablastima i tako prilagodio naem sustavu eksploatacije i tlaenja. 'rganizacija je, kako je mi razumijemo, posve razliita stvar. 'na se zasniva, u prvom redu, na slobodi. 'na je prirodno i dobrovoljno okupljanje energija kako bi se ouvali rezultati koji su na korist ovjeanstvu. #klad organskoga rasta proizvodi raznolikost boje i oblika, potpunu cjelinu kojoj se divimo u cvijetu. 4nalogno tome, organizirana 6e aktivnost slobodnih ljudskih bi6a, proetih duhom solidarnosti, rezultirati savrenstvom drutvenoga sklada, koji nazivamo anarhizmom. apravo, anarhizam sam tvori neautoritarnu organizaciju zajednikih interesa, budu6i da dokida postoje6i antagonizam pojedinaca i klasa. C trenutanim okolnostima anatagonizam ekonomskih i socijalnih interesa rezultira nemilosrdnim ratom drutvenih skupina, i stvara nepremostive prepreke na putu kooperativnoga op6eg dobra. Pogreno se smatra da organizacija ne potie pojedinanu sloboduK da ona, naprotiv znai propast individualnosti. C stvarnosti, pak, istinska je uloga organizacije pomo6i razvoj i uspon linosti. %a kao to ivotinjske stanice, meusobnom suradnjom, izraavaju svoje latentne snage u tvorbi cjelokupnog organizma, tako pojedinac, suradnjom s drugim pojedincima, ostvaruje svoj najvii oblik razvoja. 'rganizacija, u pravom smislu, ne moe biti ishod spoja pukih beznaajnika. 'na mora biti sastavljena od samosvjesnih, razboritih pojedinaca. 5oista, potpunost mogu6nosti i aktivnosti neke organizacije predstavlja se izrazom individualnih energija. 7z toga logino slijedi da to je ve6i broj snanih, samosvjesnih linosti u nekoj organizaciji, to je manja opasnost od stagnacije i intenziviji je njezin ivi element. 4narhizam pretpostavlja mogu6nost organizacije bez discipline, straha ili kazne, i bez pritiska siromatva8 nov drutveni organizam koji 6e prekinuti stranu borbu za egzistenciju J okrutnu borbu koja potkopava najbolje osobine u ovjeku i stalno produbljuje drutveni ponor. Ckratko, anarhizam tei drutvenoj organizaciji koja 6e uspostaviti dobrobit za sve. ametak takve organizacije moe se na6i u onom obliku sindikalnog pokreta koji je prekinuo s centralizacijom, birokracijom i disciplinom i koji !avorizira neovisnu i izravnu akciju svojih lanova.D

19

natan napredak anarhistikih ideja u 4merici moe se najbolje procijeniti zavidnim uspjehom triju dugakih predavakih turneja Emme )oldman nakon kongresa u 4msterdamu +.;<. #vaka je turneja zahva6ala novo podruje, ukljuuju6i i mjesta gdje za anarhizam nisu prije uli. 4li najve6i je uspjeh njezinih neumornih napora nevjerojatan porast prodaje anarhistike literature, iji je propagandistiki uinak neprocjenjiv. 9ijekom jedne od tih turneja dogodio se vaan incident, koji izriito pokazuje nadahnjuju6i potencijal anarhistike ideje. C #an Aranciscu, godine +.;,., predavanje Emme )oldman privuklo je vojnika #jedinjenih 4merikih 5rava, $illiama %uHaldu. bog toga to se usudio prisutvovati anarhistikom skupu, vojni sud slobodne *epublike osudio je %uHaldu na godinu dana zatvora. ahvaljuju6i snazi nove !ilozo!ije da se obnavlja, vlada je izgubila vojnika, ali je borba za slobodu pridobila ovjeka. Lanost propagandistice Emme )oldman nuno je bila trn u oku reakcije. @a nju su gledali kao na opasnost kontinuiranoj autoritarnoj uzurpaciji. @ije udo da je neprijatelj pribjegao svim sredstvima da bi je onemogu6io. #ustavno guenje njezinih aktivnosti organizirala je prije godinu dana dravna ujedinjena policija. 4li poput svih prijanjih pokuaja, nije uspjela. Energini prosvjedi amerikih intelektualaca uspjeli su sprijeiti podlu zavjeru protiv slobode govora. 5rugi pokuaj da onemogu6e Emmu )oldman provele su Aederalne vlasti u $ashingtonu. 5a bi joj oduzela pravo graanstva, vlada je opozvala pravo dravljanstva njezinu suprugu, za kojega se bila vjenala u osamnaestoj godini i ije se boravite, ako je bio iv, nije moglo utvrditi u posljednjih dva desetlje6a. Lelika vlada slavnih #jedinjenih 5rava nije oklijevala ponizno se prikloniti najprezrenijim metodama da bi ostvarila cilj. 4li, budu6i da joj njezino dravljanstvo nikad nije bilo od koristi, Emma )oldman je mogla i taj gubitak podnijeti laka srca. 7ma osobnosti koje posjeduju takvu snanu individualnost da upravo njezinom snagom najvie utjeu na najbolje predstavnike svojega vremena. "ihail %akunjin takva je osobnost. @o, za njega *ichard $agner nikad nije napisao 5ie /unst und die *evolution 0Cmjetnost i revolucija1. Emma )oldman slina je osobnost. 'na je snaan imbenik u drutveno:politikom ivotu 4merike. #vojom elokvencijom, energijom i briljantnim umom, ona oblikuje umove i srca tisu6a svojih slualaca. 5uboka su6ut i suosjetljivost za ljude koji trpe te nepopustljiva iskrenost prema sebi, glavne su osobine Emme )oldman. @i jedna osoba ne6e, bilo prijatelj ili neprijatelj, sebi dopustiti da nadzire njezin rad ili joj diktira nain ivota. 'na 6e prije nestati nego rtvovati svoja uvjerenja, ili pravo na vlast nad svojom duom i svojim tijelom. Cglednici su joj jo i mogli oprostiti to je irila teoriju anarhizmaK ali Emma )oldman nije samo propovijedala novu !ilozo!ijuK ona ju je uporno i ivjela J a to je najve6i, neoprostiv zloin. 5a je, poput mnogih radikala, smatrala svoj ideal pukim intelektualnim ukrasomK da je uinila ustupak postoje6em drutvu i ula u kompromis sa starim predrasudama J tada bi joj oprostili i najradikalnija stajalita. 4li to, da je svoj radikalizam shvatila ozbiljnoK to da je on proeo njezinu krv i bit do mjere da nije samo
20

irila svoja uvjerenja nego ih je i prakticirala J to je okiralo ak i radikalnu gu. )rund&T-U. Emma )oldman ivi svoj ivotK ona se drui s pukom J unato zgraanju !arizeja i #aduceja. @ije puka sluajnost da su tako razliiti pisci poput Pietra )orija i $illiama "ariona *eed&ja na slian nain prikazali Emmu )oldman. C svojem tekstu u 2a Zuestione #ociale 05rutveno pitanje1, Pietro )ori naziva je Dmoralnom snagom, enom koja je vizijom proroice, prorekla dolazak novog kraljevstva za potlaeneK enom, koja je, logikom i iznimnom iskreno6u, analizirala bolesti drutva, i portretirala, umjetnikim potezom, nadolaze6u zoru ovjeanstva, koja 6e se temeljiti na jednakosti, bratstvu i slobodiD. $illiam *eed& vidi u Emmi )oldman Dk6er sna, njezina evaneoska vizija vizija je svakog istinski velikodunoga mukarca i ene koji je ikad ivioD. /ukavice koje se boje posljedica svojih ina izmislile su rije !ilozo!ski anarhizam. Emma )oldman odve6 je iskrena, odve6 prkosna da bi potraila sigurnost iza takvih bezvrijednih izlika. 'na je anarhist, ist i jednostavan anarhist. 'na predstavlja ideju anarhizma kako su je zamislili Gosiah $arren, Proudhon, %akunjin, /ropotkin, 9olstoj. 4li ona razumije i psiholoke razloge koji su naveli Caserija, Laillanta, %rescija, %erkmana ili Czolgosza da poine nasilan in. Lojniku u drutvenoj borbi ast je do6i u sukob sa snagama mraka i tiranije, i Emma )oldman ponosna je to meu svojim najboljim prijateljima i drugovima moe nabrojati mukarce i ene koji su podnosili rane i oiljke koje su zadobili u boju. /ao to je rekla Loltairine de Cle&re kad je govorila o Emmi )oldman nakon njezina uhi6enja +,.=.8 5uh koji pokre6e Emmu )oldman jedini je koji 6e osloboditi robove iz ropstva, tirane od tiranije J duh koji se usudi i trpi. Nippol&te Navel @eH Qork, prosinac +.+;.

Predgovor Emme Goldman

Prije nekih dvadeset i jednu godinu ula sam prvoga velikog anarhistikoga govornika J jedinstvenoga Gohanna "osta. Finilo mi se tada, a i poslije mnogo godina, da ondje izgovorena rije, takvom udesnom rjeito6u zavitlana u masu, takvim zanosom i vatrom, nikad ne6e biti izbrisana iz ljudskoga uma i due. /ako bi itko iz cijeloga mnotva to se sjatilo na "ostove skupove mogao izbje6i njegov proroanski glasO Posve

21

su sigurno trebali njega uti da bi odbacili svoja stara vjerovanja i uvidjeli istinu i ljepotu anarhizmaO 5uboko sam eznula da budem kadra govoriti jezikom Gohanna "osta J da i ja mogu tako doprijeti do masa. 'h, kakve li naivnosti mladenakoga zanosaO 9o je doba kad se i najtea stvar ini djejom igrom. 9o je jedino vrijedno razdoblje u ivotu. 9eko meniO 9o razdoblje kratko traje. Poput skoka, #turm und 5rang propagandista uzrokuje rast, krhak i delikatan, koji 6e sazreti ili biti ubijen, ovisi o njegovoj mo6i otpora tisu6ama nestalnosti. 5anas vie ne vjerujem u udotvorca, izgovorenu rije. #hvatila sam da se ne poklapa s budnom misli, ili ak osje6ajem. Postupno, i podosta se bore6i da to shvatim, uvidjela sam da je govorna propaganda u najboljem sluaju sredstvo da se prodrma ljude iz njihove letargije8 ne ostavlja trajan dojam. #ama injenica da ve6ina ljudi dolazi na skupove samo ako je na to potakne kakva novinska senzacija ili zato to oekuju da 6e se zabaviti, dokaz je da oni uistinu nemaju unutarnju potrebu da ue. Posve je razliito s pisanim oblikom ljudskoga izraavanja. @itko se, osim ako nije iznimno zainteresiran za progresivne ideje, ne6e muiti ozbiljnim knjigama. 9o me vodi do drugoga otkri6a do kojega sam dola nakon mnogo godina javnoga djelovanja. 4 ono glasi8 unato svim zahtjevima naobrazbe, uenik 6e primiti samo ono to njegov um eli. 9u su istinu ve6 spoznali mnogi moderni pedagozi u odnosu na nezreo um. Ga mislim da to podjednako vrijedi i za odraslu osobu. 4narhiste ili revolucionare ne moe samo tako stvoriti, kao ni glazbenike. "oe se samo zasaditi sjeme misli. No6e li se togod ivotno razviti ovisi uglavnom o plodnosti ljudskoga tla, premda ne treba previdjeti ni kakvo6u intelektualnoga sjemena. @a skupovima, panju publike privlai tisu6u nebitnih stvari. )ovornik, ma kako rjeit, ne moe izbje6i nemir svjetine, s neizbjenom posljedicom da ne6e uspjeti pustiti korijen. #asvim vjerojatno ne6e ni prema sebi biti pravedan. 'dnos pisca i itaoca mnogo je intimniji. /njige su, doista, ono to elimo da buduK ili prije, ono to mi u njih uitavamo. 4 da to moemo initi pokazuje vanost pisanoga izraza naspram usmenome izrazu. 9a me uvjerenost navela da okupim u jednom tomu svoje ideje o razliitim temama od individualne i drutvene vanosti. 'ne predstavljaju mentalne i duevne borbe tijekom tih dvadeset i jednu godinu J zakljuci su doli nakon mnogih promjena i unutarnjih revizija. @isam dovoljno sangvinina da se nadam da 6e moji itaoci biti tako velikoga broja kao to je velik broj onih koji su me uli. 4li drae mi je doprijeti do njih nekoliko koji doista ele uiti, nego do mnogih koji su doli da bi se zabavili.

22

4 to se knjige tie, ona mora govoriti sama za sebe. 5odatna objanjenja odvlae pozornost s ideja u njoj iznesenih. 7pak, elim unaprijed iznijeti dva prigovora koja 6e bez sumnje biti izreena. Gedan se tie ogleda 4narhizamK drugi, ogleda "anjine protiv ve6ina. D ato ne kaete kako 6e stvari !unkcionirati pod anarhizmomID, pitanje je na koje sam naila tisu6u puta. Ger ja vjerujem da anarhizam ne moe dosljedno nametati program ili metodu za budu6nost koji bi sputavali poput oklopa. 'no s im 6e se svaki novi narataj morati boriti, i to u najmanju ruku moe nadi6i, jest teret prolosti, koji nas sve dri u mrei. 4narhizam, barem kako ga ja razumijem, ostavlja potomcima slobodu da razviju vlastite sustave, u skladu sa svojim potrebama. @i u najivljoj mati ne moemo predvidjeti potencijal utrke osloboene izvanjskih ogranienja. Pa, kako onda, itko moe pretpostaviti da 6e iscrtati liniju ponaanja za one koji dolazeI "i, koji skupo pla6amo svaki dah istoga, svjeega zraka, moramo se uvati sklonosti da sputamo budu6nost. 4ko uspijemo oistiti tlo od sme6a prolosti i sadanjosti, ostavit 6emo potomstvu najve6i i najsigurniji ivotni prostor zavijeka. @ajvie obeshrabruje sklonost uobiajena itateljima da istrgnu jednu reenicu iz djela, kao mjerilo pievih ideja ili njegove osobnosti. Ariedrich @ietzsche je, primjerice, na zlu glasu kao mrzitelj slabih jer je vjerovao u [bermenscha. Povrnim tumaima toga divovskog duha nije palo na um da ta vizija [bermenscha isto tako zaziva drutvo u kojemu se ne6e raati slabi6i i robovi. 7sto uskogrudno gledite vidi u "aSu #tirneru apostola teorije Duzdaj se u se, i u svoje kljuseD. Posve zanemaruju da #tirnerov individualizam u sebi nosi najve6e socijalne mogu6nosti. 7pak je istina, da drutvo moe postati slobodno samo ako su pojedinci slobodni, jer njihovi slobodni napori tvore drutvo. 9i me primjeri dovode do prigovora koji 6e biti postavljen na ogled "anjine protiv ve6ina. %ez dvojbe, bit 6u ekskomunicirana kao narodni neprijatelj jer sam porekla masu kao kreativni imbenik. @o drae mi je to, nego da budem okrivljena za demagoku plitkost to je tako esto u modi kao mamac za narod. #vjesna sam i predobro bolesti tlaenih i izvlatenih masa, ali odbijam prepisati uobiajena besmislena sredstva za ublaavanje boli koja bolesniku ne doputaju niti da umre niti da se izlijei. Fovjek ne moe biti preekstreman kad se bavi drutvenim boljkamaK osim toga, ekstremna je stvar op6enito prava stvar. "oj manjak vjere u ve6inu rezultat je moje vjere u pojedinca. 9ek kad on postane slobodan birati svoje pomo6nike u borbi za zajedniki cilj, moemo se nadati redu i skladu u ovom svijetu kaosa i nejednakosti. ?to se ostaloga tie, moja knjiga mora govoriti sama za sebe. Anarhizam: za to se on zapravo zala e

23

4narhija @eshva6enoj, oklevetanoj, porugu ti sriu, strana si jeza naega doba. DPropast svakoga si redaD, svjetine viu, Drat si i ubojstva beskrajna zlobaD. @ekW viu. 'ni to im nije misao istinu iza rijei doznatW ne znaju njezin pravi smisao kWo slijepca meW slijepima moe ih spoznatW. 4lW u tebi je, rijei, jasnoj, istoj, tako na snazi, u tebi je mojega cilja cijeloga plam. %udu6nosti te dajem da te pazi dok se svakW na kraju ne osvijesti sam. @osi li je sunceI 7lW olujno blatoI @e znam J alW svijet 6e vidjetW k tome8 4narhist ja samO @ikad zato vladatW ne6u nitW 6e vladatW mnome. John Henry !ackay Povijest ljudskoga uspona i razvoja istodobno je i povijest strane borbe svake nove ideje koja je navjetala dolazak svjetlije zore. C svojem tvrdoglavom dranju za tradiciju, staro nikad nije oklijevalo posluiti se najneasnijim i najokrutnijim sredstvima da bi zaustavilo dolazak novoga, ma u kakvom se obliku ili razdoblju pojavilo. @e trebamo se vratiti u daleku prolost da bismo shvatili kolike su se opreke, poteko6e i tegobe nale na putu svakoj naprednoj ideji. "uilo, vijak za muenje palaca i knuta i danas su tuK a tu su i kanjenika odje6a i drutveni gnjev, sve se to udruilo protiv duha koji mirno koraa dalje. 4narhizam se ne moe nadati da 6e izbje6i sudbinu drugih inovativnih ideja. 5apae, kao najrevolucionarniji i najbeskompromisniji inovator, anarhizam se mora suoiti sa zdruenima neznanjem i pako6u svijeta koji eli rekonstruirati. 5a bih se ak i maglovito bavila svime to je reeno ili uinjeno protiv anarhizma, morala bih napisati cijelu knjigu. bog toga 6u se osvrnuti samo na dva glavna prigovora. 4 time 6u pokuati razjasniti za to se anarhizam zapravo zalae. Fudan je !enomen suprotstavljanja anarhizmu da ono iznosi na svjetlo dana odnos takozvane inteligencije i neznanja. 4 opet to i nije tako udno kad razmislimo o relativnosti svih stvari. C prilog neukoj masi ide to da se ne pretvara da zna ili da je snoljiva. Ponaa se, kao i uvijek, prema istom nagonu, razmilja poput djeteta.

24

D atoID D ato.D 7pak, protivljenje neobrazovanih anarhizmu zasluuje da mu se obrati jednaka panja kao i protivljenju inteligentnoga ovjeka. ' kojim je prigovorima, dakle, rijeI Prvo, da je anarhizam nepraktina, premda lijepa ideja. 5rugo, da se anarhizam zalae za nasilje i destrukciju, pa ga se zbog toga treba odre6i kao opakoga i opasnoga. @i mudar ovjek ni neuka masa ne prosuuju na osnovi podrobnoga znanja o predmetu, nego na osnovi rekla:kazala ili pogrenoga tumaenja. Praktina je shema, kako kae 'scar $ilde, ili ona koja ve6 postoji ili shema koju se moe provesti u postoje6im uvjetimaK ali upravo su postoje6i uvjeti ono emu ovjek prigovara i svaka shema koja moe prihvatiti te uvjete ili je pogrena ili nerazborita. bog toga pravo mjerilo praktinosti nije moe li shema odrati nedirnutima pogrenost ili nerazboritost, nego ima li shema dovoljno ivotnosti da napusti ustajalu vodu staroga i gradi, ali i odrava, novi ivot. C svjetlu tog poimanja, anarhizam je doista praktian. 'n pomae vie od bilo koje druge ideje da se prekine s pogrekama i nerazborito6uK vie od bilo koje druge ideje on gradi i odrava nov ivot. 'sje6aji neukih ljudi neprekidno se odravaju priama o anarhizmu koje lede krv. @e postoji takva podlost koju se ne bi moglo primijeniti protiv te !ilozo!ije i njezinih pobornika. bog toga je anarhizam za nerazborite isto ono to je poslovino zao ovjek za dijete J crno udovite koje sve gutaK ukratko, destrukcija i nasilje. 5estrukcija i nasiljeO /ako da obini ovjek shvati da je najnasilniji element u drutvu neznanjeK da je upravo njegova mo6 destrukcije ono protiv ega se anarhizam boriI 4 isto tako nije svjestan da anarhizam, iji su korijeni, kako stvari stoje, dio prirodnih sila, ne unitava zdravo tkivo, nego parazitske izrasline koje se hrane ivotnom sri drutva. drav 6e plod niknuti tek kad se isplijevi korov i kukolj. @etko je rekao da je mnogo manje napora potrebno da se neto osudi nego da se o tome promisli. ?irom rairena lijenost uma, to tako prevladava u drutvu, dokazuje da je to odve6 istinito. Le6ina 6e ljudi prije neto posve osuditi ili osloniti se na neku povrnu ili pristranu de!iniciju onoga to je nebitno, nego u6i u sr neke ideje, istraiti je do njezina korijena i znaenja. 4narhizam tjera ovjeka da misli, da istrauje, da analizira svaku postavkuK ali da ne bih mozak prosjenoga itaoca preopteretila, i ja 6u poeti s de!inicijom a zatim 6u razraditi posljednje. 4@4*N7 4"8 J Ailozo!ija novog drutvenoga poretka zasnovana na slobodi koju ne ograniavaju ljudski zakoniK teorija o tome da svi oblici vlasti poivaju na nasilju te su zbog toga pogreni i tetni, a onda i nepotrebni.

25

@ovi drutveni poredak poiva, naravno, na materijalnoj osnovici ivotaK no, dok se svi anarhisti slau da je danas glavno zlo ekonomsko zlo, smatraju da se to zlo moe rijeiti samo ako se razmotri svaku !azu ivota J individualnu i kolektivnuK unutarnju i izvanjsku !azu. Pomno prouavanje povijesti ljudskoga razvoja otkrit 6e dva elementa to su u meusobnom ljutom sukobuK to su elementi koje tek sada poinjemo razumijevati kao elemente koji nisu jedan drugome strani, nego su usko povezani i uistinu usklaeni, samo ako su u primjerenoj okolini8 pojedinani i drutveni nagon. Pojedinac i drutvo vodili su nemilosrdan i krvav boj stolje6ima, bore6i se za nadmo6, jer je svaki bio slijep za vrijednost i vanost onoga drugoga. Pojedinani i drutveni nagon J prvi je najutjecajniji imbenik za pojedinani napor, za rast, htijenje, samoostvarenjeK drugi je jednako utjecajan imbenik za uzajamno pomaganje i drutvenu dobrobit. 'bjanjenje oluje to bjesni u pojedincu te izmeu njega i njegova okruenja, ne treba daleko traiti. Primitivan se ovjek, nesposoban razumjeti svoje bi6e, a jo manje jedinstvo svega ivota, osje6a posve ovisan o slijepim, skrivenim silama to su uvijek spremne izrugivati mu se i ismijavati ga. 7z tog stajalita izrastaju religiozna poimanja o ovjeku kao o pukoj estici praine ovisne o nadmo6nim silama na vrhu, silama koje se mogu udobrovoljiti samo potpunom predajom. #ve prve sage poivaju na toj zamisli koja se nastavlja kao leitmotiv biblijskih pria to se bave odnosom ovjeka s bogom, dravom, drutvom. Cvijek iznova isti motiv, ovjek je nita, a sile su sve. 9ako 6e Gehova podnijeti ovjeka pod uvjetom da mu se ovaj posve pokori. Fovjek moe ponijeti svu slavu na zemlji, ali ne smije postati samosvjestan. 5rava, drutvo i moralni zakoni pjevaju isti napjev8 ovjek moe ponijeti svu slavu na zemlji, ali ne smije postati samosvjestan. 4narhizam je jedina !ilozo!ija koja ovjeku daje njegovu samosvijestK to znai da %og, drava i drutvo ne postoje, da njihova obe6anja ne vrijede i isprazna su, jer se mogu ispuniti samo ovjekovim podreivanjem. 4narhizam je dakle uitelj ivotnoga jedinstvaK ne samo u prirodi, nego u ovjeku. @ema sukoba izmeu pojedinanog i drutvenoga nagona, nita vie nego to bi ga bilo izmeu srca i plu6a8 jedno je prebivalite dragocjene ivotne biti, drugo je spremite elementa koji odrava bit istom i snanom. Pojedinac je srce drutva i uva bit drutvenoga ivotaK drutvo su plu6a koja razdaju element koji odrava ivotnu bit J to jest, pojedinca J istom i snanom. DGedina je vrijedna stvar na svijetu jestD, kae Emerson, Ddjelatna duaK a nju svaki ovjek u sebi nosi. 5jelatna dua vidi apsolutnu istinu te izrie i stvara istinuD. 5rugim rijeima, pojedinani je nagon vrijedna stvar na svijetu. Cpravo istinska dua vidi i oivljuje istinu, iz koje 6e pote6i jo ve6a istina, preporoena drutvena dua. 4narhizam je veliki osloboditelj ovjeka od !antoma koji ga dre zarobljenogaK on je arbitar i mirotvorac dviju sila u svrhu pojedinanog i drutvenoga sklada. 5a bi to
26

izveo, anarhizam je objavio rat pogubnim utjecajima koji su dosad sprjeavali skladno stapanje pojedinanoga i drutvenoga nagona, pojedinca i drutva. *eligija, podruje ljudskoga umaK vlasnitvo, podruje ljudskih potrebaK vlada, podruje upravljanja ljudima, predstavljaju uporite ovjekova ropstva i svih strahota koje ono name6e. *eligijaO /ako samo ona vlada ljudskim umom, kako poniava i srozava njegovu duu. %og je sve, a ovjek je nita, kae religija. 4li iz toga je niega %og stvorio kraljevstvo tako despotsko, tako tiransko, tako okrutno, tako strano tegobno da su svijetom od njegova postanka vladali samo mrak, suze i krv. 4narhizam podie ovjeka na pobunu protiv toga crnog udovita. #lomite svoje umne okove, kae anarhizam ovjeku, jer sve dok ne budete sami mislili i prosuivali, ne6ete se osoboditi vlasti mraka, najve6e prepreke svem napretku. Llasnitvo, podruje ljudskih potreba, porie ovjeku pravo da zadovolji svoje potrebe. @eko6 se vlasnitvo pozivalo na boansko pravo, kad se obra6alo ovjeku istim napjevom, ak kao i religija, D(rtvuj seO 'drii seO Pokoravaj seOD. 5uh anarhizma izdignuo je ovjeka iz njegova bespomo6noga poloaja. 'n sada stoji uspravno, lica okrenutog prema svjetlu. @auio je da je narav vlasnitva nezasitna, prodrljiva, razorna i spreman je zadati udovitu smrtni udarac. DLlasnitvo je kraaD, rekao je veliki !rancuski anarhist Proudhon. 5a, ali bez opasnosti po kradljivca. "onopoliziranjem ovjekovih akumuliranih napora, vlasnitvo mu je ukralo pravo steeno roenjem i pretvorilo ga u siromaha i izop6enika. Llasnitvo ak nema ni vremenom istroenu ispriku da ovjek nije dovoljno stvorio da bi zadovoljio sve svoje potrebe. #tudent poetnik ekonomije zna da radna proizvodnost u posljednjih nekoliko desetlje6a daleko nadmauje normalnu potranju. 4li to znai normalna potranja za jednu abnormalnu institucijuI Gedina potranja koju vlasnitvo priznaje jest vlastita pohlepna glad za jo ve6im bogatstvom, jer bogatstvo znai mo6K mo6 da se podjarmljuje, satire, izrabljuje, mo6 da se porobljava, zlostavlja, poniava. 4merika se osobito ponosi svojom velikom mo6i, svojim golemim nacionalnim bogatstvom. Gadna 4merika, od kakve je koristi sve njezino bogatstvo, kad su joj pojedinci koji tvore dravu prezreno siromaniI /ad ive u prljavtini, nemoralu, zloinu, bez nade i uitka, besku6nika, bezemljaka vojska ljudskog plijena. 'p6enito se priznaje da je steaj neizbjean osim ako prihod nekog poslovnog pothvata ne nadmai troak. 4li oni koji se bave proizvodnjom bogatstva jo nisu nauili ak ni tu jednostavnu lekciju. #vake je godine troak proizvodnje u ljudskom ivotu sve ve6i 0pedeset tisu6a ubijenih, stotinu tisu6a ranjenih u 4merici prole godine1K prihod mase, koja pomae stvarati bogatstvo, sve je manji. 4 ipak je 4merika i dalje slijepa na neizbjean steaj naeg bavljenja proizvodnjom. 4 nije to njezin jedini zloin. Go je kobniji zloin to pretvara proizvoaa u puki djeli6 stroja, koji ima manje volje i odlunosti nego to njegov gospodar ima eljeza i elika. Fovjeku nisu oduzeti samo

27

proizvodi njegova rada, nego je lien i snage slobodne inicijative, originalnosti te zanimanja za stvari koje radi ili elje za njima. #tvarno se bogatstvo sastoji od korisnih i lijepih stvari, stvari koje pomau da se stvori snano, lijepo tijelo i okruenje koje nadahnjuje da se u njemu ivi. 4li ako je ovjek osuen trideset godina svojega ivota namatati pamuk na pulu, ili iskapati rudu, ili graditi ceste, nema govora o bogatstvu. #vijetu on daje samo sive i rune stvari, zrcalo je sumornoga i runoga ivota J odve6 je slab da bi ivio, odve6 kukavica da bi umro. Fudno je re6i, ali ima ljudi koji uzdiu tu umrtvljuju6u metodu centralizirane proizvodnje kao najponosnije postignu6e naega doba. 5o kraja ne uspijevaju shvatiti da 6e, ako nastavimo svoju podlonost stroju, nae ropstvo biti potpunije od naeg ropstva u kraljevsko doba. 'ni ne ele znati da centralizacija nije samo pogrebno zvono slobodi, nego i zdravlju i ljepoti, umjetnosti i znanosti, jer sve je to nemogu6e u mehanikom ozraju koje otkucava poput sata. 4narhizam ne moe drugo nego odbaciti takvu metodu proizvodnje8 njegov je cilj najslobodniji mogu6i izraz svih prikrivenih mo6i pojedinca. 'scar $ilde odreuje savrenu linost kao Dlinost koja se razvija u savrenim uvjetima, koja nije ranjena, osaka6ena ili u opasnostiD. #avrena linost je, prema tome, mogu6a jedino u drutvu u kojemu je ovjek slobodan izabrati kako 6e raditi, izabrati uvjete u kojima 6e raditi i slobodu da radi. 9o je ovjek kojemu je izraditi stol, sagraditi ku6u ili obraivati zemlju isto to i slikanje za umjetnika i otkri6e za znanstvenika J naime, rezultat nadahnu6a, ustrajne elje i duboka zanimanja za rad kao stvaralaku silu. 5a bi to bio ideal anarhizma, njegovi se gospodarski ugovori moraju sastojati od dobrovoljnih proizvodnih i distribucijskih udruga, koje 6e se postupno razviti u slobodan komunizam, kao najbolje sredstvo proizvodnje s najmanjim utrokom ljudske snage. 4narhizam tako priznaje i pravo pojedinca, ili nekoliko pojedinaca, da se u svako doba dogovore o drugim oblicima rada, u skladu s njihovim ukusima i eljama. 9akvo slobodno iskazivanje ljudske energije mogu6e je jedino pod uvjetom potpune pojedinane i drutvene slobode, a anarhizam upravlja svoje sile protiv tre6eg i najve6eg neprijatelja cjelokupne drutvene jednakostiK naime, protiv drave, organizirane vlasti ili ustavnoga zakona J podruja vladanja ljudima. %a kao to je religija sputala ljudski um, ili kao to je vlasnitvo, ili monopol nad stvarima, podredilo ili uguilo ljudske potrebe, tako je drava zarobila njegov duh, nalau6i svaku !azu vladanja. D#vaka je vlada u bitiD, kae Emerson, DtiranijaD. @ije vano je li rije o vladi izabranoj boanskim pravom ili ve6inskim pravilom. C svakom je sluaju njezin cilj potpuno podrediti pojedinca. 'svr6u6i se na ameriku vladu, najve6i je ameriki anarhist, 5avid 9horeau rekao8 D?to je vlast drugo do tradicija, premda novijega datuma, koja nastoji sebe neumanjeno prenijeti na potomstvo, ali svakim trenom gubi svoj integritetK ona nema ivotnost i
28

snagu ijednog ivog bi6a. akon nije uino ovjeka ni truku pravednijimK a oni koju su ga potovali, bili mu ak skloni, svakodnevni su posrednici nepravde.D Cistinu, temeljna je odrednica vladavine nepravda. 4rogancijom i samodostatno6u kralja, koji je nepogreiv, vlade nareuju, sude, osuuju i kanjavaju i najnevanije prijestupe, dok se odravaju najve6im prijestupom, unitavanjem pojedinane slobode. 9ako 'uidaova ima pravo kad smatra da Ddrava jedino eli usaditi u svoj puk one osobine kojima se provode njezini zahtjevi i puni njezina blagajna. @jezino je najve6e postignu6e to to je svela ovjeanstvo na to da radi poput satnog mehanizma. C takvu ozraju sve tananije i istananije slobode, koje zahtijevaju poseban tretman i vie prostora, neizbjeno presuuju i nestaju. 5rava zahtijeva porezni aparat koji radi glatko, blagajnu bez manjka, i javnost, jednolinu, pokornu, bezbojnu, malodunu, koja se ponizno kre6e poput stada ovaca du ravne ceste izmeu dvaju zidovaD. Fak bi i stado ovaca odoljelo dravnim smicalicama, kad drava ne bi rabila pokvarene, tiranijske i tlaiteljske metode za svoju svrhu. bog toga %akunjin odbacuje dravu jer za njega je ona istoznanica za odricanje od slobode kako pojedinca tako i manjina J ona znai unitenje drutvenoih odnosa, uskratu ili ak potpuno nijekanje samoga ivota, zbog vlastita uzdizanja. 5rava je rtvenik politike slobode i poput vjerskoga rtvenika, ona slui ljudskoj rtvi. apravo, teko da postoji suvremeni mislilac koji se ne slae s time da je vlada, organizirana vlast, ili drava potrebna samo za to da bi se odrali ili zatitili vlasnitvo i monopol. #amo se u toj ulozi drava pokazala uinkovitom. Fak i )eorge %ernard #haH, koji se nada udu od drave pod !abijancima, ipak priznaje da Dje ona trenutano golema mainerija koja slui za potkradanje i porobljavanje siromanih okrutnom silomD. 4ko je tako, teko je razvidjeti zato mudri uvodniar eli da se drava odri i nakon to siromatvo nestane. @aalost, jo se mnogi ljudi dre kobnoga uvjerenja da vlast poiva na prirodnim zakonima, da odrava drutveni poredak i sklad, da umanjuje zloin i da prijei ljeninu da operua svoje blinje. bog toga 6u preisptitati te tvrdnje. Prirodni je zakon onaj imbenik u ovjeku koji se uvr6uje slobodno i spontano, bez uporabe izvanjske sile, u skladu sa zahtjevima prirode. Primjerice, potreba za hranom, za spolnim zadovoljenjem, za svjetlom, zrakom i vjebom, prirodni je zakon. 4li da bi se izrazio on ne treba maineriju vlasti, ne treba toljagu, puku, lisiine ili zatvor. Pokoravanje takvim zakonima, ako to moemo nazvati pokoravanjem, zahtijeva jedino spontanost i slobodnu priliku. Llade se ne odravaju takvim skladnim imbenicima kao to pokazuje strana vrsta nasilja, sile i prinude to ih sve vlade rabe kako bi preivjele. Prema tome %lackstone ima pravo kad kae da su Dljudski zakoni nevaljani, jer su suprotni prirodnim zakonimaD.
29

9eko je pripisati vladama bilo kakvu sposobnost da uvode red ili drutveni sklad, osim ako nije rije o uvoenju reda poput onoga u Laravi nakon pokolja tisu6a ljudi. *ed koji nastaje upokoravanjem i odrava se terorom nije neko sigurno jamstvoK ali ipak je to jedini DredD koji je vlast ikad odrala. 7stinski drutveni sklad prirodno izrasta iz zajednitva interesa. C drutvu u kojemu oni koji uvijek rade nikad nemaju nita, ne postoji zajednitvo interesaK pa je tako drutveni sklad mit. Gedini nain na koji organizirana vlast izlazi na kraj s tom tekom situacijom jest da proiri jo vie povlastice onih koji su ve6 ionako monopolizirali zemlju i da jo vie porobi izvlatene mase. 9ako je cijeli arsenal vlasti J zakoni, policija, vojska, sudovi, zakonodavna tijela, zatvori J revno ukljuen u DusklaivanjeD najsuprotstavljenijih elemenata u drutvu. @ajapsurdnije je opravdanje za vlast i zakon da oni slue kako bi se smanjio zloin. 'sim to je drava sama najve6i zloinac, jer kri pisano i prirodno pravo, krade u obliku poreza, ubija u obliku rata i smrtne kazne, na mrtvoj je toki to se tie borbe sa zloinom. Posve je zakazala kad je rije o unitenju ili ak smanjenju strane poasti koju je sama stvorila. loin je bezvrijedna, ali pogreno usmjerena energija. #ve dok se bilo koja dananja institucija, gospodarska, politika, drutvena i moralna, udruuje kako bi usmjerila ljudsku energiju u pogrean smjerK sve dok ve6ina ljudi neumjesno radi ono to mrzi raditi, vodi ivot koji prezire, zloin 6e biti neizbjean i svi zakoni propisani odredbama mogu samo pove6ati, ali nikad ukinuti, zloin. ?to drutvo, kakvo postoji danas, zna o oaju, siromatvu, strahotama, stranoj borbi koju ljudska dua mora pro6i na svojem putu u zloin i ponienjeI /ako onaj koji zna taj straan proces moe ne uvidjeti istinu u ovim /ropotkinovim rijeima8 D'ni koji 6e odravati ravnoteu izmeu prednosti koje su pripisane zakonu i kanjavanju i poniavaju6eg uinka koji zakon ima na ljudski rodK oni koji 6e procijeniti bujicu izopaenosti to su je prokazivai izlili u ljudsko drutvo, a skloni su joj ak i suci, koje vlasti pla6aju zveketavim novcem, pod izgovorom da pomau raskrinkati zloinK oni koji zau meu zatvorske zidine i ondje vide to od ovjeka biva kad mu je uskra6ena sloboda, kad je podvrgnut skrbi okrutnih uvara, grubim, okrutnim rijeima, tisu6ama bolnih, probojnih ponienja, sloit 6e se s nama da je cijeli zatvorski i kazneni sustav sramno djelo koje treba dokinuti.D 5a bi zakon trebao zastraiti lijenoga ovjeka, odve6 je besmisleno da bi zasluilo da se razmotri. /ad bi se drutvo moglo osloboditi gubitka i troka koji rasipa na odravanje klase lijenina i jednako velikog troka na stvari nune za zatitu te klase lijenina, na drutvenom bi stolu bilo obilja za sve, pa ak i za pokojega ljenjivca. 'sim toga, dobro je uzeti u obzir da je lijenost rezultat ili posebnih povlastica, ili tjelesnih ili mentalnih nakaznosti. @a trenutani suludi proizvodni sustav potie oboje i najvie zapanjuje !enomen da ljudi uop6e jo ele raditi. 4narhizam nastoji ogoliti rad njegova svojstva koje umrtvljuje, otupljuje, njegova mraka i prisile. 'n tei uiniti rad uitkom, snagom,
30

podariti mu boju, stvaran sklad, tako da i najsiromaniji ovjek u radu nae i okrepu i nadu. 5a bi se tako uredio ivot, vlast mora nestati, zajedno sa svojim nepravednim, proizvoljnim i represivnim mjerama. C najboljem sluaju ona je svima nametnula samo jedan jedini oblik ivota, bez obzira na pojedinane i drutvene mijene i potrebe. Cnitenjem vlasti i propisanih zakona, anarhizam smjera razrijeiti samopotovanje i neovisnost pojedinca svake prisile i svakog napada vlasti. #amo u slobodi moe ovjek izrasti do pune zrelosti. #amo 6e u slobodi nauiti misliti, kretati se i dati najbolje od sebe. #amo 6e u slobodi shvatiti istinsku silu drutvenih spona to povezuju ljude i koje su istinski temelj normalnoga drutvenoga ivota. 4li to je s ljudskom prirodomI "oe li se ona promijenitiI 4 ako ne moe, ho6e li izdrati pod anarhizmomI Gadna ljudska prirodo, koji li su strani zloini poinjeni u tvoje imeO #vaka luda, od kralja do policajca, od blesastog upnika do znanstvenog diletanta bez vizija, uzima sebi za pravo da govori autoritativno o ljudskoj naraviO ?to je ve6i mentalni arlatan, to vie ustrajava na pokvarenosti i slabosti ljudske prirode. 4 ipak, kako itko moe govoriti o njoj danas, kad je svaka dua u zatvoru, kad je svako srce sputano, ranjeno i osaka6enoI Gohn %urroughs je izjavio da su eksperimentalna prouavanja na ivotinjama u zarobljenitvu posve beskorisna. @jihov znaaj, njihove navike, njihove sklonosti posve se preobrauju kad ih se istrgne s njihova polja ili iz ume. /ad je ljudska priroda zatoena u uskom prostoru, svakodnevno stjerana na pokoravanje, kako moemo govoriti o njezinim potencijalimaI #amo nas sloboda, mogu6nost irenja, povoljne prilike i, iznad svega, mir i spokoj, mogu poduiti stvarnim dominantnim imbenicima ljudske prirode i svim njezinim udesnim mogu6nostima. 4narhizam se, dakle, stvarno zalae za osloboenje ljudskoga uma vlasti religijeK za osloboenje ljudskoga tijela vlasti vlasnitvaK za osloboenje od okova i ogranienja vlasti. 4narhizam se zalae za drutveni poredak zasnovan na slobodnom udruivanju pojedinaca kako bi proizvodili stvarno drutveno bogatstvoK za poredak koji 6e jamiti svakom ljudskom bi6u slobodan pristup zemlji i puno uivanje u ivotnim potreptinama, prema individualnim eljama, ukusima i sklonostima. @ije to kakva divlja mata ili skretanje s uma. 9o je zakljuak do kojega su doli mnogi mudri mukarci i ene diljem svijetaK zakljuak koji je rezultat temeljitog i pomnog promatranja sklonosti modernoga drutva8 pojedinane slobode i ekonomske jednakosti, blizanakih sila iz kojih 6e se roditi ono najbolje i najistinskije u ovjeku.

31

4 sad o metodama. 4narhizam nije, kako bi neki mogli pretpostaviti, teorija o budu6nosti koja se treba ostvariti boanskim nadahnu6em. 'na je ivi duh naega svakodnevnog ivota, to stalno stvara nove uvjete. bog toga anarhistike metode ne ukljuuju kakav vrsti program koji bi se morao provesti pod svakim okolnostima. "etode moraju izrastati iz ekonomskih potreba svakoga mjesta i svakog podneblja, iz intelektualnih potreba pojedinca te potreba njegove 6udi. #pokojni, smireni 9olstojev znaaj trebat 6e drugaije metode za drutvenu rekonstrukciju od estoke, iznimne osobnosti "ihaila %akunjina ili Petra /ropotkina. 7sto tako treba biti jasno da 6e ekonomske i politike potrebe u *usiji diktirati drastinije mjere nego u Engleskoj ili u 4merici. 4narhizam se ne zalae za vojni dril i uni!ormnostK ali se, ipak, zalae za duh pobune, u bilo kojem obliku, protiv svega to prijei ljudski razvoj. #vi se anarhisti slau u tome, kao to se slau i u tome da se treba opirati politikoj maineriji kao nainu na koji bi se provela velika drutvena promjena. D#vako je glasanjeD, kae 9horeau, Dneka vrsta igre, poput kockica, ili trik:traka, poigravanja pravim i pogrenimK obveza glasanja nikad ne nadrasta obvezu korisnosti. Fak ni kad je rije o glasanju za ispravnu stvar. "udar ovjek ne6e prepustiti pravo na milost i nemilost sluaju, niti 6e eljeti da ono prevlada putem mo6i ve6ineD. 9emeljito istraivanje politike mainerije i njezinih ostvarenja potvrdit 6e 9horeauovu logiku. ?to nam povijest parlamentarizma pokazujeI @ita drugo do neuspjeh i poraz, ak ni jednu jedinu re!ormu koja bi smanjila ekonomski i drutveni pritisak na ljude. akoni su izglasani i donesene zakonske odredbe kojima bi se trebalo provesti poboljanje i zatita uvjeta rada. 4 opet, prole se godine pokazalo da su se u 7llinoisu, koji ima najstroe zakone za zatitu rudnika, dogodile najve6e rudarske nesre6e. C #jedinjenim je 5ravama, gdje je zakonom zabranjen djeji rad, izrabljivanje djece dosegnulo vrhunac, i premda u nas radnici imaju mogu6nost punog politikog djelovanja, kapitalizam je dosegnuo najbesramniju toku. Fak i kad radnici mogu imati svoje zastupnike, koje nai dobri socijalistiki politiari glasno zahtijevaju, kakve su anse da 6e oni biti iskreni i dobrih namjeraI Fovjek mora imati na umu cijeli politiki proces da bi shvatio da je put dobrih namjera pun zamki8 politikih smicalica, intriga, dodvoravanja, lai, prevaraK zapravo, smicalica svake vrste, s pomo6u kojih politiki aspirant moe poluiti uspjeh. 9ome se moe pridodati malodunost znaaja i uvjerenja, sve dok ne ostane nita to bi moglo natjerati ovjeka da se iemu nada od takva ljudskog rasapa. Cvijek su iznova ljudi bili dovoljno glupi da povjeruju ambicioznim politiarima i podupru ih svojim posljednjim novi6em, da bi onda otkrili kako su ih ovi izdali i prevarili. "oglo bi se ustvrditi da ljude s integritetom ne6e pokvariti politiki mlin. "oda i ne6eK ali takvi 6e ljudi biti posve bespomo6ni da iskau i najmanji utjecaj u ime rada, kao to se ve6 u nebrojenim sluajevima i pokazalo. 5rava je ekonomski gospodar nad svojim slugama. 5obri 6e ljudi, ako takvih ima, ili ostati vjerni svojem politikom uvjerenju i
32

izgubiti ekonomsku potporu, ili 6e se prikloniti svojem ekonomskom gospodaru i biti posve nesposobni uiniti i najmanje dobro. Politika arena ovjeku ne ostavlja izbora, mora biti ili glupan ili hulja. Politiko praznovjerje jo vlada srcem i umom mase, ali istinski zaljubljenici u slobodu s njim vie ne6e morati imati posla. Cmjesto toga, oni vjeruju zajedno sa #tirnerom da ovjek ima onoliko slobode koliko je voljan uzeti je. 4narhizam se dakle zalae za izravnu akciju, otvoreni prkos i otpor svim zakonima i ogranienjima, ekonomskim, drutvenim i moralnim. 4li prkos i otpor su nezakoniti. C tome je ovjekov spas. #ve to je nezakonito zahtijeva integritet, oslanjanje na vlastite snage i hrabrost. Ckratko, trai slobodan, neovisan duh, Dljude koji su ljudi i koji imaju kimu koju ne moete samo tako rukom savijatiD. #Xmo op6e pravo glasa duguje svoje postojanje izravnoj akciji. 5a nije bilo pobunjenikoga duha, prkosa amerikih revolucionarnih otaca, njihovo bi potomstvo i dalje nosilo kraljevsko odijelo. 5a nije bilo izravne akcije Gohna %roHna i njegovih drugova, 4merika bi i dalje trgovala crnim robljem. 7stina, trgovina bijelim robljem i dalje se nastavljaK ali i to 6e nestati izravnom akcijom. #indikalni sustav, ekonomska arena modernoga gladijatora, duguju svoje postojanje izravnoj akciji. Go su nedavno zakon i vlast pokuali skriti sindikalni pokret i osuditi borce za ljudska prava na zatvor kao zavjerenike. 5a su se za svoj cilj borili molitvama, plediranjem i kompromisima, sindikati bi danas bili zanemariva brojka. C Arancuskoj, ?panjolskoj, u 7taliji, *usiji, pa ak i u Engleskoj 0svjedoci smo uspona engleskih radnikih sindikata1, izravna, revolucionarna, ekonomska akcija postala je tako snana sila u bitci za industrijsku slobodu da je natjerala svijet da shvati silnu vanost radnike mo6i. @edavno su u 4merici ismijali op6i trajk, najvii izraz ekonomske svijesti u radnika. 5anas svaki veliki trajk mora, kako bi pobijedio, shvatiti vanost solidarnog op6eg prosvjeda. 7zravna je akcija, budu6i da se pokazala djelotvornom kad je rije o ekonomskim problemima, podjednako vana i za pojedinca. #totine sila posee za njegovim bi6em i samo 6e ga trajni otpor tim silama konano osloboditi. 7zravna akcija protiv vlasti u poslu, izravna akcija protiv vlasti zakona, izravna akcija protiv napadake, nametljive vlasti naeg moralnoga zakona, logina je, dosljedna anarhistika metoda. @e6e li to voditi u revolucijuI 5oista, ho6e. @i jedna se stvarna drutvena promjena nije provela bez revolucije. 2judi ili ne znaju svoju povijest, ili nisu nauili da revolucija nije nita drugo no misao provedena u djelo. 4narhizam, veliki misaoni poticaj, danas proima svaku !azu ljudskih nastojanja. nanost, umjetnost, knjievnost, drama, napori za poboljanje gospodarskoga stanja, zapravo svako pojedinano i drutveno protivljenje postoje6em neredu stvari, osvijetljeno je duhovnim svjetlom anarhizma. 4narhizam je !ilozo!ija suverenosti

33

pojedinca. 'n je teorija o drutvenom skladu. 'n je velika, uzburkana, iva istina koja rekonstruira svijet i koja 6e najaviti zoru. !an"ine protiv ve#ina

4ko bih morala saeto re6i to je obiljeje naega doba, onda bih rekla da je to kvantiteta. "notvo, masovni duh, posvuda prevladava i unitava kvalitetu. Cijeli na ivot J proizvodnja, politika, naobrazba J poiva na koliini, na brojkama. *adnik, koji se neko6 ponosio temeljito6u i kakvo6om svojega rada, zamijenjen je glupim, nekompetentnim automatima, koji proizvode goleme koliine stvari, po sebi bezvrijednih i op6enito pogubnih po ostatak ovjeanstva. 9ako je koliina, umjesto da je pove6ala ivotnu udobnost i mir, samo uve6ala ljudski teret. C politici se ne rauna nita drugo nego koliina. *azmjerno pak njezinu porastu, prevlast brojki posve je izbrisala naela, ideale, pravdu i potenje. C borbi za premo6 razne politike stranke nadmauju jedne druge lukavtinama, varanjem, prepredeno6u i sumnjivim makinacijama, uvjerene da 6e onoga tko pobjedi ve6ina slaviti kao pobjednika. Gedini je bog J uspjeh. @evano je pod koju cijenu, pod koju stranu cijenu po ovjekov znaaj. @e moramo daleko posegnuti u potrazi za dokazom koji 6e potvrditi tu tunu injenicu. @ikad prije nije pokvarenost, trulost nae vlasti bila tako izraenaK nikad prije nisu ameriki graani bili tako suoeni s judinskom naravi politike, koja je godinama tvrdila da je onkraj svakog prigovora, glavno uporite naih institucija, stvarni zatitnik graanskih prava i sloboda. @o kad su njezina zla postala tako besramna da ih ak i slijepi mogu vidjeti, morala je okupiti svoje miljenike i time osigurati svoju nadmo6. 9ako su same rtve, prevarene, izdane, zlostavljane stotinu puta, odluile stati na stranu pobjednika, a ne protiv njega. @ekolicina zbunjenih postavila je pitanje kako je ve6ina mogla izdati tradicije amerike slobodeI )dje je nestala njezina mo6 prosudbe, rasuivanjaI #tvar je upravo u tome, ve6ina ne moe rasuivatiK ona nema mo6i prosudbe. %udu6i da joj manjka izvornost i moralna hrabrost, ve6ina uvijek svoju sudbinu predaje u ruke drugih. @esposobna preuzeti odgovornost, ona slijedi svoje voe ak i u propast. 5r. #tockman imao je pravo8 D@ajopasniji su neprijatelji istine i pravde meu nama kompaktne ve6ine, prokleta kompaktna ve6ina.D %ez ambicija i inicijative, kompaktna masa nita ne mrzi tako kao inovaciju. Cvijek se opirala inovatorima, uvijek je proklinjala i proganjala pionire nove istine. Festo je ponavljani slogan naega doba, meu svim politiarima, pa tako i socijalistima, da je nae doba doba individualizma, doba manjine. #amo oni koji ne zadiru ispod povrine mogli bi podravati to gledite. @ije li nekolicina akumulirala svjetsko
34

bogatstvo u svojim rukamaI @isu li oni gospodari, apsolutni kraljevi situacijeI 4 njihov uspjeh ne duguje individualizmu, nego inerciji, kukaviluku, potpunoj pokornosti mase. "asa i ne eli drugo nego da se njome vlada, da bude voena, prisiljavana. 4 to se tie individualizma, nikad u ljudskoj povijesti nije imao manje anse da se izrazi, manje prilike da se potvrdi na normalan, zdrav nain. Pojedinanog odgojitelja, proetog iskreno6u namjere, umjetnika ili pisaca izvornih zamisli, neovisnoga znanstvenika ili istraivaa, beskompromisne pionire drutvene promjene, svakodnevno pribijaju uza zid oni ljudi ija je naobrazba i stvaralaka sposobnost onemo6ala s vremenom. @igdje vie ne toleriraraju pedagoge poput jednoga Aerrera, dok su dijetetiari prevakane hrane, poput pro!esora Eliota i %utlera, uspjeni ovjekovjeitelji doba nepostoje6ih, automata. C knjievnome i dramskome svijetu, Numphre& $ards i Cl&de Aitches idoli su mase, dok ih samo nekoliko zna ili cijeni ljepotu i duh Emersona, 9horeaua, $hitmanaK 7bsena, Nauptmanna, %utlera Qeatsa ili #tephena Phillipsa. 'ni su poput usamljenih zvijezda, daleko iznad obzora mnotva. @akladnici, kazalini menaderi i kritiari ne pitaju za kvalitetu uroenu stvaralakoj umjetnosti, nego ho6e li ona donijeti dobru zaradu, ho6e li se svidjeti ukusu pukaI 4 taj je ukus poput deponijaK uiva u svemu to ne trai umno prevakavanje. /ao rezultat toga, osrednjost, ono obino, svakidanje, predstavlja glavni knjievni izraz. 9rebam li re6i da smo u likovnoj umjetnosti suoeni s istim tunim injenicamaI 5ovoljno je pregledati nae parkove i dravne ceste da biste shvatili uas i vulgarnost umjetnike izrade. #amo ukus ve6ine moe podnijeti takvo nasilje nad umjetno6u. 2ani u svojoj zamisli, barbarski u izvedbi, kipovi koji preplavljuju amerike gradove imaju veze s umjetno6u koliko i totem s "ichelangelom. 4li to je jedina umjetnost koja ima uspjeha. #tvarni umjetniki duh, koji se ne6e obazirati na prihva6ena poimanja, koji iskazuje izvornost i nastoji biti vjeran ivotu, ivi povueno i prezreno. @jegovo 6e djelo moda jednog dana postati modno ludilo meu svjetinom, ali tek kad mu se krv iscrpiK tek kad nestane luonoa i kad gomila ljudi bez ideala i vizije ne skona s naslijeem majstora.HHH.bosnaunited.net /au da dananji umjetnik ne moe stvarati jer je poput Prometeja vezan za stijenu ekonomske nude. @o, to vrijedi za umjetnost u svakom dobu. "ichelangelo je ovisio o svojem meceni, nita manje od kipara ili slikara danas, osim to su poznavaoci umjetnosti toga doba bili daleko od mahnite gomile. 'sje6ali su se poa6eno jer im je bilo doputeno uivati u umjetnikom djelu u samom umjetnikovu svetitu. atitnik umjetnosti u nae doba zna samo za jedno mjerilo, jednu vrijednost J dolar. @jega ne zanima kvaliteta nekog velikoga djela, nego koliina dolara koju njegova kupnja navjetava. 9ako !inancijer "irbeauove drame 2es 4!!aires sont les 4!!aires
35

0Poslovi su poslovi1 pokazuje na neku nejasnu slikariju u boji i kae8 DLidi kako je to velikoK kotalo me pedeset tisu6a !ranaka.D %a kao i nai skorojevi6i. %asnoslovne brojke kojima su pla6ena njihova velika umjetnika otkri6a moraju nadoknaditi njihov jadan ukus. @ajneoprostiviji je grijeh u drutvu neovisnost miljenja. 5a je ona tako strano oita u zemlji iji je simbol demokracija, vrlo mnogo govori o vanosti goleme mo6i ve6ine. $endell Philipps je prije pedeset godina rekao8 DC naoj zemlji potpune demokratske jednakosti, javno mnijenje nije samo svemo6no, nego i sveprisutno. @ema bijega iz njegove tiranije, nema skrovita od njegove ruke, a rezultat je to da ako uzmete u ruke !enjer i potraite meu stotinama ljudi, ne6ete na6i ni jednog jedinoga 4merikanca koji se nije zanosio ili se na zanosi time da 6e ili neto izgubiti ili dobiti u svojoj ambiciji, u svojem drutvenome ivotu, ili poslu, od dobroga miljenja i glasova onih oko njega. 4 posljedica je to da smo, umjesto da smo masa pojedinaca, da svatko od nas neustraivo izlane svoje uvjerenje, u usporedbi s drugim nacijama masa kukavica. Lie od ijednog drugog naroda mi se bojimo jedni drugih.D 'ito je da nismo otili dalje od stanja s kojim se suoio $endell Phillips. 5anas je, kao i tada, javno mnijenje sveprisutni tiraninK danas, kao i tada, ve6ina predstavlja masu kukavica, voljnih prihvatiti onoga tko je zrcalo njihova siromatva duha i uma. 9o vrijedi za besprimjeran uspon ovjeka poput *oosevelta. 'n utjelovljuje upravo najgori element psihologije gomile. /ao politiar, on zna da ve6ina malo mari za ideale ili integritet. 'na trai razmetanje. @ije vano je li rije o izlobi pasa, pro!esionalnom boks:meu, linovanju DcrnugeD, potjeri na kakva sitnog prijestupnika, vjenanju neke nasljednice ili akrobatskim ekshibicijama bivega predsjednika. ?to su stranije akrobacije, to masa vie uiva. 9ako *oosevelt, ovjek jadnih ideala i vulgarne due, nastavlja biti ovjek dana. # druge strane, one koji stre visoko iznad takvih politikih pigmeja, ljude ra!inirana ukusa, kulturne, sposobne ljude, izvrgavaju ruglu i tjeraju ih na utnju poput mekuaca. 4psurdno je tvrditi da je nae doba, doba individualizma. @ae je doba samo otrije ponovilo povijesni !enomen8 svaki napor u ime napretka, u ime prosvije6enosti, znanosti, u ime vjerskih, politikih i ekonomskih sloboda, izvire iz manjine, a ne iz mase. 5anas, kao i uvijek, manjinu se pogreno razumije, manjinu se progoni, zatvara, mui i ubija. @aelo bratstva koje je obrazloio agitator iz @azareta, sauvalo je zametak ivota, istine i pravde, sve dok je bilo svjetionik nekolicine. 'nog trenutka kad ga je preuzela ve6ina, to je veliko naelo postalo lozinka i glasnik krvi i ognja, ire6i patnju i propast. @apad na svemo6 *ima, to su ga vodili kolosalni likovi Nussa, Calvina i 2uthera, bio je poput izlaska sunca u tmini no6i. 4li onog trenutka kad su 2uther i Calvin postali politiari i poeli opsluivati male vlastodrce, plemstvo i duh gomile, ugrozili su velike
36

mogu6nosti re!ormacije. Cspjeli su i osvojili ve6inu, ali ta se ve6ina nije pokazala nita manje okrutna i edna krvi u progonu misli i razuma od katolikoga udovita. Gao hereticima, jao manjini, tko se ne bi poklono tom miljenju. @akon beskrajne gorljivosti, trpnje i rtve, ljudski je um barem osloboen vjerskoga !antomaK manjina je krenula u potragu za novim pobjedama a ve6ina zaostaje iza nje, hendikepirana istinom koja je s vremenom izrasla u la. Politiki bi ljudski soj jo bio u potpunom ropstvu, da nije bilo ljudi poput Gohna %alla, $ata 9&lera, 9ella, bezbrojnih pojedinanih divova koji su se pedalj po pedalj borili s mo6i kraljeva i tirana. 5a nije bilo pojedinanih pionira, svijet nikad ne bi do samih njegovih korijena prodrmao taj strani val, !rancuska revolucija. Lelikim su dogaajima obino prethodile oito male stvari. 9ako je rjeitost i vatrenost Camillea 5esmoulinsa bila poput jerihonske trube i izbrisala sa zemlje simbol muenja, zlostavljanja, uasa J %astilleu. Cvijek, u svako doba, samo su neki bili stjegonoe velike ideje, osloboenja. 4 ne masa, ija ju je olovna teina prijeila da se kre6e. 5a je to istina, najsnanije se pokazalo u *usiji. Le6 je tisu6e ivota prodro taj krvavi reim, ali udovite na prijestolju jo nije zadovoljno. /ako je takvo to mogu6e kad ideje, kultura, knjievnost, kad najdublje i naj!inije emocije stenju pod eljeznim jarmomI Le6ina, ta kompaktna, nepokretna, troma masa, ruski seljaci, nakon stolje6a borbe, rtve, neizrecive bijede, i dalje vjeruje da ue koje gui Dovjeka bijelih rukuDT+U donosi sre6u. C amerikoj borbi za slobodu, ve6ina nije bila nita manje kamen spoticanja. #ve do danas, ideje Ge!!ersona, Patricka Nenr&ja, 9homasa Painea, zanijekalo je i prodalo njihovo potomstvo. "asa ne eli ni jednoga od njih. aboravili su veliinu i hrabrost 2incolna oni koji su inili pozadinu za panoramu toga doba. Prave je svece zatitnike crnaca predstavljala aica boraca u %ostonu, 2lo&d )arrison, $endell Phillips, 9horeau, "argaret Auller i 9heodore Parker, ija je velika hrabrost i upornost kulminirala u tmurnome divu Gohnu %roHnu. @jihova neumorna gorljivost, njihova rjeitost i ustrajnost potkopale su vrsti stisak gospodara s Guga. 2incoln i njegovi miljenici poeli su ih slijediti tek kad je abolicija postala praktina stvar, kad su je kao takvu svi prepoznali. Prije otprilike pedeset godina, meteorska ideja pojavila se na svjetskom obzoru, ideja tako dalekometna, tako revolucionarna, tako sveobuhvatna, da je posvuda posijala strah u srcima tirana. # druge strane, ta je ideja bila glasnik sre6e, veselja, nade milijuna. Pioniri su znali koje su im prepreke na putu, znali su tko im je protivnik, znali su za progone, teko6e na koje 6e nai6i, ali ponosni i bez straha poeli su svoj mar, uvijek prema naprijed. 5anas je ta ideja postala popularni slogan. 5anas je gotovo svatko socijalistK bogata, kao i siromana rtvaK oslonci zakona i vlasti, kao i nesretni prijestupniciK slobodni mislioci, kao i ovjekovjeitelji vjerskih laiK moderna dama kao i djevojka u haljini kroja muke koulje. ato neI 5anas, kad je istina od prije pedeset
37

godina postala la, danas kad joj je oduzeta sva njezina mladenaka matovitost, i kad joj je ukradena hrabrost, snaga, revolucionarni ideal J zato neI 5anas kad vie nije lijepa vizija, nego Dpraktina, upotrebiva shemaD, to poiva na volji ve6ine, zato neI Politiko lukavstvo uvijek kuje ve6inu u zvijezde8 sirota ve6ina, oskvrnuta, zlostavljana, divovska ve6ina, kad bi nas samo slijedila. 9ko tu litaniju nije ve6 uoI 9ko ne zna taj uvijek isti re!ren sviju politiaraI 9o da masa krvari, da je pokradena i izrabljena, to znam ja kao i nai mamci na glasove. 4li ja inzistiram na tome da nije aica parazita, nego sama masa odgovorna za takvo strano stanje stvari. 'na se lijepi za svoje gospodare, voli bi, prva 6e povikati D*azapniOD onog trenutka kad se podigne prosvjedni glas protiv svetosti kapitalistike vlasti ili neke druge oronule institucije. 4 opet, koliko bi dugo opstali vlast i privatno vlasnitvo, da nije bilo mase voljne da postanu vojnici, policajci, tamniari i krvnici. #ocijalistiki demagozi znaju to dobro kao i ja, ali oni odravaju mit uz pomo6 ve6ine, jer njihova je shema ivota ovjekovjeiti mo6. 4 kako bi se mo6 ostvarila ako ne brojkamaI 5a, vlast, prisila i ovisnost poivaju na masi, ali nikad i sloboda ili slobodni razvoj pojedinca, nikad roenje slobodnoga drutva. @e odriem se ve6ine kao stvaralake sile zauvijek zato to ne suosje6am s potlaenima, izvlatenima na zemljiK zato to ne bih znala kakav sramotan, straan, poniavaju6i ivot ljudi vode. 4, ne, neO @ego zato to predobro znam da ona kao kompaktna masa nikad nije stala uz pravdu i jednakost. 'na je potisnula ljudski glas, podredila ljudski duh, okovala ljudsko tijelo. /ao masi uvijek joj je bio cilj uiniti ivot uni!ormnim, sivim i monotonim poput pustinje. /ao masa uvijek 6e biti razara individualnosti, slobodne inicijative, originalnosti. bog toga vjerujem zajedno s Emersonom da su Dmase sirove, kljaste, pogubne u svojim zahtjevima i utjecaju, te im ne treba laskati, nego ih treba poduiti. (elim da im se ne ine ustupci, nego da ih se obuava, podijeli ih se i razbije, te iz njih izvue pojedince. "aseO Lelika su nesre6a mase. @e elim uop6e mase, nego samo asne mukarce, samo ljupke, slatke, izobraene eneD. 5rugim rijeima, iva, ivotodajna istina drutvenoga i ekonomskoga blagostanja postat 6e stvarnost samo gorljivo6u, hrabro6u, beskompromisnom odluno6u inteligentnih manjina, a ne putem mase. Psihologi"a politi$kog nasil"a

4nalizirati psihologiju politikoga nasilja nije samo krajnje teko, nego i vrlo opasno. 4ko netko za takve ine pokae razumijevanje, odmah ga optue da ih velia. 4ko, pak, s druge strane izrazi ljudsku su6ut za 4ttentEteraT+U, izlae se opasnosti da ga smatraju mogu6im sukrivcem. 4 ipak nas samo mudrost i su6ut mogu pribliiti izvoru ljudske patnje i nauiti nas konanom izlazu iz nje.

38

Primitivan ovjek, neupu6en u prirodne sile, strahuje od njihova pribliavanja, krije se od opasnosti kojima prijete. /ad je ovjek nauio razumjeti prirodne pojave, shvatio je da one, premda mogu unititi ivot i uzrokovati velike gubitke, donose i olakanje. 'zbiljnome prouavatelju mora biti jasno da su akumulirane snage u naem drutvenom i gospodarskom ivotu, koje kulminiraju u politikom inu nasilja, sline strahu od atmos!ere koji se oituje za oluje i sijevanja. 5a bi potpuno procijeniio istinu toga gledita, ovjek mora intenzivno osjetiti nedostojnost naih drutvenih nepravdiK ovjekovo bi6e mora sXmo pulsirati bolom, tugom, oajem to ga milijuni ljudi svakodnevno moraju podnijeti. 5oista, ako ne postanemo dio ovjeanstva, ne moemo ak ni nejasno razumjeti ispravnu ogorenost to se nakupila u ljudskoj dui, vatrenu, uzburkanu strast koja oluju ini neizbjenom. @euka masa gleda na ovjeka koji nasilno prosvjeduje protiv naih drutvenih i ekonomskih nepravdi kao na podivljalu zvijer, okrutno, bezduno udovite, koje uiva unitavati ivot i kupati se u krviK ili, u najboljem sluaju, kao na neodgovornoga umobolnika. 4 opet nita nije dalje od istine. apravo se oni koji su prouavali znaaj i osobnost tih ljudi, ili su dospjeli s njima u blii dodir, slau da ih upravo njihova iznimna osjetljivost na zlo i nepravdu to ih okruuje sili da plate danak naim drutvenim zloinima. @ajpoznatiji su im pisci i pjesnici, raspravljaju6i o psihologiji politikih grenika, odali najve6u poast. "oe li itko pomisliti da su ti ljudi savjetovali nasilje ili ak odobravali nasilne ineI Posve sigurno, ne. @jihovo je stajalite, stajalite drutvenoga istraivaa, ovjeka koji zna da se iza svakog nasilnoga ina krije ivotni razlog. %jMrnstjerne %jMrnson, u drugom dijelu svoje knjige, 'nkraj ljudske mo6i, istie injenicu da meu anarhistima moramo potraiti moderne muenike koji krvlju pla6aju svoju vjeru, i koji smrt pozdravljaju smijekom, jer vjeruju, iskreno poput /rista, da 6e njihovo muenitvo iskupiti ljudski rod. Aran\ois CoppR, !rancuski romanopisac, ovako se izraava o psihologiji 4ttentEtera8 DFitanje pojedinosti o Laillantovu pogubljenju navelo me na razmiljanje. amislio sam ga kako nadima svoja prsa pod uetima, koraa vrstim korakom, jaa svoju volju, koncentrira svu svoju energiju, i, oiju uprtih u no, napokon zavitla na drutvo svoj krik prokletstva. 7, u inat meni, odjednom se preda mnom pojavljuje drugi prizor. Lidim skupinu mukaraca i ena, koji se zbijaju jedni uz druge sred pravokutne cirkuske arene, pod upiljenim pogledom tisu6a oiju, dok se sa svih stepenica golemog am!iteatra u zrak podie straan krik, 4d leonesO, a ispod se otvaraju kavezi sa zvijerima. @isam vjerovao da 6e do pogubljenja do6i. C prvome redu, ni jedna rtva nije pala, a i ve6 je odavno obiaj da se neuspio zloin ne kazni najstroom kaznom. 'sim toga, taj zloin, ma kako straan u svojoj namjeri, nije bio poinjen iz koristoljublja, nego je bio
39

plod apstraktne ideje. Prolost toga ovjeka, njegovo zaputeno djetinjstvo, teak ivot, takoer su govorili u njegovu korist. C njegovo su se ime podignuli plemeniti glasovi u neovisnome tisku, vrlo glasno i rjeito. W/njike misliW, rekoe neki, s ne malo prezira. %a je naprotiv, ast za umjetnike i misaone ljude to su jo jedanput izrazili svoje gaenje nad stratitem.D 7 ola, u )erminalu i u Parizu, opisuje njenost i dobrotu, duboku su6ut za ljudsku patnju tih ljudi koji zavravaju poglavlje svojih ivota nasilnim imom protiv naega sistema. @a kraju, ali ne manje vano, ovjek koji je vjerojatno bolje nego itko drugi razumio psihologiju 4ttentEtera, jest ". Namon, autor sjajnog djela Cne Ps&chologie du "ilitaire Pro!essionnel 0Psihologija pro!esionalne vojske1, i doao je do ovih vanih zakljuaka8 DPozitivna metoda koju je potvrdila racionalna metoda omogu6ava nam da uspostavimo idealan tip anarhista, iji je mentalitet skup zajednikih psihikih znaajki. #vaki anarhist ima dovoljno velik udio u tom idealnom tipu da ga je mogu6e razlikovati od drugih ljudi. 9ipini bi se anarhist, dakle, mogao ovako de!inirati8 ovjek zamjetljiv po duhu pobune u jednom ili u vie njegovih oblika J oporbenosti, propitivanju, kritici, inovaciji J obdaren snanom ljubavi za slobodu, egoistinu ili individualistiku, i opsjednut velikom znatieljom, iskrenom eljom da zna. 9e su crte dopunjene moralnom osjetljivo6u, dubokim osje6ajem za pravdu i proete su misionarskim arom.D 9im se navedenim znaajkama mora, kae 4lvin A. #anborn, dodati ove estite osobine8 rijetku ljubav prema ivotinjama, to nadilazi ljubaznost u svim obinim ivotnim odnosima, iznimnu razboritost u ponaanju, umjerenost i tonost, ozbiljnost, ak i u ivotu, i neusporedivu hrabrost.T>U D'evidno je da ovjek s ulice, ini se, uvijek zaboravlja, kad napada anarhiste, ili koju god ve6 stranku koja je sluajno njegova bete noire toga trenutka, razlog upravo poinjenoga nasilja. @eosporna je injenica da je nasilje koje zavri ubojstvom, od pamtivijeka, bilo odgovor izrabljivanih i oajnikih klasa, i izrabljivanih i oajnih pojedinaca, na zla koja su im poinili njihovi blinji, zla koja su za njih postala nepodnoljiva. 9akvi su inovi nasilan odgovor na nasilje, bilo agresivno bilo represivno nasiljeK oni su posljednja oajnika borba zlostavljane i ogorene ljudske naravi za ivotni prostor. 4 njihov uzrok nije u nekom posebnom uvjerenju, nego u dubinama te ljudske naravi. Cijeli je put povijesti, politike i drutvene, posut dokazima te injenice. Proslijedimo dalje, i uzmimo tri najoitija primjera politikih stranaka koje su bile natjerane na nasilje tijekom posljednjih pedeset godina8 D"lada 7talijaD 0"azzinijevi sljedbenici1 u 7taliji, !enijanci u 7rskoj i teroristi u *usiji. Gesu li ti ljudi bili anarhistiI @e. Gesu li oni imali ista politika miljenjaI @e. "azzinijevi su sljedbenici bili republikanci, !enijanci politiki separatisti, a *usi su bili socijaldemokrati ili konstitucionalisti. 4li sve
40

su ih oajnike okolnosti vodile u taj straan oblik pobune. 4 kad sa stranaka prijeemo na pojedince koji su slino postupili, zaprepa6uje nas broj ljudskih bi6a koje je isti oaj natjerao na ponaanje koje se oito silno protivi njihovim drutvenim nagonima. 5anas, kad je anarhizam postao iva sila drutva, takva djela su poinili ponekad anarhisti, ba kao i drugi. Ger jo ni jednu novu vjeru, ak i u svojoj biti najmirotvorniju i najhumaniju nije ljudski um prihvatio, a da nije u svojem prvom koraku na zemlju donijela ma, a ne mirK i to ne zbog neega nasilnoga ili protudrutvenoga u samome naukuK jednostavno zbog previranja to ga svaka nova i kreativna ideja pobuuje u ljudskome umu, bilo da je prihva6aju ili odbijaju. 4 poimanje anarhizma koje, s jedne strane, ugroava svaki utvreni interes, a s druge, nudi viziju slobodnoga i dostojanstvenoga ivota koji se moe ostvariti borbom protiv postoje6ih zala, sigurno 6e podignuti na noge najokrutniju oporbu i dovesti cijelu represivnu silu drevnoga zla u nasilni dodir s divljim izljevima nove nade. C bijednim uvjetima ivota, svaka vizija o mogu6nosti boljih stvari ini trenutanu bijedu podnoljivijom, i potie one koji pate na najenerginiju borbu da poboljaju svoj usud, a ako ta borba rezultira tek jo ve6om bijedom, ishod je isti oaj. C naem dananjem drutvu, primjerice, izrabljivani najamni radnik, koji nazire to bi rad i ivot mogli i trebali biti, nalazi tegobnu rutinu i neisto6u svojega postojanja gotovo nepodnoljivimaK a ak i kad je odluan i hrabar da nastavi svoj stalni posao to bolje moe, te eka da nove ideje promu toliko drutvo da utru put boljim vremenima, puka ga injenica da ima takve ideje i da ih pokuava iriti, dovodi u poteko6e s njegovim poslodavcima. /oliko je tisu6a socijalista, a ponajvie anarhista, izgubilo posao pa ak i ansu da rade, samo zbog svojega miljenja. #amo se osobito nadaren majstor, ako je revni propagandist, moe nadati da trajno zadri posao. 7 to se dogaa ovjeku kad aktivno radi na novim idejama, i pred oima ima viziju nove nade kako svi6e za izmuene i kinjene ljude, te zna da njegovu patnju i patnju njegovih blinjih to je trpe u bijedi nije uzrokovala okrutnost sudbine, nego nepravda drugih ljudskih bi6a J to se dogaa takvom ovjeku kad vidi kako oni koji su mu dragi gladuju, kad on sam gladujeI @eke 6e 6udi u takvom jadnom stanju, a posebice oni koji su iznimno drutveni ili osjetljivi, postati nasilni pa 6e ak osje6ati da je njihovo nasilje drutveno, a ne protudrutveno, da dok trajkaju, kad i kako mogu, ne trajkaju zbog sebe, nego zbog ljudske naravi, zlostavljane i porobljene u njihovim osobama i u osobama njihovih supatnika. 4 trebamo li mi, koji sami nismo u takvoj stranoj nevolji, stajati po strani i hladno osuivati te uboge rtve Aurija i ParkiI 9rebamo li ozloglasiti kao nitkove ta ljudska bi6a koja djeluju junakom samopredano6u, rtvuju svoje ivote iz protesta, dok bi manje drutvene i manje energine naravi ponizno prihvatile nepravdu i zlo te ponizno puzale kukavno im se pokoriviI 9rebamo li se pridruiti neupu6enom i okrutnom poviku koji stigmatizira takve ljude kao udovita pokvarenosti to bezrazlono bjesne u skladnom i nevino spokojnom drutvuI @eO "i mrzimo ubojicu mrnjom koja bi se mogla uiniti apsurdno pretjeranom braniteljima masakra u "atabeli, be6utnim pristaama vjeanja i bombakih napada, ali mi odbacujemo u
41

takvim sluajevima ubojstava, ili pokuajima ubojstva, kao to su ta o kojima govorimo, biti krivi za okrutnu nepravdu da se odgovornost za ta djela prebacuje samo na poinitelja. /rivnja za ta ubojstva lei u svakom mukarcu i eni koji su, namjerno ili hladnom ravnoduno6u, pomogli da se odri takvo socijalno stanje koje ljude dovodi do oaja. Fovjek koji ulae cijeli svoj ivot u pokuaj, pod cijenu vlastita ivota, da prosvjeduje protiv nepravdi svojih blinjih, svetac je u usporedbi s aktivnim i pasivnim braniteljima okrutnosti i nepravde, ak i ako njegov prosvjed unitava osim njegova i druge ivote. @eka onaj koji je bez grijeha u drutvu baci prvi kamen na takvoga ovjeka.DT=U @imalo ne iznenauje da se svaki in politikoga nasilja danas moe pripisati anarhistima. 7pak, gotovo je svakome tko je iole upoznat s anarhistikim pokretom poznata injenica da je brojna takva djela, zbog kojih anarhisti moraju trpiti, ili pokrenuo kapitalistiki tisak ili ih je potaknula, ako ne i izravno poinila, policija. )odinama su se nasilna djela poinjala u ?panjolskoj, za koja su snosili odgovornost anarhisti, progonjeni poput divljih zvijeri i bacani u zatvor. Poslije su otkrili da poinitelji tih djela nisu bili anarhisti nego lanovi policije. 9aj je skandal postao tako rairen da su konzervativne panjolske novine traile da se voa drube, Guan *ull, zatvori i kazni, koji je na kraju i bio osuen na smrt i pogubljen. #enzacionalni je dokaz iznesen na svjetlo dana tijekom suenja, kad je policijski inspektor "omento natjeran da posve oslobodi anarhiste bilo kakve povezanosti s djelima poinjenima tijekom toga razdoblja. 9o je rezultiralo otputanjem mnogih policijskih zaposlenika, a meu njima i inspektora 9ressolsa, koji je, iz osvete, otkrio injenicu da su iza policijske grupe bacaa bombi stajali vii policijski dunosnici, koji su ih osiguravali novano i titili ih. Gedan je to od mnogih oitih primjera kako su se proizvodile zavjere protiv anarhista. 5a se amerika policija moe kleti istom lako6om da su jednako nemilosrdni, jednako okrutni i prepredeni kao i njihovi europski kolege, ve6 je u mnogim prilikama dokazano. 9rebamo se samo prisjetiti tragedije to se dogodila ++. studenoga godine +,,<., poznate kao pobuna na Na&marketu. @itko, tko imalo poznaje dogaaj, ne moe dvojiti da su anarhisti, sudskom odlukom pogubljeni u Chicagu, umrli kao rtve laljivog, krvoednog tiska i okrutne policijske zavjere. @ije li i sam sudac )ar& izjavio8 D#udi vam se ne zato to se postavili bombu na Na&marketu, nego zato to se anarhisti.D @epristrana i temeljita analiza guverenera 4ltgelda te ljage na amerikoj asti potvrdila je okrutnu iskrenost suca )ar&ja. Cpravo je to potaknulo 4ltgelda da pomiluje trojicu anarhista te time zavrijedi trajno potovanje svakog mukarca i svake ene na svijetu koji vole slobodu.

42

/ad pristupamo tragediji to se dogodila -. rujna +.;+., suoavamo se jednim od najoitijih primjera koliko su malo drutvene teorije odgovorne za in politikoga nasilja. D2eona Czolgosza, anarhista, na in je potaknula Emma )oldman.D 5a budemo sigurni, nije li ona poticala na nasilje i prije nego to se rodila i ne6e li to initi i poslije svoje smrtiI # anarhistima je sve mogu6e. 5anas se, ak i devet godina nakon tragedije, nakon to je stotinu puta dokazano da Emma )oldman nema nikakve veze s tim dogaajem, da ne postoji ni jedan dokaz koji bi pokazao da je Czolgosz ikad sebe zvao anarhistom, suoavamo s istom lai, koju je izmislila policija, a tisak je ponavljao. @i jedna iva dua nije nikad ula da je Czologsz to izjavio, niti ima i jedne napisane rijei koja bi dokazala da je sam takvo to izustio. @ita, samo neznanje i luda histerija, to nikad nisu bili u stanju rijeiti najjednostavniji problem uzroka i posljedice. Cbijen je predsjednik slobodne republikeO ?to bi drugo moglo biti uzrok nego da 4ttentEter mora biti umobolan ili da ga je netko nahukao na taj in. #lobodna republikaO 7 mit 6e odravati, nastavit 6e i dalje zavaravati, ak i razmjerno pametnu osobu i vezati joj oi za svoje monstruozne apsurde. #lobodna republikaO 4 ipak, u tek neto vie od trideset godina mala je skupina parazita uspjeno pokrala ameriki narod i pogazila temeljna naela, to su ih postavili oevi ove zemlje, naela koja su jamila svakom mukarcu, svakoj eni, svakome djetetu Divot, slobodu i sre6uD. 9rideset godina oni pove6avaju svoje bogatstvo i svoju mo6 na raun beskrajnih masa radnika, ime uve6avaju vojsku nezaposlenoga, gladnoga, besku6nikoga dijela ovjeanstva, lienoga prijatelja, koji se potuca zemljom s istoka na zapad, sa sjevera na jug, u uzaludnoj potrazi za poslom. )odinama je dom preputan na skrb malenima, dok su roditelji troili svoj ivot i svoju snagu tek za dnevni obrok. 9rideset su godina jedri sinovi 4merike bili rtvovani na bojnim poljima industrijskoga rata, k6eri su zlostavljane u pokvarenom tvornikom okruenju. "noge je tegobne godine trajao taj proces podrivanja nacionalnoga zdravlja, snage i ponosa, a da izvlateni i tlaeni i nisu mnogo protiv njega prosvjedovali. Poludjeli od uspjeha i pobjede, novari, mo6nici te Dnae slobodne zemljeD postali su sve smioniji u svojim bezdunim, okrutnim naporima da se natjeu s pokvarenim i propalim europskim tiranijama za nadmo6. Czalud je laljivi tisak odbacivao 2eona Czolgosza kao stranca. "ladi6 je bio plod naeg amerikoga tla, koje ga je uspavljivalo uspavankom, ', domovino moja, sloboda je zemlja tvoja. 9ko zna koliko je puta taj ameriki djeak slavio praznik B. srpnja ili =;. svibnja, kad se vjerno pohode grobovi palih u graanskome ratuI 9ko zna nije li se i on htio Dboriti za svoju zemlju i umrijeti za njezinu sloboduD, dok mu nije sinulo da oni kojima on pripada
43

nemaju zemlju, jer im je pokradeno sve to su stvoriliK dok nije shvatio da su sloboda i neovisnost iz njegovih mladenakih snova samo !arsa. #iroti 2eon Czolgosz, tvoj je zloin u tome to si odve6 osjetljive drutvene svijesti. a razliku od tvoje glupe amerike bra6e bez ideala, tvoji su se ideali vinuli iznad trbuha i bankovnog rauna. @e udi da si ostavio dojam na jedno ljudsko bi6e meu svom tom razjarenom gomilom na suenju J novinarku J kao vizionar, koji posve zaboravlja na svoje okruenje. %it 6e da su tvoje velike, sanjarske oi gledale novu i velianstvenu zoru. Lratimo se nedavnom primjeru anarhistikih urota koje su izmislili policajci. C tom krvlju okaljanom gradu Chicagu, na e!a policije #hipp&ja pokuao je atentat mladi6 imenom 4verbuch. 'dmah je na sve strane svijeta razvikano da je 4verbuch bio anarhist i da su anarhisti odgovorni za taj in. Pomno su nadzirani svi koji su imali ikakve veze s anarhistikim idejama, mnogi su zatvoreni, kon!iscirana je knjinica anarhistike grupe, a svi su skupovi onemogu6eni. @e treba ni re6i da su me, kao i u raznim prethodnim sluajevima, smatrali odgovornom za to djelo. 'ito mi je amerika policija pripisala okultne mo6i. @isam poznavala 4verbuchaK zapravo, nikad prije nisam niti ula za njegovo ime, i jedino sam mogla Dkovati zavjeruD s njim svojim zvjezdanim tijelom. 4li, policija se i ne bavi logikom i pravdom. 'ni tee za metom, nastoje zamaskirati svoje apsolutno nepoznavanje stvari, psihologije politikoga ina. Ge li 4verbuch bio anarhistI @ema dokaza koji bi to potvrdio. %io je u zemlji tek tri mjeseca, nije znao jezik i, koliko ja mogu ustvrditi, bio je posve nepoznat anarhistima u Chicagu. ?to ga je navelo na taj inI 4verbuch je, poput mnogih mladih ruskih imigranata, nedvojbeno vjerovao u mitsku ameriku slobodu. Prvo je krtenje doivio policijskom palicom tijekom okrutnoga rastjerivanja povorke nezaposlenih. Poslije je doivio ameriku jednakost i jednaku ansu za sve u uzaludnim naporima da nae ekonomskoga gospodara. Ckratko, tromjeseni privremeni boravak u slavnoj zemlji doveo ga je oi u oi s injenicom da su izvlateni u istoj poziciji diljem svijeta. C svojoj je rodnoj zemlji vjerojatno nauio da nuda ne poznaje zakona J nema razlike izmeu ruskog i amerikog policajca. Pitanje koje se postavlja inteligentnom istraivau drutva nije jesu li djela to su ih poinili Czolgosz ili 4verbuch praktina, ita vie od pitanja je li oluja praktina. 'no to 6e se neizbjeno utisnuti u um i osje6aje mukarca i ene jest da prizor okrutnog prebijanja nevinih rtava u takozvanoj slobodnoj republici te poniavaju6a, razorna ekonomska borba, pali iskru koja potpaljuje dinaminu silu u iznurenim, zlostavljanim duama ljudi poput Czolgosza ili 4verbucha. @ema te koliine progona, muenja, represije koja moe zaustaviti tu drutvenu pojavu. 4li, esto pitaju, nisu li priznati anarhisti poinili takva nasilna djelaI #igurno jesu, uvijek spremni preuzeti odgovornost. 9vrdim da ih na to nisu natjerala anarhistika uenja, nego strahovit pritisak uvjeta koji su njihovim osjetljivim naravima ivot uinili nepodnoljivim. 'ito 6e anarhizam, ili bilo koja druga drutvena teorija, to ini
44

ovjeka svjesnoga drutvene cjeline, djelovati kao kvasac pobune. @ije to samo tvrdnja, nego injenica koju je potvrdilo iskustvo. 5a to bolje razjasnim, potrebno je da pomnije istraim okolnosti u vezi s tim pitanjem. *azmotrimo neka od najvanijih takvih anarhistikih djela u posljednja dva desetlje6a. Fudno, kako to ve6 jest, jedno se od najvanijih djela politikoga nasilja dogodilo ovdje u 4merici, povezano sa trajkom u Nomesteadu godine +,.>. 9ijekom tog znamenitoga doba eliana Carnegie organizirala je zavjeru da uniti druenu udrugu radnika u eljezarijama i elianama. 9a je demokratska zada6a bila povjerena Nenr&ju Cla&u Aricku, tada predsjedatelju kompanije. @ije troio vrijeme na politiku slamanja sindikata, politiku koja se tako uspjeno provodila tijekom njegova terora u podrujima koksara. 9ajno je, istodobno kad su pregovori bili namjerno produeni, Arick nadgledao vojne pripreme, utvrivanje homesteadske eliane, uzdizanje visoke drvene ograde, pokrivene bodljikavom icom i opskrbljene okancima za snajpere. 7 onda, u mrtvoj no6i, pokuao je prokrijumariti svoju vojsku unajmljenih pinkertonovih ubojica u Nomestead, to je ubrzalo strani pokolj radnika u eliani. @ezadovoljan smr6u jedanaestero rtava, ubijenih u dvoboju s pinkertonovcima, Nenr& Cla& Arick je, dobri kr6anin i slobodni 4merikanac, odmah poeo progoniti bespomo6ne supruge i siroad, naredivi im da napuste bijedne kompanijine ku6e. Cijela se zemlja podignula na noge uvi za to neljudsko zlostavljanje. #totine su se glasova podignule u prosvjed, zahtijevaju6i od Aricka da se zaustavi, da ne ode predaleko. 5a, stotine su ljudi prosvjedovale J kao to se ovjek bori protiv dosadnih muha. #amo je jedan ovjek aktivno odgovorio na nasilje u Nomesteadu J 4leSander %erkman. 5a, on je bio anarhist. 5iio se time, jer to je bila jedina snaga to je razdor izmeu njegovih duhovnih htijenja i izvanjskoga svijeta inila podnosivim. 4li ipak nije anarhizam, kao takav, naveo 4leSandera %erkmana na taj in, na pokuaj ubojstva Nenr&ja Cla&a Aricka, nego okrutan pokolj jedanaestero radnika eliane. 7zvjetaji o europskim inovima politikoga nasilja navode mnoge i oite primjere utjecaja okoline na osjetljiva ljudska bi6a. )ovor to ga je Laillant, koji je +,.B. podmetnuo bombu u parikoj narodnoj skuptini, odrao na svojem suenju otkriva misao vodilju psihologije takvih djela8 D)ospodo, za koju minutu vi 6ete zadati udarac, ali prihvativi vau osudu imat 6u barem to zadovoljstvo da sam ranio postoje6e drutvo, to prokleto drutvo u kojem se moe vidjeti jednog jedinog ovjeka kako nepotrebno troi, dovoljno da nahrani tisu6e obiteljiK sramotno drutvo koje doputa nekolicini pojedinaca da monopoliziraju cjelokupno drutveno bogatstvo, dok stotine tisu6a nesretnika nemaju ni kruha baenoga psima i dok cijele obitelji poinjaju samoubojstvo jer nemaju za osnovne ivotne potrebe.
45

)ospodo, kad bi se vladaju6e klase mogle spustiti meu nesretnikeO 4li ne, njima je drae ogluiti se na njihove molbe. Fini se da ih sudbina tjera, kao kraljevske obitelji u osamnaestom stolje6u, u bezdan koji 6e ih progutati, jer teko onima koji se ogluuju na krikove gladnih, teko onima, koji vjeruju6i da su superiorniji, sebi uzimaju za pravo da izrabljuju one ispod sebeO 5olazi vrijeme kad ljudi vie ne razmiljajuK podiu se poput vihora i povlae poput bujice. 9ada vidimo krvave glave nataknute na iljak. "eu izrabljivanima, gospodo, dvije su vrste pojedinaca. Pripadnici jedne, ne shva6aju to su i to mogu biti, uzimaju ivot kakav jest, vjeruju da su roeni da budu robovi i zadovoljavaju se s ono malo to im se daje u zamjenu za njihov rad. 4li nasuprot njima ima i drugih, koji misle, prouavaju i koji, gledaju6i oko sebe, otkrivaju drutvene nepravde. Ge li njihova krivica to vide jasno i pate kad vide druge kako pateI atim se bacaju u borbu i postaju nosioci narodnih zahtjeva. )ospodo, ja sam jedan od ovih posljednjih. /amo god sam iao, naiao sam na nesretnike svijene pod jarmom kapitala. Posvuda sam vidio iste rane koje izazivaju potoke krvavih suza, ak i u zabitim dijelovima nenaseljenih predjela Gune 4merike, gdje sam imao pravo povjerovati da 6e onaj, koji se umorio od patnji civilizacije, mo6i poinuti u sjeni palmi i ondje prouavati prirodu. Fak i tamo, i to vie nego drugdje, vidio sam kako kapital dolazi, poput vampira, da isie posljednju kap krvi s nesretnih parija. 9ada sam se vratio u Arancusku, gdje me doekao prizor moje obitelji u stranim patnjama. %ila je to kap koja je prelila au moje tuge. Cmoran od takvoga patnikoga i kukavikoga ivota, donio sam tu bombu onima koji su u prvom redu odgovorni za drutvenu bijedu. 'ptuen sam za rane onih koje su pogodila moja zrna. 5opustite mi da istaknem usput, da bi buruji, da nisu masakrirali ili uzrokovali masakre tijekom revolucije, vjerojatno jo bili upregnuti u jaram plemstva. # druge strane, zamislite mrtve i ranjene 9onkin, "adagaskar, 5ahomej, uz tisu6e, milijune nesretnika koji umiru u tvornicama, rudnicima i posvuda gdje se osje6a mo6 kapitala to sve pred sobom melje. 5odajte sve one koji umiru od gladi i to uz odobrenje naih zastupnika. Cza sve to, kako su malo vane optube iznesene protiv meneO 7stina je da jedno ne potire drugoK ali, nakon svega, ne odgovaramo li obrambeno na udarce koje primamo odozgoI Lrlo dobro znam da 6e mi re6i da sam se trebao ograniiti na govor u ime obrane ljudskih zahtjeva. 4li, to moete oekivatiO 9reba vam snaan glas da bi gluhi uli. Predugo su na nae glasove odgovarali tamnienjima, uetom, puanom salvom. @e inite pogrekuK eksplozija moje bombe nije samo krik pobunjenoga Laillanta, nego je i krik cijele klase koja brani svoja prava i koja 6e uskoro rijeima pridruiti i djela. Ger, budite u to sigurni, uzalud 6e donositi zakone. 7deja mislilaca ne6e se zaustavitiK ba kao to u prolom stolje6u sve vladine snage nisu mogle
46

sprijeiti 5iderote i Loltaire da ire emancipatorske ideje meu narodom, tako ni sve postoje6e vladine snage ne6e sprijeiti *ecluse, 5arHine, #pencere, 7bsene, "irbeaue da ire ideje pravde i slobode koje 6e dokinuti predrasude to mase dre u neznanju. 4 te 6e ideje, koje nesretnici dobrodolicom pozdravljaju, procvasti u inima pobune kao to su procvale u meni, sve do dana kad 6e nestanak vlasti dopustiti svim ljudima da se slobodno organiziraju prema vlastitom izboru, kad 6e svi mo6i uivati u plodovima svojega rada i kad 6e te bolesti morala nazvane predrasude nestati, i dopustiti ljudskim bi6ima da ive u skladu, ne imaju6i drugih elja nego da prouavaju znanosti i vole svoje blinje. akljuujem, gospodo, rijeima da drutvo u kojemu ovjek vidi tolike drutvene nepravde kakve mi vidimo posvuda oko nas, u kojemu svaki dan vidimo samoubojstva zbog siromatva, prostituciju kako cvjeta na svakom uglu ulice J drutvo iji su glavni spomenici barake i zatvori J takvo drutvo mora se promijeniti to je prije mogu6e, pod prijetnjom da ga ljudska rasa odbaci, i to ubrzo. (ivio onaj koji radi, bez obzira na koji nain, za tu preobrazbuO 9o mi je bila ideja vodilja u mojem dvoboju s vla6u, ali budu6i da sam u tom dvoboju samo ranio svojega protivnika, sada je na njemu red da mi uzvrati udarac. )ospodo, malo mi je vano koju 6ete mi kaznu dosuditi, jer, gledaju6i na ovaj skup oima razuma, ne mogu sebi pomo6i a da se ne nasmijem dok gledam vas, atome izgubljene u materiji, kako mislite da vam produenje hrptenine modine daje pravo da sudite jednom od svojih blinjih. 4h, gospodo, kako je nevana stvar vaa skuptina i vaa presuda u povijesti ljudskoga rodaK a ljudska je povijest, zauzvrat, slino nevana stvar u vihoru koji je vitla beskrajnim prostorom i koja je osuena nestati, ili se barem preobraziti, kako bi ponovno poela ista povijest i iste injenice, zbiljska vjena igra kozmikih sila koje zanavijek sebe obnavljaju i preobraavaju.D No6e li itko re6i da je Laillant bio neznalica, zao ovjek ili luakI @ije li njegov um jedinstveno jasan i analitianI @e udi da su najbolje intelektualne snage Arancuske govorile njemu u korist i potpisale peticiju predsjedniku Carnotu, u kojoj od njega trae da ublai Laillantovu smrtnu kaznu. Carnot nije htio uti nikakve molbeK on je traio vie od !unte njegova mesa, traio je Laillantov ivot i tada se J neizbjeno dogodilo8 presjednik Carnot je ubijen. @a drci maloga atentatorova bodea bilo je, to je vano, urezano8 L47224@9O #anto Caserio je bio anarhist. "ogao je pobje6i, spasiti seK ali ostao je, doekao posljedice.
47

@jegovi su razlozi za taj in izneseni tako jednostavno, dostojanstveno i djetinjasto da se prisje6amo dirljive poasti to je Caseriu odala njegova uiteljica u maloj seoskoj koli, 4da @egri, talijanska pjesnikinja, koja je govorila o njemu kao o dragoj, njenoj biljci, odve6 pro!injene i osjetljive grae da bi izdrala okrutan pritisak svijeta. D)ospodo porotniciO @ije mi namjera braniti se, nego samo objasniti svoj in. 'd rane sam mladosti uvidio da je dananje drutvo loe organizirano, tako loe da svakodnevno mnogi prezreni mukarci poine samoubojstvo, ostavljaju6i ene i djecu u najstranijoj oskudici. 9isu6e radnika trae posao i ne mogu ga na6i. #iromane obitelji prose hranu i dr6u od hladno6eK trpe u najve6oj bijediK djeica trae od svojih jadnih majki hranu, a one im je ne mogu dati, jer nita nemaju. 'no malo stvari to je u ku6i bilo odavno su prodane ili zaloene. Gedino to mogu jest prositi milostinjuK esto ih zatvaraju zbog skitnje. 'tiao sam iz svojeg rodnog mjesta jer sam esto bio na suze natjeran prizorom malih djevojica, starih osam ili deset godina, prisiljenih da rade petnaest sati na dan za nitavnu pla6u od dvadeset centima. "lade ene stare osamnaest ili dvadeset godina takoer rade petnaest sati na dan, za sprdnju od pla6e. 4 to se ne dogaa samo mojim sunarodnjacima, nego svim radnicima, koji se znoje po cijeli dan za koricu kruha, dok njihov rad stvara obilje bogatstva. *adnici su prisiljeni ivjeti u najbjednijim uvjetima i njihovu hranu ini malo kruha, nekoliko lica rie i vodaK i tako kad napune trideset ili etrdeset godina, iscrpljeni odlaze umrijeti u bolnici. 'sim toga, kao posljedica loe prehrane i prekomjernog rada, tisu6e tih nesretnih stvorenja prodire pelagra J bolest koja, u mojoj zemlji, napada, kako kau lijenici, one koji su pothranjeni i muno ive u neimatini. Promatrao sam kako su mnogi ljudi gladni i mnogo djece pati, dok je obilje kruha i odje6e u gradovima. Lidio sam mnoge velike trgovine pune odje6e i vunenih predmeta, a vidio sam i skladita puna penice i kukuruza, prikladnog za one kojima treba. # druge strane, vidio sam tisu6e ljudi koji ne rade, koji nita ne proizvode i ive od tuega radaK koji potroe svakodnevno tisu6e !ranaka na zabavuK koji zavode radnike k6eriK koji posjeduju ku6e od etrdeset ili pedeset sobaK dvadeset ili trideset konja, mnogo sluguK jednom rijeju, sve radosti ivota. Ljerovao sam u bogaK ali kad sam vidio toliku nejednakost meu ljudima, shvatio sam da nije bog stvorio ovjeka, nego je ovjek stvorio boga. 7 otkrio sam da oni, koji ele da se potuje njihova imovina, imaju koristi od propovijedanja o postojanju raja i pakla i od dranja ljudi u neznanju. @e tako davno, Laillant je bacio bombu na @arodnu skuptinu, da bi prosvjedovao protiv postoje6eg drutvenoga sistema. @ikoga nije ubio, samo je ranio neke osobeK ipak buroaska ga je pravda osudila na smrt. @o nisu bili zadovoljni samo tom osudom,

48

poeli su progoniti anarhiste i zatvarati ne samo one koji su poznavali Laillanta, nego i one koji su samo prisustvovali kakvom anarhistikom predavanju. Llada nije mislila na njihove ene i njihovu djecu. @ije joj bilo vano to ljudi drani u zatvoru nisu bili jedini koji su patili, i da njihova djeca vape za kruhom. %uroaska se pravda nije uznemiravala zbog tih nevinih koji jo ni ne znaju to je drutvo. @isu oni krivi to su njihovi oevi u zatvoruK oni samo ele jesti. Llada je krenula pretraivati privatne ku6e, otvarati osobna pisma, zabranjivati predavanja i skupove, i besramno nas tlaiti. Fak i danas je stotine anarhista u zatvorima jer su napisali neki lanak u novinama ili su svoje miljenje iznijeli javno. )ospodo porotnici, vi ste predstavnici buroaskoga drutva. 4ko elite moju glavu, uzmite jeK ali nemojte povjerovati da 6ete time zaustaviti anarhistiku propagandu. Pripazite, jer ljudi anju ono to su posijali.D 9ijekom vjerske procesije godine +,.-. u %arceloni, baena je bomba. 'dmah je zatvoreno tri stotine mukaraca i ena. @eki su bili anarhisti, ali ve6inu su inili sindikalisti i socijalisti. %aeni su u stranu tamnicu "ontjuich i podvrgnuti stravinom muenju. @akon to su neki ubijeni, a neki poludjeli, o njihovu je sluaju poeo pisati europski liberalni tisak to je rezultiralo osloboenjem nekolicine preivjelih. @ajodgovorniji za oivljavanje te inkvizicije bio je C]novas del Castillo, predsjednik panjolske vlade. 'n je naredio muenje rtava, da im pale meso, lome kosti, odsijeku jezik. Cvjeban u umije6u okrutnosti tijekom svojega vladanja na /ubi, Canovas se potpuno ogluio na albe i prosvjede probuene savjesti civilizranoga svijeta. )odine +,.<. C]novasa del Castilla ustrijelio je mladi mladi 9alijan 4ngiolillo. C svojoj je domovini bio urednik i njegove su hrabre izjave uskoro privukle pozornost vlasti. Poeo je progon te je 4ngiolillo pobjegao iz 7talije u ?panjoslu, zatim u Arancusku i %elgiju, te se napokon skrasio u Engleskoj. 'ndje se zaposlio kao slovoslagar i odmah se sprijateljio sa svojim suradnicima. Gedan od njih je 4ngiolilla ovako opisao8 D7zgledom je prije odavao novinara nego li )utenbergova uenika. @jegove su njene ruke otkrivale injenicu da nije odrastao uz taj WposaoW. #vojim lijepim, iskrenim licem, mekom tamnom kosom, veselim izrazom lica, izgledao je upravo kao pravi tip ivahnoga junjaka. 4ngiolillo je govorio talijanski, panjolski i !rancuski jezik, ali ne i engleskiK ono malo !rancuskoga jezika to sam ja znao nije bilo dovoljno za dui razgovor s njim. 7pak, 4ngiolillo je uskoro poeo svladavati engleski idiomK uio je brzo, lako i uskoro je postao vrlo omiljen meu kolegama slovoslagarima. @jegov otmjen, ali ipak skroman stil i potovanje koje pokazivao prema svojim suradnicima, osvojili su srca svih mladi6a oko njegaD.

49

4ngiolillo je ubrzo proitao detaljna novinska izvije6a o C]novasu. Fitao je o velikom valu ljudske su6uti s bespomo6nim rtvama u "ontjuichu. @a 9ra!algar #Vuareu svojim je oima vidio rezultate tih okrutnosti, kad je nekoliko ?panjolaca, koji su pobjegli iz Castillovih panda, zatrailo azil u Engleskoj. 'ndje, na velikom skupu, ti su ljudi otkopali svoje koulje i pokazali strane oiljke spaljenoga mesa. Cinak tog prizora na 4ngiolilla nadmaio je tisu6e teorijaK poriv je bio s onu stranu rijei, argumenata, ak i njega samoga. #enor 4ntonio C]novas del Castillo, predsjednik panjolske vlade, boravio je u #anta 4guedi. /ao i obino u takvim sluajevima, svi su stranci drani podalje od njegove uzviene prisutnosti. 7pak, uinili su jednu iznimku, i to u sluaju otmjenoga, elegantnoga 9alijana J kako su mislili, predstavnika nekih vanih novina. 'tmjeni je gospodin bio 4ngiolillo. #enor C]novas stupio je na verandu, upravo je naputao ku6u. 7znenada se naao oi u oi s 4ngiolillom. 7spaljen je hitac i C]novas je postao truplo. #upruga predsjednika vlade izjurila je na mjesto dogaaja. DCbojicaO CbojicaOD, povikala je pokazuju6i na 4ngiolilla. 'n se naklonio. D'prostite, gospooD, rekao je, Dpotujem vas kao damu, ali alim to se bili supruga toga ovjeka.D 4ngiolillo je mirno ekao smrt. #mrt u njezinu najstranijem obliku J za ovjeka ija je dua bila kao u djeteta. adavljen je. 9ijelo mu je lealo okupano suncem dok dan nije nestao u sumraku. 4 ljudi su doli, govorili su, prstom pokazivali uasnuti i prestraeni8 D9o je zloinac, okrutni ubojica.D /ako je glupo, kako okrutno neznanjeO Cvijek pogreno shva6a, uvijek osuuje. 7zmeu sluaja 4ngiolilla i ina )aetana %rescija, koji je svojim atentatom na kralja Cmberta uinio jedan ameriki grad poznatim, moe se povu6i jedinstvena paralela. %resci je doao u ovu zemlju, ovu zemlju prilika, gdje se treba samo okuati da bi se uspjelo. 5a, i on 6e pokuati uspjeti. @aporno 6e i predano raditi. *ada se nije plaio, ako mu moe pomo6i da ostvari neovisnost, muevnost, samopotovanje. 9ako se pun nade i zanosa skrasio u Patersonu, u dravi @eH Gerse&, i ondje je pronaao unosan posao kojim je zaraivao est dolara na tjedan u jednoj od gradskih tkaonica. Cijelih je est dolara na tjedan, bez sumnje, bilo bogatstvo u 7taliji, ali ne i dovoljno da bi preivio u novoj domovini. Lolio je svoj mali dom. %io je dobar suprug i odan otac svojoj bambini %ianci, koju je oboavao. @ekoliko je godina radio i radio. Fak je uspio utedjeti stotinu dolara od svoje pla6e od est dolara na tjedan.
50

%resci je imao ideal. 2udo je, znam, za radnika da ima ideal J anarhistiki list tiskan u Patersonu, 2a Zuestione #ociale 05rutveno pitanje1. #vaki je tjedan, premda umoran od posla, pomagao slagati list. Pomagao je do kasnih no6nih sati i kad je taj mali pionirski list iscrpio sve izvore novca, i kad su %rescijevi drugovi pali u oaj, on je donio veselje i nadu, stotinu dolara, cijelu svoju dugogodinju uteevinu. 9o 6e odrati izdavanje lista. C njegovoj su domovini ljudi gladovali. (etve su bile siromane, seljaci su se suoili s glau. 'bratili su se svojem dobrom kralju CmbertuK on 6e pomo6i. 7 pomogao je. #upruge seljaka koje su otile u kraljevu palau, nosile su u rukama, u mukloj tiini, svoju omravjelu djecu. 9o 6e ga sigurno dirnuti. 4 onda su vojnici zapucali i ubili te sirote budale. %resci je rade6i u tkaonici u Patersonu itao o stranom masakru. 5uhovnim je okom vidio nezati6ene ene i nevinu djecu svoje domovine, pobijene upravo pred dobrim kraljem. @jegova se dua zgrozila od uasa. @o6u je uo stenjanja ranjenih. @eki su moda bili njegovi drugovi, njegovo meso. ato, zbog ega ta gnusna ubojstvaI #astanak talijanske anarhistike skupine u Patersonu zavrio je gotovo tunjavom. %resci je zahtijevao svojih stotinu dolara. @jegovi su ga drugovi molili, preklinjali za odgodu. 2ist 6e propasti ako mu moraju vratiti tu posudbu. 4li %resci je ustrajavao na tome da mu vrate dug. /ako je okrutno i glupo neznanje. %resci je dobio novac, ali izgubio naklonost, povjerenje svojih drugova. @isu eljeli imati nita vie s onim ija je pohlepa ve6a od njegovih ideala. 5ana >.. srpnja +.;;. kralj Cmberto ubijen je u "onzi. "ladi talijanski tkalac iz Patersona, )aetano %resci, uzeo je dobrom kralju ivot. Paterson je stavljen pod policijski nadzor, svatko za koga se znalo da je anarhist progonjen je, a %rescijev je in pripisan anarhistikom uenju. /ao da se anarhistiko uenje u svojem najekstremnijem obliku moe izjednaiti sa silom tih ubijenih ena s djecom, koje su hodoastile kralju za pomo6. /ao da i jedna izgovorena rije, ma kako rjeita, moe zapaliti ljudsku duu takvim bijesom kao krv koja, kap po kap, curi iz tih tijela na umoru. 'bian je ovjek rijetko dirnut rijeju ili djelomK a oni kojima je drutveno srodstvo najve6a ivotna sila ne trebaju nikakav poziv da bi odgovorili J kao to se eljezo odaziva magnetu J na nepravde i strahote drutva. 4ko je drutvena teorija snaan imbenik koji izaziva politiko nasilje, kako da objasnimo nedavne nasilne dogaaje u 7ndiji, u kojoj anarhizma jedva da i ima. Lie od bilo koje druge stare !ilozo!ije, hinduistika uenja uznose pasivni otpor, prolaznost
51

ivota, nirvanu, kao najvii duhovni ideal. 7pak, u 7ndiji svakim danom raste drutveni nemir i nedavno je to rezultiralo inom politikoga nasilja, naime hinduist "adar #ol 5hingra ubio je #ir Curzona $&llieja. 4ko se takvo to moe dogoditi u zemlji drutveno i individualno ve6 stolje6ima proetoj duhom pasivnosti, moe li ovjek dovesti u pitanje strahovit, revolucionarni uinak koji velike drutvene nejednakosti imaju na ljudski znaajI "oe li ovjek posumnjati u logiku, pravdu ovih rijei8 D*epresija, tiranija i nekritino kanjavanje nevinih ljudi, bijahu to parole tuinske vlasti u 7ndiji sve od kad smo poeli komercijalni bojkot engleske robe. /rvolone osobine %ritanaca u 7ndiji danas su vrlo oite. 'ni misle da 6e snagom maa obuzdati 7ndijuO Cpravo je ta arogancija dovela do bombe, i to vie tiraniziraju bespomo6an i nenaoruan narod, to 6e vie terorizam rasti. "i moemo osuivati terorizam kao tu i stran naoj kulturi, ali neizbjean je sve dok se ta tiranija nastavlja, jer ne treba teroriste kriviti, nego tirane koji su za to i odgovorni. 9o je jedino utoite za bespomo6ne i nenaoruane ljude dovedene na rub oaja. @isu oni zloinci. loin je meu tiranima.DTBU Fak i konzervativni znanstvenici poinju shva6ati da ljudski znaaj ne oblikuje samo naslijee. Podneblje, hrana, posaoK ak se i boja, svjetlo i zvuk moraju uzeti u obzir u prouavanju ljudske psihologije. 4ko je to istina, koliko je onda tona tvrdnja da 6e velike drutvene nepravilnosti utjecati i da moraju utjecati na razliite svijesti i 6udi na razliit nain. 4 kako je samo lano stereotipno poimanje da su anarhistika uenja ili njegovi odreeni pobornici odgovorni za politiko nasilje. 4narhizam, vie od bilo koje druge drutvene teorije, cijeni ljudski ivot vie od stvari. #vi se anarhisti slau s 9olstojem u ovoj temeljnoj istini8 ako proizvodnja bilo koje robe zahtijeva rtvu ljudskoga ivota, onda drutvo moe i bez te robe, ali ne i bez tog ivota. 9o nipoto ne daje naslutiti da anarhizam poduava pokornosti. /ako bi mogao, kad zna da su sve patnje, sva bijeda, sve bolesti, ishod zla pokornostiI @ije li neki ameriki predak rekao, prije mnogo godina, da je otpor tiraniji poslunost %oguI 4 on ak i nije bio anarhist. Ga bih rekla da je otpor tiraniji ovjekov najvii ideal. #ve dok tiranija postoji, u bilo kojem obliku, ovjekovo najdublje htijenje mora joj se opirati tako neizbjeno kao to ovjek mora disati. C usporedbi s cjelokupnom nasilno6u kapitala i vlasti, politiki ini nasilja tek su kap u oceanu. 4 to da se samo rijetki opiru, najjai je dokaz koliko straan mora biti sukob njihovih dua i nepodnoljivih drutvenih nepravdi.

52

@apeti poput violinske ice, oni plau i jauu nad ivotom, tako nemilosrdnim, tako okrutnim, tako strano neljudskim. C trenutku oaja ica puca. bunjene ui ne uju nita do nesklad. 4li oni koji osje6aju krik agonije, razumiju njegov skladK oni u njemu uju ispunjenje najodlunijega trenutka ljudske prirode. 9akva je psihologija politikoga nasilja. %atvori: drutveni zlo$in i neusp"eh

)odine +,B.. Ajodor 5ostojevski napisao je na zidu svoje zatvorske 6elije sljede6u priu #ve6enik i vrag8 DWFuj, ti mali debeli oeOW ree vrag sve6eniku. W?to te natjera da tako lae tom jadnom, zavedenom pukuI /akve si to paklene muke opisaoI ar ne zna da oni ve6 prolaze kroz paklene muke u svojem zemaljskom ivotuI ar ne zna da ste ti i dravne vlasti moji predstavnici na zemljiI 9i si taj koji im nanosi bol pakla kojim im prijeti. ar ne zna toI 5obro, poi onda sa mnom.OW Lrag zgrabi sve6enika za ovratnik, podigne ga visoko u zrak, i odnese ga u tvornicu, u ljevaonicu eljeza. 'ndje je vidio radnike kako tre i ure se gore:dolje i kinje se na arkoj vru6ini. Cskoro gust, teak zrak i vru6ina postadoe za sve6enika nepodnoljivi. #a suzama u oima on se obrati vragu8 WPusti meO Pusti me iz tog paklaOW W', moj dragi prijatelju, moram ti pokazati jo mnoga mjesta.W Lrag ga ponovno zgrabi i odvue na seosko gazdinstvo. 'ndje je gledao seljake kako mlate ito. Praina i vru6ina su nepodnoljive. @adglednik nosi bi i nemilosrdno biem udara svakog od njih tko padne na tlo iscrpljen od tekog rada ili od gladi. atim odvodi sve6enika u kolibe gdje neki radnici ive sa svojim obiteljima J prljave, hladne, zadimljene, smrdljive rupe. Lrag se ceri. Pokazuje siromatvo i tegobe tog ivota. WPa, nije li to dovoljnoIW pita on. 7 ini se da se ak i on, vrag, saalio nad ljudima. Poboni sluga boji to ne moe podnijeti. Czdignutih ruku on moli8 WPusti me odavde. 5a, daO 9o je pakao na zemljiOW WE, pa onda zna. 4 ipak im i dalje obe6aje pakao. "ui ih, kinji do smrti duhovno, a oni su ve6 tijelom mrtviO 5oiO Pokazat 6u ti jo jedan pakao J jo jedan, najgori.W 'dveo ga je do zatvora i pokazao mu tamnicu, smrdljivu, u kojoj je mnogo ljudskih tjelesa, nezdravih i bez snage, lee na podu, pokriveni nametnicima to prodiru njihova jadna, gola, iscrpljena tijela.

53

W#kini svoju svilenu odje6uW, ree vrag sve6eniku, Wstavi na svoje glenjeve teke lance kakve ovi nesretnici noseK lezi na hladan i prljav pod J i onda im govori o paklu koji ih tek ekaOW W@e, neOW, odvrati sve6enik, Wne mogu niti zamisliti neto tako strano. Preklinjem te, odvedi me odavdeOW W5a, to je pakao. @ema goreg pakla od ovoga. @isi li to znaoI ar nisi znao da su ti mukarci i te ene koje ti plai slikom pakla kad umru J zar nisi znao da su oni ve6 u paklu, i prije nego to umruIWD 9o je napisano prije pedeset godina u mranoj *usiji, na zidu jednog od najstranijih zatvora. 4 ipak tko moe zanijekati da se isto ne moe primijeniti i na sadanjicu, ak i na amerike zatvoreI %ez obzira na sve nae re!orme kojima se diimo, na nae velike drutvene promjene i na naa dalekosena otkri6a, ljudska bi6a i dalje alju u najgori pakao, u kojemu ih zlostavljaju, poniavaju, mue, da bi se drutvo moglo DzatititiD od vlastitih sablasti. atvor, drutvena zatitaI /akav je monstruozan um uop6e mogao takvo to izmislitiI 9o je isto kao da kaemo da se zdravlje moe promicati irenjem zaraze. @akon osamnaest mjeseci uasa u engleskom zatvoru, 'scar $ilde je podario svijetu svoje veliko remekdjelo, %aladu o tamnici u *eadingu8 #vaki in ruan ko korov kuan C ozraju tom cvatiK #ve ono to je u Fovjeku dobro )ubi se tu i strati, %lijeda 9jeskoba uva dver teku, 4 #traar 'aj je prati.T+U 5rutvo ide dalje, ini besmrtnim taj kuni zrak i ne shva6a da iz njega mogu proiste6i samo pogubne posljedice. 9renutano troimo tri milijuna i petsto tisu6a dolara na dan, milijardu i devedeset pet tisu6a dolara na godinu, za odravanje zatvora i to u demokratskoj zemlji J to je suma velika gotovo kao prihod od ita koji se procjenjuje na sedamstopedeset milijuna dolara, ili proizvedenu koliinu uglja procijenjenu na tristopedeset milijuna dolara. Pro!esor %ushnell iz $ashingtona procjenjuje da zatvori kotaju est milijardi na godinu, a dr. ). Arank 2&dston, uvaeni ameriki autor koji se bavi zloinima, pak kao prihvatljivu brojku navodi pet milijardi dolara godinje. 9akvo neuveno troenje da bi se golema vojska ljudskih bi6a drala u kavezu poput ivotinjaOT>U
54

4 ipak zloin je u porastu. 9ako znamo da je danas u 4merici etiri i pol puta vie poinjenih zloina na milijun stanovnika nego prije dvadeset godina. @ajstraniji je aspekt cijele prie da je na nacionalni zloin ubojstvo, ne kraa, pronevjera, ili silovanje kao na Gugu. 2ondon je pet puta ve6i od Chicaga, no ipak stotinu i osamnaest se ubojstava dogodi na godinu u Chicagu, za razliku od dvadeset u 2ondonu. 4li nije Chicago vode6i grad po zloinima, jer tek je sedmi na popisu, na kojemu vode juni gradovi te #an Arancisco i 2os 4ngeles. /ad je stanje stvari tako strano, ini se smijeno naklapati o tome kako zatvori tite drutvo. Prosjeni um sporo shva6a istinu, ali kad se najpotpunije organizirana, centralizirana institucija, koju se odrava prekomjernim nacionalnim izdacima, pokae potpunim drutvenim neuspjehom, i najgluplji um mora dovesti u pitanje njezino pravo da postoji. Prolo je vrijeme kad smo mogli biti zadovoljni naim drutvenim tkivom uglavnom zato to je Dodreeno boanskim pravomD ili dostojanstvom zakona. 'p6e raireno istraivanje stanja u zatvorima, agitacija i izobraavanje ljudi tijekom posljednjih nekoliko godina zakljuni su dokaz da ljudi ue duboko zagrebati u samo dno drutva, do uzroka strane diskrepancije izmeu drutvenoga i pojedinanoga ivota. ato su onda zatvori drutveni zloin i neuspjehI 5a bi se odgovorilo na to vitalno pitanje dolikuje da istraimo prirodu i uzrok zloinX, metode koje se rabe u borbi s njima i posljedice koje te metode imaju u oslobaanju drutva prokletstva i strahote zloinX. Prvo, o prirodi zloina8 Navelock Ellis dijeli zloin na etiri !aze, na politiki zloin, zloin zbog strasti, zloin zbog ludila, sluajni zloin. 'n kae da je politiki zloinac rtva pokuaja manje:vie despotske vlasti da sauva svoju stabilnost. 'n nije nuno kriv zbog povrede drutvaK on jednostvno pokuava preokrenuti odreeni politiki poredak koji po sebi moe biti protudrutveni. 9u istinu priznaje cijeli svijet, samo se ona ne priznaje u 4merici gdje i dalje prevladava glupo poimanje da u demokraciji nema mjesta za politike zloince. 4 ipak je Gohn %roHn bio politiki zloinacK pa tako i ikaki anarhistiK a to je i svaki trajka. Posljedino bi, kae Navelock Ellis, politiki zloinac naega doba ili mjesta mogao biti junak, muenik, svetac u nekom drugom dobu. 2ombroso naziva politikog zloinca istinskim preteom progresivnoga kretanja ljudskoga roda. D loinac iz strasti obino je ovjek koji se zdrav rodio i vodio iskren ivot, ali je pod pritiskom neke velike, nezasluene nepravde uzeo pravdu u svoje ruke.DT=U

55

)ospodin Nugh C. $eir u svojoj knjizi Policijska prijetnja, navodi sluaj Gima Alahert&ja, zloinca iz strasti, koji se, umjesto da ga drutvo spasi, pretvorio u pijanca i recidivista, ime je unitio i osiromaio svoju obitelj. Go je tuniji primjer 4rchie, rtva u romanu Preokret ravnotee %randa $hitlocka, inae najve6em amerikom ekspozeu zloina u nastanku. 4rchija je, i vie nego Alahert&ja, u zloin i u smrt odvela okrutna neljudskost njegova okruenja i beskrupulozno proganjanje zakonske mainerije. 4rchie i Alahert& samo su dio njih nekoliko tisu6a, i pokazuju kako zakonski aspekti zloina i metode koje se njime bave pomau da se stvori bolest koja potkopava cijeli na drutveni ivot. D loinac koji poinja zloin zbog ludila doista se ne moe smatrati zloincem vie od djeteta, jer on je duevno u istom stanju kao dijete ili ivotinjaD.TBU akon to ve6 odavno priznaje, ali samo u rijetkim sluajevima kad je ludilo doista oito ili kad krivevo bogatstvo doputa luksuz zloinakog ludila. Postalo je sasvim moderno biti rtva paranoje. 4li u cjelini, Dsuverenost pravdeD i dalje nastavlja kanjavati zloine poinjene zbog ludila svom estinom svoje mo6i. 9ako Ellis navodi iz statistika dr. *ichtera koje pokazuju da je u @jemakoj stotinu i est luaka od njih stotinu etrdeset i etiri koji su poinili zloin, osueno na teke kazne. #luajni zloinac Dpredstavlja nadaleko najve6u klasu nae zatvorske populacije i najve6a je prijetnja drutvenoj dobrobitiD. /oji uzrok prisiljava golemu vojsku ljudske obitelji na zloin, da vie voli odvratni ivot meu zatvorskim zidovima umjesto ivota izvan njihI #asvim sigurno taj uzrok mora biti tako straan da ne ostavlja svojim rtvama mogu6nost bijega, jer i najpokvarenije ljudsko bi6e voli slobodu. 9a strahovita sila uvjetovana je naim drutvenim i ekonomskim ustrojem. @e elim zanijekati bioloke, !izioloke ili psiholoke imbenike u nastanku zloinaK ali teko da postoji napredni kriminolog koji ne6e priznati da su drutveni i ekonomski utjecaji najbezduniji, najotrovniji zametak zloina. Czmemo li u obzir da ak i postoje uroene sklonosti zloinu, ipak nije nita manja istina da te sklonosti bogato pothranjuje na drutveni okoli. Cska je veza, kae Navelock Ellis, izmeu zloina poinjenog nad osobom i cijene alkohola, te zloina nad vlasnitvom i cijene ita. 'n navodi Zueteleta i 2acassagnea, od kojih prvi gleda na drutvo kao na pripravitelja zloina, a na zloince kao na instrumente za njihovu izvedbu. 5rugi pak smatra da je Ddrutveni okoli sredina koja njeguje zloinK da je zloinac mikrob, element koji postaje jedino vaan kad pronae sredinu koja ga potie da uskipiK svako drutvo ima zloince kakve zasluujeD.T3U D@ajuspjenijeD industrijsko razdoblje onemogu6uje radniku da zaradi dovoljno da odri zdravlje i krepost. 4 kako je blagostanje, u najboljem sluaju, imaginarno stanje, tisu6e
56

ljudi stalno se pridruuje vojsci nezaposlenih. 'd istoka do zapada, od juga do sjevera, ta se golema vojska potuca u potrazi za poslom ili hranom, a sve to uspijevaju na6i ubonice su i sirotinjske etvrti. 'ni u kojima ima iskre preostaloga samopotovanja, vie vole otvoreni prkos, vie vole zloin od iscrpljuju6eg, poniavaju6eg siromatva. EdHard Carpenter procjenjuje da je u pet estina krivinih djela narueno neko vlasniko pravoK ali to je preniska brojka. Pomnije 6e istraivanje pokazati da se devet od deset zloina moe, izravno ili neizravno, povezati s naim ekonomskim i drutvenim nejedanakostima, s naim sustavom nemilosrdnog izrabljivanja i potkradanja. @ema zloinca tako glupog koji ne bi priznao tu stranu injenicu, premda ga ona ne opravdava. birka !ilozo!ije zloina koju su skupili Ellis, 2ombroso i drugi uvaeni strunjaci, pokazuje da zloinac odve6 snano osje6a da ga drutvo navodi na zloin. "ilanski je lopov rekao 2ombrosu8 DGa ne kradem, ja samo uzimam od bogataa ono to im je previeK osim toga, ne potkradaju li odvjetnici i trgovciID Cbojica je napisao8 D naju6i da su tri etvrtine drutvenih vrlina kukaviko nasilje, mislio sam da 6e otvoreni napad na bogataa biti manje neastan od oprezne lukavtine.D 5rugi je napisao8 D atvoren sam jer sam ukrao pola tuceta jaja. "inistri koji kradu milijune su asni. Gadna 7talijaOD @eki je obrazovani kanjenik rekao gospodinu 5avittu8 D5rutveni su zakoni osmiljeni kako bi osigurali svjetskom bogatstvu da vlada i kalkulira te time liavaju ve6i dio ovjeanstva njegovih prava i prilika. ato bi me oni kaznili zbog toga to sam na poneto slian nain uzeo od onih koji su uzeli vie nego to imaju pravo imatiID 7sti je ovjek dodao8 D*eligija krade dui neovisnostK domoljublje znai glupo tovati svijet u kojemu dobrobit i mir stanovnika rtvuju oni koji od toga izvlae dobit, dok zakoni, ograniavaju prirodne elje i vode rat protiv jasnoga duha zakona naih bi6a. C usporedbi s timD, zakljuuje on, Dkraa je astan posaoD. 5oista, vie je istine u toj !ilozo!iji nego u svim pravnim i moralnim knjigama naeg drutva. 4ko su ekonomski, politiki, moralni i !iziki imbenici mikrobi zloina, kako se drutvo nosi s tom situacijomI "etode borbe sa zloinom bez dvojbe su se mnogo mijenjale, ali uglavnom u teoretskom smislu. C praksi, drutvo je zadralo primitivan motiv u svojem odnosu prema prijestupniku, a to je osveta. 7sto tako je usvojilo teoloku ideju J kaznuK dok se zakonske i DciviliziraneD metode sastoje od zastraivanja ili terora, i preobrazbe. Lidjet 6emo da su sva etiri naina izriito neuspjela i da danas nismo nita blie rjeenju nego u srednjem vijeku. #taromodan je prirodni poriv primitivnoga ovjeka da uzvrati udarac, osveti se. Cmjesto toga, civilizirani je ovjek, lien hrabrosti i smjelosti, prenio na organiziranu maineriju
57

dunost da se osveti umjesto njega, ludo vjeruju6i da drava ima pravo uiniti ono za to on vie nema odlunosti ili dosljednosti da uini. D@jegovo velianstvo zakonD mudra je stvarK ne6e se pognuti pred primitivnim nagonima. @jegova je misija DvieD prirode. Cistinu, on je jo ogrezao u teolokoj zbrci, koja proklamira kaznu kao sredstvo proi6enja, ili posredno ispatanje grijeha. 4li na legalnoj i drutvenoj razini, zakonska odredba provodi kaznu, ne samo da bi nanijela bol krivcu, nego i da bi zastraila druge. ?to je, ipak, stvarna osnovica kazneI Pojam slobodne volje, zamisao da je ovjek u svako doba slobodan imbenik dobra ili zlaK ako izabere ovo posljednje, za to mora platiti. Premda se ta teorija odavno raspala i odbaena je, ipak je svakodnevno primjenjuje cijela vladina mainerija i pretvara je u najokrutnijega i najsurovijega muitelja ljudskoga ivota. Gedini razlog za njezin nastavak jo je okrutnije poimanje da to se vie iri strah od kazne, to je ve6i preventivni uinak. 5rutvo se koristi najdrastinijim metodama kad je rije o prijestupnicima koji su se ogrijeili o drutvo. ato nisu zastraeniI Premda se u 4merici ovjeka smatra nevinim dok mu se ne dokae krivnja, pravni instrument, policija, provodi teror, zatvara bez razlike, tue, tiranizira ljude, rabi barbarsku metodu Dtre6ega stupnjaD, podvrgava svoje nesretne rtve smrdljivom zraku policijske postaje i jo smrdljivijem jeziku straara. 4 opet, zloin je u porastu i drutvo pla6a cijenu. # druge strane, javna je tajna da, kad nesretni graanin dobije punu DmilostD zakona i kad ga u ime sigurnosti skriju u najgori od paklova, da tu tek poinje prava kalvarija. 2ien svojih prava kao ljudsko bi6e, degradiran na puki automat bez volje ili osje6aja, ovisan posve o milosti okrutnih uvara, on svakodnevno prolazi kroz proces dehumanizacije, u usporedbi s kojom je divlja osveta puka djeja igra. @ema te kaznene institucije ili popravilita u #jedinjenim 5ravama u kojima ljude ne mue toljagom, palicom, luakom kouljom, vodenim kurama, Dkolibri6emD 0provoenjem struje kroz tijelo1, samicama, borbom s bikovima i izgladnjivanjem Dkako bi postali dobriD. C tim im ustanovama lome volju, poniavaju duu, duh im pokoravaju ubojitom monotonijom i rutinom zatvorskoga ivota. C 'hiu, 7llinoisu, u Penns&lvaniji, "issouriju i na jugu, ti su uasi postali tako oiti da su doprli i do izvanjskoga svijeta, dok u ve6ini drugih zatvora jo prevladavaju iste kr6anske metode. 4li zatvorske zidine rijetko doputaju bolnim kricima rtava da pobjegnu J zatvorski su zidovu debeli, priguuju zvuk. 5rutvo bi prije moglo ukinuti sve zatvore, nego oekivati da 6e ga zatititi te 6elije uasa dvadesetoga stolje6a. )odinu za godinom vrata zatvorskoga pakla vra6aju u svijet izmuenu, bezvoljnu, oronulu gomilu ljudi, s /ainovom oznakom na elu, unitenim nadama, prikra6enih prirodnih sklonosti. 4 budu6i da ih doekuju samo glad i neljudskost, te rtve uskoro ponovno tonu u zloin kao jedinu mogu6u egzistenciju. @ije uop6e neobino na6i mukarca i enu koji su proveli polovicu svojega ivota J ne, gotovo cijeli svoj ivot J u zatvoru. nam enu na %lackHell^s 7slandu koja je zatvarana i putana trideset i osam
58

putaK a od prijatelja sam doznala za sedamnaestgodinjeg mladi6a, kojega je on njegovao i brinuo se za nj u pitsburkom kazneno:popravnom domu i koji nikad nije niti otkrio to to znai biti na slobodi. @jegov je ivot iao od popravilita do popravilita, sve dok nije, slomljena tijela, umro kao rtva drutvene osvete. 9a osobna iskustva potkrepljuju rairene podatke koji dokazuju krajnju jalovost zatvora kao sredstva zastraivanja ili preobrazbe. 5obrohotne osobe ele sada preusmjeriti to pitanje zatvora J zahtijevaju da se zatvoreniku jo jedanput vrati mogu6nost da postane ljudsko bi6e. "a kako to bilo hvalevrijedno, bojim se da je nemogu6e nadati se dobrim rezultatima kad se toi dobro vino u pljesnivu bocu. @ita osim potpune rekonstrukcije drutva ne6e spasiti ovjeanstvo od raka zloina. 7pak, ako se tupi rub nae drutvene savjesti naotri, kaznene ustanove mogle bi dobiti novu glazuru. 4li prvo treba obnoviti drutvenu svijest, koja je u prilino oronulom stanju. @uno ju je probuditi kad je rije o injenici da je zloin pitanje stupnja, da svi u sebi imamo rudimente zloina, manje:vie, u skladu s naim mentalnim, !izikim i drutvenim okoliemK i da je pojedinani zloinac puki odraz zajednice. Prosjeni bi pojedinac, probuene drutvene svijesti, mogao nauiti odbijati DastD da bude krvosljednik prava. "ogao bi prestati progoniti, prestati prezirati drutvenoga prijestupnika i prestati biti nepovjerljiv prema njemu, te mu pruiti priliku da ivi meu svojim blinjima. 5o institucija je, naravno, tee doprijeti. 'ne su hladne, neprobojne i okrutneK ipak, oivljenom drutvenom svije6u moglo bi biti mogu6e osloboditi zatvorske rtve okrutnosti zatvorskih slubenika, straara i uvara. Gavno je mijenje mo6no orujeK uvari ljudskoga plijena ak ga se boje. "oglo bi ih se malo poduiti ljudskosti, posebice ako shvate da njihov posao ovisi o tome. 4li najvaniji je korak traiti za zatvorenika pravo da radi dok je u zatvoru, i da za to dobije odreenu naknadu koja 6e mu omogu6iti da stavi neto na stranu za dane kad ga oslobode, za poetak novoga ivota. )otovo je besmisleno polagati odvie nade u postoje6e drutvo kad razmotrimo da su radnici, i sami robovi:najamnici, osueni na kanjeniki rad. @e6u ulaziti u okrutnost te primjedbe, nego 6u tek razmotriti koliko je neodgovaraju6a. 5o sada je bunt organiziranoga radnitva vodio borbu s vjetrenjaama. atvorenici su uvijek radiliK samo je drava bila njihov izrabljiva, ak i kad je individualni poslodavac bio kradljivac organiziranoga rada. 5rave su ili upoljavale kanjenike da rade za vladu, ili da rade za pojedince. 5vadeset devet drava slijedi taj plan. Aederalna vlada i sedamnaest drava su ga odbile, kao i vode6e europske drave, budu6i da on vodi silnom izrabljivanju i zlostavljanju zatvorenika te beskrajnom podmi6ivanju. D*hode 7sland, drava kojom vlada 4ldrich, moda je najgori primjer. Pod petogodinjim ugovorom, koji je potpisan <. srpnja +.;-. i obnovljen jo sljede6ih pet
59

godina u ime privatnih ugovornika, rad stanara kazneno popravnoga doma i okrunoga zatvora na *hode 7slandu prodan je korporaciji *eliance:#terling "anu!acturing po cijeni nioj od dvadeset i pet centi na dan po osobi. 9a je tvrtka doista divovski radni zatvorski trust jer unajmljuje za rad i kanjenike iz kazneno:popravnih domova Connecticuta, "ichigana, 7ndiane, @ebraske i Gune 5akote te popravilita iz @eH Gerse&ja, 7ndiane, 7llinoisa i $isconsina, sve u svemu jedanaest ustanova. /oliko je korupcija koju osigurava ugovor iz *hode 7slanda golema, moe se procijeniti prema injenici da ta ista tvrtka pla6a ezdesetdva i pol centa na dan u @ebraski za rad kanjenika, a da 9ennessee, primjerice, dobiva dolar i deset centi na dan za rad kanjenika od tvrtke )ra&:5udle& NardHareK "issouri dobiva sedamdeset centi na dan od kompanije #tar 'verall "!g.K $est Lirginia dobiva ezdeset i pet centi na dan od kompanije /ra!t "!g.K "ar&land dobiva pedeset i pet centi na dan od tvrtke 'ppenheim, 'berndor! _ Co. koja proizvodi koulje. *azlika u cijenama istie golemu korumpiranost. Primjerice, kompanija *eliance:#terling "!g. proizvodi koulje, cijena im je u normalnoj proizvodnji ne manje od dolar i dvadeset centi za tuce, dok zatvoru u *hode 7slandu pla6aju trideset centi po tucetu. @adalje, drava ne napla6uje tom trustu najamninu za koritenje golemom tvornicom, ne napla6uje nita za struju, grijanje, svjetlo, pa ak ni za kanalizaciju te ne utjeruje porez. /akva korupcijaODT-U Procjenjuje se da se vie od dvanaest milijuna dolara vrijednih radnikih koulja i kombinezona proizvede na godinu u #jednjinem 5raavama zatvorskim radom. Cglavnom to rade ene, i prva je pomisao kako golema koliina enskoga radnitva ostaje bez posla. 5ruga je pomisao da su muki osuenici, koji bi trebali nauiti neki zanat koji bi im dao kakvu:takvu priliku da se mogu sami izdravati kad iziu iz zatvora, osueni raditi taj posao na kojemu ne mogu zaraditi ni dolar. 9o je to ozbiljnije kad promislimo da se velik dio tog rada obavlja u popravilitima, koja silno na glas propovjedaju kako obuavaju svoje ti6enike da postanu korisni graani. 9re6a je, i najvanija, pomisao da je golema dobit, koja se na taj nain izvlai iz rada osuenika, stalan poticaj poduzetnicima da zahtijevaju od svojih nesretnih rtava zada6e koje su posve iznad njihovih sposobnosti i da ih kanjavaju okrutno kad njihov rad ne udovolji pretjeranim zahtjevima. Go koju rije o osuenosti kanjenika na poslove za koje se ne mogu nadati da 6e pomo6u njih zaraivati za ivot kad jednog dana budu osloboeni. 7ndiana je, primjerice, drava koja se na sva usta hvali da napreduje u poboljanju modernog kaznenopopravnoga sustava. 4 ipak, prema izvjetaju njezina DpopravilitaD iz godine +.;,., +=3 je ti6enika uposleno u proizvodnji lanaca, >;< u proizvodnji koulja, a >33 u ljevaonici J ukupno 3.< u tri zanimanja. 4li u tom takozvanom popravilitu ti6enici bi mogli raditi pedeset i devet razliitih poslova, od kojih je trideset i devet povezano s potrebama te drave. 7ndiana, poput drugih drava, propovijeda obuavanje ti6enika popravilita za zanimanja koja 6e im omogu6iti da zarauju za ivot nakon to budu na
60

slobodi. @o, ona ih zapravo tjera da izrauju lance, koulje i metle, ove posljednje u korist kompanije 2ouisville Aanc& )rocer&. "etlarstvo je posao koji uvelike monopoliziraju slijepi, ivanjem koulja bave se ene i samo je jedna slobodna tvornica lanaca u dravi, a osloboeni se osuenik ne moe nadati da 6e ondje dobiti posao. Cijela je stvar okrutna !arsa. 4ko drave mogu, dakle, biti sredstvo potkradanja svojih bespomo6nih rtava za tako golemi pro!it, nije li krajnji as da organizirano radnitvo prekine svoje beskorisno jaukanjeK i da inzistira na dolinoj naknadi za osuenike, kao to radnike organizacije zahtijevaju za sebeI @a taj 6e nain radnici unititi zametak koji od zatvorenika ini neprijatelja radnikim interesima. @a drugom sam mjestu ve6 rekla da se tisu6e osuenika, nestrunih i bez zanimanja, bez sredstava za ivot, vra6aju u drutveni tor. 9i mukarci i te ene moraju ivjeti, jer ak i bivi osuenik ima potrebe. atvorski ih je ivot uinio nedrutvenim bi6ima, a vrsto zatvorena vrata na koja nailaze nakon izlaska iz zatvora ne6e smanjiti njihovu gorinu. @eizbjean je rezultat da oni tvore pogodnu jezgru iz koje se regrutiraju trajkolomci, detektivi i policajci, odve6 voljni udovoljiti gospodarovoj ponudi. 9ako organizirano radnitvo, svojim budalastim protivljenjem radu u zatvoru, samo sebe poraava. Pomae stvaranju otrovnih dimova koji gue svaki pokuaj da doe do ekonomskog poboljanja stanja. 4ko radnik eli izbje6i te posljedice, trebao bi inzistirati na pravu osuenika da radi, trebao bi ga primiti kao brata, primiti ga u svoju organizaciju, i uz njegovu pomo6 okrenuti se protiv sustava koji ih obojicu melje. 7 na kraju, ali ne manje vano, u porastu je provedba barbarske i neodgovaraju6e doivotne kazne. 'ni koji vjeruju u promjenu i iskreno joj tee, brzo dolaze do zakljuka da ovjek mora dobiti priliku da ini dobro. 4 kako 6e je dobiti ako je pred njim deset, petnaest ili dvadeset godina zatvoraI @ada u slobodu i u povoljnu priliku jedini je poticaj u ivotu, posebice u zatvorskome ivotu. 5rutvo je dugo grijeilo prema zatvoreniku J mora mu barem tu nadu ostaviti. @isam posebno uvjerena da 6e mu ostaviti tu nadu ili da 6e se na tom planu dogoditi bilo kakva promjena sve dok se zauvijek ne dokinu uvjeti koji stvaraju i zatvorenika i tamniara. 7z usta, rujna mu rua, 7z srca bijele 6e listO Ger nije lako znati ba kako Lolju iskazuje /rist, 'tkad hodoasniku pred Papom Procvao tap je istO

&omol"ubl"e: pri"etn"a slobodi

61

?to je domoljubljeI Ge li to ljubav prema rodnom mjestu, mjestu sje6anja na djetinjstvo, mjestu nada, snova i htijenjaI Ge li to mjesto na kojemu bismo, djejom naivno6u, gledali oblake to plove i pitali se zato i mi ne moemo tako brzo tratiI "jesto na kojemu 6emo izbrojati milijune iskriavih zvijezda, sa strahom da nije svaka od njih neko Dmogu6e okoD, koje prodire u nae male dueI Ge li to mjesto na kojemu bi ovjek sluao glazbu ptica i eznuo da ima krila pa da leti, poput njih, u daleke zemljeI 7li je to mjesto na kojemu bismo sjedili u majinu krilu, ushi6eni udesnim bajkama o velikim djelima i pobjedama. Ckratko, je li to ljubav prema komadi6u zemlje, iji svaki je pedalj ugodno i dragocjeno sje6anje na sretno, veselo i zaigrano djetinjstvoI 4ko bi to bilo domoljublje, malo bi se 4merikanaca danas nazvalo domoljubima, jer se mjesto igre pretvorilo u tvornicu, mlin i rudnik, dok zagluuju6i zvukovi strojeva zamjenjuju glazbu ptica. @iti vie moemo uti prie o velikim djelima, jer su prie koje nam nae majke danas pripovijedaju prie o tuzi, suzama i jadu. ?to je onda domoljubljeI D5omoljublje je, gospodine, posljednje utoite huljaD, rekao je dr. Gohnson. 2av 9olstoj, najve6i antidomoljub naega doba, de!inira domoljublje kao naelo koje 6e opravdati pripremu velikog broja ubojicaK kao posao koji treba bolju opremu za izvedbu ubojstva nego za proizvodnju stvari koje su za ivot potrebne poput cipela, odje6e i ku6aK kao posao koji jami bolji prihod i ve6u slavu nego posao prosjenoga radnika. )ustave NervR, drugi veliki antidomoljub, ispravno naziva domoljublje praznovjerjem J mnogo tetnijom, okrutnijom i neljudskijom praznovjericom od religije. Ljersko praznovjerje izvire iz ovjekove nesposobnosti da objasni prirodne pojave. 9o jest, kad primitivni ovjek uje grmljavinu ili vidi sijevanje, on ni jedno ni drugo ne moe objasniti te zbog toga zakljuuje da iza njih mora stajati sila ve6a od njega. #lino vidi nadnaravnu silu i u kii i u raznim drugim prirodnim mijenama. 5omoljublje je, s druge strane, praznovjerje umjetno stvoreno i odrava se mreom lai i krivotvorinaK praznovjerje koje ovjeku oduzima njegovo samopotovanje i dostojanstvo te pove6ava njegovu aroganciju i samoljublje. 5oista, samoljublje, arogancija i egoizam bitni su elementi domoljublja. 5a to ilustriramO 5omoljublje pretpostavlja da je naa zemaljska kugla podijeljena na male toke, a svaka je okruena eljeznom ogradom. 'ni koji su bili sretni pa su se rodili na nekoj odreenoj toki, smatraju sebe boljima, plemenitijima, ve6ima, pametnijima od ivih bi6a koja nastanjuju bilo koju drugu toku. ato je dunost svakoga tko ivi na toj izabranoj toki da se bori, ubija i umre u pokuaju da nametne svoju nadmo6 svima drugima. #tanovnici drugih toaka razmiljaju slino, naravno, s ishodom da je, od ranog djetinjstva, djeji um zatrovan jezovitim priama o @ijemcima, Arancuzima, 9alijanima, *usima itd. /ad dijete odraste, posve je proeto vjerovanjem da ga je sam %og izabrao
62

da brani svoju zemlju od napada ili najezda svakoga stranca. bog tog razloga vapimo za velikom vojskom i mornaricom, za jo vie bojnih brodova i municije. C tu je svrhu 4merika u kratkom razdoblju potroila etiri milijuna dolara. Pomislite samo J etiri milijuna dolara su oduzeta ljudskome proizvodu. Ger posve sigurno, ne pridonose domoljublju bogati. 'ni su kozmopoliti, savreno doma u svakoj zemlji. "i u 4merici to vrlo dobro znamo. @isu li nai bogati 4merikanci J Arancuzi u Arancuskoj, @ijemci u @jemakoj, ili Englezi u EngleskojI 7 ne rasipaju li kozmopolitskom otmjeno6u bogatstvo koje su stvorila djeca u amerikim tvornicama i robovi na plantaama pamukaI 5a, njihovo 6e domoljublje omogu6iti da se poalje poruka su6uti despotu poput ruskoga cara, kad god ga zadesi kakva nezgoda, kao to je to i uinio predsjednik *oosevelt u ime svojega naroda, kad su #ergeja kaznili ruski revolucionari. 9o je domoljublje koje 6e pomagati lukavome ubojici 5iazu da uniti tisu6e ivota u "eksiku ili 6e ak pruiti pomo6 pri zatvaranju meksikih revolucionara na amerikom tlu i drati ih u amerikim zatvorima, a da za to nema ni najmanjega povoda ili razloga. 4li, domoljublje onda nije za one koji predstavljaju bogatstvo i mo6. 'no je dovoljno dobro za narod. 9o me podsje6a na jednu od povijesnih mudrosti Ariedericha Lelikoga, najboljeg Loltaireova prijatelja, koji je rekao8 D*eligija je la, ali se mora odrati zbog masa.D 9o je domoljublje prilino skupa ustanova, u to nitko ne6e posumnjati nakon to razmotri sljede6e statistike. Progresivan rast trokova za vode6e svjetske vojske i mornarice tijekom posljednje etvrti ovoga stolje6a, injenica je ija teina zaprepa6uje svake mudre prouavatelje ekonomskih problema. 9o se moe saeto naznaiti tako da se doba od +,,+. do +.;3. podijeli na petogodinja razdoblja te navedu izdaci za vojsku i mornaricu nekoliko velikih drava tijekom prvog i posljednjeg od tih razdoblja. 'd prvoga do posljednjega razdoblja trokovi Lelike %ritanije porasli su s > +;+ ,B, .=- na B +B= >>- ,,3 dolara, Arancuske s = =>B 3;; ;;; na = B33 +;. .;;, @jemake s <>3 ;;; >;; na > <;; =<3 -;; dolara, #jednjenih 4merikih 5rava s + ><3 3;; <3; na > -3; .;; B3; dolara, *usije s + .;; .<3 3;; na 3 >3; BB3 +;; dolara, 7talije s + -;; .<3 <3; na + <33 3;; +;; dolara i Gapana s +,> .;; 3;; na <;; .>3 B<3 dolara. Lojni trokovi svake navedene drave pove6ali su se u svakom od petogodinjih razdoblja koja promatramo. 9ijekom cijeloga razdoblja od +,,+. do +.;3. izdaci Lelike %ritanije za vojsku pove6ali su se etverostruko, izdaci #jedinjenih 4merikih 5rava trostruko, *usije dvostruko, a izdaci @jemake porasli su za trideset i pet posto, Arancuske za otprilike petnaest posto te Gapana za gotovo petsto posto. 4ko usporedimo trokove tih drava na njihove vojske s ukupnim rashodom za svih dvadeset i pet godina zavrno s godinom +.;3., omjer je sljede6i8 u Lelikoj %ritaniji od dvadeset do trideset i sedam postoK u #jedinjenim 4merikim dravama od petnaest do dvadeset i tri postoK u Arancuskoj od esnaest do osamnaest
63

postoK u 7taliji od dvanaest do petnaest postoK u Gapanu od dvanaest do etrnaest posto. # druge strane, zanimljivo je zapaziti da se taj omjer u @jemakoj smanjio s otprile pedeset i osam na dvadeset i pet posto, a to je smanjenje rezultat golemog porasta imperijalnih trokova u druge svrhe, ali i dalje ostaje injenica da su trokovi za vojsku u razdoblju od +.;+. do +.;3. bili vii od trokova za bilo koje prijanje petogodinje razdoblje. #tatistike pokazuju da su drave u kojima su izdaci za vojsku najve6i, u odnosu na cjelokupni nacionalni dohodak, Lelika %ritanija, #jedinjene 5rave, Gapan, Arancuska i 7talija, tim redom. ?to se tie velikih mornarica podaci su takoer vrlo impresivni. 9ijekom dvadeset i pet godina, zavrno s +.;3., trokovi za mornarice su porasli kako slijedi8 u Lelikoj %ritaniji tristo postoK u Arancuskoj ezdeset postoK u @jemakoj esto postoK u #jedinjenim 5ravama etristodvadeset i pet postoK u *usiji tristo postoK u 7taliji dvjestopedeset postoK i u Gapanu sedamsto posto. Cz iznimku Lelike %ritanije, #jedinjene 5rave troe za mornaricu vie od bilo koje druge drave, a taj je troak ujedno i najve6i u cjelokupnom nacionalnom dohotku nego u bilo kojoj drugoj dravi. C razdoblju od +,,+. do +,,3., trokovi amerike mornarice iznosili su est dolara i dvadeset centa na svakih sto dolara namijenjenih dravnim potrebamaK u sljede6em petogodinjem razdoblju svota se pove6ala na est dolara i ezdeset centa, zatim u sljede6em na sedam dolara i deset centa, pa na jedanaest dolara i sedamdeset centa, da bi u razdoblju od +.;+. do +.;3. iznosila esnaest dolara i etrdeset centa. )otovo je sigurno da 6e se izdaci teku6eg petogodinjeg razdoblja jo pove6ati. #ve via cijena militarizacije moe se ilustrirati i izraunom poreza po glavi stanovnika. 'd prvoga do posljednjega petogodinjega razdoblja, koje smo uzeli kao osnovicu za usporedbu, rasla je kako slijedi8 u Lelikoj %ritaniji s +,,B< na 3>,3; dolaraK u Arancuskoj s +.,-- na >=,-> dolaraK u @jemakoj s +;,+< na +3,3+ dolarK u #jedinjenim 5ravama s 3,-> na +=,-B dolaraK u *usiji s -,+B na ,,=< dolaraK u 7taliji s .,3. na ++,>B dolara i u Gapanu s ,- centi na =,++ dolara. Cpravo se ekonomski teret militarizma najbolje moe procijeniti prema tom grubom proraunu cijene po glavi stanovnika. @e moemo a da iz dostupnih podataka ne izvedemo zakljuak da porast trokova za potrebe vojske i mornarice ubrzano nadilazi rast stanovnitva u svakoj od drava koje smo promatrali u navedenim proraunima. 5rugim rijeima, nastavak pove6anih zahtjeva militarizma ugroava svaku od tih drava progresivnim iscrpljivanjem i ljudi i resursa. @epodnoljiv troak u koji domoljublje vodi morao bi biti dovoljan da izlijei od te bolesti ovjeka ak i prosjene inteligencije. 4 ipak domoljublje zahtijeva jo vie. 2judi su prisiljeni biti domoljubni i za taj luksuz pla6ati, ne samo podupiru6i svoje DbraniteljeD, nego i rtvuju6i vlastitu djecu. 5omoljublje zahtijeva odanost zastavi, koja znai pokornost i spremnost da se ubije oca, majku, brata, sestru.

64

Cobiajena je tvrdnja da trebamo stalnu vojsku da zatiti zemlju od tuinskoga napada. #vaki mudar mukarac i svaka mudra ena zna, ipak, da je to mit koji se odrava da se u ljude unese strah i prisili ih na glupost. #vjetske vlade, budu6i da poznaju meusobne interese, ne napadaju jedne druge. @auile su da mogu vie dobiti meunarodnom arbitraom nego ratom i osvajanjem. 5oista, Carl&le je rekao, D*at je svaa dvojice lopova koji su odve6 kukavice da bi vodili vlastite bitkeK zbog toga oni uzmu mladi6e iz ovoga i onoga sela, obuku ih u uni!orme, opreme ih pukama i puste ih poput divljih zvijeri jedne na drugeD. @e treba mnogo mudrosti da se svaki rat svede na sline uzroke. Czmimo za primjer na panjolsko:ameriki rat, navodno velik i domoljuban dogaaj u povijesti #jedinjenih 5rava. /ako su naa srca gorjela od srdbe prema stranim ?panjolcimaO 5obro, istina je da se naa srdba nije razbuktala spontano. "jesecima ju je pothranjivala novinska agitacija, i to mnogo kasnije nakon to je %utcher $e&ler ubio mnoge plemenite /ubance i zlostavljao mnoge /ubanke. 7pak, da budemo pravedni prema amerikoj naciji, srdba je u njoj narasla i bila je spremna za borbu te se hrabro borila. 4li kad je sve zavrilo, kad su mrtvi bili pokopani, a cijena rata dola narodu na naplatu u obliku povienih cijena robe i stanarina J to jest, kad smo se otrijeznili od naeg domoljubnog pijanstva J iznenada nam je svanulo da je uzrok panjolsko:amerikoga rata bila cijena e6eraK ili, jo eksplicitnije, da su ivoti, krv i novac amerikoga naroda iskoriteni da se zatite interesi amerikih kapitalista, koje je ugrozila panjolska vlada. 4 da to nije nikakvo preuveliavanje, nego da se zasniva na apsolutnim injenicama i brojkama, najbolje dokazuje stajalite amerike vlade prema kubanskom radnitvu. /ad je /uba vrsto bila u apama #jedinjenih 5rava, upravo je vojnicima koji su poslani da oslobode /ubu bilo zapovijeeno da ubijaju kubanske radnike tijekom velikog trajka proizvoaa cigareta, koji se dogodio uskoro nakon rata. 4 nije to jedino takvo odvagivanje uzroka rata. astor se poeo dizati s motivima stranog rusko:japanskoga rata, koji je kotao toliko krvi i suza. 7 ponovno vidimo da iza razjarenoga "oloha rata stoji jo razjareniji bog trgovine. /uropatkin, ruski ministar rata tijekom rusko:japanskoga sukoba, otkrio je tajnu to se krije iza toga rata. Car i njegovi veliki vojvode uloili su novac u korejske koncesije tako da su rat !orsirali samo da ubrzano akumuliraju veliko bogatstvo. 9vrdnja da su stalna vojska i mornarica najbolja zatita mira, logina je koliko i tvrdnja da je najmirniji graanin onaj koji se naokolo kre6e silno naoruan. 7skustvo svakodnevnoga ivota dokazuje da naoruani pojedinac stalno jedva eka da iskua svoju snagu. 7sto, pogledamo li iz povijesne perspektive, vrijedi i za vlade. Cistinu mirne zemlje ne troe svoj ivot i svoju energiju na pripreme za rat, da bi se odrao mir. 7pak, povika za pove6anjem vojske i mornarice nema veze s opasno6u izvana. 'na ima veze sa strahom od rastu6eg nezadovoljstva masa i internacionalnoga duha meu radnicima. 'na ima veze s unutarnjim neprijateljem kojega razne zemlje same stvarajuK
65

s neprijateljem koji 6e se, jedanput kad mu se probudi svijest, pokazati opasnijim od ijednog tuinskoga osvajaa. #ile koje su stolje6ima porobljavale mase dobro su prouile njihovu psihologiju. 'ne znaju da je narod op6enito poput djece iji se oaj, tuga i suze mogu pretvoriti u sre6u malom igrakom. 7 to je sjajnija igraka, to su boje veselije, vie 6e se svidjeti djetetu J milijunskoj naciji. Lojska i mornarica predstavljaju igrake za narod. 5a bi postale privlanije i prihvatljivije, troi se stotine i tisu6e dolara na pokazivanje tih igraaka. 9o je bio naum amerike vlade kad je opremila !lotu i poslala je du Paci!ike obale tako da svaki ameriki graanin osjeti ponos i slavu #jedinjenih 5rava. )rad #an Arancisco potroio je stotinu tisu6a dolara za zabavu !loteK 2os 4ngeles ezdeset tisu6a dolaraK #eattle i 9acoma oko stotinu tisu6a dolara. Gesam li rekla za zabavu !loteI @a i6e i pi6e nekolicine viih asnika, dok su se Dhrabri dekiD morali pobuniti da bi dobili dovoljno hrane. 5a, dvije stotine i ezdeset tisu6a dolara potroeno je na vatromete, zabave u kazalitu i banenja, u doba kad mukarci, ene i djeca diljem zemlje gladuju po ulicamaK kad je tisu6e nezaposlenih spremno prodati svoj rad u bescijenje. 5vije stotine i ezdeset tisu6a dolaraO ?to se sve moglo napraviti s tolikom svotomI 4li umjesto kruha i sklonita, djecu tih gradova poveli su da vide !lotu, da im to ostane, kako kau novine, u Dtrajnoj uspomeniD. Predivna stvar za sje6anje, zar neI 'rue za civilizirano klanje. 4ko se um djeteta mora trovati takvim sje6anjima, kakve onda ima nade za istinsko ostvarenje ljudskoga pobratimstvaI "i, 4merikanci, tvrdimo da smo ljudi koji vole mir. "rzimo krvoproli6eK opiremo se nasilju. 4 ipak grevito uivamo u mogu6nosti da se dinamitne bombe bace iz letjelica na bespomo6ne graane. #premni smo objesiti, smaknuti na elektrinom stolcu ili linovati svakoga tko 6e, zbog ekonomske nude, riskirati vlastiti ivot u pokuaju da oduzme ivot kakvom industrijskom magnatu. 7pak se naa srca nadimaju od ponosa na pomisao da 4merika postaje najmo6nija zemlja na svijetu i da 6e napokon staviti svoju eljeznu apu na vrat svake druge drave. 9akva je logika domoljublja. *azmotrimo li loe posljedice, koje domoljublje u sebi nosi, za prosjenoga ovjeka, ustanovit 6emo da su one nita u usporedbi s uvredom i tetom koje domoljublje natovaruje na samoga vojnika J tu jadnu, zavedenu rtvu praznovjerja i neznanja. ?to za njega J spasitelja svoje zemlje, zatitnika svojega naroda J domoljublje uva u svojoj zalihiI (ivot robovske pokornosti, poroka i izopaenosti tijekom miraK ivot opasnosti, izlaganja i smrti tijekom rata.
66

9ijekom svoje posljednje predavake turneje u #an Aranciscu, posjetila sam Presidio, najljepe mjesto s kojega se prua vidik nad zaljevom i parkom )olden )ate. 9o bi mjesto trebalo biti namijenjeno djeci, vrtovi i glazba za rekreaciju umornih. Cmjesto toga ono je porunjeno, dosadno i sivo od baraka J baraka u kojima bogati ni svojim psima ne bi dopustili da ive. C tim bijednim kolibama vojnike dre poput stokeK tu oni provode svoju mladost, late6i izme i mjedenu dugmad svojih nadreenih asnika. 9u sam uoila i razliku meu klasama8 jedri sinovi slobodne republike, poredani u red poput osuenika, salutiraju svakom porunikom ovjeuljku u prolazu. 4merika jednakost, koja poniava muevnost i uzdie uni!ormuO (ivot u barakama samo jo vie tei razviti sklonost spolnim perverzijama. C tome je sve sliniji vojnim uvjetima u Europi. Navelock Ellis, zapaeni pisac o spolnoj psihologiji, pomno je prouio tu temu. Citiram8 D@eke su od baraka veliki centri muke prostitucije... %roj vojnika koji se prostituira ve6i je nego to bismo htjeli povjerovati. @e pretjerujem ako kaem da je u pojedinim pukovima velika vjerojatnost da se ve6inu mukaraca moe kupiti... 2jetnih veeri, N&de Park i susjedni 4lbert )ate, vrve od gardista i ostalih predanih ivoj trgovini, i to bez krinke, u uni!ormi ili bez nje... C ve6ini sluajeva utrak je ugodan dodatak deparcu 9omm&ja 4tkinsa.D 5o koje se mjere ta izopaenost uvukla u vojsku i u mornaricu moe se najbolje prosuditi prema injenici da postoje posebne ku6e za taj oblik prostitucije. 9a praksa nije ograniena samo na EngleskuK op6a je. DLojnici nisu nita manje traeni u Arancuskoj nego li u Engleskoj ili u @jemakoj, a posebne ku6e za prostituciju vojnika postoje i u Parizu i u gradovima koji imaju garnizone.D 5a je gospodin Navelock Ellis u svoje istraivanje spolne izopaenosti ukljuio i 4meriku, otkrio bi da isto stanje prevladava i u naoj vojsci, ba kao i u tim zemljama. Porast stalne vojske neizbjeno vodi u irenje te spolne perverzijeK barake su inkubatori. (ivot u barakama, osim svojih spolnih posljedica, ini vojnika nesposobnim za koristan rad nakon to izie iz vojske. 2judi vjeti u nekom poslu, rijetko ulaze u vojsku ili mornaricu, ali ak su i oni, nakon vojnikoga iskustva, posve nesposobni za svoja biva zanimanja. %udu6i da su usvojili naviku da ljenare i naviknuli se na uzbuenje i pustolovinu, miran ih posao vie ne moe zadovoljiti. /ad iziu iz vojske, vie se ne mogu vratiti korisnome poslu. 4li obino u vojsku ide drutveni olo, osloboeni zatvorenici i slini, koje je u njezine redove dovela ili borba za ivot ili vlastita sklonost. 'ni se, kad im je vojni rok zavren, ponovno vra6aju svojem prijanjem ivotu u zloinu, brutalnijem i sramotnijem nego prije. 5obro je znana injenica da je u naim zatvorima velik broj bivih vojnikaK dok se, s druge strane, vojska i mornarica opskrbljuju u velikoj mjeri bivim kanjenicima. 'd svih zlih posljedica koje sam do sada prikazala ni jedna mi se ne ini tako tetna po ljudski integritet kao ona koju je duh domoljublja proizveo u sluaju vojnika $illiama
67

%uHalde. %udu6i da je ludo vjerovao da ovjek moe biti vojnik i istodobno iskazivati svoja ljudska prava, vojna ga je vlast strogo kaznila. 'n je svojoj zemlji sluio petnaest godina tijekom kojih u njegovu izvjetaju nije bilo mrlje. Prema generalu Aunstonu, koji je smanjio %uHaldinu kaznu na tri godine, Dprva je dunost asnika ili svakog novouvojaenoga neupitna pokornost i odanost vladi, bez obzira na to odobrava li on tu vlast ili neD. 9ime Aunston obiljeav pravi karakter lojalnosti. Prema njemu, ulaskom u vojsku dokidaju se naela 5eklaracije o neovisnosti. /akva udna posljedica da domoljublje pretvara misle6e bi6e u odani strojO 'pravadavaju6i tu najopakiju kaznu %uHaldi, general Aunston kae amerikome narodu da je in toga vojnika bio Dozbiljan zloin ravan izdajiD. 4 od ega se zapravo taj Dstrani zloinD sastojiI @aprosto od ovoga8 $illiam %uHalda bio je jedan meu tisu6u i petsto ljudi koji su doli na javni skup u #an AranciscuK i, kakva li uasa, rukovao se s govornicom, Emmom )oldman. #traan zloin, doista, koji general naziva Dvelikom uvredom vojske, u svakom sluaju gorom od dezerterstvaD. 7ma li ve6e optube protiv domoljublja od toga da na taj nain obiljei ovjeka kao zloinca, baci ga u zatvor i poniti petnaest godina njegova odana sluenjaI %uHalda je svojoj zemlji dao najbolje godine svojega ivota i svoje muevnosti. 4li sve je to izbrisano. 5omoljublje je nemilosrdno, i poput svih nezasitnih udovita, zahtijeva sve ili nita. 'no ne priznaje da je i vojnik ljudsko bi6e koje ima pravo na vlastite osje6aje i na vlastita miljenja, na svoje sklonosti i zamisli. @e, domoljublje to ne moe priznati. 9o je lekcija koju je %uHalda morao nauitiK prisiljen ju je nauiti pod visoku, ali ne i beskorisnu, cijenu. Ponovno na slobodi, izgubio je svoj poloaj u vojsci, ali je dobio samopouzdanje. @akon svega, to je vrijedno triju godina provedenih u zatvoru. 4utor koji pie o vojnim prilikama u 4merici, u nedavnom je lanku, komentirao nadmo6 vojnika nad civilom u @jemakoj. *ekao je, izmeu ostaloga, da ako naa republika nema drugog smisla nego da jami svim svojim graanima jednaka prava, onda ima ispravan razlog da postoji. Cvjerena sam da pisac tih redaka nije bio u Coloradu tijekom patriotskog reima generala %ella. Ljerojatno bi mislio drugaije da je vidio kako se, u ime domoljublja i republike, ljudi bacaju u obor s bikovima, naokolo navlae, preko svake granice, i podvrgavaju svim vrstama ponienja. 4 taj incident u Coloradu nije usamljen na putu uspona vojne mo6i u #jedinjenim 5ravama. )otovo da nema trajka a da vojne trupe ne dou u pomo6 onima na vlasti i da se ne ponaaju arogantno i brutalno kao to su se ponaali oni koji su nosili /eiserovu uni!ormu. Costalom, mi imamo i 5ickov vojni zakon. Ge li pisac tih redaka to zaboravioI Lelika je nevolja s ve6inom naih pisaca da su potpune neznalice kad su u pitanju teku6i dogaaji, ili da ne6e, budu6i da su neiskreni, pisati o tim stvarima. 7 tako se dogodilo da je 5ickov vojni zakon proao u /ongresu uz vrlo slabu raspravu i jo manji
68

publicitet J zakon koji daje predsjedniku mo6 da mirnoga graanina pretvori u krvoednoga ubojicu, navodno u ime obrane zemlje, a zapravo u ime zatite interesa odreene stranke u ije ime govori predsjednik. @a pisac tvrdi da militarizam nikad ne moe postati tako mo6an u 4merici kao to je to postao vani, budu6i da je u nas sluiti vojsku dobrovoljna stvar, dok je ona u starome svijetu obvezatna. )ospodin ipak zaboravlja uzeti u obzir dvije vane injenice. Prvo, prisilno je novaenje u Europi stvorilo duboko usaenu mrnju prema militarizmu meu svim slojevima drutva. 9isu6e mladih regruta negoduju pri novaenju, a jedanput kad su u vojsci, iskoristit 6e svaki mogu6i nain da dezertiraju. 5rugo, upravo je prisila kao obiljeje militarizma stvorila golem antimilitaristiki pokret, kojega se europske sile boje vie nego iega drugoga. 'sim toga, militarizam je najve6i branik kapitalizma. 'nog trenutka kad se potkopa militarizam, kapitalizam 6e zateturati. Cistinu, u nas nema prisilnoga novaenjaK to jest, mukarce obino ne prisiljavaju da se unovae, ali smo razvili mnogo egzaktniju i rigidniju silu J nudu. @ije li injenica da se tijekom industrijske depresije pove6ao broj novaenjaI Lojni posao ne mora biti ni unosan ni astan, ali je ipak bolji od potucanja zemljom u potrazi za poslom, od stajanja u redu za kruh, ili od spavanja u mjesnim preno6itima. 'sim toga, on donosi trinaest dolara na mjesec, tri obroka na dan i mjesto za spavanje. Pa ipak ni nuda nije dovoljno snaan imbenik da dovede u vojsku karakternoga i muevnoga ovjeka. @ije udo da se nae vojne vlasti tue na Djadan materijalD koji se unovauje. 9o priznanje vrlo je ohrabruju6i znak. 'no dokazuje da jo ima dovoljno duha neovisnosti i ljubavi za slobodu u prosjenome 4merikancu da 6e radije gladovati neko obu6i uni!ormu. Cmni mukarci i ene diljem svijeta poinju shva6ati da je domoljublje odve6 uskogrudno i ogranieno poimanje da bi odgovorilo na potrebe naega doba. Centralizacija mo6i stvorila je meunarodni osje6aj solidarnosti koji stvara ve6i sklad interesa izmeu amerikoga radnitva i njihove bra6e u inozemstvu nego izmeu amerikoga rudara i njegova eksploatiranoga sudrugaK solidarnost koja se ne boji tuinskoga osvajanja, jer ona navodi sve radnike da jednoga dana kau svojim gospodarima, D7dite, ubijajte sami. "i smo to dugo radili za vasD. 9a solidarnost budi svijest ak i u vojnika, jer i oni su dio velike ljudske obitelji. #olidarnost koja se pokazala pouzdanijom od one tijekom prolih bojeva, i koja je potaknula parike vojnike, tijekom /omune +,<+., da se odbiju pokoriti kad su im naredili da ubijaju svoju bra6u. 'na je podarila hrabrost ljudima koji su se pobunili na ruskim ratnim brodovima tijekom posljednjih godina. 'na 6e na kraju dovesti do pobune svih potlaenih i podjarmljenih protiv meunarodnih izrabljivaa. Europski je proletarijat shvatio kolika je snaga solidarnosti i zbog toga je proglasio rat domoljublju i njegovoj krvavoj sablasti, militarizmu. 9isu6e ljudi pune zatvore Arancuske, @jemake, *usije i skandinavskih zemalja jer se usude suprotstaviti drevnoj praznovjerici. 4 taj pokret nije ogranien samo na radniku klasuK on obuhva6a
69

predstavnike svih slojeva, a njegovi su glavni pobornici mukarci i ene koji se istiu u umjetnosti, znanosti i knjievnosti. 4merika 6e morati slijediti taj put. "ilitaristiki duh ve6 je proeo sva podruja ivota. Ga zapravo vjerujem da je militarizam ve6a opasnost ovdje nego bilo gdje drugdje, jer kapitalizam potpla6uje one koje eli unititi. C kolama je ve6 poelo. 'ito se vlada dri jezuitskog shva6anja, D5aj mi um djeteta, i oblikovat 6u ovjekaD. 5jeca ue vojnu taktiku, o slavi vojnih postignu6a koja se uzdiu u nastavnim programima i tako se mladi umovi izopauju da bi koristili vladi. @adalje, mladost ove drave poziva se na svjetlucavim posterima da se pridrui vojsci i mornarici. D5obra prilika da vidite svijetOD, vie vladin reklamer. 9ako se nevini djeaci moralno opijaju domoljubljem, a vojni "oloh pobjedniki koraa dravom. 4meriki je radnik toliko propatio u rukama vojske, drave i !ederacije, da je posve opravdano to mu se gadi uni!ormirani parazit i da mu se protivi. 7pak, puka denuncijacija ne6e rijeti taj veliki problem. Lojnika trebamo obrazovati antidomoljubnom literaturom koja 6e ga prosvijetliti i pokazati mu sve stvarne strahote njegova posla te koja 6e probuditi njegovu svijest da ostvari pravi odnos s ovjekom ijemu radu duguje svoju egzistenciju. Cpravo se toga vlasti najvie boje. Le6 je ravno izdaji da vojnik prisustvuje radikalnom skupu. @ema sumnje da 6e izdajom proglasiti i ako vojnik ita radikalne pam!lete. @o, nije li vlast oduvijek proglaavala svaki progresivni korak izdajomI 'ni, koji, ipak, iskreno tee drutvenoj rekonstrukciji mogu sebi priutiti da se sa svim tim suoeK jer je moda ak vanije pronositi istinu barakama nego tvornicama. /ad potkopamo domoljubnu la, iskrit 6emo put za veliku strukturu u kojoj 6e sve nacionalnosti biti sjedinjene op6im bratstvom J istinski #2'%'5@' 5*C?9L'. 'rancesico 'errer i !oderna kola

7skustvo se smatra najboljom ivotnom kolom. @a mukarca ili enu koji ne naue neke ivotno bitne lekcije u toj koli, gleda se kao na prave glupane. 7pak je udno da mirno primamo, kao samo po sebi razumljivo, to da organizirane institucije ponavljaju greke, ne ue iz iskustva. C %arceloni je ivio i radio ovjek po imenu Arancisco Aerrer. %io je uitelj, poznat i obljubljen meu pukom. 7zvan ?panjolske samo nekolicina obrazovanih zna za Aerrerov rad. a veliki svijet taj uitelj ne postoji. Prvoga rujna godine +.;.. panjolska je vlada J po nalogu katolike crkve J zatvorila Arancisca Aerrera. 9rinaestoga listopada, nakon tobonjega suenja, smjestili su ga u
70

jamu zatvora u "ontjuichu, uz straan zid mnogih uzdaha, i ubili. 'djednom je Aerrer, neugledni uitelj, postao univerzalan lik, odsjaj srdbe i bijesa cijeloga civiliziranoga svijeta prema neodgovornome ubojici. Cbojstvo Arancisca Aerrera nije prvi zloin to su ga poinile panjolska vlada i katolika crkva. Povijest tih institiucija dugaka je rijeka ognja i krvi. 7pak nisu nita nauili iz iskustva, niti su shvatili da svaki krhki ivot koji crkva ili drava ubiju prerasta u mo6noga diva, koji 6e jednoga dana osloboditi ljudski rod od njihova opasna stiska. Arancisco Aerrer rodio se +,3.. u skromnoj obitelji. %ili su katolici i nadali se da 6e podi6i svojega sina u istoj vjeri. @isu znali da 6e djeak postati glasnik velike istine, da 6e njegov um odbiti krenuti starim putem. C ranoj je dobi Aerrer poeo propitivati vjeru svojih otaca. ahtijevao je da dozna kako to da bog, koji mu govori o dobroti i ljubavi, remeti san nevinoga djeteta stranim i uasnim mukama, patnjama, paklom. %udu6i da je bio oprezan te iva i ispitivaka duha, nije mu trebalo puno pa da otkrije strahote tog crnoga udovita, katolike crkve. 'n je s tim htio prekinuti. Arancisco Aerrer nije bio samo ovjek sumnje, u potrazi za istinomK bio je i pobunjenik. 5uh bi mu se rasplamsao pravednom srdbom prema eljeznom reimu njegove zemljeK kad je skupina pobunjenika, koju je vodio hrabri domoljub general Lillacampa, pod stijegom republikanskog ideala, snano napala taj reim, nije bilo vatrenijega borca od mladoga Arancisca Aerrera. @adam se da republikanski ideal nitko ne6e brkati s republikanstvom u 4merici. "a kakve prigovore imala ja, kao anarhist, na republikance latinskih zemalja, znam da oni visoko nadvisuju tu korumpiranu i reakcionarnu stranku koja, u 4merici, unitava svaki znak slobode i pravde. Fovjek mora pomisliti na "azzinije, )aribaldije, na mnotvo drugih, kako bi shvatio da su njihovi napori bili usmjereni ne samo protiv despotizma, nego posebice protiv katolike crkve, koja je od svojeg samoga poetka bila neprijatelj svakog napretka i slobodarstva. C 4merici je posve suprotno. *epublikanci zastupaju utvrena prava, imperijalizam, korupciju, unitenje svega to nalikuje na slobodu. @jihov je ideal slatkorjeiv, gmizav ugled "c/inle&a i okrutna *ooseveltova arogancija. Pobuna panjolskih republikanaca je uguena. Potrebno je neto vie od puke hrabrosti da se razbije stoljetna stijena, da se odsijee glava katoloikoj crkvi, toj hidri, i panjolskome tronu. Ch6enja, progon i kanjavanje uslijedili su nakon junakoga pokuaja male skupine. 'ni koji su izbjegli progonitelje, morali su pobje6i u potrazi za sigurno6u u strane zemlje. Arancisco Aerrer bio je meu njima. 'tiao je u Arancusku. /ako se njegova dua morala rascvjetati u novoj zemljiO Arancuska, kolijevka slobode, ideja, akcije. Pariz, uvijek mlad, estok Pariz, pulsiraju6ega ivota, nakon mraka njegove zaostale zemlje J kako ga je samo on morao nadahnutiO /akve povoljne prilike, kakva sjajna ansa za mladoga idealistaO
71

Arancisco Aerrer nije gubio vrijeme. Poput izgladnjeloga ovjeka ubacio se u mnoge razliite liberalne pokrete, upoznao svakovrsne ljude, uio, upijao, rastao. 5ok je bio ondje, vidio je i "odernu kolu na djelu, to 6e odigrati tako vanu i sudbonosnu ulogu u njegovu ivotu. "oderna je kola u Arancuskoj osnovana puno prije Aerrerova doba. @jezin je zaetnik, premda u uskom krugu, bio svjei duh 2ouise "ichel. #vjesno ili nesvjesno, velika je 2ouise davno osjetila da budu6nost pripada mladom naratajuK da 6e, ako se mlade ne oslobodi institucije to razara um i duu, buroaske kole, drutvena zla nastaviti postojati. "islila je, kao i 7bsen, da je ozraje proeto duhovima, da odrasli mukarac i ena moraju nadi6i mnoge praznovjerice. 7 tek to prerastu smrtonosni zahvat jedne sablasti, gle, ve6 se nau u ropstvu devedeset i devet drugih sablasti. #amo neki dosegnu vrhunac potpunoga preporoda. 5ijete, pak, nema tradicija koje bi moralo nadi6i. @jegov um nije optere6en nizom ideja, njegovo srce nije hladno prema klasnim i drutvenim razlikama. 5ijete je za uitelja ono to je glina za kipara. No6e li svijet primiti umjetniko djelo ili prezrenu imitaciju, ovisi u velikoj mjeri o kreativnoj mo6i uitelja. 2ouise "ichel u prvom je redu bila sposobna osluhnuti enje djeje due. @ije li i sama bila naravi poput djeteta, tako slatka i njena, jednostavna i velikodunaI 2ouisina je dua izgarala nad svakom drutvenom nepravdom. Cvijek je bila u prvim redovima kad god su se Pariani bunili protiv kakve nepravde. 7 budu6i da je bila zatvarana zbog svoje velike odanosti potlaenima, male kole na "ontmartreu uskoro je nestalo. 4li sjeme je bilo posijano i rodilo je plodom u mnogim !rancuskim gradovima. @ajvaniji je pothvat "oderne kole onaj velikoga i uvijek mladoga Paula *obina. # nekoliko prijatelja otvorio je veliku kolu u Cempuisu, prekrasnom mjestacu pokraj Pariza. Paul *obin teio je viem idealu, a ne samo unijeti moderne zamisli u naobrazbu. Ntio je pokazati stvarnim injenicama da je graanska koncepcija nasljednosti samo izgovor za potedu drutva od njegovih stranih zloina protiv mladei. 9vrdnja da dijete mora trpjeti za grijehe svojih otaca, da ono mora nastaviti sa siromatvom i prljavtinom, da mora izrasti u pijanca ili zloinca, samo zato to mu roditelji nisu ostavili nita drugo u naslijee, bila je odve6 naopaka za lijepi duh Paula *obina. 'n je vjerovao da osim naslijea, bez obzira na njegovu ulogu, ima i drugih jednako velikih imbenika, ako ne i ve6ih, koji bi mogli i koji ho6e iskorijeniti ili umanjiti takozvani prvi uzrok. 'dgovaraju6e ekonomsko i drutveno okruenje, daak i sloboda prirode, zdrava vjeba, ljubav i su6ut, i, ponad svega, duboko razumijevanje za potrebe djeteta J sve 6e to unititi okrutnu, nepravednu i zloinaku stigmu nametnutu nevinoj mladei. Paul *obin nije birao svoju djecuK nije iao takozvanim najboljim roditeljima8 on je uzimao djecu gdje god ih je naao. Czimao ih je s ulice, iz koliba, sirotita i domova za nahoad, popravnih domova, iz svih onih sivih i stranih mjesta kamo blagonaklono druvo skriva svoje rtve kako bi umirilo svoju grenu savjest. #kupio je svu prljavu, umrljanu,
72

drhtavu siroad koja je naao i odveo je u Cempuis. 'ndje su, u prirodi, slobodne i neobuzdane, dobro nahranjene, iste, voljene i okruene razumijevanjem, ljudske biljice poele rasti, cvjetati, razvijati se iznad oekivanja njihova prijatelja i uitelja, Paula *obina. 5jeca su se razvila u mukarce i ene sigurne u sebe, koji vole slobodu. ?to je ve6a opasnost za institucije koje proizvode sirotinju kako bi je ovjekovjeileI Arancuska je vlada zatvorila Cempuis jer su razredi u njemu bili mjeoviti to je u Arancuskoj tada bilo zabranjeno. 7pak, Cempuis je dovoljno dugo djelovao da je uspio pokazati svim naprednim pedagozima svoje nevjerojatne mogu6nosti i da bi posluio kao poticaj za moderne metode naobrazbe, koje polagano ali neizbjeno podrivaju trenutano postoje6i sustav. @akon Cempuisa uslijedio je velik broj drugih obrazovnih pokuaja J meu njima pokuaj "adelaine Lernet, nadarene knjievnice i pjesnikinje, autorice djela 2^4mour 2ibre 0#lobodna ljubav1, i #Rbastiena Aaurea, i njegove 2a *uche 0/onica1, koju sam posjetila u Parizu +.;<. godine. Prije nekoliko je godina drug Aaure kupio zemljite na kojemu je izgradio svoju 2a *uche. C razmjerno kratkom vremenu uspio je preobraziti nekad divlje, nekultivirano zemljite u procvjetalo mjesto, koje je poelo izgledati kao dobro odravano gospodarstvo. )olemo kvadratino dvorite, okrueno trima zgradama i iroka staza koja vodi u vrt i vo6njak, doekuju posjetioca. Lrt, odravan onako kako to samo Arancuz zna, prua veliku raznolikost raslinja. "iljenje je #Rbastiena Aaurea da 6e djetetov razvoj trpjeti ako ono bude podvrgnuto proturjenim utjecajima. 9ek kad su materijalne potrebe, ku6na higijena i intelektualni okoli usklaeni moe dijete izrasti u zdravo, slobodno bi6e. ' svojoj je koli #Rbastien Aaure rekao8 DCzeo sam dvadeset i etvero djece obaju spolova, ve6inom siroadi, ili onih kojima su roditelji odve6 siromani da bi im mogli platiti kolovanje. 'djenuo sam ih, pruio im dom i obrazovao ih na svoj troak. 5o svoje dvadesete godine primat 6e temeljitu osnovnu naobrazbu. 7zmeu dvanaeste i sedamnaeste godine J dok im naobrazba jo traje J poet 6e ih se poduavati nekom zanimanju, u skladu s njihovim pojedinanim sklonostima i sposobnostima. @akon toga su slobodni napustiti 2a *uche i poeti ivot u izvanjskome svijetu, ali sigurni da se uvijek mogu vratiti u 2a *uche, gdje 6e biti primljeni otvorenih ruku i s dobrodolicom, kao to roditelji doekuju svoju voljenu djecu. 4 ako ele raditi kod nas, mogu to pod sljede6im uvjetima8 jedna tre6ina proizvoda pokrivat 6e njihove trokove izdravanja, druga tre6ina ide u op6i !ond namijenjen za primitak nove djece, a posljednja je tre6ina namijenjena za osobne potrebe.
73

dravlje je djece koju trenutano imam na skrbi izvrsno. Fist zrak, hranjivi obroci, tjelesna vjeba na otvorenome, duge etnje, odravanje higijenskih pravila, zanimljiva metoda poduke i, iznad svega, nae razumijevanje i njena skrb za djecu, urodili su zadivljuju6im tjelesnim i mentalnim rezultatima. %ilo bi nepravedno tvrditi da su nai uenici ostvarili udoK ali, ako uzmemo u obzir da pripadaju prosjeku, da im se prije nije pruila prilika, rezultati su doista zadovoljavaju6i. @ajvanije to su postigli J to se rijetko dogaa s djecom u redovnim kolama J jest da vole uiti, da ele znati, biti in!ormirani. @auili su novu radnu metodu, metodu koja ubrzava pam6enje i potie matovitost. Posebice se trudimo probuditi djetetovo zanimanje za njegovo okruenje, da shvati vanost promatranja, istraivanja i razmiljanja, tako da kad djeca sazriju, ne budu gluha i slijepa za stvari oko njih. @aa djeca nita ne prihva6aju na slijepo, da ne propituju zato i zbog kojeg je razloga neto takvo kakvo jestK niti su zadovoljni dok na svoja pitanja ne dobiju potpun odgovor. 9ako je njihov um osloboen sumnji i straha koji proizlaze iz nepotpunih i neistinitih odgovoraK upravo ovo posljednje izopauje djetetov razvoj i stvara u njemu pomanjkanje povjerenja u sebe i u one oko njega. 7znenauju6e je koliko su iskreni, ljubazni i srdani nai maliani jedni prema drugima. #klad izmeu njih i odraslih u 2a *ucheu silno ohrabruje. %ili bismo u neprilici kad bi nas se djeca bojala ili nas cijenila samo zato to smo njihove starjeine. Finimo sve da dobijemo njihovo povjerenje i njihovu ljubavK tako ostvareno razumijevanje zamijenit 6e dunostK povjerenje 6e zamijeniti strah, a ljubav strogost. @itko jo nije u cijelosti shvatio bogatstvo suosje6anja, ljubaznosti i velikodunosti to se krije u djejoj dui. @apor svakog istinskog pedagoga trebao bi otkljuati tu riznicu J da bi se potaknuli djeji porivi i izvukle iz njega najbolje i najplemenitije sklonosti. @ema ve6e nagrade za neiji ivotni rad nego nadgledati rast ljudske biljke, vidjeti kako njihova narav rastvara svoje latice, i promatrati kako se razvijaju u pravu linost. "oji drugovi u 2a *ucheu ne trae ve6e nagrade i upravo zahvaljuju6i njima i njihovu naporu, vie nego mojemu, na ljudski vrt obe6ava da 6e roditi lijepim plodom.DT+U ?to se tie teme povijesti i prevladavaju6ih tehnika poduavanja, #Rbastien Aaure je rekao8 D@aoj djeci objanjavamo da se prava povijest tek treba napisati J pria o onima koji su umrli, neznani, u naporu da pomognu ovjeanstvu na putu prema ve6im dostignu6ima.DT>U Arancisco Aerrer nije mogao izbje6i taj veliki val pokuaja da se ostvari "oderna kola. 'n je uvidio njezine mogu6nosti, ne samo na teoretskoj razini, nego i na razini njezine praktine primjene za svakodnevne potrebe. %it 6e da je shvatio da ?panjolskoj, vie

74

nego i jednoj drugoj zemlji, treba upravo takva vrsta kole, ako ikada eli zbaciti dvostruki jaram, sve6eniki i vojniki. /ad razmotrimo da je cijeli sustav naobrazbe u ?panjolskoj bio u rukama katolike crkve i kad se, nadalje, prisjetimo katolike !ormule, DCtuvi li se katolianstvo u djetetovu glavu do njegove devete godine, ono vie ne prima ni jednu drugu idejuD, razumjet 6emo golemu zada6u koju je Aerrer imao kad je donio novo svjetlo meu svoj narod. #udbina mu je uskoro pomogla u ostvarenju njegova velikoga sna. )ospoica "eunier, uenica Arancisca Aerrera, i bogata dama, zainteresirala se za projekt "oderne kole. /ad je umrla, ostavila je Aerreru vrijedan posjed i dvanaest tisu6a !ranaka godinjega prihoda za kolu. *eeno je da zloeste due mogu zamisliti samo zloeste zamisli. 4ko je tako, onda se podle metode katolike crkve kojima je ocrnjivala Aerrerov znaaj, kako bi opravdala svoj crni zloin, mogu odmah objasniti. 9ako se amerikim katolikim tiskom proirila la da je Aerrer bio u intimnim odnosima s gospoicom "eunier kako bi se dokopao njezina novca. 'sobno mislim, da je intimnost, ma koje vrste, izmeu mukarca i ene njihova osobna stvar, njima sveta. Loljela bih da ne troim ni rijei na tu temu, da nije rije o jednoj od mnogih kukavikih lai to su se irile oko Aerrera. @aravno, oni 6e, koji poznaju potenje katolikoga sve6enstva, razumjeti insinuaciju. Gesu li katoliki sve6enici ikada gledali na enu drugaije osim kao na spolnu robuI Povijesni 6e me podaci otkriveni u samostanima podrati u tome. /ako bi onda oni mogli razumjeti suradnju mukarca i ene osim na spolnoj osnoviI apravo su gicu. "eunier smatrali Aerrerovom pretpostavljenom. %udu6i da je provela djetinjstvo i djevojake godine sa krtim ocem i pokornom majkom, shvatila je kolika je vrijednost potrebe za ljubavlju i sre6om u djejem ivotu. 7 posve sigurno je uvidjela da Arancisco Aerrer nije bi uitelj stvoren u koli, kao na stroju ili naprosto netko s diplomom, nego je bio obdaren duhom za taj poziv. 'premljen znanjem, iskustvom i potrebnim sredstvima, iznad svega proet boanskom stra6u svoje misije, na se drug vratio u ?panjolsku i ondje poeo svoje ivotno djelo. 5evetoga rujna godine +.;+. otvorena je prva "oderna kola. )raani %arcelone primili su je sa zanosom i obvezali se poduprijeti je. C kratkom slovu prigodom otvorenja kole, Aerrer je iznio svoj program prijateljima. *ekao je8 D@isam govornik, nisam propagandist, nisam borac. Citelj samK iznad svega volim djecu. "islim da ih razumijem. (elim da svoj prinos borbi za slobodu ostvarim tako da pripremim mladi narataj za novo doba.D

75

@jegovi su ga prijatelji upozorili da bude oprezan u svojem suprotstavljanju katolikoj crkvi. nali su kako bi daleko ona ila da ukloni neprijatelja. 7 Aerrer je to znao. 4li je, poput %randa, vjerovao u sve ili nita. @e bi mogao podi6i "odernu kolu na istoj staroj lai. %it 6e iskren, poten i otvoren s djecom. Arancisco Aerrer je postao oznaen ovjek. 'd samog prvoga dana nakon to je kola otvorena, poeli su ga slijediti. @adzirali su gradnju kole, nadzirali njegov mali dom u "angatu. Pratili su ga u stopu, ak i kad je iao u Arancusku ili u Englesku da se posavjetuje sa svojim kolegama. %io je oznaen ovjek, i bilo je samo pitanje vremena kad 6e ovjek iz zasjede stegnuti omu. )otovo mu je to uspjelo +.;-., kad su Aerrera upleli u pokuaj atentata na 4l!onsa. 'slobaaju6i je dokaz bio prevrst ak i za crne vraneT=UK morali su ga pustiti na slobodu J premda ne zauvijek. Fekali su. 'h, oni mogu ekati, kad odlue da ulove rtvu u zamku. 9aj je trenutak konano doao, tijekom antimilitaristike pobune u ?panjolskoj u srpnju +.;.. Proelja li ovjek sve anale revolucionarne povijesti ne6e na6i znamenitijeg prosvjeda protiv militarizma. #tolje6ima je vojska tlaila panjolski narod, i oni taj jaram vie nisu mogli izdrati. 'dbili su sudjelovati u beskorisnom pokolju. @isu vidjeli razloga da podupiru despotsku vladu u njezinu guenju i tlaenju maloga naroda koji se bori za svoju neovisnost, kao to su to inili hrabri stanovnici *i!a.TBU @e, oni se ne6e boriti protiv njih. 9isu6u osamsto godina katolika je crkva propovijedala evanelje mira. 4li kad su ljudi poeljeli to evanelje provesti u zbilju, ona je natjerala vlast da ih prisili na oruje. 9ako je panjolska dinastija slijedila metode ruske dinastije J ljude su natjerali na bojite. 9ada je, i to tek tada, njihova mo6 izdrljivosti dola kraju. 9ada su se, i to tek tada, panjolski radnici okrenuli protiv svojih gospodara, protiv onih koji su, poput pijavica sisali njihovu snagu, njihovu krv. 5a, napali su crkve i sve6enike, ali da sve6enici imaju i tisu6u ivota, ne bi mogli platiti za strana zlostavljanja i zloine koje su poinili nad panjolskim narodom. Arancisco Aerrer uhi6en je prvoga rujna +.;.. 5o prvoga listopada njegovi prijatelji i drugovi nisu znali to se s njim dogaa. 9oga dana 2^NumanitR je primio pismo iz kojega se moglo doznati sve o lakrdiji od suenja. 4 sljede6ega dana njegova je druica, #oledad Lilla!ranca, primila sljede6e pismo8 D@ema razloga za briguK zna da sam posve nevin. 5anas sam posebice pun nade i radostan. 'vo je prvi put da ti mogu pisati i prvi put od mojeg uhi6enja da se mogu okupati na zrakama sunca, to velikoduno probijaju kroz prozore moje 6elije. 7 ti se mora veseliti.D
76

/ako je dirljivo da je Aerrer vjerovao, ak i etvrtoga listopada, da ne6e biti osuen na smrt. Go je dirljivije da su njegovi prijatelji i drugovi bili u zabludi uzdaju6i se u to da neprijatelj ipak ima osje6aj za pravdu. Festo su vjerovali u mo6 sudstva, da bi onda doivjeli kako im ubijaju bra6u pred oima. @isu se pripremali da oslobode Aerrera, nisu ak ni prosvjedovaliK nita nisu uinili. D ato, pa nemogu6e je osuditi AerreraK on je nevin.D @o, s katolikom je crkvom sve mogu6e. @ije li ona titonoa u praksi, ija su suenja njezinim neprijateljima najgora lakrdija pravdeI Fetvrtoga listopada Aerrer je poslao sljede6e pismo 2^NumanitRu8 D atvorska 6elija, B. listopada +.;+. 5ragi moji prijatelji J unato apsolutnoj nevinosti, tuilac zahtijeva smrtnu kaznu, utemeljenu na policijskim denuncijacijama, koje me predstavljaju kao vou anarhista svijeta, koji upravlja radnikim sindikatima u Arancuskoj i okrivljuju me za zavjere i pobune posvuda, tvrde da sam svoja putovanja u 2ondon i Pariz poduzeo u tu svrhu. 9akvim me besramnim laima pokuavaju ubiti. 5ostavlja samo to nije krenuo i nemam vie vremena za pisanje. #av dokazni materijal koji je policija predoila sucu istraitelju nije nita drugo do hrpa lai i klevetnikih podmetanja. 4li nema ni jednoga dokaza protiv mene, jer nita nisam niti poinio. Aerrer.D 9rinaestoga listopada +.;.. utiano je Aerrerovo srce, tako hrabro, nepokolebljivo, tako vjerno srce. #irote budaleO Posljednji samrtni otkucaj tog srca jo nije otkucao kad je ono poelo stostruko udarati u srcima civiliziranoga svijeta, dok se nije pretvorilo u stranu grmljavinu, bacivi svoju kletvu na hukae crnoga zloina. Cbojice u crnoj odori i pobonoga lica pred sud pravdeO Ge li Arancisco Aerrer sudjelovao u antimilitaristikoj pobunaI Prema prvoj optubi koja se pojavila u katolikom listu u "adridu, a potpisali su je biskup i svi barcelonski prelati, nije niti bio optuen za sudjelovanje. Prema optubi, Arancisco Aerrer je bio kriv zato to je organizirao bezbone kole i dijelio bezbonu literaturu. 4li u dvadesetom se stolje6u ovjeka ne moe samo tako spaliti jer ne vjeruje u boga. "oralo se neto drugo prona6iK otuda optuba za pobunu. @i u jednom se autentinom izvoru do sada istraenom ne moe na6i ni jedan dokaz koji bi povezivao Aerrera i pobunu. 4li, vlasti nisu ni htjele dokaze, ili ih prihvatile. %ilo je sedamdeset i dvoje svjedoka, a njihovo je svjedoanstvo zapisano. @ikada ih nisu suoili s Aerrerom ili njega s njima.

77

Ge li psiholoki mogu6e da je Aerrer sudjelovaoI @e vjerujem da jest, a evo i mojih razloga za to. Arancisco Aerrer nije bio samo velik uitelj, nego nedvojbeno i udesan organizator. C osam godina, izmeu +.;+. i +.;.., organizirao je u ?panjolskoj stotinu i devet kola, osim toga to je potaknuo liberalne elemente svoje zemlje da organiziraju jo i tri stotine i osam drugih kola. Cz svoj vlastiti rad u koli, Aerrer je opremio moderan tiskarski pogon, organizirao je prevodioce i raspaao stotinu i pedeset tisu6a primjeraka modernih znanstvenih i sociolokih djela, a da i ne govorimo o golemoj koliini racionalistikih prirunika. 9akvu je majstoriju mogao izvesti samo iznimno metodian i uinkovit organizator. # druge strane, apsolutno je dokazano da antimilitaristika pobuna uop6e nije bila organiziranaK da je i sam narod iznenadila, poput mnogih revolucionarnih valova u prolosti. )raani %arcelone su, primjerice, drali grad pod nadzorom etiri dana, i, prema izjavama turista, nikad u gradu nije vladao ve6i red i mir. @aravno, ljudi su bili tako slabo pripremljeni pa kad je kucnuo as, nisu znali to napraviti. C tome su bili poput Pariana tijekom /omune +,<+. 7 oni su bili nepripremljeni. Premda su gladovali, titili su skladita do vrha puna zaliha. Postavili su straare da nadgledaju Arancusku banku, u kojoj su buruji drali ukradeni novac. *adnici %arcelone isto su tako nadgledali plijen svojih gospodara. /ako je dirljiva glupost slabijegaK kako strano traginaO 4 opet, nisu li mu lanci tako duboko zabijeni u meso da ih ne bi, ak i kad bi mogao, pokidaoI #trahopotovanje prema vlasti, zakonu, privatnome vlasnitvu, stostruko se usjeklo u njegovu duu J kako 6e ga nepripremljen, neoekivano prekinutiI "oe li se na as pretpostaviti da bi se ovjek poput Aerrera udruio s takvim spontanim, neorganiziranim pokuajemI @e bi li znao da 6e takav pokuaj zavriti porazom, kobnim porazom narodaI @ije li vjerojatnije da bi, da je sudjelovao u njemu, on, iskusni poduzetnik, do kraja organizirao taj pokuajI 4ko nam i manjkaju svi drugi dokazi, taj jedan imbenik bio bi dovoljan da oslobodi Arancisca Aerrera. 4li ima i drugih jednako uvjerljivih. @a sam dan pobune, >3. srpnja, Aerrer je sazvao kon!erenciju svojih uitelja i lanova 2ige za racionalnu naobrazbu. 9rebali su razmotriti to 6e raditi u jesen, a posebice objavu velike knjige `lisRea *eclusa, 2^Nomme et la 9erre 0Fovjek i zemlja1 i knjige Lelika !rancuska revolucija Petra /ropotkina. Ge li uop6e vjerojatno, je li uop6e uvjerljivo da je Aerrer, budu6i da je znao za pobunu i u njoj sudjelovao, hladnokrvno pozvao svoje prijatelje i kolege u %arcelonu na dan kad bi znao da su njihovi ivoti ugroeniI 5oista, samo bi mu zloinaki, pokvareni jezuitski um mogao pripisati tako promiljeno ubojstvo. Arancisco Aerrer je sam zacrtao svoje ivotno djeloK mogao je sve izgubiti i nita ne dobiti, osim propasti i nesre6e, da je potpomogao pobunu. @e radi se o tome da je
78

sumnjao u pravinost ljudske srdbeK ali njegovo djelo, njegova nada, sama njegova narav teili su drugome cilju. Czalud su mahniti napori katolike crkve, njezine lai, krivotvorine, objede. 'ptuila ju je probuena ljudska savjest da je ponovila jo jedanput prljave zloine iz prolosti. Arancisco Aerrer je optuen jer je poduavao djecu idejama to lede krv J da mrze boga, primjerice. #tranoO Arancisco Aerrer nije vjerovao u postojanje boga. ato bi uio djecu da mrze neto to ne postojiI @ije li vjerojatnije da je djecu izveo van, pokazao im ljepotu zalaska sunca, sjaj zvjezdanoga neba, udo planina i mora to u ljudi budi strah, da im je objasnio svojim jednostavnim, izravnim nainom zakon rasta, razvoja i meupovezanosti svega u ivotuI Cinivi to postigao je da zauvijek bude nemogu6e otrovnom sjemenu katolike crkve da pusti korijen u djetetovu umu. 7zjavljuju da je Aerrer pripremao djecu da unite bogate. Prie starih usidjelica o duhovima. @ije li vjerojatnije da ih je pripremao da priteknu u pomo6 siromanimaI 5a ih je poduavao da je ponienje, degradacija, uas siromatva, zloin a ne vrlinaK da ih je poduavao dostojanstvu i vanosti svih stvaralakih napora, koji jedini odravaju ivot i grade karakter. @ije li najbolji i najdjelotvorniji nain iznijeti na svjetlo dana apsolutnu beskorisnost i nepravdu parazitstvaI @a kraju ali ne manje vano, Aerrer je osuen da je potkopao vojsku ire6i antimilitaristike ideje. 5oistaI %it 6e da je, poput 9olstoja, vjerovao da je rat legalizirani pokolj, da ovjekovjeuje mrnju i bahatost, da izjeda srce nacija i pretvara ih u pobjenjele manijake. /akogod, evo to sam Aerrer kae o svojim idejama o modernoj naobrazbi8 DLolio bih da moji itaoci obrate pozornost na ovu zamisao8 sve vrijednosti izobrazbe poivaju na potovanju tjelesne, intelektualne i moralne volje djeteta. %a kao i u znanosti, nema dokaza bez injenica, tako nema stvarne naobrazbe osim one koja je liena svakog dogmatizma, koja samom djetetu preputa da odredi smjer svojih napora, i koja se ograniava na to da podupire njegov napor. @ema niega lakeg nego promijeniti tu svrhu, i nita teeg nego je potovati. 7zobrazba je uvijek nametanje, nasilje, ogranienjeK pravi pedagog je onaj koji ponajbolje titi dijete od 0uiteljevih1 vlastitih ideja, svojih osobitih muica, onaj koji najbolje zna s djejom energijom. Cvjereni smo da 6e naobrazba u budu6nosti biti posve spontanaK naravno, mi to jo ne moemo ostvariti, ali razvoj metoda prema irem razumijevanju ivotnih pojava te injenica da svaki korak prema savrenosti znai nadilazak ogranienja J sve to daje naslutiti da imamo pravo kad se nadamo da 6e se dijete spasiti znano6u.

79

@e bojmo se re6i kako elimo da ljudi budu sposobni razvijati se bez prestanka, neprekidno sposobni unitavati i obnavljati svoj okoli, i obnavljati sebeK ljudi, ija 6e intelektualna neovisnost biti njihova najsnanija sila, koji se ne6e ni za to vezati, uvijek spremni prihvatiti ono to je najbolje, sretni zbog pobjede novih ideja, i koji tee voditi mnogostruke ivote u jednom ivotu. 5rutvo se boji takvih ljudiK zbog toga se ne smijemo nadati da 6e ono ikad poeljeti naobrazbu koja 6e nam podariti takve ljude. #lijedit 6emo rad znanstvenika koji poduavaju dijete s najve6om panjom i s navje6om udnjom 6emo tragati za sredstvima primjene njihova iskustva u izobrazbi koju elimo izgraditi, kako bismo to potpunije oslobodili pojedinca. 4li kako moemo ostvariti na ciljI @e6emo li to uiniti tako da se izravno ukljuimo u potporu osnivanju novih kola, kojima 6e vladati to je vie mogu6e duh slobode, za koji predosje6amo da 6e prevladavati cijelom naobrazbom u budu6nostiI Pokus je obavljen, i on je, za sada, ve6 pokazao odline rezultate. "oemo unititi sve to u dananjim kolama odgovara na organizaciju prisile, umjetni okoli kojim se djeca odvajaju od prirode i ivota, inelektualnu i moralnu stegu koja im name6e gotove ideje, vjerovanja koja kvare i ponitavaju prirodne sklonosti. %ez straha da 6emo zavarati sebe, moemo vratiti dijete u okoli koji ga privlai, prirodni okoli u kojemu 6e biti u dodiru sa svime to voli, i u kojemu 6e ivotni dojmovi zamijeniti trebersko uenje iz knjiga. 4ko i ne uinimo vie od toga, ve6 6emo uvelike pripremiti osloboenje djeteta. C takvim bismo uvjetima ve6 mogli slobodno i plodno primijeniti znanstvene injenice. Lrlo dobro znam da tako ne6emo mo6i ostvariti sve svoje nade, da 6emo esto biti prisiljeni, zbog manjka znanja, primijeniti neeljene metodeK ali uvjerenost 6e nas podrati u naim naporima J naime, da ak i ako ne ostvarimo svoj cilj potpuno, trebamo uiniti vie i bolje u naem jo nesavrenom radu nego to to uspijevaju dananje kole. Lolim slobodnu spontanost djeteta koje nita ne zna, vie od svjetskoga znanja i intelektualne de!ormiranosti djeteta koje je podvrgnuto naoj dananjoj naobrazbi.DT3U 5a je Aerrer doista organizirao pobune, da se borio na barikadama, da je bacio stotinu bombi, ne bi toliko bio opasan za katoliku crkvu i despotizam, kao svojim protivljenjem stegi i prisili. #tega i prisila J nisu li one pozadina svih zala na svijetuI *opstvo, pokoravanje, siromatvo, sva bijeda, sve drutvene nepravde proistiu iz stege i prisile. Cistinu, Aerrer je bio opasan. bog toga je morao umrijeti, +=. listopada +.;.., u jarku "ontjuicha. 4 ipak, tko se usudi re6i da je umro uzaludI 7maju6i u vidu buran porast op6eg ogorenja8 7talija imenuje ulice po Aranciscu Aerreru, %elgija mu podie spomenikK Arancuska poziva svoje slavne ljude da nastave slijediti trag muenikaK Engleska prva tiska njegovu biogra!ijuK sve se zemlje ujedinjuju u elji da ovjekovjee veliko djelo Arancisca AerreraK ak se i u 4merici, koja je uvijek troma kad je o naprednim idejama rije, raa 5rutvo Arancisco Aerrer, s ciljem da tiska sabrana Aerrerova djela i organizira
80

"oderne kole diljem zemlje J s obzirom na taj meunarodni revolucionarni val, tko moe re6i da je Aerrer umro uzaludI 9a smrt na "ontjuichu J kako je udesna, kako dramatina bila, kako je uskomeala ljudsku duu. Ponosan i uspravan, svim svojim bi6em okrenut prema svjetlu, Arancisco Aerrer nije trebao da mu laljivi sve6enici daju hrabrost, niti je kudio udovite da ga je ostavilo na cjedilu. #vijest da njegovi egzekutori predstavljaju doba koje umire, a da je on predstavnik ive istine, odrala ga je u posljednjim junakim trenucima. 5oba koje umire i iva istina, ivi pokapa mrtvoga. Hipokrizi"a puritanstva

)ovore6i o puritanstvu u odnosu na ameriku umjetnost, )utzon %orglum je rekao8 DPuritanstvo nas je uinilo tako egocentrinima i licemjernima, da su iskrenost i potovanje prema onome to je prirodno u naim porivima posve istisnuti iz nas, to ima za rezultat da u naoj umjetnosti ne moe biti ni istine ni individualnosti.D )ospodin %orglum mogao je dodati da je puritanstvo sam ivot uinilo nemogu6im. Lie od umjetnosti, vie od estetike, ivot predstavlja ljepotu u tisu6u inaicaK on je, uistinu, divovska panorama vjene mijene. Puritanstvo, s druge strane, poiva na !iksiranom i nepokretnom poimanju ivotaK ono je utemeljeno na kalvinistikoj ideji da je ivot prokletstvo, koje je ovjeku nametnuo boji gnjev. 5a bi se iskupio, ovjek mora stalno provoditi pokoru, mora odbijati svaki prirodan i zdrav poriv i okrenuti lea sre6i i ljepoti. Puritanstvo je slavilo svoje carstvo straha u Engleskoj tijekom esnaestoga i sedamnaestoga stolje6a, unitavalo je i naruavalo svako oitovanje umjetnosti i kulture. Cpravo je puritanski duh oduzeo #hell&ju njegovu djecu, jer se nije htio pokloniti vjerskim diktatima. 7sti je uskogrudni duh otuio %&rona od njegove rodne zemlje, jer se veliki genije pobunio protiv monotonije, mrtvila i sitniavosti svoje zemlje. Puritanstvo je prisililo neke od engleskih najslobodnijih ena na konvencionalan brani ivot8 "ar& $ollstonecra!t i kasnije, )eorge Eliot. 4 nedavno je puritanstvo zatrailo jo jedan danak J ivot 'scara $ildea. apravo, puritanstvo nikad nije prestalo biti najopasniji imbenik u vlasti Gohna %ulla, koji je cenzurirao umjetniki izraz i odobravao samo mrtvilo srednje klase. ato je isti britanski ovinizam pokazivati na 4meriku kao na zemlju puritanskoga provincijalizma. Posve je tono da je na ivot zakrljao zbog puritanstva i da on ubija ono prirodno i zdravo u naim porivima. 4li je isto tako tono da Engleskoj dugujemo za presaivanje toga duha na ameriko tlo. @amrli su nam to oci hodoasnici. %jee6i od
81

progona i tlaenja, hodoasnici s broda "a&!loHer uspostavili su u novome svijetu puritansku tiraniju i zloin. Povijest @ove Engleske, a posebice "assachusettsa, prepuna je strahota koje su pretvorile ivot u sumornost, ushit u oaj, prirodnost u bolest, iskrenost i istinu u odvratan ivot i licemjerje. #tolac na kojem su zavezanoga ovjeka potapali u vodu i sramni stup, kao i mnoga druga sredstva za muenje, bili su omiljene engleske metode za ameriko proi6enje. %oston, grad kulture, zaveden je u puritanskim analima kao Dkrvavi gradD. %io je suparnik #alemu, u njegovu okrutnom progonu nepriznatih vjerskih miljenja. @a danas slavnome Commonu, napola golu enu, s djetetom u rukama, javno su izbievali jer je traila slobodu govora8 a na istome mjestu, objesili su +-3.. "ar& 5&er, jo jednu kvekericu. apravo, %oston je bio pozornica za mnoge obijesne zloine puritanstva. C #alemu su, u ljeto +-.>., ubili osamnaest ena optuenih da su vjetice. 4 ni "assachusetts nije bio usamljen u istjerivanju vraga ognjem i sumporom. /ao to je Canning ispravno rekao8 DNodoasniki su oci preplavili novi svijet da bi ponovno uspostavili ravnoteu staroga svijeta.D Casi toga razdoblja najbolje su prikazani u amerikom klasinom djelu, )rimizno slovo. Puritanstvo vie ne rabi vijak za muenje palaca i vigaloK ali jo je pogubno po um i osje6aje amerikoga naroda. %ezvrijedno je i objanjavati Comstockovu mo6. Poput 9orVuemadX prije rata, 4nthon& Comstock autokrat je amerikoga moralaK on diktira standarde dobra i zla, isto6e i zloina. Poput lopova no6u se uuljava u privatne ivote ljudi, u njihove najintimnije odnose. #ustav pijunae koji je uspostavio taj ovjek, Comstock, posve posramljuje 9re6i odjel ruske tajne policije. ato javnost podnosi takav napad na svoje slobodeI Gednostavno zato to je Comstock samo glasan izraz puritanstva usaenoga u anglosaksonsku krv, i ijeg se ropstva nisu ak ni liberali uspjeli posve osloboditi. 2ieni vizije, olovni elementi starih /r6anskih udruga za uzdrljivost mladih mueva i ena, 4merikih subotara i #tranke za prohibiciju, zajedno s 4nthon&jem Comstockom kao svojim svecem zatitnikom, grobari su amerike umjetnosti i kulture. Europa se moe barem hvaliti odvanom umjetno6u i knjievno6u koja duboko prekapa po drutvenim i spolnim problemima naega doba te izraava otru kritiku svih naih lai. /ao kirurkim skalpelom svako je puritansko truplo secirano i otvoren je put ovjekovu osloboenju od ubojitoga tereta prolosti. 4li s puritanstvom kao stalnim nadzornikom amerikoga ivota, ni istina ni iskrenost nisu mogu6e. @ema niega osim mraka i mediokritetstva koji diktiraju ljudsko ponaanje, ograniavaju prirodno izraavanje i gue nae najbolje porive. Puritanstvo je u ovom dvadesetom stolje6u jednako neprijatelj slobode i ljepote kao to je bilo i onda kad se iskrcalo na Pl&mouth *ocku. 'no odbacuje kao neto opako i greno nae najdublje osje6ajeK ali budu6i da je potpuno neupu6eno u stvarnu ulogu ljudskih osje6aja, samo puritanstvo poinja najneizrecivije zloine.

82

Cijela povijest asketizma samo to potvruje. Crkva je, ba kao i puritanstvo, smatrala tijelo neim zlimK moralo ga se pokoriti i skriti pod svaku cijenu. 7shod tog opakoga stajalita tek sada poinju razaznavati moderni mislioci i pedagozi. #hva6aju da Dgolotinja ima higijensku vrijednost ba kao i duhovno znaenje, daleko ponad svojega utjecaja u zatomljivanju prirodne znatielje mladih ili djeluju6i kao zatita od nezdravih osje6aja. 'na je nadahnu6e odraslima koji su odavno nadrasli mladenaku radoznalost. Pogled na esencijalni i vjeni ljudski oblik, neto to nam je najblie na cijelom svijetu, na njegovu krepost, ljepotu i draest, jedno je od prvih sredstava za jaanje ivotaDT+U. 4li duh istunstva tako je izopaio ljudski um da je posve izgubio mo6 da cijeni ljepotu golotinje, tjeraju6i nas da skrivamo prirodni oblik pod izgovorom kreposti. 4 ipak je krepost po sebi umjetan namet prirodi, izraz lanoga srama ljudskoga tijela. (ena je najve6a rtva moderne ideje o kreposti ulnoga preuveliavanja naih prirodnih poriva. D/repost varira prema koliini odje6eD, te otuda kr6ani i istunci zauvijek pouruju prekriti DpoganinaD prnjama i tako ga preobratiti u dobrotu i krepost. Puritanstvo je, svojim izopaivanjem znaenja i uloge ljudskoga tijela, posebice kad je rije o eni, osudilo enu na celibat, ili na nekritino raanje bolesne rase, ili na prostituciju. #trahota toga zloina protiv ovjeanstva oita je ako razmotrimo rezultate. Potpuna se spolna suzdrljivost name6e neudanoj eni, pod prijetnjom da 6e je smatrati nemoralnom i palom, a to ima za ishod neurasteniju, nemo6, depresiju i raznolike nervne bolesti ukljuuju6i pad radne snage, ogranieno uivanje u ivotu, besanicu i zaokupljenost spolnim eljama i matarijama. Proizvoljan i opasan diktat potpune suzdrljivosti vjerojatno objanjava i mentalnu nejednakost spolova. 9ako Areud vjeruje da je intelektualna in!erirornost tolikih ena ishod inhibicije miljenja koja im je nametnuta zbog spolnog potiskivanja. Potisnuvi prirodne spolne elje neudanih ena, puritanstvo, s druge strane, velia njezinu udanu sestru nesuzdranom plodno6u u braku. 5apae, ne samo samo da je velia, nego sili enu, opsjednutu seksom zbog prijanjega potiskivanja, da raa djecu, bez obzira na slabo tjelesno stanje ili ekonomsku nemogu6nost da podigne veliku obitelj. atita, ak i znanstveno sigurnim metodama, posve je zabranjenaK samo spominjanje teme smatra se zloinom. ahvaljuju6i puritanskoj tiraniji, ve6ina se ena uskoro nala na rubu !izike snage. %olesne i istroene, posve su nesposobne osigurati svojoj djeci i osnovnu skrb. 9o, uz ekonomski pritisak, prisiljava mnoge ene da se prije izloe najve6oj opasnosti nego to 6e na svijet donijeti dijete. Pobaaji su dosegli takve razmjere u 4merici da je u njihov broj gotovo nemogu6e povjerovati. Prema najnovijim istraivanjima, sedamnaest je pobaaja na svakih stotinu trudno6a. 9aj zastrauju6i postotak predstavlja samo one sluajeve za koje lijenici znaju. 7maju6i u vidu tajnost kojom se ta praksa nuno zaodijeva, a i posljedinu strunu nesposobnost i nehaj, puritanstvo kontinuirano iznuuje tisu6e rtava vlastitom glupo6u i licemjerjem. Prostitutke, premda proganjane, zatvarane i u lancima drane, ipak su najve6a pobjeda puritanstva. Prostitucija je njegovo najnjegovanije dijete, unato svoj licemjernoj
83

pobonosti. Prostitutka je !urija naega doba, to huji Dciviliziranim zemljamaD poput olujnoga vjetra i ostavlja iza sebe trag bolesti i propasti. Gedini lijek koji puritanstvo nudi za to, u bolesti zaeto dijete, jo je ve6a represija i jo bespotedniji progon. Posljednji je ispad Pageov zakon, koji name6e dravi @eH Qork straan europski grijeh i zloin, naime, registraciju i identi!ikaciju nesretnih rtava puritanstva. @a jednako glup nain istunstvo nastoji nadgledati stranu pokoru koju je samo stvorilo J spolne bolesti. @ajvie obeshrabruje da je taj duh tupe uskogrudnosti zatrovao ak i takozvane liberale i tako ih prevario da se ukljue u kriarski rat protiv onoga to je upravo plod puritanskoga licemjerstva J prostitucije i njezinih posljedica. C tvrdoglavom je sljepilu puritanstvo odbilo vidjeti da je prava metoda zatite ona koja jasno svima daje do znanja da Dspolne bolesti nisu neto misteriozno i strano, kazna zbog tjelesnoga grijeha, neka vrsta sramotnoga zla kojim igoe puritansko prokletstvo, nego obina bolest koja se moe lijeitiD. #vojim mranjakim metodama, prikrivanjem i zatajivanjem, puritanstvo je osiguralo povoljne uvjete za rast i irenje tih bolesti. @jegovo licemjerje najupadljivije se pokazalo u bezosje6ajnom odnosu prema velikom otkri6u pro!esora Ehricha, u licemjernom zabaurivanju vanoga lijeka za si!ilis neodreenim aluzijama na lijek za Dodreeni otrovD. )otovo neograniena sposobnost puritanstva da ini zlo ishod je toga to se ono krije iza drave i zakona. Prave6i se da uva ljude od DnemoralaD, natopilo je vladinu maineriju i dodalo svojoj uzurpaciji moralnoga skrbnitva zakonsko skrbnitvo nad naim gleditima, osje6ajima pa ak i nad naim ponaanjem. Cmjetnost, knjievnost, drama, privatnost pote, zapravo, nai najintimniji ukusi, na milosti su i nemilosti neumoljiva tiranina. 4nthon& Comstock, ili neki drugi jednako neuki policajac, dobio je mo6 da oskvrne duh, blati i unakazuje najuzvieniju kreaciju prirode J ljudsko tijelo. /njige koje se bave najvitalnijim pitanjima naega ivota i tee baciti svjetlo na opasno zamagljene probleme, zakonski se tretiraju kao kanjiv prijestup te njihove bespomo6ne autore bacaju u zatvor ili su na putu u propast i smrt. Fak ni u doba ruskoga cara nije osobna sloboda toliko svakodnevno naruavana u mjeri u kojoj je naruavana u 4merici, u apama puritanskih eunuha. Gedini dan u tjednu ostavljen masama za odmor, nedjelja, ovdje je straan i gotovo nemogu6. #vi se pisci koji piu o primitivnim obiajima i drevnim civilizacijama slau da je sabat bio dan svetkovina, osloboen briga i dunosti, dan op6eg uitka i veselja. C svakoj europskoj zemlji ta tradicija nastavlja donositi stanovito olakanje od jednolinosti i tupoglavosti naeg kr6anskoga doba. Posvuda su koncertne dvorane, kazalita, muzeji i vrtovi puni mukaraca, ena i djece, posebice radnika i njihovih obitelji, prepunih ivota i radosti, koji su na as zaboravili uobiajena pravila i konvencije svakodnevnoga ivota. Cpravo na taj dan ljudi pokazuju kako bi ivot mogao doista izgledati u zdravome drutvu, kad bi rad bio lien svrhe da stvori dobit, a uniti duu.

84

Puritanstvo je ukralo ljudima ak i taj jedan dan. Prirodno, samo su radnici time pogoeni8 nai milijunui imaju luksuzne ku6e i dotjerane klubove. #irotinja je, pak, osuena na monotoniju i dosadu amerike nedjelje. 5rueljubivost i zabava europskoga ivota vani, izvan ku6e, ovdje je zamijenjena mrakom crkve, zaguljivim, bacilima zaguenim lokalima ili neovjenim ugoajem toionice. C dravama s prohibicijom nema ak ni toionica, osim ako ne mogu uloiti svoju oskudnu zaradu u patvoreni alkohol. Ger svi znamo kakva je !arsa zapravo prohibicija. Poput svih drugih postignu6a puritanstva, ona je samo jo dublje zakopala DvragaD u ljudski sustav. @igdje ovjek ne vidi toliko pijanaca kao u gradovima s prohibicijom. 4li sve dok ovjek moe miriljivim bombonom ukloniti lo zadah licemjerja, puritanstvo pobjeuje. Prividno se prohibicija protivila alkoholu zbog zdravstvenih i ekonomskih razloga, ali pravi je duh prohibicije po sebi bio nenormalan, jer uspio je proizvesti samo nenormalan ivot. #vaki stimulans koji potie matu i podie duh, nuan je u naem ivotu kao i zrak. 'n krijepi tijelo i produbljuje nae vienje blinjih nam. %ez poticaja, u ovom ili onom obliku, kreativni bi rad bio nemogu6, a isto tako i duh ljubaznosti i velikodunosti. Finjenica da su neki veliki geniji odve6 esto ogledali svoj odraz u peharu, ne opravdava puritanstvo u njegovu pokuaju da sputa cijeli opseg ljudskih osje6aja. %&ron i Poe uzdrmali su ovjeanstvo dublje nego to se to svi puritanci svijeta mogu nadati. 'ni su ivotu podarili znaenje i bojuK puritanci su pretvorili crvenu krv u vodu, ljepotu u runo6u, raznolikost u uni!ormnost i propast. Puritanstvo je, ma u kom obliku, otrovna klica. @a povrini se sve moe initi vrstim i snanimK ali otrov truje uporno, sve dok ne prome cijelo tkivo. # Nippol&teom 9aineom, svaki je istinski slobodan duh shvatio da je Dpuritanstvo smrt kulture, !ilozo!ije, duhovitosti i drugarstvaK njegove su osobine mrtvilo, jednolinost i tjeskobnostD. (rgovina enama @ai su re!ormatori iznenada doli do velikoga otkri6a J trgovine bijelim robljem. @ovine su pune tih Dneuvenih uvjetaD a zakonodavci ve6 planiraju novi niz zakona kojim bi nadzirali tu strahotu. animljivo je da se, kad god treba javno mnijenje odvratiti od velike drutvene nepravde, uvodi kriarski pohod na bestidnost, kockanje, toionice itd. 4 kakav je rezultat takvih pohodaI /ockanje je u porastu, toionice ivo djeluju samo se ulazi na stranja vrata, prostitucija je na vrhuncu a sustav makroa i svodnika samo se pootrio. /ako to da se instituciju, za koju zna gotovo svako dijete, tako odjedanput otkriloI /ako to da je to zlo, znano svi sociolozima, sada postalo tako vano pitanjeI Pretpostaviti da je novo istraivanje trgovine bijelim robljem 0i to, usput reeno, vrlo povrno istraivanje1 otkrilo ita novo, u najmanju je ruku vrlo glupo. Prostitucija je bila i jest raireno zlo, ali ovjeanstvo i dalje ide za svojim poslom, savreno ravnoduno na
85

patnje i jade rtava prostitucije. %a kao to je, zapravo, ovjeanstvo ostalo ravnoduno na na industrijski sustav ili ekonomsku prostituciju. 9ek kad se ljudske patnje pretvore u igraku sjajnih boja, dijete 6e se poeti za nju zanimati J barem na kratko. @arod je vrlo prevrtljivo dijete koje trai svaki dan nove igrake. DPravedanD krik protiv trgovine bijelim robljem takva je igraka. #lui za zabavu ljudi na kratko i pomo6i 6e da se stvori jo nekoliko tustih politiara J parazita koji se epire svijetom kao inspektori, istraivai, detektivi i tako dalje. ?to je pravi uzrok trgovine enamaI @e samo bijelim enama, nego i utim i crnim enama. 7zrabljivanje, naravnoK nemilosrdni "oloh kapitalizma koji se deblja na raun potpla6enih radnika, navodi tisu6e ena i djevojaka na prostituciju. /ao i gospoa $arren te djevojke misle, D ato troiti svoj ivot radom u praonici za nekoliko ilinga na tjedan, osamnaest sati na danID @aravno, nai re!ormatori ne kau nita o tom uzroku. Predobro ga znaju, ali nisu pla6eni da o njemu govore. "nogo je probitanije izigravati !arizeje, pretvarati se da je dolo do zlorabe morala, nego i6i u sr stvari. 7pak, postoji jedna hvalevrijedna iznimka meu mladim piscima8 *eginald $right /au!!man, ije je djelo /u6a ropstva prvi iskreni pokuaj da se obradi to drutveno zlo J i to ne sa sentimentalnog !ilistinskog stajalita. @ovinar bogatoga iskustva, /au!!man dokazuje da na industrijski sustav ne ostavlja ve6ini ena drugi izbor do prostitucije. (ene oslikane u /u6i ropstva pripadaju radnikoj klasi. 5a je autor oslikao ivot ena iz drugih s!era, suoio bi se s istim stanjem stvari. @igdje se prema eni ne odnose u skladu s vrijedno6u njezina rada, nego kao prema spolnom objektu. bog toga je neizbjeno da ona treba platiti za pravo to postoji, da odri svoje mjesto, ma gdje to bilo, spolnim zaslugama. 9ako je tek pitanje stupnja ho6e li se prodati jednom mukarcu, u braku ili izvan njega, ili mnogim mukarcima. Priznaju li to nai re!ormatori ili ne, ekonomska i drutvena podreenost ena odgovorna je za prostituciju. Cpravo su nai dobri ljudi okirani otkri6em da samo u @eH Qorku jedna od deset ena radi u tvornici, da je prosjena pla6a koju ene zarauju est dolara na tjedan za etrdeset i osam do ezdeset radnih sati i da se ve6ina ena koja radi za pla6u suoava s mjesecima besposlenosti to znai da je prosjena godinja zarada dvjestoosamdeset dolara. 9reba li se onda uditi da su prostitucija i trgovina bijelim robljem postale takvi dominantni imbeniciI 5a se ne bi prethodne brojke smatrale pretjeranima, dobro je pro6i kroz izjave nekih autoriteta za prostituciju8

86

DCzrok se enske poronosti moe na6i u mnogim tabelama koje pokazuju odnos poslova koje su radile i pla6a koje su te ene primale prije svojega pada i politiki bi se ekonomist morao zapitati koliko 6e jo dugo briga za poslovnu solventnost biti obrana poslodavacima da smanjuju naknade te nemaju li male utede na pla6ama i vie nego protuteu u golemoj koliini poreza koji su nametnuti javnosti da bi se namirili trokovi natovareni zbog sustava poroka, koji je izravan rezultat, u mnogim sluajevima, nedovoljne nadoknade za astan rad.DT+U @ai dananji re!ormatori uinili bi dobro kad bi zavirili u knjigu dr. #angera. 'ndje 6e otkriti da samo nekoliko sluajeva od dvije tisu6e koje je on promatrao potjee iz srednje klase, iz dobro sreenih uvjeta ili ugodnih domova. 5aleko najve6i dio tvore radnice, djevojke i eneK neke je u prostituciju odvela krajnja oskudica, druge pak okrutan, poniavaju6i ivot kod ku6e, a tre6e pak naopak i obogaljen !iziki izgled 0o emu 6u govoriti kasnije1. 7sto tako 6e braniteljima isto6e i moralnosti initi dobro da naue da su od dvije tisu6e sluajeva, etristodevedest njih udane ene, ene koje ive sa svojim muevima. 'ito, nema velikoga jamstva za njihovu Dsigurnost i isto6uD u svetosti braka.T>U 5oktor 4l!red %laschko, u knjizi Prostitucija u devetnaestom stolje6u, ak je jo jasniji u karakterizaciji ekonomskih uvjeta kao jednoga od najvitalnijih imbenika prostitucije. DPremda prostitucija postoji stolje6ima, devetnaestom je stolje6u palo u zada6u da je razvije u divovsku drutvenu instituciju. *azvoj industrije s golemim masama ljudi na natjecateljskom tritu, rast i zakrenost velikih gradova, neizvjesnost i nesigurnost zaposlenja, dali su prostituciji poticaj o kojemu se nikad prije u ljudskoj povijesti nije moglo ni sanjati.D 7 opet je Navelock Ellis, premda se ne bavi ba posve ekonomskim uzrokom, ipak prisiljen priznati da je on neizravno i izravno glavni razlog. 9ako on otkriva da se velik postotak prostitutki regrutira iz klase slukinja, premda one imaju manje briga i ve6u sigurnost. # druge strane, gospodin Ellis ne porie da svakodnevna rutina, naporan, slabo pla6en posao, jednolinost sluinskoga usuda i, posebice, injenica da moda nikad ne6e uivati u ostvarenoj vezi i uicima doma, svakako nisu nita manji imbenik u prisili da slukinja potrai okrepu i zaborav u veselosti i svjetlucavosti prostitucije. 5rugim rijeima, slukinja koju se tretira kao osobu koja radi dosadan posao i nikad nema pravo na vrijeme samo za sebe te je iscrpljena kapricima svoje gospodarice, moe na6i izlaz, poput tvornike radnice ili prodavaice, samo u prostituciji. @ajzabavnija je strana pitanja, to je sada pred javno6u, zgraanje naih Ddobrih, cijenjenih graanaD, posebice razliite kr6anske gospode, koje uvijek moemo na6i u prvim redovima svakog kriarskoga pohoda. nai li to da su oni posve neupu6eni u povijest religije i, posebice, kr6anstvaI 7li se nadaju da 6e oi sadanjega narataja ostati slijepe za onaj dio u prolosti koji je odigrala crkva u odnosu na prostitucijuI "a to da
87

je njihov razlog, oni bi trebali biti posljednji koji viu protiv nesretnih rtava dananjice, budu6i da je svakom inteligentnom prouavatelju poznato da je prostitucija vjerskoga podrijetla, i da su je stolje6ima njegovali i ohrabrivali, ne kao sramotu, nego kao vrlinu, koju su pozdravljali i sami bogovi. DFini se da se podrijetlo prostitucije moe primarno na6i u vjerskom obiaju, religiji, velikom konzervatoru drutvene tradicije, koja u preobraenom obliku odrava primitivnu slobodu to nestaje iz op6eg drutvenoga ivota. 9ipian je primjer zabiljeio Nerodot, u petom stolje6u prije /rista, u hramu boice 7tar, babilonske Lenere, kamo je svaka ena, jedanput u svojem ivotu, morala do6i i dati se prvome strancu koji baci kovanicu u njezino krilo, da bi time iskazala potovanje boici. Lrlo su slini obiaji postojali i u drugim dijelovima zapadne 4zije, u #jevernoj 4!rici i na Cipru, te na drugim otocima istonoga #redozemlja, a takoer i u )rkoj, gdje je 4!roditin hram u /orintu imao vie od tisu6u ropkinja odanih spolnom sluenju boici. 9eoriju, koju je vjerska prostitucija razvila, kao op6e pravilo, zbog vjerovanja da generativno djelovanje ljudskih bi6a posjeduje tajanstven i svet utjecaj u promidbi plodnosti prirode, podravaju svi autoritativni pisci o toj temi. Postupno je, ipak, kad je prostitucija postala ogranizirana institucija pod utjecajem sve6enstva, religiozna prostitucija razvila svoju korisnu stranu, i tako pomogla u pove6anju javnoga prihoda. Cspon kr6anstva do politike mo6i doveo je do vrlo malo promjena u politici. Lode6i su oevi crkve tolerirali prostituciju. %ordeli pod op6inskom zatitom osnivani su u trinaestome stolje6u. 'ni su bili neka vrsta javne slube, a njihove su upravitelje gotovo smatrali javnim slubenicima.DT=U 9ome se mora dodati i sljede6i navod iz knjige dr. #angera8 DPapa /lement 77 izdao je bulu prema kojoj se prostitutke treba tolerirati ako pla6aju odreenu svotu od svoje zarade crkvi. Papa #iksto 7L bio je praktinijiK iz jednoga je bordela, koji je sam sagradio, primao prihod od dvadeset tisu6a dukata.D C modernim vremenima crkva je neto opreznija u tome. %arem otvoreno ne trai danak od prostitutki. Fini joj se mnogo probitanije ulagati u nekretnine, pa poput Crkve sv. 9rojstva, iznajmljuje opasne pelunke po pretjeranoj cijeni onima koji ive od prostitucije. "a koliko bih to htjela, prostor mi ne doputa da govorim o prostituciji u Egiptu, )rkoj i *imu te tijekom srednjega vijeka. Cvjeti u srednjem vijeku posebice su zanimljivi s obzirom na to to je prostitucija bila organizirana u cehove, kojima je predsjedala kraljica bordela. 9i su cehovi provodili trajkove za poboljanje svojih uvjeta i odravanje
88

standardne cijene. 9o je svakako praktinija metoda nego ona koju su rabili moderni robovi nadniari. %ilo bi jednostrano i krajnje povrno misliti da je ekonomski imbenik jedini uzrok prostitucije. 7ma i drugih, ne manje vanih i vitalnih imbenika. @ai re!ormatori i to znaju, ali se ak jo manje usude raspravljati o tome nego o instituciji koja isisava ivot i iz mukaraca i iz ena. "islim na pitanje seksa, koje u ve6ine ljudi uzrokuje moralne greve. Prihva6ena je injenica da se ena odgaja kao seksualna roba i jo je se k tome dri u potpunom neznanju to se tie znaenja i vanosti seksa. #ve to se bavi tom temom zatomljava se, a progone se i bacaju u zatvor osobe koje pokuavaju unijeti svjetlo u taj straan mrak. 7pak, istina je da se ne trebamo iznenaivati, sve dok djevojka ne zna kako se brinuti o sebi, ne zna ulogu najvanijega dijela svojega ivota, ako postane lak plijen prostitucije ili bilo kojeg drugog oblika odnosa koji je degradira na poloaj objekta za puko spolno zadovoljavanje. Cpravo su zbog toga neznanja cijeli djevojaki ivot i njezina cijela priroda izopaeni i osaka6eni. 'davno prihva6amo kao po sebi oitu injenicu da mladi6 moe slijediti zov divljineK to jest, mladi6 moe, onog asa kad njegova spolna priroda zatrai svoje, i zadovoljiti tu priroduK ali nai se moralisti skandaliziraju na samu pomisao da djevojaka spolna priroda trai svoje. a moralista prostitucija nije toliko u injenici da ena prodaje svoje tijelo, nego prije u injenice da ga prodaje izvan braka. 4 da to nije samo puka izjava dokazuje injenica da je brak zbog novanih razloga savreno legitiman, posve6en zakonom i javnim mnijenjem, dok se svaki drugi oblik sjedinjenja proklinje i odbacuje. 4 ipak prostitutka, ako se ispravno de!inira, ne znai nita drugo do Dsvaka osoba za koju je spolni odnos podreen dobitkuD.TBU D'ne su ene prostitutke koje prodaju svoja tijela zbog spolnoga ina i to im je posao.DT3U apravo, %anger ide i daljeK on dri da je in prostitucije Duroeno jednak inu mukarca i ene koji dogovaraju brak zbog ekonomskih razlogaD. @aravno, brak je cilj svake djevojke, ali tisu6e se djevojaka ne moe udati, nai ih glupi drutveni obiaji osuuju na ivot u celibatu ili na prostituciju. 2judska priroda trai svoje bez obzira na sve zakone, a nema ni jednoga razumljivoga razloga zato bi se priroda prilagodila izopaenom poimanju moralnosti. 5rutvo smatra spolna iskustva mukarca osobinama njegova op6eg razvoja, dok se na slina iskustva u ivotu ene gleda kao na stranu nesre6u, gubitak asti i svega to je u ljudskome bi6u dobro i plemenito. 9a dvostruka mjerila moralnosti odigrala su nemalu ulogu u stvaranju i trajanju prostitucije. 'na znae da mlado stvorenje ostaje posve neupu6eno u spolna pitanja, to navodna DnevinostD, zajedno s izmorenom i priguenom
89

spolnom prirodom, pomae dovesti u takvo stanje koje nai puritanci tako gorljivo nastoje izbje6i ili sprijeiti. 9o ne znai da zadovoljenje spolnih potreba vodi u prostitucijuK odgovoran je za to okrutan, bezduan, kazneni progon onih koji se usude razlikovati od zacrtanih staza. 5jevojke, jo djeca, rade u napuenim, pregrijanim prostorijama deset do dvanaest sati na dan za strojem, to ih dri u stalnom preuzbuenom spolnom stanju. "noge od tih djevojaka nemaju doma ili bilo kakvog kom!oraK zbog toga je ulica ili neko je!tino mjesto zabave jedini nain da zaborave na svoju svakodnevnu rutinu. 9o ih neminovno dovodi u veliku blizinu drugoga spola. 9eko je re6i koji od dvaju imbenika dovodi djevojino preuzbueno stanje do vrhunca, ali posve je sigurno najprirodnija stvar da vrhunac ima svoj ishod. 9o je prvi korak prema prostituciji. @e treba djevojku za to smatrati odgovornom. @aprotiv, posve je odgovorno drutvo, mi kojima manjka razumijevanje, kojima manjka potovanje za ivot u nastankuK posebice je to pogreka naih moralista, koji za navijek osuuju djevojku, jer je skrenula s Dputa vrlineDK to jest, jer se njezino prvo spolno iskustvo dogodilo bez odobrenja crkve. 5jevojka se osje6a posve izop6enom, ku6na vrata i vrata drutva zatvorila su joj se pred nosom. Cijeli je njezin odgoj i njezina tradicija takva da se osje6a pokvarenom i palom te zbog toga nema vrstoga tla na koje bi se oprla ili bilo kakvu podrku koja bi je podignula, umjesto to je jo vie zakopava. 9ako drutvo stvara rtve kojih se kasnije uzalud pokuava osloboditi. @ajzlobniji, najpokvareniji i najnemo6niji mukarac i dalje se smatra odve6 dobrim da bi za suprugu uzeo enu iju je ljupkost bio posve voljan kupiti, premda bi je tako mogao spasiti od strahotnoga ivota. 4 ne moe se ni svojoj sestri obratiti za pomo6. C svojoj gluposti ova smatra sebe odve6 istom i estitom, ne shva6aju6i da je njezin poloaj u mnogoemu ak i jadniji od njezine sestre s ulice. D(ena koja se udala zbog novca, u usporedbi s prostitutkomD, kae Navelock Ellis, Dprava je uga. #labije je pla6ena, daje mnogo manje zauzvrat u radu i u brizi, i posve je ovisna o svojem gospodaru. Prostitutka se nikad ne odrie prava nad sobom, zadrava svoju slobodu i osobna prava, i nije uvijek prisiljena pokoriti se mukome zagraljajuD. 4 isto tako ena, koja sebe smatra boljom od druge, ne shva6a 2eck&jevu braniteljsku tvrdnju Dda je ona, premda moda jest najvii oblik poroka, istodobno i najdjelotvorniji uvar vrline. 4li za nju bi sretni domovi bili uprljani, neprirodni i tetna praksa bi prevladalaD. "oralisti su uvijek spremni rtvovati jednu polovicu ljudskoga roda u ime neke bijedne institucije koju ne mogu nadrasti. apravo, prostitucija nije nita vie jamstvo isto6e doma nego to su kruti zakoni zatita od prostitucije. Punih pedeset posto oenjenih mukaraca muterije su bordela. Cpravo se tako udane ene J pa ak i djeca J zaraze spolnim bolestima. 5rutvo ipak nema ni rijei osude za mukarca, dok ni jedan zakon
90

nije odve6 straan kad je rije o bespomo6noj rtvi. @e samo da su je nasamarili oni koji su je iskoristili, nego je preputena na milost i nemilost svakom policajcu i bijednome detektivu da je pretue, slubenicima u policijskoj postaji, vlastima u svakom zatvoru. C nedavno tiskanoj knjizi ene koja je dvanaest godina bila gazdarica jedne Djavne ku6eD mogu se na6i ove brojke8 DLlasti su me prisilile da svaki mjesec pla6am naknadu izmeu +B,<; i >.,<; dolara, a djevojke su morale platiti izmeu 3,<; i .,<; dolara policiji.D 7maju6i u vidu da je autorica vodila taj posao u jednom malom gradu, da brojke koje navodi ne ukljuuju i dodatna podmi6ivanja i dodatne globe, odmah nam pada u oi golem prihod koji policija izvlai iz krvavo zaraenoga novca svojih rtava, koje ne6e ak ni zatititi. Gao onima koje odbiju platiti svoj danakK skupe ih poput stoke, Dako ni zbog ega drugoga, a onda da ostave povoljan dojam na dobre graane ili ako je vlastima zatrebalo neto dodatnoga novca sa strane. 7skrivljenom je umu, koji vjeruje da je pala ena nesposobna za ljudske osje6aje, nemogu6e shvatiti jad, ponienost, suze i povrijeen ponos, sve to to smo osje6ale kad god bi nas pokupiliD. Fudno, zar ne, da bi se ena koja je drala Djavnu ku6uD mogla tako osje6atiI 4li jo je udnije da dobri kr6anski svijet muze novac i erupa takve ene, a nita im ne daje zauzvrat osim prijekora i progona. 4h da, radi to u dobrotvorne svrhe kr6anskoga svijetaO "nogo se istie bijelo roblje koje se uvozi u 4meriku. /ako 6e 4merika uop6e odrati svoju krepost ako joj Europa u tome ne pomogneI @e6u pore6i da se to u nekim sluajevima i dogaa, kao to ne6u zanijekati da ima emisara iz @jemake i drugih zemalja koji mame ekonomsko roblje u 4merikuK ali posve poriem da se prostitucija regrutira iz Europe u iole osjetnijoj mjeri. "oe biti tono da ve6inu prostitutki u @eH Qorku ine strankinje, ali razlog je tome taj to i ve6inu gradskoga stanovnitva ine stranci. 'nog trena kad se uputimo u bilo koji ameriki grad, u Chicago ili na #rednji zapad, otkrit 6emo da je broj prostitutki strankinja iznimno malen. Podjednako je preuveliano vjerovanje da se ve6ina djevojaka s ulice poela baviti tim poslom prije nego to su dole u 4meriku. Le6ina djevojaka izvrsno govori engleski jezik, amerikanizirane su u navikama i pojavom J to je posve nemogu6e osim ako nisu u ovoj zemlji ve6 ivjele mnogo godina. 9o jest, u prostituciju su ih odveli uvjeti ivota u 4merici, odveo ih je posve ameriki obiaj prepunih izloga nakita i raskone odje6e, to, naravno, zahtijeva novac J novac koji se ne moe zaraditi u trgovinama i u tvornicama. 5rugim rijeima, nema razloga da povjerujemo da 6e bilo koja skupina mukaraca riskirati i troiti na strane proizvode, kad su ameriki uvjeti ivota preplavili trite tisu6ama djevojaka. # druge strane, dovoljno je dokaza za injenicu da izvoz amerikih djevojaka u svrhu prostitucije nipoto nije zanemariv imbenik.

91

9ako Cli!!ord ). *oe, bivi pomo6nik 5ravnoga odvjetnika u okrugu Cook, u 7llinoisu, otvoreno proziva da se djevojke iz @ove Engleske odvoze brodom u Panamu za ekspresnu uslugu mukarcima koji ondje rade za Dujaka #amaD. )ospodin *oe dodaje da Dse ini kako postoji podzemna eljeznica izmeu %ostona i $ashingtona kojom se mnoge djevojke vozeD. @ije li znakovito da pruga vodi ba u samo sjedite !ederalne vlastiI 5a je gospodin *oe rekao vie nego to je bilo poeljno dokazuje injenica da je izgubio svoje mjesto. @ije praktino za mukarce na poloaju da se izlanu. 7zgovor je za stanje u Panami da du kanala nema bordela. 9o je uobiajeni izlaz za licemjerni svijet koji se ne usudi suoiti s istinom. @ema ih u zoni kanala, nema u gradskom krugu J znai prostitucija ne postoji. 'dmah uz *oea je Games %ronson *e&nolds koji je pomno prouio trgovinu bijelim robljem u 4ziji. /ao istaknuti ameriki graanin i prijatelj budu6ega amerikoga @apoleona, 9heodora *oosevelta, on je svakako posljednji koji bi htio diskreditirati krepost svoje zemlje. 7pak, on nas obavjetava da su u Nong /ongu, ?angaju i u Qokohami, 4ugijine stajeT-U amerikoga poroka. 'ndje su amerike prostitutke postale tako glasovite da je na 'rijentu Damerika djevojkaD sinonim za prostitutku. *e&nolds podsje6a svoje sunarodnjake da dok su 4merikanci u /ini pod zatitom naih konzularnih predstavnika, /inezi u 4merici nemaju nikakvu zatitu. #vatko tko zna kakve okrutne i barbarske progone trpe /inezi i Gapanci na Paci!ikoj obali, sloit 6e se s *e&noldsom. C svjetlu dosad navedenih injenica, prilino je besmisleno isticati Europu kao barutinu odakle potjeu sve amerike drutvene bolesti. Gednako je besmisleno podravati mit da (idovke ine najve6i kontingent dobrovoljnih rtava. Ljerujem da me nitko ne6e optuiti za nacionalne sklonosti. Cpravo sam se i sama razvijala bore6i se protiv njih i mnogih drugih predrasuda. 4ko, dakle, imam zamjerke na proglas da se uvoze idovske prostitutke, onda ih nemam zbog svojih idovskih simpatija, nego zbog injenica inherentnih ivotu tih ljudi. #amo povrnome ovjeku nije znano da se idovske djevojke ne doseljavaju u strane zemlje ako ondje nemaju roaka ili kakvu drugu vezu. (idovske djevojke nisu pustolovne. #ve donedavno one nisu ni naputale dom, ak ne ni do najbliega sela ili grada, osim ako nisu ile u posjet roacima. Ge li onda uvjerljivo da 6e idovske djevojke napustiti svoje roditelje ili obitelji, putovati tusu6e milja u tuinske zemlje, pod utjecajem i sluaju6i obe6anja stranih silaI Poite do i jednog velikog parobroda to dolazi u 4meriku i uvjerite se sami ne dolaze li te djevojke ili sa svojim roditeljima, ili bra6om, ujacima ili s nekim od rodbine. "oe biti iznimaka, naravno, ali izre6i da se velik broj idovskih djevojaka uvozi za prostituciju ili za bilo koju drugu svrhu, jednostavno znai da ljudi ne poznaju psihologiju (idova. 'ni koji sjede u staklenoj ku6i ine krivo kad se nabacuju kamenjemK osim toga, amerika je staklena ku6a prilino tanka, lako se moe razbiti, a unutranjost ba i nije ljubak prizor.
92

7znimno je povrno pripisati porast prostitucije navodnome uvozu, porastu regrutiranja ili slinim uzrocima. ' prvome sam uzroku ve6 govorila. ?to se tie sustava regrutiranja, premda je gnusan, ne smijemo zanemariti injenicu da je on u biti !aza moderne prostitucije J !aza koja je naglaena zabranama i mitom, to su rezultat sporadinih kriarskih pohoda na to drutveno zlo. #vodnik je bez sumnje bijedan uzorak ljudske obitelji, ali na koji je nain on vie vrijedan prezira od policajca koji uzima posljednji cent od ene s ulice i potom je zatvara u policijsku postajuI ato je svodnik vie zloinac ili ve6a prijetnja drutvu, od vlasnika robnih ku6a i tvornica, koji se debljaju na znoju svojih rtava, da bi one onda zavrile na uliciI @e branim svodnike, ali nije mi jasno zato bi on bio nemilosrdno progonjen, dok stvarni krivci za sve ljudske nepravde uivaju imunitet i potovanje. 'sim toga, dobro se podsjetiti da ne stvara svodnik prostitutku. @aa prijetvornost i licemjernosti stvaraju i prostitutku i svodnika. #ve do +,.B. vrlo se malo znalo u 4merici o svodnicima. 4 onda nas je napala epidemija kreposti. 9rebalo je dokinuti porok, zemlju pod svaku cijenu oistiti. 5rutveni je rak zbog toga smjeten izvan vidokruga, ali dublje u samo tijelo. Llasnici bordela, kao i nesretne rtve, predani su u ruke njenoj milosti policije. @eizbjena su posljedica prekomjerno podmi6ivanje i kaznionice. 5ok su u bordelima bile razmjerno zati6ene, jer su ondje predstavljale odreenu novanu vrijednost, sada su se nale same na ulici, posve preputene na milost i nemilost lakomoj policiji. 'ajne, trebaju6i zatitu i eznu6i za ljubavlju, te su djevojke posve prirodno vrlo lak zalogaj za svodnike, koji su i sami rezultat duha naega komercijalnoga doba. 9ako je svodniki sustav regrutiranja izravna posljedica policijskog progona, korupcije i pokuanog obuzdavanja prostitucije. Fista je budalatina pomijeati tu modernu !azu drutvenoga zla s uzrocima toga zla. Pove6ano guenje prostitucije i barbarske zakonske odredbe, mogu samo posluiti da jo vie ogore i ponize nesretne rtve neznanja i gluposti. 9o se najbolje moe vidjeti u predloenome zakonu da se ljudski tretira prostitutke ulovljene u prekraju, tako da se kazni svatko tko je prostitutki pruio utoite s pet godina zatvora i kaznom od deset tisu6a dolara. 9akvo stajalite samo jo vie pokazuje straan manjak razumijevanja za stvarne uzroke prostitucije, kao drutveni imbenik, a istodobno i pokazuje puritanski duh )rimiznoga slova. @ema suvremenoga pisca o toj temi koji se ne poziva na krajnju beskorisnost zakonskih metoda u borbi s tim pitanjem. 9ako dr. %laschko tvrdi da vladino suzbijanje prostitucije i moralni kriarski pohodi ne postiu nita nego zlo preusmjeruju u tajne kanale, to samo umnoava njegovu opasnost po drutvo. Navelock Ellis, koji je najtemeljitije prouio prostituciju, dokazuje obiljem injenica da to su metode progona otrije, to je stanje gore. 7zmeu ostaloga doznajemo da je u Arancuskoj, Dgodine +3-;. /arlo 7a
93

ediktom ukinuo bordele, ali broj se prostitutki samo pove6ao, dok su se mnogi novi bordeli pojavili u novom, neslu6enom obliku i bili su jo opasniji. Cnato svim tim zakonima, ili zbog njih, nema zemlje u kojoj prostitucija ima upadljiviju ulogu.DT<U @aobraeno javno mnijenje, osloboeno zakonskoga i moralnoga progona prostitucije, jedino moe pomo6i da se pobolja trenutano stanje. 5obrovoljno zatvaranje oiju i zanemarivanje zla kao drutvenoga imbenika modernoga ivota, moe samo oteati stvari. "oramo se izdignuti iznad glupih poimanja poput Dbolja sam od tebeD i nauiti prepoznavati u prostituciji proizvod drutvenih uvjeta. 9akav 6e uvid izbrisati licemjerje i osigurati ve6e razumijevanje te ljudskiji tretman. 4 to se tie potpunoga iskorjenjenja prostitucije, samo potpuna procjena na novim osnovama svih prihva6enih vrijednosti J posebice onih moralnih J zajedno s ukinu6em industrijskoga ropstva moe ispuniti tu zada6u. )ensko pravo glasa

Nvalimo se da smo doba znanosti i napretka. @ije li onda udno da i dalje vjerujemo u tovanje !etiaI 5obro, nai su !etii razliitog oblika i supstancije, ali u svojoj su mo6i koju imaju nad ljudskim umom jo uvijek pogubni kao to su bili oni stari. @a je suvremeni !eti op6e pravo glasa. 'ni koji jo nisu ostvarili taj cilj, podiu krvave revolucije da ga ostvare, a oni koji uivaju u njegovoj vlasti, prinose teke rtve na oltar svemo6noga boanstva. Gao heretiku koji se usudi dovesti u pitanje to boanstvoO (ena je, ak i vie od mukarca, oboavatelj tog !etia, i premda se njezini idoli mogu mijenjati, ona je uvijek na koljenima, uvijek uzdignutih ruku, uvijek slijepa na injenicu da njezin bog ima noge od gline. 9ako je oduvijek ena najve6i podupiratelj svih boanstava. 7sto je tako morala platiti cijenu koju samo bogovi mogu traiti J platila je svojom slobodom, krvlju svojega srca, samim svojim ivotom. @ietzscheova se znamenita maksima, D/ad poe eni, ponesi biD, smatra vrlo okrutnom, a ipak @ietzsche je jednom reenicom izrazio ensko stajalite prema njezinim bogovima. *eligija je, posebice kr6anska religija, osudila enu na podreen poloaj, poloaj ropkinje. 7skrivila joj je narav i sputala joj duu, a ipak, kr6anska vjera nema ve6eg pristae, nitko joj nije odaniji od ene. 5oista, sa sigurno6u moemo re6i da bi vjera odavno prestala biti imbenik u ivotu ljudi, da nije bilo potpore ene. @ajzagrieniji su crkvenjaci ene, najneumorniji su misionari diljem svijeta ene, uvijek prinose rtvu na oltar bogova koji su im okovali duh i podjarmili tijelo.

94

@ezasitno udovite, rat, uzima eni sve to joj je drago i vrijedno. 'n trai njezinu bra6u, ljubavnike, sinove, a zauzvrat joj udjeljuje usamljen i oajniki ivot. 4 ipak, najve6i je branitelj i tovatelj rata J ena. 'na je ta koja ulijeva ljubav prema osvajanju i mo6i u svoju djecuK ona je ta koja ap6e o ratnoj slavi u ui svojih malenih i koja uspavljuje svoje dijete uz zvuk trube i buku puaka. (ena je takoer ta koja koja okrunjuje pobjednika kad se vrati s bojita. 4li, ena je i ta koja pla6a najviu cijenu tom nezasitnom udovitu, ratu. 4 tu je onda i dom. /akav je to straan !etiO /ako on isisava eninu ivotnu snagu J taj moderni zatvor sa zlatnim reetkamaO @jegov sjaj zasljepljuje enu do cijene koju mora platiti kao ena, majka i doma6ica. 4li ipak, ena se vrsto dri doma, mo6i koja je dri u svojim uzama. "oe se re6i da ena, zato to shva6a kakav straan danak mora platiti Crkvi, dravi i domu, eli pravo glasa da bi se oslobodila. 9o moda i vrijedi za njih nekolikoK ve6ina su!raetkinja izriito odbacuje takvu blas!emiju. @aprotiv, one uvijek inzistiraju na tome da 6e pravo glasa enu uiniti boljom kr6ankom i doma6icom, pouzdanom graankom drave. 9ako je pravo glasa samo sredstvo kojim se ojaava svemo6nost samih bogova kojima je ena od pamtivijeka sluila. ato bi onda udilo da je ona jednako tako odana, gorljiva, na koljenima pred novim idolom, enskim pravom glasa. 'd starine je trpjela progon, zatvaranje, muenje i sve oblike osude s osmijehom na licu. 'd starine se nadala prosvjetljenju, ak udu od boanstva dvadesetoga stolje6a J prava glasa. (ivot, sre6a, veselje, sloboda, nevinost J sve to i jo vie od toga treba izvirati iz prava glasa. C svojoj slijepoj odanosti ena ne vidi ono to su umni ljudi spoznali jo prije pedeset godina8 da je pravo glasa zlo, da je samo pomoglo porobljavanju ljudi, da im je zatvorilo oi da ne bi mogli vidjeti kako su vjeto natjerani pokoravati se. (enin zahtjev za jednakim pravom glasa temelji se uglavnom na tvrdnji da ene moraju imati jednako pravo u svim drutvenim s!erama. @itko to ne bi mogao opovrgnuti kad bi pravo glasa bilo pravo. (aliboe neukosti ljudskoga uma koji moe u podvali vidjeti pravdu. Ger nije li to najokrutnija podvala da jedan dio ljudi stvara zakone za druge ljude koji su prisiljeni silom pokoravati seI 4 ipak ene buno zahtijevaju tu Dzlatnu prilikuD koja je nainila toliko jada na svijetu i oduzela ovjeku njegov integritet i samopouzdanjeK to je podvala koja je posve pokvarila ljude i uinila ih plijenom u rukama beskrupuloznih politiara. #iroti, glupi, slobodni ameriki graaninO #lobodan da gladuje, slobodan da se potuca cestama te velike zemlje, on uiva op6e pravo glasa i to ga je pravo okovalo lancima. @agrada koju zauzvrat prima strogi su zakoni o radu koji zabranjuju pravo na bojkot, na demonstracije, zapravo na sve, osim prava da bude okraden za plodove svojega rada.

95

4li svi ti strani rezultati !etia dvadesetoga stolje6a nisu enu niemu nauili. @o, ena 6e proistiti politiku, uvjeravaju nas. 7zlino je re6i, ja se ne protivim enskom pravu glasa to se tie konvencionalnoga razloga da ona nema jednaka prava. @e vidim !izikoga, psiholokoga, ni mentalnoga razloga zato ena ne bi imala jednako pravo kao i mukarac da glasa. 4li me nipoto ne moe zavarati besmisleno poimanje da 6e ena provesti ono to mukarcu nije uspjelo. 4ko stvari i ne pogora, sigurno ih ne6e poboljati. bog toga, pretpostaviti da 6e ona uspjeti proistiti neto to nije podlono proi6enju, znai pridati joj nadnaravne mo6i. %udu6i da je enska najve6a nesre6a bila ta da su na nju gledali ili kao na anela ili kao na vraga, njezin je pravi spas na zemljiK naime, njezin je spas u tome da je se smatra ljudskim bi6em i, zbog toga, podlonim svim ljudskim glupostima i pogrekama. 9rebamo li onda povjerovati da 6e dvije pogreke stvar ispravitiI 9rebamo li pretpostaviti da 6e se otrov, koji je ve6 uroen politici, smanjiti, ako ene uu u politiku arenuI @ajvatrenije su!raetkinje teko 6e podrati takvu ludostI apravo, najnapredniji su prouavatelji op6ega prava glasa shvatili da su svi postoje6i sustavi politike mo6i apsurdni, i da su posve neprikladni da odgovore na urgentna ivotna pitanja. 9o je gledite potvrdila izjava jedne od najgorljivijih vjernica enskoga prava glasa, dr. Nelen 2. #umner. C njezinu snanom djelu s naslovom Gednako pravo glasa ona kae8 DC Coloradu, jednako pravo glasa slui tome da pokae na najoitiji nain esencijalnu trulost i poniavaju6i karakter postoje6ega sustava.D @aravno, dr. #umner ima na umu odreeni sustav glasanja, ali isto se jednakom snagom moe primijeniti i na cijelu maineriju zastupnikoga sustava. # takvom osnovicom, teko je razumjeti kako 6e ena, kao politiki imbenik, izvu6i iz toga sama korist ili kako 6e ga izvu6i ostatak ovjeanstva. 4li, kau nae odane su!raetkinje, pogledajte na krajeve i drave u kojima ensko pravo glasa postoji. Pogledajte to su ene ostvarile J u 4ustraliji, na @ovome elandu, u Ainskoj, u skandinavskim zemljama i u etiri nae drave, u 7dahu, Coloradu, $&omingu i u Ctahu. Cdaljenost podaje aroliju J ili, da navedemo poljsku !ormulu J Ddobro je kad nama nije dobroD. 9ako bi ovjek pretpostavio da se te zemlje i amerike drave razlikuju od drugih zemalja ili drugih amerikih drava, da imaju ve6u slobodu, ve6u drutvenu i ekonomsku jednakost, da vie cijene ljudski ivot, dublje razumiju veliku drutvenu borbu, sa svim vitalnim pitanjima koja ona ukljuuje u vezi s ljudskim rodom. (ene u 4ustraliji i na @ovome elandu mogu glasati i pomo6i u stvaranju zakona. Gesu li radni uvjeti ondje bolji nego u Engleskoj, gdje se su!raetkinje tako junaki boreI Gesu li majke ondje sretnije i jesu li djeca ondje slobodnija nego u EngleskojI 5a li se enu ondje vie ne smatra pukom seksualnom robomI Ge li se ona oslobodila puritanskih dvostrukih mjerila moralnosti za mukarce i eneI #asvim sigurno se nitko ne6e, osim

96

demagoke politiarke usuditi na ta pitanja potvrdno odgovoriti. Ger kad bi bilo tako, onda bi bilo smijeno isticati 4ustraliju i @ovi eland kao "eku jednakoga prava glasa. # druge strane, oni koji poznaju pravo politiko stanje u 4ustraliji, znaju da su politiari uutkali radnike najstroim zakonima o radu, prema kojima je trajk bez odobrenja arbitranog odbora zloin jednak izdaji. @i na trenutak ne elim implicirati da je ensko pravo glasa odgovorno za takvo stanje stvari. "islim, ipak, da nema razloga pokazivati na 4ustraliju kao udo od zemlje za ostvarenje enskih prava, budu6i da njezin utjecaj nije bio kadar osloboditi radnike od ropstva politikom e!ovanju. Ainska je enama dala pravo glasaK ak tovie, dala im je i pravo da sjede u parlamentu. Ge li to pomoglo da se razvije ve6e junatvo, e6a gorljivost od one ruskih enaI Ainska trpi, poput *usije, straan bi krvavoga cara. )dje su !inske Perovske, #piridonove, Aignerove, %rekovskeI )dje su bezbrojne !inske djevojke koje veselo odlaze u #ibir bore6i se za svoj ciljI Ainskoj silno trebaju junake osloboditeljice. ato ih glasaki listi6i nisu stvoriliI Gedini je !inski osvetnik svojega naroda mukarac, a ne ena, i on je rabio uinkovitije oruje od glasakih listi6a. 4 u naim amerikim dravama u kojima ene glasaju i koje se stalno istie kao primjer uda, to su u njima ostvarile ene glasakim pravom a to u velikoj mjeri ne uivaju i ene u drugim dravamaK ili to ne mogu ostvariti snanim naporom a bez glasakoga pravaI Cistinu, u dravama s pravom glasa za ene zajamena su jednaka prava na vlasnitvoK ali od kakve je koristi to pravo za mnotvo ena bez vlasnitva, za tisu6e najamnih radnica koje ive od danas do sutraI 5a to pravo glasa nije utjecalo i ne moe utjecati na njihovo stanje priznala je ak i dr. #umner, koja to sigurno dobro zna. /ao vatrena su!raetkinja koju je u Colorado poslala #veuilina liga za jednako pravo glasa iz drave @eH Qork da prikupi grau u korist borbe za pravo glasa, ona bi bila posljednja koja bi rekla ita tetno o tomeK ipak nas obavjetava da je Djednako pravo glasa vrlo malo utjecalo na ekonomski poloaj ena. 5a ene nisu jednako pla6ene za isti posao i da su, unato tome to u Coloradu imaju pravo raditi u kolama od +,<-., uiteljice pla6ene manje nego u Cali!ornijiD. # druge strane, #umnerova ne obrazlae injenicu da je, premda ene imaju pravo raditi u kolama ve6 trideset i etiri godine i premda imaju jednako pravo glasa od +,.B., popis stanovnitva proveden prije pet mjeseci pokazao da samo u 5enveru ima petnaest tisu6a kolske djece zaostale u razvoju. 7 to sve uz ve6inu ena zaposlenih u obrazovnim ustanovama i takoer unato tome da su ene u Coloradu donijele Dnajstroe zakone o zatiti djece i ivotinjaD. (ene Colorada Diznimno se zanimaju za dravne ustanove za skrb o ovisnoj, de!ektnoj i delinkventnoj djeciD. /akva je to strana optunica protiv enske skrbi, ako jedan grad ima petnaest tisu6a djece zaostale u razvoju. ?to je sa slavom enskoga prava glasa budu6i da uop6e nije
97

poluilo uspjeh kad je rije o najvanijem drutvenom pitanju, o djeciI 7 gdje je nadmo6an osje6aj za pravdu koji je ena trebala unijeti u politiki ivotI )dje je bio godine +.;=. kad su vlasnici rudnika poveli gerilski rat sa sindikatom rudara sa zapadaK kad je general %ell zaveo carstvo terora, izvlae6i mukarce iz kreveta no6u, otimao ih du granine linije, bacao ih u obore za bikove, proglasivi, Ddo vraga s Cstavom, palica je ustavDI )dje su bile politiarke onda i zato nisu pokazale mo6 svojega glasaI 4li jesu. Pomogle su da se porazi najpoteniji i najliberalniji ovjek, guverner $aite. "orao je osloboditi mjesto za orue rudarskih kraljeva, guvernera Peabod&ja, neprijatelja radnika, cara Colorada. D"uko pravo glasa doista nije moglo uiniti nita gore.D Priznajemo to. C emu su onda prednosti za enu i drutvo od enskoga prava glasaI Festo ponavljana postavka da 6e ene proistiti politiku isto tako je samo mit. 9u postavku ne brane oni koji znaju politike uvjete u 7dahu, Coloradu, $&omingu i Ctahu. (ena, u svojoj biti istunka, prirodno je zadrta i nemilostiva u naporu da uini druge tako dobrima kako ona zamilja da dobri moraju biti. 9ako je, u 7dahu, uzela pravo glasa svojim sestrama s ulice i proglasila sve ene Dne6udorednoga znaajaD nepodobnima da glasaju. D@e6udorednomD se dakako ne tumai prostitucija u braku. Podrazumijeva se da su ilegalna prostitucija i kockanje zabranjeni. C tom smislu zakon mora biti enskoga roda8 uvijek zabranjuje. C tom su pogledu svi zakoni izvrsni. 'ni ne idu dalje, ali njihove tendencije otvaraju sve brane pakla. Prostitucija i kockanje nikad nisu vie cvjetali nego kad je zakon bio protiv njih. C Coloradu, puritanstvo ena izrazilo se u najdrastinijem obliku. D"ukarci koji op6e poznato vode neist ivot i mukarci povezani s krmama, ispali su iz politike otkad ene imaju pravo glasa.DT+U Ge li brat Comstock mogao uiniti vieI Gesu li svi puritanski oci uinili vieI Pitam se koliko ena shva6a teinu tog navodnoga junatva. Pitam se razumiju li da je upravo to ono to enu, umjesto da je podigne, pretvara u politikoga pijuna, prezira vrijednu uhodu koja zabada nos u osobne stvari ljudi, ne toliko zbog dobrobiti cilja za koji se bori, nego zato to, kako su ene Colorada rekle, Dvoli ulaziti u ku6e u kojima nikad nije bila i otkriti sve to moe, politiki i drugaijeD.T>U 5a, ulaziti i u ljudsku duu i u njezine najsi6unije kutke i zakutke. Ger nita ne zadovoljava udnju ve6ine ena tako kao skandal. 7 je li ikad dosad uivala u takvim prilikama kao sada kad je politiarkaI D'ni koji op6e poznato vode neist ivot i mukarci povezani s krmama.D asigurno se, skupljaice enskih glasova ne moe optuiti da imaju mjere. Czmemo li u obzir da ta zabadala mogu ak i odluiti iji su ivoti dovoljno isti za to oito isto ozraje, politiku, mora li slijediti da vlasnici krmi spadaju u istu kategorijuI 'sim ako ameriko licemjerje i bigotstvo, tako oito u naelu prohibicije, koje sankcionira irenje pijanstva meu mukarcima i enama bogataima, budno pazi na jedino mjesto preostalo siromanome ovjeku. 4ko nita drugo, onda enu upravo njezino uskogrudno i istunsko stajalite o ivotu ini velikom opasno6u po slobodu gdje god da ima
98

politiku mo6. "ukarac je odavno nadiao praznovjerice koje jo prodiru enu. @a ekonomskom je natjecateljskom podruju mukarac prisiljen pokazati djelotvornost, prosudbu, sposobnost, kompetentnost. 'n zato nema ni vremena niti je sklon mjeriti neiju moralnost puritanskim mjerilima. 7 u svojim politikim aktivnostima nije zavezanih oiju. 'n zna da je koliina, a ne kvaliteta materijal za politiki mlin, i, osim ako nije sentimentalni re!ormator ili stari !osil, zna da politika ne moe biti nita drugo do barutina. (ene koje su imalo upu6ene u politiki proces, znaju narav te betije, ali u svojoj samozadovoljnosti i samoljublju tjeraju sebe da vjeruju kako samo trebaju pomaziti zvijer i ona 6e postati blaga poput janjeta, slatka i ista. /ao da ene nisu prodale svoje glasove, kao da se politiarke ne mogu kupitiO 4ko se njezino tijelo moe kupiti u zamjenu za materijalnu naknadu, zato se ne bi mogao kupiti i njezin glasI 4 da se to dogodilo u Coloradu i u drugim amerikim dravama, ne nijeu ak ni pobornici enskoga prava glasa. /ao to rekoh, ensko ogranieno gledite nije jedini argument protiv tvrdnje da je kao politiarka bolja od mukarca. 7ma i drugih. @jezin doivotni ekonomski parazitizam iznimno je zamaglio njezino poimanje o znaenju jednakosti. %uno zahtijeva jednaka prava kao i mukarac, a ipak doznajemo da Dvrlo malo njih pristaje agitirati u neugodnim okruzimaD.T=U /oliko im malo znai jednakost u usporedbi s *uskinjama, koje idu u pakao za svoje idealeO (ena trai ista prava kao i mukarac, a ipak je ozlojeena da ga njezina prisutnost nimalo ne sputava8 on pui, ne skida eir, i ne ustaje sa svojega stolca poput sluge. 9o su moda trivijalnosti, ali one su ipak klju za narav amerikih su!raetkinja. 5akako, njihove su engleske sestre nadrasle ta glupa poimanja. 'ne su se pokazale doraslima i najve6im zahtjevima postavljenima pred njihov znaaj i mo6 izdrljivosti. #vaka ast junatvu i vrsto6i engleskih su!raetkinja. ahvaljuju6i svojim snanim, agresivnim metodama, dokazale su da su nadahnu6e ak i nekim od naih beivotnih i beskimenjakih dama. 4li nakon svega, su!raetkinjama i dalje manjka potovanje prema stvarnoj jednakosti. Ger kako drugaije obrazloiti straan, divovski napor tih hrabrih boraca za kukavni mali zakon koji 6e dobro donijeti samo aici bogataica, a apsolutno nita golemoj masi radnicaI 5oista, kao politiarke one moraju biti oportunisti, moraju se zadovoljiti polovinim rjeenjima ako ne mogu ostvariti cjelovita. 4li kao razborite i liberalne ene trebale bi shvatiti da ga, ako je pravo glasa oruje, razvlateni trebaju vie od ekonomski nadmo6nije klase, i da ovi posljednji imaju ve6 i previe mo6i zbog svoje ekonomske nadmo6nosti. #jajna voditeljica engleskih su!raetkinja, Emmeline Pankhurst, sama je priznala, kad je bila na svojoj predavakoj turneji po 4merici, da ne moe biti jednakosti izmeu nadmo6nih i potinjenih. 4ko je tako, kako 6e engleske radnice, ve6 ekonomski slabije od dama koje su povlatene #hackletonovim zakonom,TBU biti kadre raditi sa sebi
99

politiki nadreenima ako zakon proeI @ije li vjerojatno da klasa 4nnie /eene&, tako prepuna ara, odanosti i muenitva, bude prisiljena na svojim leima nositi politike e!ice, ba kao to nosi svoje ekonomske gospodare. 9o 6e morati initi i onda kad se u Engleskoj uspostavi op6e pravo glasa za mukarce i ene. %ez obzira na to to radnici rade, oni uvijek moraju platiti. 7pak, oni koji vjeruju u mo6 glasanja pokazuju vrlo malo osje6aja za pravdu kad se ni malo ne brinu za one kojima bi, kako tvrde, ono moglo donijeti najvie koristi. 4meriki pokret za pravo glasa bio je, sve donedavno, posve salonski posao, posve odvojen od ekonomskih potreba ljudi. 9ako #usan %. 4nthon&, nedvojbeno iznimna ena, nije bila samo ravnoduna nego i antagonistina prema radnicimaK nije ak oklijevala ni da iskae svoj antagonizam kad je godine +,-.. savjetovala enama da zamijene tiskare u trajku u @eH Qorku.T3U @e znam je li promijenila miljenje prije smrti. @aravno, ima nekih su!raetkinja koje su povezane s radnicama J (enska sindikalna liga, primjericeK ali one ine manjinu i njihove su aktivnosti samo ekonomske naravi. 'stale gledaju na rad naprosto kao na stvar sudbine. ?to bi bilo s bogatima, kad ne bi bilo siromanihI ?to bi bilo s tim dokonim, gotovanskim damama, koje spiskaju vie na tjedan nego to njihove rtve zarade u godinu dana, kad ne bi bilo osamdeset milijuna najamnih radnikaI Gednakost, ma tko je uop6e uo za takvo toI "alo je zemalja stvorilo takvu aroganciju i snobizam kao 4merika. Posebice to vrijedi za ameriku pripadnicu srednje klase. 'na ne samo da se smatra jednakom mukarcu, nego i nadmo6nom mu, posebice u svojoj isto6i, dobroti i u svojem moralu. "alo udi da amerika su!raetkinja smatra da njezin glas ima udesnu mo6. C svojoj uzvienoj umiljenosti ona ne vidi koliko je ona zapravo rob, ne toliko mukarcu, koliko vlastitim glupim poimanjima i tradiciji. Gednako pravo glasa ne moe popraviti tu tunu injenicuK moe je samo istaknuti, kao to i ini. Gedna od velikih voa amerikih ena tvrdi da ena nema samo pravo na jednaku pla6u, nego da zakonski treba imati pravo ak i na pla6u svojega supruga. 4ko je ne uspije uzdravati, trebao bi biti osuen na zatvor a njegovu bi zaradu zaraenu u zatvoru podizala njegova ravnopravna supruga. @ije li jedna druga sjajna pobornica enskoga prava glasa tvrdila da 6e njezino pravo glasanja dokinuti drutvenu nepravdu, protiv koje se uzalud bore zajednikim snagama najodliniji umovi diljem svijetaI Cistinu treba aliti to nas je navodni stvoritelj univerzuma ve6 upoznao sa svojom udesnom shemom, jer bi ensko pravo glasa zacijelo omogu6ilo enama da ga posve nadmae. @ita nije tako opasno kao seciranje !etia. 4ko smo preivjeli vrijeme kad je takva hereza bila kanjiva lomaom, nismo preivjeli uskogrudni duh osude onih koji se usude razlikovati od prihva6enih poimanja. bog toga 6e me vjerojatno proglasiti protivnicom ena. 4li to me ne moe odvratiti od toga da tom pitanju gledam bez straha
100

u lice. Ponavljam ono to sam rekla na poetku8 ne mislim da 6e ene politiku pogoratiK ali ne vjerujem niti da 6e je poboljati. 4ko ena ne moe uiti iz mukih pogreaka, zato ih initiI Povijest je moda kompilacija laiK ipak, u njoj ima i nekoliko istina, i one su jedini voa kojega imamo za budu6nost. Povijest politikih aktivnosti mukaraca dokazuje da mu one nisu apsolutno nita dale to nije mogao posti6i izravnije, po nioj cijeni i na postojaniji nain. apravo, svaki pedalj zemlje koji je dobio, dobio je stalnom borbom, neprekidnom bitkom za svoja prava, a ne pravom glasa. @ema razloga da pretpostavimo da je eni, u njezinu usponu prema emancipaciji, pomoglo i da 6e joj pomo6i glasako pravo. C najmranijoj od svih zemalja, *usiji, zemlji apsolutnoga despotizma, ena je postala jednaka mukarcu, ne glasakim pravom, nego svojom voljom da postoji i da radi. @e samo da je izborila za sebe svaku kolu i svaki poziv, nego je izborila i muko potovanje, njegov respekt, njegovo drugarstvoK pa ak i potovanje cijeloga svijeta. 7 to ne putem jednakoga prava glasa, nego svojim udesnim junatvom, svojom hrabro6u, sposobno6u, snagom volje i izdrljivo6u u borbi za slobodu. )dje su ene u bilo kojoj zemlji s jednakim pravom glasa ili u nekoj od takvih naih drava, koje se mogu pohvaliti takvom pobjedomI /ad razmotrimo postignu6a ene u 4merici, takoer otkrivamo da je neto dublje i snanije od prava glasa u njezinu maru prema osloboenju. Cpravo je prije ezdeset i dvije godine aica ena na konvenciji u #eneca Aallsu iznijela nekoliko zahtjeva za pravom na jednaku naobrazbu i jednak pristup raznim strukama, zanimanjima itd. /akva sjajna postignu6a, kakve sjajne pobjedeO 9ko se osim najneukijega usudi govoriti o eni kao o pukoj ku6aniciI 9ko se usudi natuknuti da ovaj ili onaj posao nije za enuI Lie od ezdeset godina ona je oblikovala novo ozraje i novi ivot za sebe. Postala je svjetska sila u svakoj domeni ljudske misli i aktivnosti. 7 sve to bez prava glasa, bez prava da donosi zakone, bez DpovlasticeD da postane sudac, tamniar ili krvnik. 5a, moda 6e me smatrati eninim neprijateljemK ali kad bih joj mogla pomo6i da ugleda svjetlo, ne bih se alila. (enina nesre6a nije u tome da je nesposobna raditi muki posao, nego u tome da troi svoju ivotnu silu da ga natkrili, s tradicijom stolje6a koja su je ostavila tjelesno nesposobnom da odri korak s njim. ', znam da su neke uspjele, ali pod koju cijenu, pod koju stranu cijenuO @ije vano koji posao ena radi, nego je vana kvaliteta posla koji obavlja. 'na jednakom pravu glasa ili glasakom listi6u ne moe podariti novu kvalitetu, niti moe od toga dobiti ita to 6e podi6i njezinu vrsnost. @jezin razvoj, njezina sloboda, moraju pote6i iz nje i putem nje. Prvo, tako da se potvrdi kao linost, a ne kao spolna roba. 5rugo, tako da odbije da itko ima pravo na njezino tijeloK tako da
101

odbije raati djecu, osim ako ih ona ne eliK tako da odbije sluiti %ogu, dravi, drutvu, muu, obitelji itd., uinivi svoj ivot jednostavnijim, ali dubljim i bogatijim. 9o jest, tako da pokua nauiti to je smisao i bit ivota u svim njegovim sloenostima, oslobodivi se straha od javnog mnijenja i javne osude. #amo 6e je to, a ne glasaki listi6, osloboditi, podariti joj snagu kakvu svijet jo nije vidio, snagu da voli, ostvari mir, skladK snagu boanske vatre, ivotodajnu snaguK snagu koja stvara slobodne mukarce i ene. (ragedi"a enske emancipaci"e

Poinjem s priznanjem8 bez obzira na sve politike i ekonomske teorije, koje se bave temeljnim razlikama meu razliitim skupinama ljudskoga roda, bez obzira na klasne i rasne razlike, bez obzira na sve umjetne granice izmeu enskih i mukih prava, smatram da bi se ta razlikovanja mogla na jednoj toki sresti i prerasti u jednu savrenu cjelinu. Pod tim ne mislim predloiti mirovni ugovor. 'p6i drutveni antagonizam koji je zahvatio danas cijeli javni ivot, stvoren silom suprotstavljenih i proturjenih interesa, smrvit 6e se u komadi6e kad preustroj naeg drutvenoga ivota, zasnovan na naelima ekonomske pravde, postane zbilja. "ir i sklad meu spolovima i pojedincima ne ovisi nuno o povrnom izjednaavanju ljudskih bi6aK niti poziva na ukinu6e individualnih crta i osobitosti. Problem s kojim se danas suoavamo, a koji skora budu6nost treba rijeiti, jest kako biti svoj a opet biti jedno s drugima, duboko suosje6ati s drugim ljudskim bi6ima, a zadrati vlastite karakteristine osobine. 9o mi se ini osnovicom na kojoj se masa i pojedinac, pravi demokrat i prava osobnost, mukarac i ena, mogu suoiti s antagonizmom i suprotnostima. "oto ne bi trebao biti8 zaboravimo jedni drugeK prije bi trebao glasiti8 razumijmo jedni druge. Festo citirana reenica "adame de #tabl, D#ve razumjeti, znai sve zaboravitiD, nikad mi se nije osobito svialaK mirie na ispovijedK zaboraviti svojega blinjega izraava zamisao licemjerne nadmo6i. *azumjeti svojega binjega J zadovoljava. "oje priznanje djelomice predstavlja temeljni aspekt mojih stajalita o emancipaciji ene i njezinu utjecaju na cijeli spol. Emancipacija bi trebala omogu6iti eni da bude humana u najistinskijem smislu. #ve u njoj to udi za potvrdom i djelovanjem trebalo bi doivjeti svoj najpuniji izrazK sve bi umjetne prepreke trebale pasti i trebao bi se put prema ve6oj slobodi iistiti od svakoga traga stolje6a pokoravanja i robovanja. 9o je bio izvorni cilj pokreta za ensko osloboenje. 4li rezultati koji su dosad ostvareni, izolirali su enu i okrali je za slap te sre6e koja joj je tako bitna. Puko izvanjsko osloboenje uinilo je od suvremene ene umjetno bi6e, koje ovjeka podsje6a na plodove !rancuske hortikulture s njezinim arabesknim drve6em i grmljem, piramidama,
102

kotaima i girlandamaK sve, samo ne oblici koje bi ostvarila izrazom vlastitih nutarnjih osobina. 9ako umjetno uzgojene biljke enskoga spola mogu se na6i u velikom broju, posebice u takozvanoj intelektualnoj s!eri naega ivota. #loboda i jednakost za eneO /oje su nade i koja htijenja te rijei probudile kad su ih prvi put izgovorili neki od najplemenitijih i najhrabrijih duhova dananjiceO (arko 6e sunce zasjati i slava 6e se pronijeti novim svijetomK na ovome svijetu ena se treba osloboditi da bi upravljala vlastitom sudbinom J to je cilj posve sigurno vrijedan velikoga zanosa, hrabrosti, ustrajnosti i neprekidnoga napora silne gomile pionira, mukaraca i ena, koji su sve stavili na kocku u borbi protiv svijeta predrasude i neznanja. 7 moje se nade kre6u prema tome cilju, ali smatram da ensko osloboenje, kako se danas tumai i praktino primjenjuje, nije uspjelo ostvariti taj cilj. #ada je ena suoena s nudom da se oslobodi osloboenja, ako doista eli biti slobodna. 9o moe zvuati proturjeno, ali je ipak samo odve6 istinito. ?to je ostvarila emancipacijomI Gednako pravo glasa u nekim dravama. Ge li to proistilo na politiki ivot, kao to su to mnogi dobronamjerni pristae predvialiI Posve sigurno nije. #lijedi da je doista vrijeme da osobe jasne, zdrave prosudbe prestanu govoriti o korupciji u politici internatskim tonom. Politika korupcija nema veze s moralom, ili popustljivosti morala, rasputenosti raznih politikih linosti. @jezin je uzrok materijalne naravi. Politika je odraz voenja poslova i industrijskoga svijeta, iji su moto8 DLe6i je blagoslov uzeti nego datiDK D/upi je!tino i prodaj skupoDK D*uka ruku mijeD. @ema nade da bi ena, ak ni sa svojim pravom glasa, ikad uspjela proistiti politiku. Emancipacija je donijela eni ekonomsku jednakost s mukarcemK to jest, ona moe sama izabrati svoje zanimanje i posaoK ali kako je njezina prolost i trenutano !iziko stanje nisu opremili nunom snagom da se bori s mukarcem, esto je prisiljena iscrpiti svu svoju snagu, istroiti svoju vitalnost i napregnuti svaki svoj ivac da bi postigla vrijednost na tritu. #amo ih je nekoliko u tome uspjelo, jer injenica je da ene, uiteljice, lijenice, pravnice, arhitektice i inenjerke niti nailaze na isto povjerenje kao njihovi muki kolege, niti primaju jednaku pla6u za isti posao. 4 one koje ostvare tu primamljivu jednakost, op6enito to uspiju pod cijenu svojeg tjelesnoga i duevnoga zdravlja. 4 to se tie goleme mase radnica, koliko su neovisnosti one ostvarile ako uskogrudnost i manjak slobode kod ku6e mijenjaju za uskogrudnost i manjak slobode u tvornici, u robnoj ku6i ili u ureduI 9u je i teret nametnut enama da tragaju za Ddomom, slatkim domomD J hladnim, turobnim, neurednim, neprivlanim J nakon cjelodnevnoga tekog rada. #lavna neovisnostO ato ne udi da su stotine djevojaka tako voljne prihvatiti prvu branu ponudu, bolesne i umorne od svoje DneovisnostiD iza pulta, za iva6im ili pisa6im strojem. #premne su se udati ba kao i djevojke iz srednje klase, koje pak vape da pobjegnu iz jarma roditeljske vlasti. 9akozvana neovisnost koja vodi u puko odravanje ivota nije toliko primamljiva, nije toliko idealna da se od ene moe
103

oekivati da se za nju rtvuje. @aa iznimno hvaljena neovisnost je, nakon svega, samo polagan proces zatupljivanja i guenja enske prirode, njezina nagona za ljubavi i njezina majinskoga nagona. 7pak je poloaj radnice mnogo prirodniji i ljudskiji od poloaja njezine navodno sretnije sestre u kulturnijim zvanjima J uiteljica, lijenica, odvjetnica, inenjerki i slino, koje moraju dostojanstveno, prikladno izgledati izvana, dok im je unutarnji ivot isprazan i mrtav. 'granienost postoje6ega poimanja o enskoj neovisnosti i o enskom osloboenju, strah da se zaljubi u mukarca koji nije njezina drutvenoga poloaja, strah da 6e joj ljubav oduzeti slobodu i neovisnost, uas da 6e joj ljubav ili uici majinstva samo smetati u potpunoj predanosti poslu J sve to zajedno ini od emancipirane moderne ene prisilnu vestalinku, pokraj koje ivot, sa svojim velikim proi6uju6im tugama i dubokim, ushi6uju6im radostima, tee, a da niti ne dotakne ili obuzme njezinu duu. Emancipacija je, onako kako je razumije ve6ina njezinih pristaa i pobornica, odve6 ogranienoga raspona da bi dopustila bezgraninu ljubav i zanos to ih u sebi nose duboki osje6aji prema slobodi istinske ene, ljubavnice, majke. 9ragedija samostalne ili ekonomski slobodne ene nije u premnogo, nego u premalo iskustava. C redu, ona nadmauje svoju sestru iz prolih generacija u znanju o svijetu i o ljudskoj prirodiK upravo zbog toga duboko u sebi osje6a nedostatak bcti ivota, koja jedino moe obogatiti ljudsku duu i bez koje su mnoge ene postale tek puki pro!esionalni automati. 5a 6e do takvoga stanja do6i, predvidjeli su oni koji su shvatili da je jo ostalo, u domeni etike, mnogo oronulih ruevina iz vremena mukareve nesporne nadmo6nostiK ostataka koji se jo smatraju korisnima. 7, to je jo vanije, velik broj emancipiranih ena ne moe bez njih. #vaki trenutak koji cilja na rasap postoje6ih institucija i njihovu zamjenu neim naprednijim, savrenijim, ima sljedbenike koji teoretski zastupaju radikalne ideje, ali koji su, ipak, u svojoj svakodnevnoj praksi, poput prosjenoga !ilistra, koji hini ast i buno zahtijeva povoljno miljenje od svojih protivnika. 7ma, primjerice, socijalista pa ak i anarhista, koji zastupaju zamisao da je vlasnitvo kraa, ali 6e se rasrditi ako im netko duguje protuvrijednost od pola tuceta avli6a. 7stog se !ilistra moe zate6i i u pokretu za ensko osloboenje. @ovinari utoga tiska i literati tipa Dluk i vodaD naslikali su sliku emancipirane ene koja izaziva jezu u dobroga graanina i njegove glupe druice. #vaka je lanica pokreta za enska prava prikazana kao )eorge #and koja posve omalovaava moral. @joj nita nije bilo sveto. @ije imala respekta prema idealnom odnosu mukarca i ene. Ckratko, emancipacija je zapravo znaila voditi lakomislen ivot poude i grijehaK bez obzira na drutvo, vjeru i moral. Pobornice su enskoga prava bile ogorene takvim pogrenim prikazima, a budu6i da
104

nisu bile duhovite, svu su svoju snagu potroile da dokau da uop6e nisu toliko loe kako su prikazane, nego ba suprotno. @aravno, sve dok je ena bila mukarev rob, nije mogla biti dobra ni ista, ali sad kad je slobodna i neovisna, dokazat 6e koliko dobra moe biti te da 6e njezin utjecaj proistiti sve institucije u drutvu. 9ono je da je pokret za enska prava slomio mnoge stare negve, ali je i stvorio nove. Leliki se pokret za istinsku emancipaciju nije poklopio s velikim rodom ena koje mogu slobodi gledati u lice. @jihova uskogrudna, puritanska vienja prognala su mukarca, kao uznemiravatelja sumnjiva karaktera, iz njihova emocionalnoga ivota. "ukarca se ni pod koju cijenu ne smije tolerirati, osim moda kao oca djeteta, budu6i da dijete ne moe do6i na svijet bez oca. @asre6u, najrigidniji puritanci nikad ne6e biti dovoljno snani da ubiju uroenu udnju za majinstvom. 4li enska je sloboda usko povezana s mukarevom slobodom, i mnoge su od mojih takozvanih osloboenih sestara, ini se, previdjele injenicu da dijete roeno u slobodi treba ljubav i predanost svakog ljudskoga bi6a oko njega, mukarca i ene. @aalost, upravo je to ogranieno poimanje ljudskih odnosa uzrokovalo tragediju u ivotu modernoga mukarca i moderne ene. Prije nekih petnaest godina pojavilo se djelo iz pera sjajne @orveanke 2aure "arholm, naslovljeno (ena, studija karaktera. 'na je jedna od prvih koja je privukla pozornost na ispraznost i ogranienost postoje6ega poimanja enske emancipacije i njezina traginoga uinka na enski unutarnji ivot. 2aura "arholm govori u svojem djelu o sudbini nekoliko nadarenih ena meunarodne slave8 o genijalnoj Eleonori 5useK o velikoj matematiarki i knjievnici #onji /ovalevskojK o umjetnici i pjesnikinji "arie %akircev koja je mlada umrla. #vaki od tih prikaza ivota tih ena takvoga izvanrednoga duha nosi naglaen trag nezadovoljene enje za punim, zaokruenim, upotpunjenim i lijepim ivotom, te trag nemira i usamljenosti koji su ishod neostvarenja takvoga ivota. @e moemo si pomo6i, ali te nam majstorske psiholoke skice pokazuju da to je vii duevni razvoj ene, to joj je manje mogu6e sresti srodnoga mukarca koji ne6e u njoj vidjeti samo njezin spol, nego i ljudsko bi6e, prijatelja, druga i snanu individualnost, koja ne moe i ne smije izgubiti ni trag njezina znaaja. Prosjeni mukarac, koji je sebi samodovoljan i koji se smijeno s visoka odnosi prema enskome spolu, nije mogu6 izbor za enu onakvu kakva je prikazana u knjizi 2aure "arholm. Gednako joj je nemogu6 izbor mukarac koji u njoj vidi samo njezine duevne sposobnosti i njezin duh, ali u njoj ne uspijeva probuditi njezinu ensku narav. %ogat intelekt i pro!injen duh obino se smatraju nunim osobinama duboke i lijepe linosti. C sluaju moderne ene, te osobine slue kao zapreka punoj potvrdi njezina bi6a. #totinama godina stari oblik braka, zasnovan na %ibliji, Ddok nas smrt ne rastaviD, raskrinkan je kao ustanova koja zastupa suverenost mukarca nad enom, kao ustanova njezine potpune pokornosti mukarevim hirovima i zapovijedima, te potpune ovisnosti o njegovu imenu i o njegovoj potpori. "nogo je puta uvjerljivo dokazano da je stari brani odnos ograniio enu na to da bude sluga mukarcu i da mu raa djecu. 4 ipak nalazim mnoge emancipirane ene koje su sklonije braku, sa svim njegovim
105

nedostacima, nego ogranienosti izvanbranoga ivota, ogranienog i neizdrljivog zbog moralnih lanaca i drutvenih predrasuda koji sputavaju i sapinju njezinu prirodu. 'bjanjenje je za takvu nedosljednost mnogih naprednih ena u injenici da nikad nisu stvarno razumjele znaenje osloboenja. "islile su da im treba jedino neovisnost o izvanjskim tiranijamaK unutarnji su tirani, daleko tetniji po ivot i razvoj J etike i drutvene konvencije J preputeni sami se za sebe pobrinutiK i pobrinuli su se. Fini se da su se dobro snali u srcu i dui ve6ine aktivnih pobornica enskoga osloboenja, kao i u srcu i u dui njihovih baka. 9i se unutarnji tirani, pojavljuju u obliku javnoga mnijenja ili onoga to 6e re6i majka, ili brat, otac, ili ujak, ma koji ve6 roakK to 6e re6i gospoa )rund&, gospodin Comstock, poslodavac, odbor za naobrazbuI #va ta zabadala, moralni detektivi, tamniari ljudskoga duha, to 6e oni re6iI #ve dok ena ne naui svima im se suprotstaviti, vrsto stati na svoje noge i ustrajavati na vlastitoj neogranienoj slobodi, sluati glas svoje prirode, traiti ono najve6e ivotno bogatstvo, ljubav prema mukarcu, ili njezinu najslavniju povlasticu, pravo da rodi dijete, ona sebe ne moe zvati osloboenom. /oliko je emancipiranih ena dovoljno hrabro priznati da ih glas ljubavi zove, da divlje lupa u njihovim grudima, zahtijeva od njih da ga uju, zadovolje. Arancuski pisac Gean *eibrach, u jednom od svojih romana, @ova ljepotica, pokuava oslikati idealnu, lijepu, osloboenu enu. 9aj ideal utjelovljuje mlada djevojka, lijenica. 'na govori vrlo pametno i mudro o tome kako treba hraniti malu djecuK ljubazna je i besplatno daje lijekove siromanim majkama. # mladim poznanikom razgovara o zdravstvenim uvjetima u budu6nosti i kako 6e mnoge klice i mikrobi biti uniteni uporabom kamenih zidova i podova, i odbacivanjem prostirki i draperija. 'na je, naravno, vrlo jednostavno i praktino odjevena, uglavnom u crno. "ladi6, koji je na njihovu prvom susretu preplaen mudro6u svoje emancipirane prijateljice, postupno je pone razumjeti i jednoga lijepoga dana priznaje da je voli. "ladi su, a ona je ljubazna i lijepa, i premda je uvijek strogo odjevena, njezin izgled ublauje besprijekorno ist bijeli ovratnik i isto takve manete. Fovjek bi oekivao da 6e joj on priznati svoju ljubav, ali nije on sklon romantinim glupostima. Poetinost i zanos ljubavi srame se pred istom ljepotom dame. 'n utiava glas svoje prirode i ostaje ispravan. 7 ona je uvijek precizna, uvijek racionalna, uvijek pristojna. %ojim se da su se sjedinili da bi mladi6 bio u opasnosti da se smrzne do smrti. "oram priznati da ne vidim nita lijepoga u toj novoj ljepoti, koja je hladna kao kameni zidovi i podovi o kojima sanja. *adije bih sluala ljubavne pjesme iz romantinoga doba, radije 5on Guana i "adame Lenus, radije bijeg ljestvama i uetom na mjeseini, na to slijede oeva kletva, majino jaukanje i moralni komentari susjeda, nego ispravnost i pristojnost mjerene jardima. 4ko ljubav ne zna kako dati i uzeti bez ogranienja, onda to nije ljubav, nego transakcija koja uvijek istie pluseve i minuse.

106

@ajve6a su mana dananje emancipacije njezina umjetna krutost i uskogrudna obzirnost, koje proizvode prazninu u enskoj dui to joj ne6e dati da pije na izvoru ivota. Gednom sam napisala kako se ini da je dublji bio odnos izmeu staromodne majke, doma6ice, uvijek na oprezu da joj djeca budu sretna i da utjei one koje voli, i uistinu nove ene, nego izmeu te nove ene i njezine prosjene emancipirane sestre. Cenice emancipacije posve su me proglasile pogankom, dostojnom jedino lomae. @jihova slijepa gorljivost ne doputa im da shvate da je moja usporedba staroga i novoga vie trebala pokazati da je velik broj naih baka imao vie krvi u svojim ilama, vie duha i duhovitosti, a svakako vie prirodnosti, dobrodunosti i jednostavnosti, nego ve6ina naih emancipiranih strunjakinja koje pune kolede, uionice i razne urede. 9o ne znai da elim da se vratimo u prolost, niti to osuuje enu na njezinu staru s!eru, kuhinju i djeju sobu. #pas je u silovitom maru u svjetliju i jasniju budu6nost. 9rebamo nesmetani razvoj bez utjecaja stare tradicije i starih navada. Pokret za osloboenje ene uinio je tek prvi korak u tom smjeru. 9reba se nadati da 6e skupiti snage za drugi korak. Pravo glasa ili jednaka graanska prava mogu biti dobri zahtjevi, ali prava emancipacija ne poinje na biralitu ni u sudnici. 'na poinje u enskoj dui. Povijest nas ui da se svaka ugnjetavana klasa istinski oslobodila svojih gospodara vlastitim naporima. @uno je da ena naui tu lekciju, da shvati da 6e njezina sloboda dosegnuti tako daleko koliko njezina snaga da ostvari svoju slobodu moe dosegnuti. bog toga je za nju mnogo vanije da pone sa svojom unutarnjom regeneracijom, da se oslobodi teine predrasuda, tradicije i obiaja. ahtjev za jednakim pravima u svakom ivotnom pozivu ispravan je i primjerenK ali, nakon svega, najvitalnije je pravo da se voli i bude voljen. 5oista, da bi djelomina emancipacija postala potpuna i prava emancipacija ene, morat 6e ena raistiti sa smijenim poimanjem da je biti voljena, biti ljubavnica i majka, istoznano s biti ropkinja ili podreena. "orat 6e raistiti s apsurdnim pojmom dvojnosti spolova, ili da mukarac i ena predstavljaju dva suprotstavljena svijeta. #itniavost razdvajaK irokogrudnost ujedinjuje. %udimo iroki i veliki. @e previajmo vitalne stvari zbog mnotva triarija s kojima se suoavamo. 7spravno poimanje odnosa meu spolovima ne6e dopustiti da bude pobjednika i pobjeenihK ono zna samo za jednu veliku stvar8 dati se bezgranino, kako bi bio bogatiji, dubokoumniji, bolji. #amo to moe ispuniti prazninu i pretvoriti tragediju enske emancipacije u veselje, bezgranino veselje. *rak i l"ubav

Popularno je poimanje da su brak i ljubav istoznani, da proistjeu iz istoga motiva i pokrivaju iste ljudske potrebe. Poput mnogih popularnih poimanja i to ne poiva na stvarnim injenicama, nego na praznovjerju.

107

%rak i ljubav nemaju nita zajednikoK meusobno su udaljeni poput polovaK zapravo se neprijateljski odnose jedno prema drugome. @ema dvojbe da su neki brakovi rezultat ljubavi. @o, ne zato to se ljubav moe potvrditi samo brakomK nego vie zato to je nekolicini ljudi uspjelo posve nadrasti konvencije. 7ma danas golem broj mukaraca i ena za koje brak nije nita drugo do !arsa, ali se mire s brakom zbog javnoga miljenja. C svakom sluaju, premda je istina da se neki brakovi zasnivaju na ljubavi i premda je podjednako istina da se u nekim sluajevima ljubav nastavlja i u branome ivotu, smatram da je tome tako bez obzira na brak, a ne zbog njega. # druge strane, posve je pogreno da ljubav rezultira iz braka. C rijetkim prilikama moe se uti o udesnom primjeru branoga para koji se zaljubio nakon stupanja u brak, ali ako se pogleda izbliega, otkrit 6emo da je prije rije o pukom prilagoavanju neizbjenome. Posve je sigurno meusobno navikavanje daleko od spontanosti, jaine i ljepote ljubavi, bez koje se intimnost braka mora pokazati poniavaju6om i za enu i za mukarca. %rak je u prvom redu ekonomski ugovor, pakt osiguranja. *azlikuje se od obinoga ivotnog osiguranja samo po tome to je vie obvezuju6i, egzaktniji. @jegovi su dobici nevano mali u usporedbi s ulaganjima. /ad uzmete policu osiguranja, za nju platite u dolarima i centima, uvijek uz slobodu da prestanete pla6ati. 4li, ako je enina premija mu, ona za njega pla6a svojim imenom, privatno6u, samopotovanjem, samim svojim ivotom, Ddok ih smrt ne rastaviD. ?tovie, brano je osiguranje osuuje na doivotnu ovisnost, parazitstvo, na posvemanju beskorisnost, inidividualnu i drutvenu. 7 mukarac pla6a svoju cijenu, ali budu6i da je njegova s!era ira, brak ga ne ograniava toliko kao enu. 'n svoje lance vie osje6a u ekonomskome smislu. 9ako 5anteov moto za pakao podjednako vrijedi i za brak8 D9ko ue nek se kani svake nade.DT+U 5a je brak neuspjeh pore6i 6e samo pravi glupan. 5ovoljno je baciti pogled na statistike o razvodima da bi se shvatilo kako je brak zapravo gorak promaaj. @i stereotipni !ilistinski argument da popustljiva zakonska regulativa u vezi s razvodom i pove6ana nehajnost ena ne objanjava, prvo to da svaki dvanaesti brak zavrava razvodomK drugo, da se od +,<;. broj razvoda pove6ao s dvadeset i osam na sedamdeset i tri na tisu6u stanovnikaK tre6e, da je preljub, od +,-<., kao razlog za razvod, porastao ><;,, postoK etvrto, da je naputanje braka poraslo za =-.,, posto. 5odamo li tim zapanjuju6im brojkama golemu koliinu grae, dramske i knjievne, bacit 6emo jo vie svjetla na tu temu. *obert Nerrick, u djelu ajednoK Pinero, u drami #rednji putK Eugene $alter u Punoj cijeni i neki drugi pisci raspravljaju o besplodnosti, monotniji, podlosti, neprimjerenosti braka kao imbenika sloge i razumijevanja.

108

"udri se drutveni istraiva ne6e zadovoljiti popularnim povrnim izgovorom za tu pojavu. "orat 6e zakopati dublje u sam ivot spolova da bi doznao zato se brak pokazao tako pogubnim. EdHard Carpenter kae da iza svakoga braka stoji doivotno okruenje dvaju spolovaK okruenje tako meusobno razliito da mukarac i ena moraju ostati stranci. Podijeljen nepremostivim zidom praznovjerja, obiaja, navada, brak nema potencijal da u njemu dvoje ljudi jedno drugo upoznaju i razviju meusobno potovanje, a bez toga je svaka zajednica osuena na neuspjeh. Nenrik 7bsen, ovjek koji je mrzio sve drutvene lai, vjerojatno je prvi shvatio tu veliku istinu. @ora naputa svojega supruga ne zato to je J kako bi glupi kritiar htio J umorna od svojih odgovornosti ili zato to osje6a potrebu za ostvarenjem enskih prava, nego zato to je spoznala da je osam godina ivjela sa strancem i raala mu djecu. "oe li biti ita vie poniavaju6e, vie degradiraju6e od doivotne blizine dvoje stranacaI @ema potrebe da ena ita zna o mukarcu, osim o njegovu prihodu. 4 to bi on trebao znati o eni J pa to se o njoj ima znati osim da je ugodnoga izgledaI Go nismo nadrasli teoloki mit da ena nema duu, da je puki dodatak mukarcu, stvoren od njegova rebra na ugodu gospodina koji je tako hrabar da se boji vlastite sjene. "oda je loa kakvo6a materije od koje je ena nastala odgovorna za njezinu in!eriornost. C svakom sluaju, ena nema duu J pa to bi se o njoj imalo znatiI 'sim toga, to manje due ena ima, bolji je oslonac kao supruga, spremnije 6e se privezati uza svojega supruga. Cpravo to ropsko preputanje muevoj nadmo6nosti odrava branu instituciju tako dugo naizgled nedirnutom. @o sada, kad ena dolazi na svoje, kad je svjesna sebe kao bi6a izvan gospodarove milosti, sveta institucija braka postupno se uruava i nikakva je koliina sentimentalne lamentacije ne moe odrati. )otovo od djetinjstva prosjenoj se djevojci govori da je brak njezin najvii ciljK zbog toga su njezino kolovanje i odgoj usmjereni prema tome cilju. Poput mutave zvijeri tovljene za klanje, ona se sprema za brak. 4 ipak, udno je re6i, doputeno joj je mnogo manje doznati o svojoj ulozi kao supruge i majke, nego obinome zanatliji o njegovu poslu. @epristojno je i prosto za potenu djevojku da ita zna o branome odnosu. ', kako je potenje nedosljedno, kad mu treba brani zavjet da neto to je neisto pretvori u naji6i i najsvetiji ugovor koji se nitko ne usudi kritizirati. 4li upravo to misli prosjeni branitelj braka. %udu6a supruga i majka dri se u potpunom neznanju o svojem jedinom posjedu na natjecateljskom polju J spolu. 9ako ona ulazi u doivotni odnos s mukarcem da bi se okirala, bila zgaena, ljuta izvan svake mjere zbog najprirodnijega i najzdravijega nagona, seksa. #a sigurno6u moemo re6i da je velik postotak nesre6e, bijede, potreenosti i tjelesne patnje u braku posljedica kriminalnoga neznanja o spolnim pitanjima a koje se uzdie kao velika vrlina. 4 nipoto nije pretjerano kad kaem da se vie od jednog doma raspalo zbog te alosne injenice.

109

4ko, je ena, ipak, slobodna i dovoljno snana da naui tajnu seksa bez sankcije drave ili crkve, osudit 6e je kao izriito neprikladnu da postane supruga DdobromeD mukarcu, a njegova se dobrota sastoji od prazne glave i mnogo novca. "oe li biti to stranije od zamisli da zdrava, odrasla ena, puna ivota i strasti, mora zanijekati zahtjeve prirode, da mora podrediti svoju najjau udnju, potkopati svoje zdravlje i slomiti svoj duh, da mora sprijeiti svoju viziju, odre6i se dubine i veliajnosti iskustva dok DdobriD mukarac ne naie da je uzme za enuI 4 upravo to znai brak. /ako bi takav ugovor mogao zavriti nego neuspjehomI 9o je jedan, premda ne najmanje vaan, imbenik braka, koji ga razlikuje od ljubavi. @ae je doba J praktino doba. @e ivimo vie u doba kad su se *omeo i Gulija izloili u ime ljubavi srdbi svojih oeva, kad se )retchen izloila ogovaranju svojih susjeda zbog ljubavi. 4ko si, u rijetkom sluaju, mladi i dopuste luksuz romance, stariji se ve6 pobrinu za njih, da ih podue i srede dok se ne DurazumeD. "oralna lekcija koju su usadili u djevojku ne glasi je li mukarac u njoj pobudio ljubav, nego prije glasi D/olikoID. Laan i jedini bog praktinoga amerikoga ivota8 "oe li mukarac dovoljno zaraditi za ivotI "oe li izdravati enuI 9o je jedino to opravdava brak. Postupno to proima svaku djevojinu misaoK ona ne sanja o mjeseini i poljupcima, o smijehu i suzamaK ona sanja o kupovini i cjenkanju. 9a siromanost duhom i podlost elementi su uroeni branoj instituciji. 5rava i Crkva ne odobravaju ni jedan drugi ideal, jednostavno zato jer je to ideal koji zahtijeva dravni i crkveni nadzor nad mukarcima i enama. %ez sumnje, ima ljudi koji i dalje dre do ljubavi vie nego do dolara i centa. 9o posebice vrijedi za onu klasu koju je ekonomska nuda natjerala da se sama izdrava. @evjerojatna promjena poloaja ene, zahvaljuju6i tom snanom imbeniku, doista je izvanredna kad pomislimo da je tek nedavno stupila u industrijsku arenu. ?est milijuna ena koje zaraujuK est milijuna ena koje imaju jednako pravo kao i mukarci da budu izrabljivane, okradene, da trajkajuK ali ak i da gladuju. 7 to jo, moj )ospodeI 5a, est milijuna radnica koje primaju pla6u, od najumnijega do najteega tjelesnoga posla u rudnicima i na gradnji eljezniceK da, ak i meu detektivima i policajcima. Emancipacija je posve sigurno potpuna. 4 unato svemu tome, ipak vrlo malen broj goleme vojske ena koje rade za pla6u gledaju na posao kao neto trajno, onako kako na to gleda mukarac. "a kako bio nemo6an, nauen je biti neovisan, sam se izdravati. nam da nitko nije uistinu neovisan u naem ekonomskom mlinuK ipak, ak i najsiromaniji mukarac mrzi biti parazitK ili da po tome bude poznat. (ena svoj posao smatra prijelaznim razdobljem i odbacit 6e ga kad se pojavi prvi ponua. bog toga je mnogo tee organizirati ene nego mukarce. D ato bih ula u sindikatI Cdat 6u se, zasnovati dom.D @isu li je od kolijevke uili da na brak gleda kao
110

na svoj najvii pozivI 'na dovoljno brzo shva6a da dom, premda ne tako velik zatvor kao tvornica, ima vr6a vrata i reetke. 7ma tako vjernoga straara da mu nitko ne moe umaknuti. @ajtraginije je, ipak, to da je dom vie ne osloboaa robovanja za nadnicuK on samo uve6ava njezine zada6e. Prema posljednjim statistikama koje su iznesene pred 'dbor Do radu i pla6ama te o prenapuenostiD, samo je deset posto najamnih radnica u gradu @eH Qorku udano, a ipak one moraju nastaviti raditi najslabije pla6en posao na svijetu. 5odajte toj stranoj injenici naporan ku6anski posao i to onda preostaje od zatite i sjaja domaI apravo, ak ni udana djevojka iz srednje klase ne moe govoriti o svojem domu, jer mukarac je njezina s!era. @ije vano je li mu grub ili drag. Ga elim dokazati da brak jami eni dom samo milo6u njezina mua. 'na se ondje kre6e u njegovu domu, godinu za godinom, sve dok joj ivot i odnosi s ljudima ne postanu tako jednolini, ogranieni i sumorni kao i njezino okruenje. @e treba uditi ako postane zanovijetalo, sitniava, svadljiva, traljiva, nepodnosiva, te time natjera mukarca da izbiva iz ku6e. 'na ne moe oti6i, ak i ako poeliK nema kamo oti6i. 'sim toga, kratko razdoblje branoga ivota, potpunoga odstupanja od svih svojih sposobnosti, posve onesposobljuje prosjenu enu za izvanjski svijet. Postaje zaputena, nespretna u pokretima, ovisna u svojim odlukama, kukavica u prosudbama, teka i dosadna, a to ve6ina mukaraca mrzi i prezire. Fudesno inspirativno ozraje za donoenje ivota na svijet, zar neI 4li kako zatititi dijete, ako ne brakomI @akon svega, nije li to najvaniji prigovorI /akvo besramlje, kakvo licemjerjeO %rak titi dijete, a ipak je tisu6e djece bez osnovnih sredstava za ivot i bez doma. %rak titi dijete, a ipak su sirotita i popravni domovi pretrpani, a 5rutvo za prevenciju nasilja nad djecom puno je posla i oslobaa male rtve od roditelja koji ih DvoleD, da bih ih smjestilo pod jo ve6u skrb punu ljubavi, skrb drave. /akve li lakrdijeO %rak moda ima mo6 da Dsilom dovede konja na voduD, ali je li ga ikad uspio napojitiIT>U akon 6e oca zatvoriti i navu6i mu zatvoreniku odje6uK no je li to ikad umirilo djetetovu gladI 4ko je roditelj nezaposlen ili ako krije svoj identitet, to onda imamo od brakaI 'n priziva zakon da mukarca privede DpravdiD, da ga smjesti na sigurno iza zatvorenih vrataK a ishod njegova rada ionako ne ide u korist djeteta, nego drave. 5ijete ima samo tetno sje6anje na oca u prugastom odijelu. 4 to se tie zatite ene J tu se krije prokletstvo braka. @e radi se o tome da je on zaista titi, nego je i sama ideja odbojna, takva uvreda za ivot, tako poniavaju6a za ljudsko dostojanstvo, da bude vjena osuda toj parazitskoj instituciji. #lina je drugom oinskom ugovoru J kapitalizmu. 'duzima ovjeku priroeno pravo, prijei njegov razvoj, truje mu tijelo, dri ga u neznanju, u siromatvu i ovisnosti, a onda utemeljuje dobrotvorne ustanove koje se bogate na posljednjoj mrvici ljudskoga samopotovanja.
111

7nstitucija braka ini od ene parazita, potpunu ovisnicu. 'nesposobljuje je za ivotne borbe, ponitava njezinu drutvenu svijest, paralizira njezinu matu, i onda name6e svoju velikodunu zatitu, koja je u stvarnosti oma, karikatura ljudskoga znaaja. 4ko je majinstvo najvie ispunjenje enske prirode, kakvu drugu zatitu ono treba osim ljubavi i slobodeI %rak prlja, oskvrnjuje, kvari njezino ispunjenje. @e kae li on eni, tek kad mene slijedi, moe roditi dijeteI @e osuuje li je na stratite, ne poniava li je i ne posramljuje ako odbije kupiti svoje pravo majinstva tako da proda sebeI @e odobrava li brak majinstvo ak i kad ena zanese u mrnji, pod prisilomI 4li, kad bi majinstvo bilo pitanje slobodnoga izbora, ljubavi, zanosa, izazovne strasti, ne bi li to stavilo krunu od trnja na nevinu glavu i ispisalo krvavim slovima straan epitet, bastardI /ad bi brak sadravao sve vrline koje tvrdi da ima, njegovi bi ga zloini protiv majinstva zauvijek iskljuili iz carstva ljubavi. 2jubav, najsnaniji i najdublji element u cijelome ivotu, glasnik nade, sre6e, zanosaK ljubav, prkosnik svim zakonima, svim konvencijamaK ljubav, najslobodniji, najmo6niji kova ljudske sudbineK kako se moe takva sila koja sve pokre6e smatrati istoznanom tom jadnom korovu to su ga drava i Crkva zaele, brakuI #lobodna ljubavI /ao da ljubav moe biti drugaija nego slobodnaO Fovjek moe kupiti pamet, ali ni svi milijuni na svijetu nisu uspjeli kupiti ljubav. Fovjek je podjarmio tijela, ali sva sila na zemlji nije bila kadra podjarmiti ljubav. Fovjek je osvojio cijele zemlje, ali sve njegove vojske nisu mogle osvojiti ljubav. Fovjek je okovao i sputao duh, ali bio je posve bespomo6an pred ljubavi. Lisoko na tronu, sa svim sjajem i pompom koje njegovo zlato moe zasluiti, ovjek je ipak siromaan i sam, ako ga ljubav zaobie. 4 ako se zaustavi, i najsiromanija koliba zrai toplinom, ivotom i bojom. 9ako ljubav ima maginu mo6 da od kralja uini prosjaka. 5a, ljubav je slobodnaK ona u drugaijem ozraju ne moe ivjeti. C slobodi ona sebe daje bez zadrke, obilno, potpuno. #vi pisani zakoni, svi sudovi na svijetu, ne mogu je istrgnuti iz zemlje, jednom kad je pustila korijen. 4ko je tlo ipak neplodno, kako bi ga brak mogao natjerati da rodiI 'n je poput posljednje oajnike borbe ivota protiv smrti. 2jubav ne treba zatituK ona sama sebe titi. #ve dok ljubav raa ivot, nema naputenoga, gladnoga djeteta ili gladnoga ljubavi. nam da je to istina. nam ene koje su postale majke izvan braka, uz mukarce koje su voljele. "alo djece u braku uiva brigu, zatitu, predanost kakvu prua slobodno majinstvo. %ranitelji vlasti boje se dolaska slobodnoga majinstva, kao da 6e im oduzeti plijen. 9ko 6e ratovatiI 9ko 6e stvarati bogatstvoI 9ko 6e tvoriti policajce, tamniare, ako ene odbiju nektritiki raati djecuI Lrsta, vrstaO vie kralj, predsjednik, kapitalist, sve6enik. Lrstu treba ouvati, pa makar se svelo enu na puki stroj J a brana je institucija na jedini sigurnosni ventil od pogubne spolno osvijetene ene. 4li uzalud ti divlji napori da se odri stanje prisile. Czalud i crkveni propisi, mahniti napadi vladara, uzalud ak i
112

ruka zakona. (ena vie ne eli sudjelovati u proizvodnji rase bolesnih, slabih, oronulih, prezrenih ljudskih bi6a, koja nemaju snage ni moralne hrabrosti da zbace jaram siromatva i ropstva. Cmjesto toga ona eli manje djece kojoj 6e pruiti vie, koju 6e raati i podizati u ljubavi i svojim slobodnim izboromK ne zbog prisile, kako joj to brak name6e. @ai lani moralisti tek trebaju razviti u sebi dubok osje6aj odgovornosti prema djetetu, koji je ljubav u slobodi probudila u grudima ene. *adije 6e se odre6i slave majinstva nego donijeti na svijet ivot u ozraju koje die jedino propa6u i smr6u. 4 ako i postane majka, onda 6e djetetu dati ono najdublje i najbolje u svojemu bi6u. *asti zajedno s djetetom, njezin je motoK ona zna da samo na taj nain moe pomo6i da se izgradi pravi muki i enski rod. 7bsen je morao imati viziju slobodne majke kad je, majstorskim potezom, portretirao gu. 4lving. 'na je bila idealna majka jer je nadrasla brak i sve njegove strahote, jer je raskinula svoje okove, i oslobodila svoj duh da lebdi dok ne vrati svoju osobnost, obnovljenu i snanu. 4li bilo je to prekasno da spasi sre6u svojega ivota, 'sHalda, no ne i prekasno da shvati da je ljubav u slobodi jedini uvjet za ljepotu ivota. 'ni, koji su poput ge. 4lving, platili svojom krvlju i svojim suzama za svoje duhovno probuenje, odbijaju brak kao prisilu, povrnost, ispraznu lakrdiju. 'ni znaju, bilo da ljubav traje kratak trenutak ili zauvijek, da je ona jedina kreativna, nadahnjuju6a, oplemenjuju6a osnovica za novu vrstu, za nov svijet. C naem sadanjem jadnom stanju ljubav je doista za mnoge stranac. %udu6i da je ne razumiju i klone je se, rijetko puta korijenK ako ga i pusti, uskoro vene i ugiba. @jezino istanano tkivo ne moe izdrati pritisak i napor svakodnevnoga brusa. @jezina je dua odve6 sloena da bi se prilagodila kliskoj potki naeg drutvenoga tkanja. 'na plae, stenje i trpi zajedno s onima koji je trebaju, a ipak nisu kadri dosegnuti ljubavni vrhunac. Gednoga dana, jednoga 6e dana mukarci i ene ustati, dosegnut 6e planinski vrh, po6i 6e u susret veliki i jaki, spremni da primaju, da sudjeluju i sunaju se na zlatnim zrakama ljubavi. /oja mata, koja uobrazilja, koji poetski duh moe predvidjeti ak i pribline potencijale takve sile u ivotu mukaraca i enaI 4ko 6e svijet ikada poroditi istinsko drugarstvo i istinsku sjedinjenost, onda to ne6e poroditi brak, nego ljubav. !oderna drama: mo#an iritel" radikalne misli

#ve dok su nezadovoljstvo i nemir nijemo ogranieni na jednu drutvenu klasu, snagama reakcije esto polazi za rukom potisnuti njihovo oitovanje. 4li kad nijemi nemir preraste u svjestan izraz i postane gotovo op6i, nuno utjee na sve !aze ljudske misli i ljudskoga djelovanja te traga za svojim pojedinanim i drutvenim izrazom postupnom ponovnom procjenom postoje6ih vrijednosti.

113

'dgovaraju6a se slika o silnom irenju modernoga, svjesnog drutvenoga nemira ne moe ste6i samo iz propagandne literature. Prije se moramo bolje upoznati s vanijim !azama ljudskoga izraavanja to se oituju u umjetnosti, knjievnosti, i ponajprije, u suvremenoj drami J najsnanijem i najdalekosenijem tumau naeg dubokoga nezadovoljstva. /ako su samo jednostavna "illetova platna nevjerojatan motiv da se probudi svjesno nezadovoljstvoO 2ikovi njegovih seljaka J kakva velika optuba naih drutvenih nepravdiK nepravdi koje su osudile ovjeka s motikom na beznadnu muku, iskljuile ga iz dareljivosti prirode. "eunierova vizija izraava rast radnike solidarnosti i radnikog prkosa meu skupinom rudara koji iznose osaka6enog brata na sigurno mjesto. @jegov duh tako snano oslikava odnos uzavrelog nemira meu onima koji robuju u utrobi zemlje i duhovne pobune koja traga za umjetnikim izrazom. @ita se manje vaan imbenik pobune budi i u suvremenoj knjievnosti J 9urgenjev, 5ostojevski, 9olstoj, 4ndrejev, )orki, $hitman, Emerson i mnogi drugi utjelovljuju duh op6eg previranja i enje za drutvenom promjenom. @o jo je dalekosenija suvremena drama, kao kvasac radikalne misli i iritelj novih vrijednosti. "oglo bi se initi pretjerano pripisati suvremenoj drami vanu ulogu. 4li prouimo li razvoj modernih ideja u ve6ini zemalja, pokazat 6e se da je drama uspjela pogoditi u ivac velike drutvene istine, istine koju se op6enito zanemaruju kad se prikae u nekim drugim knjievnim !ormama. %ez sumnje, postoje iznimke, poput *usije i Arancuske. *usija je, svojim stranim politikim pritiskom, natjerala ljude da razmisle i probudila njihovu drutvenu suosje6ajnost, zbog nevjerojatnog kontrasta izmeu intelektualnoga ivota ljudi i despotskoga reima koji pokuava zgaziti taj ivot. 4li premda velika dramska djela 9olstoja, Fehova, )orkoga i 4ndrejeva izbliza zrcale ivot i borbu, nade i htijenja ruskoga naroda, ona ipak ne utjeu na radikalnu misao u mjeri u kojoj drama utjee u drugim zemljama. 9ko moe zanijekati silan utjecaj Llasti tmine i Preno6ita. 9olstoj, stvaran, pravi kr6anin, ipak je najve6i neprijatelj organiziranoga kr6anstva. "ajstorskom rukom portretira destruktivan uinak mranih sila, kr6anskih praznovjerica, na ljudski um. /oji bi drugi medij mogao izraziti, tako ivo, odgovornost Crkve za zloine to su ih poinile njezine zavedene rtveK koji bi drugi medij mogao izazvati srdbu ovjekove savjestiI

114

#lina je izravna i snana optuba u )orkijevu Preno6itu. 5rutveni parije, prisiljeni na siromatvo i zloin, a ipak se love za posljednje niti nade i htijenja. 7zgubljena su to bi6a, koja je unitio i zgazio okrutan, drutveni okoli. Arancuska je, s druge strane, svojom stalnom borbom za slobodu, uistinu kolijevka radikalne misliK kao takvoj, njoj nje treba drama kao sredstvo buenja. 4 ipak su djela %rieuSa J poput *obe *ouge 0Crveni plat1, koje prikazuje stranu korumpiranost sudbene vlasti J i "irbeauovo djelo Poslovi su poslovi J koje prikazuje destruktivni utjecaj bogatstva na ljudsku duu J nesumnjivo doprla do irih krugova nego ve6ina lanaka i knjiga koje su u Arancuskoj napisane o drutvenim pitanjima. C zemljama poput @jemake, skandinavskih zemalja, Engleske, pa ak i 4merike J premda u manjoj mjeri J drama je sredstvo koje stvarno stvara povijest, iri radikalnu misao i meu one do kojih inae ne bi doprla. Czmimo @jemaku, primjerice. )otovo su etvrt stolje6a ljudi mudre glave i ljudi od ideja te iznimnoga integriteta, svojim ivotnim djelom smatrali potrebu da ire istinu o ljudskome bratstvu, pravdi, meu potlaenima i podjarmljenima. #ocijalizam je, taj silni revolucionarni val, bio za rtve nemilosrdnoga i neljudskoga sustava poput vode za sasuena usta putnika u pustinji. (aliboeO /ulturni su ljudi ostali potpuno ravnoduniK za njih je revolucionarna plima bila poput mrmora nezadovoljnih, zlovoljnih ljudi, opasnih, nepismenih izazivaa nereda, kojima je pravo mjesto iza zatvorskih reetaka. #amozadovoljni, kakvi DkulturniD ljudi ve6 jesu, nisu mogli shvatiti zato bi se ovjek uznemiravao zbog toga to tisu6e ljudi gladuje, premda daju svoj prinos svjetskome bogatstvu. 'krueni ljepotom i luksuzom, nisu mogli vjerovati da uz njih ive ljudska bi6a svedena na poloaj nii od ivotinjskoga, bez krova nad glavom i u krpama, bez nade ili ambicije. 9o je stanje stvari posebice izraeno u @jemakoj nakon !rancusko:njemakoga rata. 7spunjena svojom pobjedom do najvie toke, @jemaka se napajala na sentimentalnoj, domoljubnoj literaturi, te tako trovala um seoske mladei slavom pobjede i krvoproli6a. 7ntelektualna je @jemaka morala potraiti utoite u knjievnosti drugih zemalja, u djelima 7bsena, ole, 5audeta, "aupassanta, i posebice u velikim djelima 5ostojevskoga, 9olstoja i 9urgenjeva. 4li budu6i da ni jedna zemlja ne moe dugo izdrati kulturni standard bez knjievnosti i drame koja bi bila povezana s vlastitim tlom, tako je i @jemaka postupno poela razvijati dramu koja je odraavala ivot i borbe vlastitoga naroda. 4rno Nolz, jedan od najmlaih dramatiara toga razdoblja, izbacio je !ilistre iz njihova mira i udobnosti svojom dramom Aamilie #elicke 0'bitelj #elicke1. 5rama se bavi drutvenim otpadom, mukarcima i enama s ulice, koji opstaju samo od onoga to
115

pokupe iz kanti za sme6e. #travina tema, zar neI 4 opet koja je druga metoda na raspolaganju da se prodre kroz tvrdi oklop uma i due onih koji nikad nisu bili u oskudici i koji, prema tome, pretpostavljaju da je sve na svijetu u reduI @e treba ni re6i, drama je proizvela silno ogorenje. 7stina je gorka, a oni koji ive na berlinskoj Petoj aveniji mrzili su se suoiti s istinom. @e radi se o tome da je 'bitelj #elicke predstavljala neto o emu se nije godinama pisalo bez ikakva rezultata. 4li Nolzov je dramski genij, uz snanu kazalinu izvedbu, prodro u najire krugove i natjerao ljude da razmisle o stranim nepravdama oko sebe. #udermannove se drame Ehre 0Fast1 i Neimat 05omovina1 bave ivotnim temama. Le6 sam govorila o sentimentalnome domoljublju koje je bilo u stanju do te mjere zavrtjeti glavom prosjenome @ijemcu da stvori iskrivljeno poimanje asti. 5voboji su postali svakodnevna stvar i kotali su mnogo ivota. "nogi su vode6i pisci glasno prosvjedovali protiv tog hira. 4li nita nije tako snano proistilo i izloilo tu nacionalnu boletinu kao drama Fast. 5rama se ne bavi samo dvobojemK ona analizira stvarno znaenje asti te pokazuje da ast nije samo vrst, uroen osje6aj, nego da se razlikuje od ovjeka do ovjeka i od epohe do epohe, te posebice ovisi o ovjekovu ekonomskom i drutvenom poloaju u ivotu. 7z te drame uoavamo da 6e ovjek iz ku6e s proeljem od pjeanika nuno de!inirati ast drugaije od svojih rtava. 'bitelj Neinecke ivi od milosti milijunera "Yhlinga, koji im je u dopustio da se nastane u oronuloj daari na njegovu zemljitu dok im je sin *obert odsutan. *obert, kao "Yhlingov zastupnik, zarauje u 7ndiji golem novac za svojeg poslodavca. /ad se vratio iz 7ndije, *obert otkriva da je njegovu sestru zaveo mladi "Yhling, iji otac velikoduno nudi etrdeset tisu6a maraka kako bi izgladio stvar. *obert, bijesan i ogoren, uzima za zlo uvredu koju su nanijeli njegovoj obitelji i dobiva otkaz zbog drskosti. *obert napokon baca u lice dobrotvornom milijuneru ovu optubu8 D*obujemo za vas, rtvujemo svoju krv za vas, a vi nam zavodite k6eri i sestre i zatim ljubazno pla6ate njihovu sramotu zlatom koje smo mi za vas zaradili. 9o vi zovete a6u.D )ro! 9rast, glavni junak u drami Fast, ovjek koji je vrlo dobro upoznat s obiajima raznih podneblja, baca onako usput svjetlo na poimanje asti, rekavi da je na mnogim svojim putovanjima naiao na divlje pleme iju je ast smrtno uvrijedio kad je odbio njihovu gostoljubivost iskazanu time to su mu ponudili ari poglaviine ene. 9ema drame 5omovina bavi se borbom staroga i mladoga narataja. 'na ima trajno i vano mjesto u dramskoj knjievnosti.
116

"agda, k6i pukovnika #chHartza, poinila je neoprostiv grijeh8 odbila je prosca kojega joj je izabrao otac. %udu6i da se usudila ne pokoriti se roditeljskoj zapovijedi, izbacili su je iz ku6e. "agda, puna ivota i slobodnoga duha, otputi se u svijet da bi se vratila u svoj rodni grad nakon petnaest godina kao proslavljena pjevaica. Pristaje se susresti sa svojim roditeljima pod uvjetom da se ne raspituju o njezinoj prolosti. 4li je njezin otac, koji se pedantno dri propisa, poinje ispitivati, ustrajavaju6i na svojem Droditeljskom pravuD. "agda je ozlojeena, ali njegova upornost postupno iznosi na svjetlo dana tragediju njezina ivota. 'n doznaje da je cijenjeni vije6nik von /eller bio u studentskim danima "agdin ljubavnik, dok se ona borila za svoju ekonomsku i drutvenu neovisnost. Posljedica je te prolazne romance dijete, koje je on napustio i prije nego to se rodilo. "agdin kruti vojniki otac zahtijeva od vije6nika von /ellera da ozakoni ljubavnu vezu. 7maju6i u vidu "agdin drutveni i pro!esionalni uspjeh, /eller na to voljno pristaje, ali pod uvjetom da ona napusti pozornicu i smjesti dijete u neku ustanovu. %orba izmeu staroga i novoga svoj vrhunac doivljava u "agdinim prkosnim rijeima ene koja je svjesno postala osoba neovisna uma i djela8 D... *e6i 6u ti to o tebi mislim J o tebi i tvojem cijenjenom drutvu. ato bih ja bila gora od tebe pa bih u lai morala produiti svoj ivot meu vamaO ato bi to zlato na mojem tijelu i sjaj koji okruuje moje ime, samo pove6ali moju sramotuI @isam li ovih posljednjih deset godina teko radilaI @isam li besane no6i utkala u ovu haljinuI @isam li svoju karijeru gradila korak po korak, poput tisu6a meni slinihI ato bih se rumenjela i pred kimI Ga sam ja i sama sam postala to to jesam.D )lavna tema 5omovine J borba staroga i mladoga narataja J nije izvorna. Le6 se njome bavila majstorska ruka u 'evima i sinovima, romanu koji se bavi sazrijevanjem. Premda je umjetniki nedorasla 9urgenjevljevu djelu, 5omovina se J koja prikazuje buenje spola J pokazala snanim revolucionarnim imbenikom, uglavnom zbog svojega dramatinog izraza. )erhardt Nauptmann bio je dramatiar koji ne samo da je irio radikalizam, nego je doslovce revolucionirao misaone @ijemce. @jegova je prva drama, Lor #onnenau!gang 0Pred zoru1, koju su odbila sva vode6a njemaka kazalita, ali ju je na kraju ipak izvelo neovisno /azalite 2essing, djelovala kao udar munje, osvijetlila je cijeli drutveni obzor. @jezina se tema bavi ivotom velikog zemljoposjednika, neznalice, nepismenoga i okrutnoga ovjeka te njegovim ekonomskim robovima istoga mentalnoga kalibra. Ctjecaj bogatstva, i na rtve koje su ga stvorile i na njegova vlasnika, pokazuje se u ivim bojama a vodi u pijanstvo, glupost i propast. 4li najupadljivija je odlika te drame, koja je kiu napada strovalila na Nauptmannovu glavu, pitanje smiju li djecu odgajati neprimjereni roditelji. 9ijekom druge izvedbe drame vode6i je berlinski kirurg gotovo prouzroio paniku u kazalitu kad je bacio par klijeta i uzviknuo najglasnije to moe8 Ddudorednost i moralnost @jemake su na kocki ako o roenju djeteta budemo otvoreno raspravljali na sceni.D /irurg je zaboravljen, a Nauptmann je i danas kolosalan lik.
117

/ad je drama 5ie $eber 09kalci1 prvi put izvedena, galama je zavladala u zemlji mislilaca i pjesnika. D?toD, vikali su moralisti, Dda radnike, sirotinju, prljave robove, dovodimo na scenuO 5a nam poslue sirotinju sa svim njezinim uasima i u svoj njezinoj runo6i kao zabavu poslije veereI 9o je previeOD 5oista, bilo je previe za debelu i zadriglu buroaziju da se suoi sa strahotama tkalakoga ivota. %ilo je to previe zbog istine i stvarnosti to zvoni poput grmljavine u gluhim uima samozadovoljnog drutva, GWaccuseO @aravno, op6e je poznato bilo ak i prije nego to se ta drama pojavila da se kapital ne moe udebljati ako ne prodire rad, da se bogatstvo ne moe gomilati osim na raun siromatva, gladi i smrzavanjaK ali bolje je takve stvari drati u mraku, da ne bi rtve shvatile svoj poloaj. @o, svrha je moderne drame probuditi svijest potlaenihK a to je u svakom sluaju bila svrha Nauptmannove drame, da prikae svijetu stanje tkalaca u ?leskoj. 2judska bi6a rade osamnaest sati na dan, a ni tad ne zarade dovoljno za kruh i ogrjevK ljudska bi6a ive u polusruenim, kukavnim kolibama, napola ispunjenim snijegom, i samo ih dronjci tite od hladno6eK djeca imaju skorbut od gladi i izvrgavanja hladno6iK trudnice su u posljednjem stadiju suice. (rtve dobrohotne kr6anske ere, bez ivota, bez nade, bez topline. 4h, da, bilo je to previeO Nauptmannova se dramaska svestranost bavi svakim slojem drutvenoga ivota. 'sim to prikazuje kako ekonomski uvjeti mrve ljude, on se bavi i borbom pojedinca za duevno i duhovno osloboenje od robovanja konvencijama i tradiciji. 9ako Neinrich, zvonar, u dramatinoj pjesmi u prozi, 5ie Lersunkene )locke 0Cdubljeno zvono1, ne uspijeva dosegnuti planinske vrhunce slobode jer je, kako kae *autendelein, odve6 dugo ivio u dolini. #lino, dr. Lockerath i 4nna "aar ostaju osamljene due jer i njima manjka snage da prkose tovanoj tradiciji. 4li ipak upravo njihov neuspjeh mora pobuniti duh protiv svijeta koji eli zauvijek sprijeiti pojedinano i drutveno osloboenje. Gugend 0"ladost1 "aSa Nalbea i $edekindovo ArYhlingWs ErHachen 0Proljetno buenje1 drame su koje su irile radikalnu misao u posve drugom smjeru. %ave se djecom te glupim neznanjem i ogranienim puritanstvom u odnosu na buenje prirode. 9o posebice vrijedi za Proljetno buenje. "lade djevojke i mlade momke rtvuju na oltaru lane naobrazbe i naeg bolesnoga morala koji zabranjuje prosvije6enost mladih kad je u pitanju imperativ zdravlja i dobrobiti drutva J porijeklo ivota i njegove uloge. 9a drama pokazuje kako majka J i to doista dobra majka, k tome J dri svoju etrnaestgodinju k6er u potpunom neznanju to se tie seksa pa kad na kraju mlada djevojka postane rtva svojega neznanja, majka doputa da joj dijete umre od nadrilijenikih pripravaka. @atpis na njezinu grobu kae da je umrla od anemije, pa je moral tako zadovoljen.

118

Aatalnost naeg puritanskog licemjerja kad je o tim stvarima rije posebice osvjetljava $edekind i pokazuje kako naa djeca koja najvie obe6avaju postaju rtve neznanja o seksu i posvemanjega nedostatka uiteljskog razumijevanja za spolno buenje u djece. $endla, neobino razvijena i iva za svoju dob moli majku da joj objasni tajnu ivota8 D7mam sestru koja je udana dvije i pol godine. Le6 sam tre6i put postala teta a nemam ni najmanje pojma kako se to zbiva... @emoj se kriati, majkoO /oga drugoga da pitam ako ne tebeI @emoj me grditi to te to pitam. *eci mi. J /ako se to dogaaI J @e moe se stvarno zavaravati da ja, etrnaestgodinjakinja, jo vjerujem u rodu.D 5a majka i sama nije bila rtva moralistike prijetvornosti, osje6ajno i osjetljivo objanjenje moglo je spasiti njezinu k6er. 4li konvencionalna majka nastoji skriti svoj DmoralniD sram i svoju zbunjenost neodreenim odgovorom8 D5a bi ena imala dijete, mora voljeti J mukarca J za kojega je udana... "ora ga voljeti, $endla, a ti si jo nedorasla za ljubav. J #ada to znaOD /oliko je $endla uistinu DznalaD, majka je prekasno shvatila. 9rudna djevojka misli da boluje od vodene bolesti. 4 kad njezina majka u oaju kae, D@ema vodenu bolest, djevojko, ti nosi dijeteD, jadna $endla zbunjeno odgovara8 D4li to nije mogu6e, majko, pa ja jo nisam udana... ', majko, zato mi nisi sve reklaID Gednakom je glupo6u djeak "orris doveden do samoubojstva jer je pao na kolskim ispitima. 4 "elchiora, mladoga oca $endlina neroena djeteta alju u popravni dom, jer ga zbog njegova ranog spolnog buenja uitelji i roditelji smatraju izopaenim. )odinama su mudri mukarci i mudre ene u @jemakoj zastupali nunost da se mlade seksualno prosvje6uje. "utterschutz 0 atita majke1 publikacija posebno posve6ena iskrenoj i razboritoj raspravi o spolnim problemima, vodila je svoju agitaciju prilino dugo. 4li $edekindov je dramatiarski genij utjecao na radikalnu misao u toj mjeri da je natjerao mnoge njemake kole da uvedu spolnu !iziologiju u nastavu. 7 #kandinavija je u tome napredovala, poput njemake, ponajvie u drami. "nogo prije 7bsena, na pozornici se pojavio %jMrnson, veliki esejist, koji je grmio protiv nejednakosti i nepravde u tim zemljama. 4li bio je to glas u divljini, dopirao je samo do rijetkih. # 7bsenom nije bilo tako. @jegove drame %rand, /u6a lutaka, #tupovi drutva, #ablasti i @eprijatelj naroda znatno su potkopale stara poimanja i zamijenile ih suvremenijim i realnijim pogledom na ivot. Potrebno je proitati %randa da se shvati suvremeno poimanje, recimo, religije J religije kao ideala koji treba ostvariti na zemljiK religije kao naela ljudskoga pobratimstva, solidarnosti i dobrote.

119

7bsen je, koji je silno mrzio sve drutvene prijevare, strgnuo veo licemjerja s njihova lica. @ajvie je juriao na etiri glavna uporita krhke drutvene mree. Prvo, na la na kojoj poiva dananji ivotK drugo, na ispraznost rtve koju zahtijevaju nai moralni zakoniK tre6e, na sitniavu zaokupljenost materijalnim, jedinim bogom kojega ve6ina tujeK i etvrto, na ubojit utjecaj provincijalizma. 9e se etiri toke pojavljuju kao leitmotivi u ve6ini 7bsenovih drama, posebice u #tupovima drutva, /u6i lutaka, #ablastima i u @eprijatelju naroda. #tupovi drutvaO /akva strana optuba drutvene strukture koja poiva na trulim i raspalim stupovima J stupovima koji su lijepo pozla6eni i oito nedirnuti, a ipak skrivaju svoje stvarno stanje. Pa to su ti stupoviI /onzul %ernick, na vrhuncu svoje drutvene i !inancijske karijere, dobrotvor svojega grada i najvr6i stup zajednice, dosegnuo je vrh laima, prijevarom i lukavstvom. Ckrao je slavu svojem najboljem prijatelju i izdao je 2onu Nessel, enu koju je volio, da bi se oenio njezinom polusestrom zbog novca. 'bogatio se sumnjivim transakcijama, pod izlikom da djeluje u ime Dzajednikog dobraD i na kraju je otiao ak tako daleko da je ugrozio ljudski ivot pripremom 7ndijske djevojke, trulog i opasnog broda, da se otisne na more. @o 2onin ga povratak tjera da shvati ispraznost i bijedu svojega ogranienoga ivota. @astoji umiriti probuenu savjest nadom da je oistio prostor za bolji ivot svojega sina, novoga narataja. @o, ak se i ta posljednja nada razbija o tlo, kad shvati da se istina ne moe graditi na lai. C trenutku kad je cijeli grad spreman veliati velikoga dobrotvora svoje zajednice na banketu, on, sad kad je dosegnuo punu duhovnu muevnost, priznaje okupljenom graanstvu8 D@emam prava na ovaj iskaz potovanja J ... "oji me sugraani moraju prije toga upoznati do sri. 'nda 6e svatko mo6i sebe preispitati J i ostanimo vrsto pri tome da s dananjom veeri poinjemo novo doba. #taro 6e doba, sa svojim lanim sjajem, licemjerjem, prazninom, lanom uljueno6u i jadnim obzirima, stajati pred nama poput muzeja J pristupano onima koji ele poduku.D 7bsen je /u6om lutaka utro put za osloboenje ene. @ora se budi iz svoje uloge lutke i shva6a kakvu su joj nepravdu poinili njezin otac i njezin suprug, Nelmer 9orvald. D5ok sam bila kod ku6e s ocem, on bi mi iznosio sva svoja miljenja, i onda sam i ja stjecala takva miljenja. 4 ako bi moje miljenje bilo drugaije, preutjela bih ga, jer mu se suprotstavljanje ne bi svidjelo. vao me svojom lutkom i igrao se sa mnom kao ja sa svojim lutkama. 4 onda sam dola k tebi, u tvoju ku6u... 9i si sve prilagodio svom ukusu i tako sam stekla isti ukus kao i ti ili sam se barem pravila tako... ne znam tono... zacijelo se dogaalo jedno i drugo... "alo jedno, pa opet drugo. /ad sve to razmotrim, ini mi se da sam ovdje ivjela kao kakvo siroe. ?to mi se udijelilo u ruku, to sam
120

stavljala u usta. (ivjela sam prave6i predstave za tebe, 9orvalde. 7 to zato jer si ti to tako elio. 9i i moj otac mnogo ste zgrijeili prema meni. Li ste krivi to od mene nikad nita nije nastalo.DT+U Czalud Nelmer rabi stare !ilistarske argumente o dunosti i drutvenoj obvezi supruge. @ora je prerasla svoju lutkinu haljinicu i postala svjesnom enom. 'dluna je misliti i prosuivati sama za sebe. #hvatila je da je, u prvom redu, ljudsko bi6e, i da prvu dunost duguje sebi. @eustraiva je i pred mogu6im drutvenim izop6enjem. Postala je skeptina prema pravdi zakona, mudrosti ustanova. @jezina pobunjena dua die se na prosvjed protiv postoje6ega. @jezinim rijeima8 D4li zato sada elim u6i u to drutvo i vidjeti tko ima pravo, to drutvo ili ja.DT>U C svojoj se djetinjoj vjeri u svojega supruga nadala velikom udu. 4li nije nespunjena nada otvorila njezine oi za brane lai. #amodopadno Nelmerovo zadovoljstvo sigurnom lai otvorilo je njezine oi J lai koja 6e ostati skrivena i ne6e ugroziti njegov drutveni poloaj. /ad je @ora za sobom zatvorila vrata svojeg zla6anoga kaveza i izila u svijet kao nova, obnovljena osoba, otvorila je vrata slobode i istine za svoj spol i svoj rod. Lie od ijedne druge drame, #ablasti su bile poput eksplozije bombe, prodrmale su drutvenu strukturu do samih temelja. C /u6i lutaka opravdanje @orine i Nelmerove veze poivalo je na muevljevu shva6anju integriteta i krutom prianjanju uz na drutveni moral. 5oista, on je bio konvencionalni idealan suprug i odan otac. 4li nije tako i u #ablastima. )ospoa se 4lving udala za kapetana 4lvinga da bi naalost otkrila da je on !izika i mentalna propalica i da 6e ivot s njim znaiti jo ve6u degradaciju i biti koban na mogu6e potomstvo. C svojem se oaju obratila za pomo6 svojem prijatelju iz mladosti, mladom pastoru "andersu, koji kao istinski spasitelj dua na putu za raj, mora biti ravnoduan prema zemaljskim potrebama. 'n ju je vratio u sramotu i ponienje J njezinim dunostima prema muu i domu. ?tovie, za njega je sre6a bezbono oitovanje pobunjena duha, a enina dunost nije da prosuuje, nego da Dponizno nosi kri koji ti je via sila zbog tvojeg dobra poloila na leaD. )ospoa 4lving nosila je kri dvadeset i est dugih godina. @e u ime vie sile, nego u ime svojega malog sina 'sHalda, kojega je eznula spasiti iz otrovnoga ozraja muevljeva doma. Cpravo je u ime voljenoga sina podupirala la o dobroti njegova oca, zbog praznovjernoga strahopotovanja prema Ddunosti i 6udorednostiD. @o, naalost, prekasno je shvatila da je to to je cijeli svoj ivot rtvovala bilo uzalud i da su i njezina sina 'sHalda zahvatili grijesi njegova oca, da je neopozivo osuen. #hvatila je i to8 D4li,
121

"anders, ja sve mislim, da smo mi svi sablasti. @e kre6e se u nama samo ono to smo naslijedili od oca i majke. 9o su sve mogu6e stvari, mrtvi nazori i svakojaka stara, mrtva uvjerenja i tako dalje. @e ivi to u nama, ali nam ipak lei u krvi, i mi ne moemo da se rijeimo toga... Pa onda se toliko bijedno i alosno plaimo svjetla, jedan kao i drugi... 5akakoK kada ste me silom rinuli u ovo, to nazvaste dunosti, kad ste pohvalili kao pravo i ispravno djelo ono, protiv ega se ustremila sva moja dua, kao protivu neke grozote. 'nda sam se dala na to da ispitam La nauk u tanine. Ntjela sam da pukam samo na jednom jedinom uzluK ali kad sam ovaj razrijeila, popustila je itava stvar. 7 onda sam primjetila, da je u tim taninama samo nitc, ivenih strojem.DT=U /ako je moglo drutvo strojem saiveno, dosegnuti kljuaju6e dubine u trenutku kad je objavljeno veliko 7bsenovo remek:djeloI @ije ga moglo razumjeti i zbog toga je iskalilo svoju srdbu i svoju u na tom najve6em dobroinitelju. 5a se 7bsen nije prestraio, pokazao je svojim odgovorom, @eprijateljem naroda. C toj je velikoj drami 7bsen izveo posljednji posmrtni obred nad uruenim i umiru6im drutvenim sustavom. 7z njegova pepela iznie preporoeni pojedinac, hrabar i smion pobunjenik. 5r. #tockmana, idealista, punog drutvene su6uti i solidarnosti, pozvali su u njegov rodni grad za lijenika u toplicama. 'n uskoro otkriva da su toplice podignute na movari, i da se bolesnici, koji su se sjatili u to mjesto, truju umjesto da nau lijek. /ao poten ovjek, vrstih uvjerenja, doktor smatra svojom duno6u objaviti svoje otkri6e. 4li uskoro shva6a da se dividende i pro!iti ne brinu ni za zdravlje ni za naela. Fak i gradski re!ormatori, koje predstavlja list @arodni glasnik, povlae svoju potporu DnepromiljenomD idealistu, onog trenutka kad shvate da bi doktorovo otkri6e moglo nanijeti mjestu lo glas i tako isprazniti njihove depove. 4li dr. #tockman nastavlja svoju borbu jer vjeruje u svoje sugraane. 'ni 6e uti njegov glas. @o i tu se, uskoro, zatie osamljen. @e moe sebi osigurati ni mjesto s kojega bi objavio svoju veliku istinu. 4 kad mu to napokon uspije, napadnu ga i ismiju kao neprijatelja naroda. 9ako lijenik, koji je s takvim zanosom vjerovao u pomo6 svojih sugraana u borbi protiv toga zla, ostaje osamljen. 'bjava njegova otkri6a rezultirat 6e novanim gubitkom za grad i taj 6e izgovor navesti slubena lica, dobre graane, i duevne re!ormatore, da ugue glas istine. 'n otkriva da su oni kompaktna ve6ina, dovoljno bezobzirni da ele izgraditi blagostanje grada na movari lai i prijevare. 'ptuuju ga da eli unititi zajednicu. 4li on kae8 D9oliko volim svoje rodno mjesto da ga prije elim upropastiti, nego da gledam kako se podie u lai. atrti se moraju kao ivotinje sve tetoine koje ive u laiO Li 6ete naposljetku okuiti cijelu zemljuK vi 6ete dotjerati dotle da 6e i nju trebati unititi.D 5oktor #tockman nije praktini politiar. Prema njemu se slobodan ovjek ne smije ponaati poput hulje. D7ma samo jedna stvar koju ne smije initi slobodan, poten ovjek... #lobodan, poten ovjek ne smije raditi kao nitkov.D Ger samo kukavice
122

doputaju DizgovoreD o tobonjoj op6oj ili stranakoj dobrobiti kako bi odbacili istinu i ideale. D#tranaki programi priti6u vrat svih mladih, ivih istinaK a izgovori o korisnosti izokre6u moral i ispravnost, dok ivot ne postane jednostavno straan.D 9e 7bsenove drame J #tupovi drutva, /u6a lutaka, #ablasti i @eprijatelj naroda J tvore dinaminu silu koja postupno rastjeruje sablasti koje hodaju drutvenim grobljem to se zove civilizacija. @e, tovieK 7bsenov je destruktivni uinak istodobno iznimno konstruktivan, jer on ne samo do podriva postoje6e stupoveK doista, on gradi sigurnim potezima temelj zdravije, idealnije budu6nosti, koja se zasniva na suverenosti pojedinca u suosje6ajnom drutvenom okoliu. Engleska je, svojim velikim pionirima radikalne misli, intelektualnim hodoasnicima poput )odHina, *oberta 'Hena, 5arHina, #pencera, $illiama "orrisa i niza drugih, poput udesnih pustolova slobode J #helle&ja, %&rona, /eatsa J drugi primjer utjecaja dramske umjetnosti. C nekoliko godina dramska su djela #haHa, Pinera, )alsHorth&ja, *anna /enned&ja, iznijela radikalnu misao pred ui do tad gluhe ak i na rijei velikobritanskih zaudnih poeta. 9ako 6e publiku koja 6e ostati ravnoduna itaju6i ogled *oberta 'Hena o siromatvu ili zanemariti socijalistike rasprave %ernarda #haHa, drama "ajor %arbara u kojoj je siromatvo prikazano kao najve6i zloin kr6anske civilizacije natjerati da razmisli. D#iromatvo ini ovjeka slabim, puzavim, jadnimK siromatvo stvara bolest, zloin, prostitucijuK ukratko, siromatvo je odgovorno za sva svjetska zla.D #iromatvo isto tako prisiljava na ovisnost, zahtijeva dobrotvorne organizacije, ustanove koje se bogate upravo na onome to nastoje unititi. Lojska spasa se, primjerice, u "ajoru %arbari bori protiv pijanstvaK a jedan je od njezinih najve6ih prinosnika %adger, pecar viskija, koji godinje prilae Lojsci spasa tisu6e !unti da se uniti sam izvor njegova bogatstva. ato %ernard #haH zakljuuje da je jedini pravi dobrotovor dutva ovjek poput Cndersha!ta, %arbarina oca, proizvoa topova, ija je teorija o ivotu da je prah jai od rijei. D@ajgori je zloinD, kae Cndersha!t, Dsiromatvo. #vi su ostali zloini u odnosu na njega vrlineK sve su druge sramote vitetvo u usporedbi s njim. #iromatvo unitava cijele gradoveK iri strane kugeK ubija svaku duu koja mu se samo priblii ili ga namirii. 'no to vi zovete zloinom nije nitaK ovdje ubojstvo, ondje kraa, tu udarac, ondje kletva8 zar je to vanoI 9o su samo nesre6e i bolesti ivotaK nema u 2ondonu pedeset pravih pro!esionalnih zloinaca. 4li ima nekoliko milijuna siromanih ljudi, odbaenih, prljavih, neishranjenih i loe odjevenih ljudi. 'ni nas truju moralno i !izikiK oni ubijaju sre6u drutvaK oni nas tjeraju da ukinemo vlastite slobode i organiziramo neprirodne okrutnosti zbog straha da 6e se podignuti protiv nas i povu6i nas u svoj bezdan... #iromatvo i ropstvo stolje6ima stoje nasuprot vaim propovijedima i vode6im lancimaK ne6e stati nasuprot mojim strojnicama. @e propovijedajte imK ne raspravljajte s njima. Cbijte ih... 9o je krajnja provjera uvjerenja, jedina dovoljno jaka poluga da srui drutveni sustav... )lasanjeO %ahO )lasanjem samo mijenjate ime vlade. /ad zapucate, ruite vlade, inaugurirate nove epohe, ponitavate stare poretke i uspostavljate nove.D
123

@e udi da ljudi nisu puno marili za #haHove socijalistike rasprave. #amo je u drami mogao iznijeti tako snane, povijesne istine. 7 samo je putem drame #haH mogao biti revolucionarni imbenik u irenju radikalnih ideja. @akon Nauptmanovih 9kalaca, )alsHorth&jeva drama #ukob najvanija je drama o radnicima. 9ema je #ukoba trajk obiljeen dvama dominantnim protagonistima8 4nthon&jem, predsjednikom kompanije, krutim, beskompromisnim ovjekom koji ne pristaje nimalo popustiti, premda su ljudi vani mjesecima i u stanju su polugladiK i 5avidom *obertsom, beskompromisnim revolucionarom, ija je odanost radnicima i slobodi na najvioj toki usijanja. 7zmeu njih su trajkai, umorni i iscrpljeni od strane borbeK izmuene, vodi ih straan prizor siromatva i oskudica njihovih obitelji. @ajbolji i najsjajniji je dio #ukoba )alsHorth&jev prikaz svjetine, njezine kolebljivosti i njezina beskimenjatva. C jednom asu plje6u starom 9homasu, koji govori o snazi boga i vjere te ih savjetuje da se ne buneK u drugom pak ponese ih zastupnik koji zagovara sindikat J sindikat koji uvijek pristane na kompromis i koji uvijek zaboravi radnike kad god se usude trajkati neovisno o njemuK a opet zaari ih iskrenost, duh i snaga 5avida *obertsa J svi ti ljudi idu kako ih vjetar nosi. Prokletstvo je radnike klase da uvijek slijedi voe poput ovce koju vode na klanje. 5osljednost je najve6i zloin naega komercijalnoga doba. @ije vano koliko je snaan duh ili koliko je vaan ovjekK onog trenutka kad ne dopusti da ga iskoriste ili kad ne eli prodati svoja naela, bacaju ga u sme6e. 9akva je bila sudbina predsjednika tvrtke, 4nthon&ja, ali i 5avida *obertsa. 4 oni su posve sigurno predstavljali suprotne polove J polove meusobno sukobljene, polove koje dijeli strani ponor to se nikad ne moe premostiti. Pa ipak dijele istu sudbinu. 4nthon& je utjelovljenje konzervativnosti, starih ideja, olovnih metoda8 DLodim ovu kompaniju trideset i dvije godine. %orio sam se s ljudima etiri puta. @ikad me nisu porazili. /au da su se vremena promijenila. Pa ako i jesu, ja se nisam promijenio. /au da su gospodari i obini ljudi jednaki. Prazne rijei. C ku6i moe biti samo jedan gospodar. /au da kapital i radnici imaju iste interese. Prazne rijei. @jihovi su interesi udaljeni koliko i polovi. #amo se na jedan nain moe s ljudima J eljeznom motkom. )ospodari su gospodari. 2judi su ljudi.D 9o nam se pristajanje uz stara, reakcionarna poimanja i ne mora svidjeti, ali ima neto zadivljuju6e u hrabrosti i dosljednosti toga ovjeka, koji osim toga nije ni u pola tako opasan za interese potlaenih, kao nai sentimentalni i meki re!ormatori koji kradu s devet prstiju, a desetim poklanjanju knjiniceK koji poput *ussella #agea melju ljudska bi6a, a zatim troe milijune dolara na istraivanje drutvaK koji pretvaraju predivne mlade biljice u oronule starice, a onda im daju nekoliko nitavnih dolara ili osnivaju
124

5om za zaposlene djevojke. 4nthon& je dostojanK a da bi se s takvim neprijateljem moglo boriti, ovjek se mora nauiti suoiti s njim u otvorenom boju. 5avid *oberts ima sve duevne i moralne atribute svojega protivnika, upotpunjene pobunjenikim duhom i dubinom modernih ideja. 7 on je dosljedan i ne eli nita drugo za svoju klasu osim iste pobjede. D@e borimo se ovaj mali trenutak, niti za naa tijela niti da im bude toplo8 borimo se za sve one koji 6e do6i poslije nas, za sva vremena. ', ljudi, zbog ljubavi prema njima ne nabacujte se jo jednim kamenom na njihove glave, ne pomozite da se nebo jo zacrni. 4ko moemo uzdrmati to bljedoliko udovite krvavih usana koje su posisala nae ivote iz nas, iz naih ena, nae djece, otkad je svijeta, ako nemamo junako srce da stanemo protiv njega, grudi u grudi, oi u oi, i natjeramo ga da ustukne sve dok ne zamoli za milost, ono 6e i dalje sisati na ivot, a mi 6emo zauvijek ostati gdje jesmo, bezvredniji od samih pasa.D @eizbjeno je da 6e se nametnuti kompromis i sitni interesi, i ostaviti iza sebe dvojicu divova. @eizbjeno, sve dok masa ne zauzme stav 5avida *obertsa. No6e li ikada do toga do6iI Proroanstvo nije dramatiarev poziv, ali moralna je lekcija oita. @e moemo ne shvatiti da 6e radnici morati rabiti metode koje im do sada nisu bile bliskeK da 6e morati izbaciti iz svojih redova sve one elemente koji su uvijek spremni pomiriti nepomirljivo, naime kapital i rad. "orat 6e nauiti da su likovi poput 5avida *obertsa upravo ona snaga koja je revolucionirala svijet i tako iskrila put za osloboenje iz okova tog Dbljedolikoga udovita krvavih usanaD, put prema svjetlijem obzorju, slobodnijem ivotu i ve6em tovanju ljudskih vrijednosti. 'd svih jednako vanih drutvenih tema ni o jednoj se nije tako nairoko raspravljalo u posljednjih nekoliko godina kao o pitanju zatvora i kazne. )otovo da nema vanijeg asopisa koji nije posvetio svoje redove raspravi o toj ivoj temi. C mnogim se knjigama sposobnih pisaca, kako u 4merici tako i vani, raspravlja o toj temi s povijesnoga, psiholokoga i sociolokoga stajalita, i svi se slau da su sve dananje kaznene ustanove i na nain borbe sa zloinom u svakom pogledu neodgovaraju6i i rastroni. Fovjek bi oekivao da 6e se iz takve skupne knjike optube drutvenoga zloina nad zatvorenikom izroditi neto radikalno. 4li, uz iznimku nekoliko manje vanih i razmjerno nevanih re!ormi u nekima od naih zatvora, gotovo se nita nije ostvarilo. @o, barem je ta velika drutvena nepravda nala svoj izraz u dramskoj izvedbi )alsHorth&jeve drame Pravda. 5rama poinje u uredu odvjetnike tvrtke Games NoH i sinovi. Lii slubenik, *obert Cokeson, otkriva da je ek na devet !unti koji je naplatio, krivotvoren na devedeset !unti. #istemom eliminacije, sumnja pada na $illiama Aaldera, niega slubenika. 'n je zaljubljen u udanu enu, zlostavljanu suprugu okrutnoga pijanca. Pod pritiskom
125

svojega poslodavca, strogog ali ne i neljubaznoga ovjeka, Aalder priznaje krivotvorinu te tvrdi da mu je novac trebao zbog njegove izabranice, *uth None&Hill, s kojom je planirao pobje6i da je spasi od nepodnoljive okrutnosti njezina supruga. Cnato usrdnim molbama mladoga $altera, koji je pod utjecajem novih ideja, njegov otac, moralan graanin koji potuje zakon predaje Aaldera policiji. 5rugi in, koji se dogaa u sudnici, pokazuje pravdu u samom procesu njezina stvaranja. 9a je scena po svojoj dramatinoj snazi i psiholokoj istinitosti jednaka velikom prizoru sudnice u Cskrsnu6u. "ladi Aalder, nervozan i prilino slab mladi6 star dvadeset i tri godine, stoji iza ograde. *uth, njegova udana ljubovca, puna ljubavi i odanosti, gori od brige da spasi mladi6a kojega su njegovi osje6aji doveli u trenutanu situaciju. "ladi6a brani odvjetnik Arome, iji je govor kojim se obratio poroti remek: djelo duboke drutvene !ilozo!ije ureeno viticama ljudskog razumijevanja i suosje6anja. 'n ne pokuava pore6i injenicu da je Aalder krivotvorio ekK premda priznaje privremeno skretanje s puta u obrani svojega klijenta, ta se obrana zasniva na drutvenoj svijesti tako dubokoj i sveobuhvatnoj kao to su i korijeni naih drutvenih zala J Dpozadina ivota, ivota koji titra uvijek iza poinjenoga zloinaD. 'n kae da se Aalder suoio s izborom ili da njegovu voljenu enu ubije njezin okrutni suprug, od kojega se ne moe razvestiK ili da uzme zakon u svoje ruke. 'brana trai od porote da ne pretvori slaboga mladi6a u zloinca tako to 6e ga osuditi na zatvor, jer Dpravda je stroj koji, kad ga netko pokrene, radi dalje sam... 9reba li taj stroj samljeti mladi6a na komadi6e zbog ina koji je, u najgorem sluaju, bio in slabostiI 9reba li on postati dio nesretne gomile koja napuuje te mrane, nesretne brodove koje zovemo zatvorimaI... "olim vas, gospodo, ne unitite ovoga mladi6a. Ger kao rezultat tih etiriju minuta, ono razorno, krajnje i nepopravljivo, gleda ga u lice... /otrljanje kotaa koije pravde nad tim mladi6em poet 6e onog trena kad ga odluite progoniti.D 4li koija pravde nemilosrdno ide dalje, jer je J kako ueni sudac kae J Dzakon ono to jest J velianstveno zdanje, koje nas sve titi, zdanje iji svaki kamen poiva na onom drugomeD. Aalder je osuen na tri godine zatvora. C zatvoru, mlad, neiskusan osuenik uskoro postaje rtva stranoga DsustavaD. Llasti priznaju da je mladi Aalder duevno i tjelesno u Dloem stanjuD, ali nita se tu ne moe uiniti8 mnogi su drugi u slinom stanju a i D6elije nisu odgovaraju6eD. 9re6i prizor tre6ega ina kida srce svojom silinom. Cijeli je prizor pantomima, a dogaa se u Aalderovoj 6eliji. DC suton, Aalder, u arapama, stoji nepokretan, glave nagnute prema vratima, oslukuje. Pribliava se vratima, tiho u arapama. austavlja se pokraj vrata. Pokuava neto nauti, bilo to to se dogaa vani. 'djednom se uspravlja J kao na znak J i ostaje
126

savreno nepomian. 'nda se uz teki uzdah vra6a poslu i gleda u nj pognute glaveK uije arapu jedanput, dvaput, izgleda kao ovjek koji se tako izgubio u tuzi da ga svaki av vra6a u ivot. 4 onda se iznenada okrene i pone koraati svojom 6elijom, vrti glavom poput ivotinje u kavezu. Ponovno zastaje kod vrata, oslukuje i stavlja svoje rairene prste na vrata, naslanja elo na eljezo. 'krene se od njih i polako ide prema prozoru, dri glavu u rukama, kao da osje6a da 6e se raspuknuti, i stane ispod prozora. 4li budu6i da ne moe gledati kroz prozor, odustaje od toga i pokupi poklopac od neke konzerve, bulji u nj, kao da pokuava od vlastita lica sebi napraviti drutvo. Cskoro je posve mrano. 7znenada mu poklopac padne iz ruke uz zveket J jedini zvuk koji je razbio tiinu J a on uporno gleda u zid na kojemu visi bijela koulja u mraku J ini se da ondje vidi neto ili nekoga. 'tar udarac i kljocajK upaljeno je svjetlo u 6eliji iza staklenoga zaslona. delija je blago osvijetljena. Aalder hvata zrak. vuk izdaleka, koji kao da potjee od udaljenoga, dosadnoga lupanja po vrstom metalu, iznenada postaje ujan. Aalder ustukne, ne moe podnijeti tu iznenadnu buku. 4li zvuk je sve jai, kao da se kakve velike take kotrljaju prema 6eliji. 7 postupno se ini da ga taj zvuk hipnotizira. Poinje puzati pedalj po pedalj prema vratima. 9a lupa, to putuje iz 6elije u 6eliju, sve je blia i bliaK vidimo Aalderove ruke kako se miu kao da se njegov duh ve6 pridruio toj lupi, i zvuk raste sve dok se ne uini da je prodro u samu 6eliju. 'n iznenada uzdie svoje stisnute ake. 9eko da6u6i, pohita na vrata i pone po njima udarati.D @a kraju, Aalder naputa zatvor, ovjek s privremenom otpusnicom, igom osuenika na elu, eljezom jada u dui. ahvaljuju6i *uthinim molbama, tvrtka Games NoH i sinovi voljna je Aaldera ponovno zaposliti pod uvjetom da napusti *uth. 9ada Aalder doznaje stranu vijest da je ena koju voli morala pod utjecajem nemilosrdnoga ekonomskog "oloha prodati sebe. 'na je Dpokuala ivati suknje... je!tine stvari. ... @ikad nisam zaradila vie od deset ilinga na tjedan, sama sam kupovala pamuk i radila po cijeli dan. @isam u postelju ila prije pono6i. ... 4 onda je doao moj poslodavac J i odonda stalno dolaziD. C tom stranom psiholokom trenutku dolazi policija da ga vrati u zatvor jer se nije prijavio kao zatvorenik na uvjetnoj slobodi. Posve satrt neumoljivo6u svoje okoline, mladi Aalder traga za mirom i nalazi ga, mirom ve6im od ljudske pravde8 dok ga detektivi ponovno odvode u zatvor, baci se u smrt. @emogu6e je procijeniti uinak te drame. "oda se do neke mjere to moe naslutiti iz vrlo neobinih okolnosti koje su bile dovoljno snane da su natjerale britanskoga ministra unutarnjih poslova da provede dalekosenu zatvorsku re!ormu u Engleskoj. 9o je vrlo ohrabruju6i znak utjecaja moderne drame. "oemo se samo nadati da glasna optuba gospodina )alsHorth&ja ne6e ostati bez slinoga uinka na javni sentiment i zatvorske uvjete u 4merici. C svakom sluaju, sigurno je da ni jedna suvremena drama nije urodila takvim izravnim i neposrednim buenjem drutvene savjesti.

127

5ruga se suvremena drama, #luga u ku6i, dotie vitalnoga kljua u naem drutvenom ivotu. )lavni je junak /enned&jeva remek:djela, *obert, grubi, prljavi pijanac, kojega je ugledno drutvo odbacilo. *obert, ista kanalizacije, pravi je junak drameK njezin stvarni i jedini spasitelj. 'n dobrovoljno silazi u opasan kanalizacijski kanal, da bi njegovi drugovi Dmogli imatW svjetla i zrakaD. @ije li, nakon svega, rtvovao svoj ivot, da bi drugi mogli imati svjetla i zrakaI "isao da je rad iskupitelj drutvenog blagostanja izvikuju s vrha krovova na svim jezicima, u svim podnebljima. 4li ipak, jednostavne *obertove rijei mnogo snanije izraavaju vanost rada i njegovu misiju. 4merika je to se drame tie jo u povojima. Le6ina se pokuaja da se prikae zrcalna slika ivota pokazala neuspjehom. 7pak, ima znakova nade u stajalitu inteligentne publike prema modernim dramama, pa makar one dole iz stranih zemalja. Gedina prava drama koja je dosada nastala u 4merici jest drama @ajlaki put Eugenea $altera. 'na predstavlja Dodreenu !azuD u ivotu @eH Qorka. 5a je to sve, bila bi to nevana drama. 'no to toj drami daje stvarnu vanost i vrijednost lei mnogo dublje. 'no je, prvo, u temeljnoj struji naeg drutvenoga tkiva koja nas sve vodi, ak i one vr6ega karaktera od 2aurina, na najlaki put J put tako destruktivan po integritet, istinu i pravdu. 5rugo je, okrutni, be6utni !atalizam propisan 2aurinim spolom. 9e dvije odlike daju toj drami univerzalan biljeg i obiljeavaju je kao jednu najsnanijih dramskih optubi drutva. #traan gubitak ljudske snage, u ekonomskim i drutvenim uvjetima, navodi 2auru, kao i svaku prosjenu djevojku, da se uda zbog DdomaDK ili kao to navodi mukarce da podnose najtee uvrede za bijednu pla6u.HHH.croHarez.org 4 tu je i ta druga ugledna institucija, !atalizam 2aurina spola. @eizbjenost te sile saeta je u sljede6im rijeima8 D ar ne zna da mi u ivotu tih mukaraca ne vrijedimo vie od ukro6enih ivotinjaI 9o je igra, i ako ne odigramo dobro svoje karte, gubimo.D (ena u bitci sa ivotom ima samo jedno oruje, jedan artikl J spol. 9o je jedini adut u ivotnoj igri. 9aj je slijepi !atalizam nainio od ene parazita, nepokretnu stvar. ato onda od 2aure oekivati ustrajnost ili snaguI @ajlaki je put onaj koji joj je od pamtivijeka zacrtan. 'na ne moe slijediti drugi put. "noge bi se druge drame mogle navesti kao karakteristine za rastu6u ulogu drame kao iritelja radikalne misli. 5ovoljno je spomenuti 9re6i stupanj Charlesa /leinaK Fetvrti stale "edilla PattersonaK Fovjekov svijet 7de Croutchers J drame koje sve upu6uju na
128

zoru dramske umjetnosti u 4merici, umjetnosti koja otkriva ljudima stranu bolest naega drutvenoga tijela. 'd starine se kae da svi putovi vode u *im. Para!raziraju6i to u odnosu na sklonosti naega doba, moglo bi se uistinu re6i da svi putovi vode u veliku drutvenu rekonstrukciju. Ekonomsko buenje radnoga ovjeka i shva6anje nunosti zajednike industrijske akcijeK tendencije moderne naobrazbe, posebice njezine primjene na slobodan razvoj djetetaK duh rastu6ega nemira izraen i njegovan u umjetnosti i knjievnosti J sve to kri put prema 'tvorenoj cesti. Ponad svega, moderna drama, koja djeluje dvostruko J dramatiarski i interpretatorski, te time utjee i na um i na srce, najjaa je sila u razvoju drutvenoga nezadovoljstva, sila koja nosi snaan val nemira to brie ispred sebe branu neznanja, predrasude i praznovjerja.

KRAJ

129

You might also like