Neugledna parazitska gljiva unitava stanice raka, lijei artritis i pomlauje organizam

koja nalikuje izgorjeloj izbrazdanoj kori. Raste u umama breze diljem Sjeverne i Istone Europe, Rusije i Koreje. Najzastupljenija je u tradicionalnoj ruskoj i istonoeuropskoj medicini. isu!ama godinama aga se koristi diljem Euroazije, gdje je zbog svoje ljekovitosti bila poznata i pod nazivima "dar od #oga$ i "kraljica bilja$. Stari %zijci su je primjenjivali za odr&avanje zdrave prirodne ravnote&e 'c(i), vjeruju!i da daje mladolikost, produ&uje &ivot i jaa imunitet. Njena ljekovitost dokumentirana je u najstarijem slu&benom popisu ljekoviti( tvari, kineskoj knjizi S(ennong #en *ao +ing, staroj ,-.. godina. / tom je djelu za(valjuju!i raznovrsnim i sveobu(vatnim ljekovitim svojstvima prozvana "nadmo!nom biljkom". Sibirska aga postala je vrlo popularna kada je spomenuta u knjizi "Odjel za rak$ nobelovca %leksandra Sol&enjicina. 0n je pisao o vlastitom ozdravljenju od karcinoma pomo!u aja od age nakon neuspjenog lijeenja po klinikama. 1anas se na agi provode mnoga istra&ivanja i sve vie ljudi otkriva njenu iscjeliteljsku mo!. Ljekovita svojstva age 2oderna istra&ivanja pokazala su da je aga puna dragocjeni( bioloki( aktivni( tvari, od koji( neke ne sadr&i niti jedna druga biljka. / njenom sastavu nalaze se 3enolni spojevi, melanini, triterpenoidi i mali postotak betulinske kiseline. Najmo!nijim oru&jem ove gljive smatra se agina kiselina, koja prema tvrdnji ruski( znanstvenika normalizira metabolizam i ljekovito djeluje na sve organe i tkiva ljudskog organizma. aga je najjai poznati antioksidans. #iljke poput aronije i goji bobica nisu joj ni blizu po antioksidativnim vrijednostima. 0na zauzima prvo mjesto na ljestvici 0R%*, koja mjeri razinu antioksidansa u namirnicama. Unitava zloudne stanice 4aga je prirodni borac protiv tumora za(valjuju!i betulinskoj kiselini, koja spreava razvoj raka i unitava kancerogene stanice, pritom ne diraju!i zdrave. 1jeluje protiv raka dojke, jajnika, vrata maternice, prostate, plu!a, &eluca, slezene, mozga i timusa te leukemije, melanoma i lim3oma.4aga svojim mo!nim protuupalnim djelovanjem i me(anizmom apoptoze unitava de3ormirane stanice. Korisna je i kao dodatak konvencionalnim sredstvima za kemoterapiju, jer ubla&ava nji(ove nuspojave i jaa imunitet. rirodni adaptogen 4aga je mo!an adaptogen, to znai da djeluje protiv stresa, koji uzrokuje 5. posto svi( bolesti. Sovjetska vlada je svojedobno svojim sportaima i astronautima naredila da koriste adaptogene za poboljanje umni( i tjelesni( sposobnosti. +edan od nji( je bila i aga, koja se pokazala najdjelotvornijom.

!titi zglobove i vene Ruski znanstvenici uspjeli su napraviti kreme od age za zglobove i vene. Razvili su sistem mikrokapsula, koji omogu!ava sastojcima age da lako prodru u ko&u i djeluju neposredno u zglobu, u &aritu oboljenja. aj lijek ubla&ava bol, zaustavlja grenje mii!a, potie uklanjanje soli i toksina iz zglobova, osjetno usporava nji(ovo starenje i razaranje (rskavinog tkiva. Izvjetaji iz klinike u 6ladivostoku spominju stopostotno izljeenje od psorijaze, to se jako rijetko posti&e kod te bolesti. %ktivne komponente u agi djeluju...

antioksidativno antikancerogeno antitumorski antivirusno imunostimulativno analgetski antiupalno

ripravci od age / pravilu se aga melje u 3ini pra( i pretvara u napitak slian kavi ili aju, a mo&e primjenjivati i u obliku tinkture. Redovito konzumiranje aja od age titi od stresa, trajno pove!ava otpornost organizma prema bolestima i daruje dugovjenost.Sibirski ga narodi redovno piju, to je mo&da uzrok nji(ove izvanredne dugovjenosti. 4agu mo&ete nabaviti preko interneta u obliku pra(a ili gotove tinkture. 7obrinite se da nabavljate divlju organsku agu, koja je slobodna od svi( pesticida. 6e!ina ovi( in3ormacija samo su vr( sante, jer su istra&ivanja ove ljekovite gljive tek poela. Sigurni smo da !e budu!nost razotkriti udesna ljekovita svojstva age.

"ako odr#ati istou doma prirodnim sredstvima Napravite svoja sredstva za ienje
7roizvesti svoje vlastito, ekoloki i zdravstveno pri(vatljivo sredstvo za i!enje vrlo je jednostavno.7otrebno je tek nekoliko je3tini( sastojaka i malo ulo&enog vremena i truda.0vakva sredstva ne samo da su bolja od ve!ine industrijski proizvedeni( sredstava, ve! nji(ovim koritenjem ne!ete ugroziti svoje zdravlje ili zagaditi prirodu.Nakon to isprobate neki od ekoloki( preparata, vie nikad ne!ete posegnuti za kemijskim sredstvom.7rirodna sredstva za i!enje baziraju se na prirodnom sapunu, octu, limunovom soku, glicerinu, boraksu, sodi bikarboni, soli i eterinim uljima.Navedeni sastojci dovoljni su da va dom i rublje budu blistavo isti i mirisni. Omekiva za rublje 0mekiva koji napravite sami kod ku!e znatno je je3tiniji od kupovnog, ali i zdraviji, budu!i da sadr&i samo prirodne sastojke.

8.. g soda bikarbone

9.. ml alko(olnog octa :.. ml destilirane vode eterino ulje po izboru

7ripremite veliku posudu od barem ; litre, u kojoj !ete pomijeati sastojke. / nju naspite sodu bikarbonu i dodajte 8.. ml vode./ ovom trenu ne trebate nita mijeati, nego polako ponite ulijevati ocat./slijed dodavanja octa, mjeavina !e poeti kljuati, budu!i da !e do!i do kemijske reakcije izme<u octa i sode bikarbone. 7ustite mjeavinu da kljua nekoliko minuta, kako bi se soda uspjeno otopila.Nakon toga dodajte ostatak vode, to !e zaustaviti kljuanje. ek tada ponite mijeati kako biste dobili (omogenu teku!inu./ ovom trenutku mo&ete dodati eterino ulje po &elji. %ko je rije o kupovnim uljima, koja su uglavnom razrije<ena, mo&ete dodati 8.=8> kapi, no ako se radi o istom eterinom ulju, onda !e pet kapi biti vie nego dovoljno.Na kraju izaberite posudu s epom u koju &elite po(raniti gotov proizvod.Koristite ovaj omekiva kao i svaki drugi = prilikom pranja dodajte otprilike jednu aicu u odjeljak za omekiva.

$ko sredstvo za pranje stakla Sastojci

8. g mljevenog prirodnog sapuna 'ekstra jakog) >.. ml destilirane vode 8>. ml alko(ola za i!enje 8.. ml alko(olnog bijelog octa eterino ulje

Recept je za oko :>. ml deterd&enta. ono izmjerite potrebne komponente. ?agrijte vodu na @. stupnjeva te uspite mljeveni sapun. Aagano mijeajte sapun dok se ne otopi.Kad je sapun potpuno otopljen u vodi dodajte ostale sastojke uz lagano mijeanje. %ko vam se sav sapun nije potpuno rastopio, otopinu mo&ete pro3iltrirati kroz &iano cjedilo.Botovo sredstvo po(ranite u plastinu bocu s rasprivaem.Rok trajanjaC 2inimalno godinu dana.

Osvje#iva prostora Sastojci

etilni alko(ol ,.. ml destilirana voda -.. ml eterino ulje limuna @ ml

eterino ulje mandarina 9 ml

Recept je za oko >.. ml osvje&ivaa.7recizno izmjerite potrebne komponente. Eterina ulja pomijeajte s alko(olom, pa dodajte ostale supstance. Botov osvje&iva prostora po(ranite u bocu s rasprivaem.Eterina ulja ne!e se u potpunosti otopiti, pa je prije svake upotrebe potrebno protresti bocu. Ne preporuuje se tretiranje tkanina i osjetljivi( povrina.Rok trajanjaC neogranien

%redstvo za uklanjanje kamenca i gljivica Sastojci

alko(olni bijeli ocat ,>. ml destilirana voda ,.. ml boraks >. g etilni alko(ol >. ml eterino ulje eukaliptusa 8. ml

Recept je za oko >.. ml sredstva.7recizno izmjerite potrebne komponente. Eterino ulje pomijeajte s alko(olom.6odu zagrijte do kljuanja, uklonite s izvora topline te uz mijeanje dodajte boraks.Kada se otopina boraksa o(ladi, dodajte alko(ol s eterinim uljem i na kraju ocat. 1obro promijeajte i po(ranite u bocu s rasprivaem.7rije svake upotrebe potrebno je protresti bocu. Sredstvo je idealno za tretiranje keramiki( i emajlirani( povrina te kromirani( kupaonski( armatura, a mo&e se koristiti i za staklene i plastine povrine u kupaonici ili toaletu.Rok trajanjaC neogranien /puta za upotrebuC &eljenu povrinu tretirajte sredstvom, ostavite da djeluje 8.=,. minuta. 7rebriite vla&nom krpom. ?a povrine koje su obrasle kamencem ili gljivicama ponovite postupak ,=- puta.

%redstvo za ienje &'(a Sastojci

8.. g boraksa 8.. ml alko(olnog octa limunska kiselina >.. ml destilirane vode

Svi znamo koliko muke mo&e zadati prljava D* koljka pa koristimo sna&ne kemikalije kako bismo se rijeili neisto!a, bakterija i kamenca, ne znaju!i da sami mo&emo napraviti ekoloki

pri(vatljivije sredstvo za i!enje.7otrebni su nam samo boraks, ocat ili vr(om puna &lica limunske kiseline te pola litre vode. Sastojke dobro promijeajte, stavite u bocu s prskalicom i dobro protresite sadr&aj.Kako biste dobro oistili koljku, trebate je temeljito napricati napravljenim pripravkom i ostaviti da djeluje 8>=,. minuta. Nakon tog vremena istrljajte koljku etkom kako biste odstranili neisto!e.

Univerzalno sredstvo za ienje podova Sastojci

8 &lica ribanog prirodnog sapuna 5>. ml srebrne vode, mo&e i destilirane , &lice boraksa 8 &liica limunske kiseline

?agrijte vodu, polagano dodajte sapun uz mijeanje dok se ne otopi. Nakon toga dodajte i ostale sastojke.1obiveno sredstvo uvajte u staklenoj ili plastinoj boci./ kantu punu tople vode dodajte - &lice ovog sredstva i prebriite pod. Nije potrebno naknadno ispiranje.

)ekue sredstvo za ienje penica i tednjaka Sastojci

- velike &lice boraksa 8E; alice octa 8E@ alice prirodnog mljevenog sapuna otopljenog u vodi , alice srebrne vode, mo&e i destilirane soda bikarbona 'ne dodaje se mjeavini) sol za i!enje

7omijeajte boraks, ocat, otopljeni sapun i vodu u boci s prskalicom. 1obro protresite sadr&aj, kako bi se sastojci kvalitetno izmijeali.0bilno napricajte pe!nicu mjeavinom i potom ju posipajte sodom bikarbonom i soli za i!enje.Nakon toga sodu bikarbonu popricajte dobivenim sredstvom za i!enje. 0stavite tako tretiranu pe!nicu nekoliko sati ili preko no!i.0statke sredstva za i!enje uklonite krpom i prebriite pe!nicu spu&vom natopljenom vru!om otopinom sapuna i vode. *eterd#ent za runo pranje posua

Sastojci

8.. g ribanog sapuna 8E, alice sode bikarbone 8E; alice sode za pranje 8E, &liice limunske kiseline eterino ulje po izboru > ml destilirana voda 8=8,> l

Stavite ribani sapun u lonac i dodajte malo vie od jedne alice vode. Stavite grijati na tednjak i mijeajte dok se sapun ne rastopi.2aknite s plamena, dodajte ostale sastojke i mijeajte dok ne dobijete (omogenu smjesu.Kada se mjeavina o(ladi, ulijte je u odgovaraju!u ambala&u. Botov proizvod koristite kao svaki drugi deterd&ent za runo pranje posu<a.0vaj ekoloki deterd&ent se ne pjeni jako kao industrijski, no vrlo e3ikasno pere.

Odstranjivanje mrlja #oraks !e vam pomo!i da se rijeite ru&ni( mrlja na tepi(u koje esto imaju neugodan miris. 7rije nanoenja boraksa, obavezno napravite test na maloj povrini tepi(a, da biste bili sigurni da vam tepi( ne!e izgubiti boju.2rlje od vina i alko(ola uklonite mjeavinom pola alice boraksa u >.. ml vru!e vode.Spu&vom nanesite otopinu na mrlju, pustite da djeluje pola sata i zatim operite mrlju amponom. Najbolje !ete rezultate posti!i ako je mrlja svje&a.2rlje od krvi najlake !ete ukloniti namakanjem u (ladnoj vodi ili pasti od gustina i vode.2rlje od kave ili aja namaite u limunovom soku.2asne mrlje na odje!i uklonite tako da svje&u mrlju pospete obinim puderom. Nakon toga, uobiajeno operite u perilici.2rlje od rajice uklonit !ete pastom od boraksa i vode.

+dje nabaviti potrebne sastojke Sodu za pranje mo&ete kupiti u 2ulleru. 7rona!i !ete ju na policama s pripravcima za pranje rublja, a 8E, kg kota oko sedam kuna.#oraks mo&ete kupiti u ljekarni. 8.. g kota oko 8, kuna.Aimunsku kiselinu i destiliranu vodu mo&ete nabaviti u svakom supermarketu.Eko sapun mo&ete kupiti u biljnim drogerijama.,jere oprezaC kod izrade vlastiti( sredstva za i!enje pridr&avajte se mjera opreza naznaeni( na pakiranjima komponenti.

Lijeenje magnezijevim kloridom

2agnezijev klorid = dragocjeni mineralni spoj dobiven isparavanjem morske vode = pokazao se vrlo uinkovitim u lijeenju brojni( bolesti. Nedostatak magnezija u organizmu jedan je od

rizini( 3aktora za razvoj mnogi( oboljenja, ukljuuju!i i zlo!udna. 0sim to mo&e suzbiti in3ekcije i poboljati op!e zdravstveno stanje, magnezijev klorid posjeduje i udesnu sposobnost pomla<ivanja. Naime, stanice ljudskog tijela propadaju ako nisu opskrbljene s dovoljno magnezija.

risutan u cijelom organizmu #ez sumnje, magnezij je izuzetno va&an za organizam, jer utjee na aktivnost vie od -.. enzima te je u skladu s tim ukljuen u gotovo sve procese u naem tijelu. 0n sudjeluje u aktivaciji enzima nu&ni( za replikaciju i popravak *N/. 0mogu!uje normalnprenoenje impulsa &ivanim vlaknima te uravnote&uje #ivani i miini sustav. Nu&an je za pretvorbu (rane u energiju, za zdravlje zubi i kostiju, za pravilan rad srca, zatitu krvni( &ila i prevenciju povienog tlaka. 6rlo je va&an za oputanje mii!a i dobar san te spreava tegobe poput kroninog umora, glavobolje i migrene. Fene imaju osobito velike koristi od redovitog unoenja magnezija u organizam, jer uva kosti od osteoporoze, uklanja bolne greve kod menstruacije i uvelike poma&e kod ,%(a. #rojna su svjedoanstva &ena koje tvrde da su po pove!anju razine magnezija u organizmu izgubile na te#ini. 0sim toga, op!enito su se osje!ale energinije i manje depresivno. Na mukarce, magnezij djeluje jednako blagotvorno, osobito pri rjeavanju problema uve!ane prostate. 0pa&eno je da tegobe s prostatom znaajno poputaju nakon odre<enog razdoblja uzimanja magnezijevog klorida.

atimo od nedostatka magnezija / dananje vrijeme, strunjaci sve vie upozoravaju na injenicu da od nedostatka magnezija u organizmu pate i zdravi i bolesni. Istra&ivanja u Njemakoj pokazala su da 0. posto osoba stariji( od 8@ godina pati od manjka magnezija. 2anjak ima i @> posto bolesnika koji su pretrpjeli srani udar. %merika studija objavljena ,..>. pokazala je da preko dvije tre!ine %merikanaca ne uzima ni najni#u preporuenu dozu magnezija, a 85 posto i( unosi manje od polovice preporuene doze. Nekoliko je glavni( razloga kojima mo&emo pripisati nedostatak magnezija u organizmu. Jeste li znali? Morska voda sadri velike koliine magnezija. Voda mrtvog mora ima najveu koncentraciju ovog minerala.7rije svega, nae tijelo apsorbira tek jednu treinu magnezija iz (rane. ?atim, konzumiranjem namirnica spravljeni( od bijelog brana, poput kru(a, peciva i tjestenine, troimo zali1e magnezija u tijelu. Nadalje, namirnice bogate magnezijem zbog suvremeni1 naina uzgoja, dugog skladitenja i zamrzavanja, sve su siromanije tim mineralom. % kad, najzad, do<u na na stol, naje!e dolaze u ku(anom obliku, ime izgube 0. do 2. posto magnezija.

,agnezij u obliku magnezijevog klorida

0dlini izvori magnezija su...

(eljda bulgur kakao crni i bijeli gra( ora(, badem, kikiriki sjemenke lana i sezama pinat i brokula buine sjemenke kukuruz

to3u 2agnezij koji u organizam unosimo preko (rane u &elucu se pretvara u magnezijev klorid. o je razlog zbog kojega ga u obliku magnezijeva klorida mo&emo izravno i bez ikakvi( tetni( nuspojava unositi u organizam. /z mnogobrojne prednosti, magnezijev klorid izvrsno je sredstvo za borbu protiv in3ekcija. Grancuski kirurg, pro3. 7ierre 1elbet, jo je 858>. godine opazio antibiotske uinke magnezija./ svojim opitima vezanim uz spreavanje in3ekcija rana ustanovio je da je otopina magnezijevog klorida bila znatno uinkovitija od tradicionalni( sredstava. 7ro3. 1elbet je proveo i opite s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i otkrio da ta otopina sna&no potie imunoloki sustav.7o unosu magnezijevog klorida u organizam, bijela krvna zrnca unitavaju i do tri puta vie mikroba nego ranije. S vremenom, pro3esor 1elbet utvrdio je da magnezijev klorid blagotvorno djeluje kod niza bolesti i tegoba, poput bolesti probavnog trakta, akni, ekcema, psorijaze, urtikarije, astme, peludne groznice, impotencije, bolesti prostate, arkinsonove bolesti, kod problema s cirkulacijom. ako<er je otkrio da je magnezijev klorid izuzetno uinkovit kao preventivno sredstvo protiv raka. Izme<u ostalog, magnezijev klorid djeluje i protiv zmijskog otrova. +o jedan 3rancuski lijenik, dr. %. Neveu, magnezijevim je kloridom uspio u dva danaizlijeiti nekoliko pacijenata oboljeli( od di3terije. / istra&ivanjima utvrdio je i da je magnezijev klorid djelotvoran protiv bolesti organa za disanje, promuklosti, pre(lade i gripe te bolesti poput ospica, rubeole, zaunjaka i arla(a. / novije vrijeme dr. Raul 6ergini i brojni drugi lijenici potvrdili su uinak magnezijeva klorida na navedene bolesti i tegobe.7opis je proiren pa se na njemu danas mogu prona!i i bolesti poput 1erpesa zostera, konjunktivitisa i reumatski1 bolesti. 2agnezijev klorid blagotvorno djeluje i na kronini umor i u stanjima oka. No, ak i ako ste zdravi, poboljat !e izgled vae kose, noktiju i tena i usput vas uiniti znatno &ivljima i optimistinijima. Ajekoviti uinci magnezijevog klorida

titi od osteoporoze i reume poboljava rad probave uklanja menstrualne tegobe ubla&uje glavobolje titi krvo&ilni sustav pomla<uje organizam poma&e kod mravljenja pove!ava energiju podi&e libido ubla&uje depresiju titi od gripe i pre(lade poma&e kod bolesti &ivanog sustava ima antikancerogeno djelovanje

riprema magnezijeva klorida 6e!ina tableta magnezija kao dodatka pre(rani sadr&i upravo magnezijev klorid. No, mo&ete pripremiti napitak magnezijeva klorida i sami u svojoj ku(inji. ?aku(ajte litru vode i ostavite da se o(ladi. / staklenu bocu naspite -- grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i prelijte o(la<enom proku(anom vodom. ?atvorite bocu i protresite je da bi se sadr&aj izmijeao. 2jeavinu nije potrebno uvati u (ladnjaku. 1oziranje 1nevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male kavene alice na dan.

0d 8. do >. godinaC pola male kavene alice ujutro 0d >8 do :. godinaC jednu kavenu alicu ujutro 0d :8 i daljeC jednu kavenu alicu ujutro i jednu naveer

/zimanje magnezijevog klorida ne izaziva ovisnost i mo&e se koristiti kao dodatna terapija bilo kojoj drugoj terapiji. +dje nabaviti 2agnezijev klorid potra&ite u ljekarnama ili biljnim drogerijama.

"ako izbaciti otrove iz organizma uz pomo #lice ulja

Izuzetno jednostavna i uinkovita metoda prevencije i lijeenja uz pomo! ulja nakon tisu!a godina pobu<uje zanimanje struke i javnosti. Rije je o metodi temeljenoj na aHurvedskoj medicini, opisanoj u drevnim indijskim spisima. Sanskrtska rije aHurveda prevodi se kao IIznanost o &ivotu i dugovjenostiII. aj >... godina star tradicionalni indijski sustav lijeenja se puno puta dokazao u praksi i nema dvojbe da je itekako vrijedan pozornosti. 7rema aHurvedi, nae zdravlje ovisi o ravnote&i triju doa J psi(o3izioloki( energija koje upravljaju naim umom, du(om i tijelom. %ko jedna od doa nije u ravnote&i, nastupa bolest. 7uno puta do poreme!aja doa dolazi zbog talo&enja ame 'toksina) u organizmu. %Hurveda preporuuje vie metoda i!enja organizma od ame, a jedna od nji( je mu!kanje ulja u ustima. / ovoj metodi odstranjivanje otrovni( materija 'ame) iz tijela, posti&e se svakodnevnim mu!kanjem suncokretova ili sezamova ulja u usnoj upljini. /lje nakon toga nikako ne smijete progutati, nego ga trebate ispljunuti, a zatim dobro isprati usta. akav postupak omogu!uje organizmu da sam izbori pobjedu protiv bolesti, bez ikakvi( ne&eljeni( nuspojava uobiajeni( pri koritenju medikamenata. "ako mukati ulje /ljna terapija provodi se iskljuivo (ladno preanim i nera3iniranim uljima.7reporuuje se suncokretovo ili sezamovo ulje, no sude!i po brojnim svjedoanstvima iz prakse, mo&ete se poslu&iti i maslinovim ili bilo kojim drugim (ladno preanim i nera3iniranim uljem. ako<er, u cilju pojaanog djelovanja, osnovnom ulju koje ste odabrali za mu!kanje, mo&ete dodati nekoliko kapi ulja ljekoviti( biljaka, ovisno o vrsti oboljenja. 1odajte ulje lavande za smirenje i oputanje, ru&marina za bolju cirkulaciju, kamilice protiv in3ekcija ili anisa za proi!enje dini( putova. erapiju provodite natate, tako to !ete uzeti u usta jednu junu &licu ulja i zatim ga polako mu!kati i premetati po usnoj upljini 45 do 6. minuta. #udu!i da ulje tijekom tog procesa usisava tetne materije i toksine, ne smijete ga progutati. 7oriv za gutanjem sprijeite tako da nakratko prestanete mu!kati ulje i duboko uda(nete na nos, ili progutate Ina su(oI, zadr&avaju!i sadr&aj u prednjem dijelu usne upljine. ?a vrijeme mu!kanja, proizvest !ete puno sline, pa !e se ukupan sadr&aj u usnoj upljini pove!ati. %ko je preobilan, i prije isteka preporuenog vremena mo&ete ispljunuti viak. / svakom sluaju, ispljunite sadr&aj po isteku 8> ili ,. minuta.

!to se lijei mukanjem 0va se metoda u praksi pokazala uinkovitom u borbi protiv niza bolesti i tegoba, poput...

glavobolje

zubobolje kroninog umora nesanice astme ekcema plu!ni( bolesti artritisa crijevni( i &eluani( oboljenja bolesti bubrega, jetre i srca kronini( bolesti krvi &enski( bolesti

Izme<u ostalog, uljna terapija izbjeljuje i uvr!uje zube, zaustavlja krvarenje iz desni i poma&e kod paradentoze. ajna djelotvornosti ove metode je u tome da za vrijeme mu!kanja svi( est litara krvi protee kroz &lijezde slinovnice i na takav nain organizam se osloba<a tetni( tvari. +ednostavno reeno, uz pomo! ulja, isisat !emo otrove iz organizma. 0sim u lijeenju, terapiju uljem preporuljivo je koristiti i preventivno, jer jaa imunitet te u samom poetku suzbija brojna oboljenja. ,ukanje za napredne Nakon to steknete iskustvo, vrijeme mu!kanja prilagodite sebi. /lje ispljunite im osjetite da se gustoa sadr#aja u ustima promijenila. Ipak, postupak ne bi smio trajati manje od 8. ili 8, minuta. Smatra se da se ulje nakon dvije i pol minute ve&e sa slinom, nakon etiri i pol minute ulazi u krv, a nakon deset minuta izvlai tetne tvari iz organizma kroz slinovnice. Nakon mu!kanja ispljunuto ulje mora biti bjelkasto i rijetko, a ako ostane &uto i gusto, niste ga dovoljno mu!kali. 7o zavretku mu!kanja, usnu upljinu isperite toplom vodom i operite zube. %ko &elite, usnu upljinu isperite slanom vodom ili ajem od pelina, kako biste uklonili neugodan okus. ?a preventivu, ulje je dovoljno mu!kati jednom na dan, najbolje ujutro, natate. / terapijske svr(e, postupak provodite triput dnevno, prije jela.

)rajanje terapije rajanje terapije ovisi o bolesti i op!em stanju organizma. 0kvirno govore!i, akutne bolesti mogu!e je izlijeiti za manje od tjedan dana, a kronine u roku od nekoliko mjeseci do godine dana.

erapiju je nu&no provoditi onoliko dugo koliko je potrebno da se organizam u potpunosti oporavi. Katkad se stanje kratkorono mo&e i pogorati. 2o&e se javiti i poviena temperatura, pogotovo u osoba koje pate od vie bolesti. No te smetnje su prolazne, pa terapiju svakako treba nastaviti do izljeenja.

"une biljke ( uvarice vaeg zdravlja

0sim to nesumnjivo pripada najljepim uresima naeg doma, cvije!e vrlo pozitivno djeluje na zdravlje. u injenicu danas potvr<uju brojni strunjaci. Razloga zbog koji( na cvije!e u naem domu mo&emo gledati kao na uvare naeg zdravlja, uistinu je mnogo. Izme<u ostalog, ono proi!ava zrak, upija elektromagnetska zraenja, umanjuje stres, iri pozitivnu energiju, titi nas od buke, uljepava prostor, suzbija neugodne mirise... % u zamjenu za sve to, od nas tra&i samo malo vremena i pa&nje. roiivai zraka #iljke proi!uju i osvje&uju zrak tako to 3iltriraju ugljini dioksid koji izdiemo, kao i razne toksine tvari prisutne u zatvorenom prostoru, a proizvode kisik. +edno od nadasve zanimljivi( istra&ivanja vezani( uz uporabu sobni( biljaka u svr(u proi!avanja i osvje&avanja zraka provela je N%S% rani( 5.=ti( godina prolog stolje!a. Svaka od testirani( biljaka, u razdoblju od , godine, na uobiajeni je nain uzgajana u zasebnoj komori od pleksiglasa, u klimi kakva prevladava u domu ili u uredu. / te komore, svakodnevno bi se ubacila tono odre<ena koliina zaga<ivaa, a nakon ,; sata, izmjerila bi se koliina tetni( tvari u zraku, te usporedila s koliinom izmjerenom prije zaga<ivanja. Rezultati su bili iznena<uju!i. 6jerovali ili ne, pojedine sobne biljke, u roku od ,; sata, mogu ukloniti i do 7. posto razliiti( toksini( tvari iz prostorija u kojima &ivimo ili radimo. Evo ti( udotvoracaC

gerber margarita krizantema a3rika ljubiica or(ideja 3ilodendron sanseverija dracaena 'drvo &ivota) spat(Hp(illum 'mirni ljiljan) brljan

aloa vera razliite vrste palmi paprat uperasti kloro3it '*(lorop(Htum *omosum)

0d brojni( zaga<ivaa zraka kojima smo svakodnevno izlo&eni unutar zatvorenog prostora, posebno je va&no istaknuti 3ormalde1id. ?bog svoje iroke primjene prisutan je gotovo posvuda. Ima ga u pjenama za izolaciju, ljepilu, iverici, plastici, papirnatim maramicama i ubrusima, sagovima, zavjesama, osvje&ivaima prostora, sredstvima za i!enje, dezodoransima, lakovima za nokte i u brojnim proizvodima za njegu lica, tijela i kose. Iz tog razloga, izuzetno je preporuljivo u prostor u kojem boravimo unijeti biljke poput 3ilodendrona, aloe vere i sanseverije. 0ne su se pokazale kao najmo!nije oru&je u borbi protiv tog sveprisutnog zaga<ivaa, koji mo&e iritirati dine putove, uzrokovati astmu i alergije, te izazvati glavobolju, umor i vrtoglavicu, a potencijalno je i kancerogen. 8zvor negativni1 iona 0sim to proi!avaju zrak od toksini( tvari, biljke ga tako<er oplemenjuju negativnim ionima, koji kronino nedostaju u zatvorenom prostoru. Negativni ioni uvelike poboljavaju lou kvalitetu zraka, uzrokovanu rasvjetom, grijanjem i djelovanjem klimatizacijski( i brojni( elektrini( ure<aja.Istra&ivanja potvr<uju da negativni ioni znaajno utjeu na nae zdravljeC vitaliziraju stanice, poboljavaju rad metabolizma, koncentraciju i budnost, pove!avaju otpornost prema bolestima, iznimno dobro poma&u kod glavobolje, alergije i astme.

Odabir i smjetanje biljaka 7o 3eng s(uiju, pravilnim odabirom i smjetajem biljaka unutar prostora u kojem boravimo, mo&emo poboljati zdravlje, te posti!i neop(odan sklad uma, du(a i tijela. / tom smislu, 3eng s(ui izdvaja bambus, kao simbol zdravlja i blagostanja. )rnovite biljke postavljene kraj izlaza, osiguravaju zatitu doma, a svje&e cvije!e u dom unosi sre!u i bogatstvo. #iljke obli1 listova izuzetno su preporuljive za dom, jer smiruju energiju. Najbolje i( je postaviti u sjeverne kutove prostorija. #iljke uspravni1 listova pripadaju Hang principu, to znai da u prostor mogu unijeti previe agresivne ImukeI energije, pa s nji(ovim smjetajem u dom valja biti oprezan. No, ako je energija u vaem domu previe uspavana, pokoja takva biljka mogla bi vam poslu&iti kako biste je pokrenuli, te stvorili dinaminiji ugo<aj. Kto se tie poslovnog prostora, biljke postavljene na istoku, jugu i jugoistoku, pove!ati se uspjenost vai( pot(vata i donijeti vam sre!u u poslu. Sukladno tomu, treba izbjegavati postavljanje biljki na zapad, jugozapad i sjeveroistok. ako<er, dr&i se da biljke otri1 listova negativno djeluju na auru, te mogu odbiti klijente.

/ domu bi trebalo izbjegavati takve biljke smjestiti uz poku!stvo na kojem sjedimo ili le&imo, jer mogu oslabiti imunitet. 'rveno i #uto cvije!e pripada Hang principu, i podi&e energiju, dok plavo i ljubiasto pripada Hin principu, i djeluje umiruju!e. %pat19p1illum 'mirni ljiljan), eliminira tetna zraenja monitora i tv ekrana, pa ga je preporuljivo dr&ati u blizini ti( ure<aja. Lavanda je odlian izbor ako &elite ubrzati ozdravljenje i oporavak. 0p!enito, smatra se da zdrave biljke privlae univerzalnu c(i energiju, i tako utjeu na vitalnost i dugovjenost. %ko nisu zdrave, treba i( to prije zamijeniti, kako ne bi privlaile negativnu energiju. Na kraju, spomenimo jo samo da su biljke u naim domovima potpuno ovisne o nama. 7ostupajmo s njima pa&ljivo i s ljubavlju, jer viestruko !e nam uzvratiti sav trud, darivaju!i nam ljepotu, ali i zdravlje.

Najljekovitije biljke svijeta ( metvica

7rema grkom mitu, 2enta je bila nim3a koju je bezuspjeno progonio po(otni bog podzemlja Lad. ?aslijepio ju je svojim bljetavim kolima, ali ju je od napastovanja spasila kraljica 7erze3ona pretvorivi je u metvicu. 2etvica je u narodu znana jo i kao nana, paprena metvica, menta, pepermint.7ostoji preko ,>. vrsta metvica. Najpoznatije su klasasta i paprena metvica. Smatra se da je metvica porijeklom s 1alekog istoka, a koristi se barem 8..... godina. 7opularna je u mnogim dijelovima svijeta, a osobito u arapskom, gdje slu&i kao glavni zain i redovito se pije kao aj. I drugdje u svijetu ovaj se aj stolje!ima pije zbog ugodnog okusa i mirisa te brojni( ljekoviti( svojstava.

Ljekovitost metvice 2etvica spada me<u ajeve koje bi uvijek trebalo imati kod ku!e, jer dobro do<e kod razliiti( tegoba. Sadr&i visoku koliinu mentola, koji je po mirisu ini prepoznatljivom me<u tisu!ama biljaka. 2entol aktivira receptore osjetljive na (ladno!u u ko&i i sluznici tkiva, zbog ega se javlja osje!aj (la<enja, po kojemu je ova biljka prepoznatljiva. 2entol je est sastojak zubni( pasti i vodica. 0n poma&e u spreavanju bolesti desni i loeg da(a, a pijenje aja od metvice op!enito poma&e u odr&avanju oralnog zdravlja. 2etvica je odavno poznata po tome da smiruje probavni trakt, smanjuje bolove u &elucu i crijevima, ubla&ava raznovrsne greve i munine, osobito one uzrokovane putovanjem. 7ospjeuje mravljenje, jer ima diuretiko djelovanje, potie metabolizam i smanjuje apetit. 0sim toga, aj i drugi metviini pripravci pokazali su se vrlo djelotvornima kod sindroma iritabilnog crijeva. +edno od primarni( svojstava metvice je ubla&avanje stresa. Sadr&i ve!e koliine tripto3ana, od kojeg nastaje serotonin koji podi&e raspolo&enje. Smanjuje glavobolje i &eluane tegobe prouzrokovane stresom. 4aj prije spavanja umiruje organizam i poma&e da lake zaspite.

2etvica sadr&i vitamine %, * i druge aktivne tvari poput rumarinske kiseline koje poma&u u jaanju otpornosti organizma na upale i in3ekcije. 0va biljka smanjuje simptome pre(lade i su(og kalja, neutralizira slobodne radikale i spreava proizvodnju tvari koje potiu upale. Smatra se da metvica, za(valjuju!i ru&marinskoj kiselini, ubla&uje alergiju i astmu. 0blozi od metvice poma&u kod alergijski( osipa, dok in(aliranje aja smanjuje zaepljenost dini( puteva. Neka istra&ivanja pokazuju da bi metvica mogla imati i antikancerogena svojstva, jer sadr&i perililni alkohol, koji se u testiranjima pokazao zaslu&nim za spreavanje raka debelog crijeva, ko&e i plu!a. No, za punu potvrdu ovog uinka potrebna su dodatna istra&ivanja. 1okazano je da redovito ispijanje aja od metvice spreava ne&eljenu dlakavost na nogama, prsima, licu, le<ima i drugim dijelovima tijela uzrokovano povienim luenjem muki( spolni( (ormona. 0va mirisna biljka...

suzbija upale i in3ekcije poma&e kod astme i alergije jaa imunitet poma&e kod probavni( tegoba spreava bolesti desni i lo zada( potpoma&e mravljenju ubla&ava stres i nesanicu

Ulje metvice Eterino ulje metvice sadr&i vitamine % i *, omega=- kiseline te minerale &eljezo, mangan, magnezij, kalcij, kalij i bakar. 7ogodno je za lijeenje brojni( zdravstveni( problema i djeluje slino kao i aj od metvice. 0dobreno je u slu&benoj medicini za lijeenje migrena, reumatski( tegoba, pruritusa 'svrbe&a) ko&e, alergijske upale ko&e, nadutosti, iritabilnog debelog crijeva, pre(lade i kalja. / aromaterapiji, ovo se ulje preporuuje oralno uzimati kod tegoba sa &ui i jetrom te aknama. 7ovoljno djeluje i kod upaljeni1 miia. / neko bazno ulje dodajte par kapi eterinog ulja metvice i koristite ga u masa&i. ,etvica u pre1rani 2etvica ima iroku upotrebu u pre(rani. 0dlino pristaje kao zain u ju(ama, salatama, jelima od povr!a, slasticama i osvje&avaju!im pi!ima.

Izvrsno se sla&e s povr!em poput rajica, krastavaca, graka i vo!em poput ananasa, limuna, narane i dinje. 2o&ete ju dodati i u jogurt ili okoladuM aj od metvice je popularan u %3rici i na #liskom istoku, gdje se poslu&uje u posebnim srebrnim alicama. Kad pripremate aj od metvice pamtite da isto!a i kvaliteta vode utjeu na okus. 4ajnu &licu metvice prelijte s .,, l vrele vode. 7oklopite i pustite da odstoji > do 8. minuta. 7rocijedite i pijte svje&e pripremljeni aj.

Uzgoj i uvanje 2etvicu mo&ete uzgajati u vrtu, ali znajte da ona voli duboko, (umusno i vla&no tlo. 7osadite par sadnica i dobro i( zalijte, a ona !e se uskoro brzo proiriti. 2etvica berite pred samu cvatnju, to se doga<a u razliita doba godine. Suite je u (ladu. Suenu metvicu uvajte u dobro zatvorenim staklenim posudama na tamnom mjestu od 5 do 8, mjeseci. 2etvicu ne bi smjele konzumirati trudnice, dojilje, mala djeca, dojenad, ljudi alergini na mentol i oni koji imaju problema sa &eluanom kiselinom. 7revelike koliine aja od metvice mogu dovesti do proljeva, greva, mii!ni( bolova, osipa, pospanosti. 7azite da eterino ulje metvice ne do<e u kontakt s oima.

:abuka ( najzdravije voe na svijetu

6jerujete li da je jabuka na na jelovnik stigla ravno iz rajaN1a je ona simbol po&ude, ljubavi i vjene mladostiN 0vi epiteti odra&avaju ljudsko divljenje prema tom vo!u. 6e! su stari Kelti smatrali da jabuka ima udotvorna svojstva i da onaj tko uspije pojesti jabuku iz arobnog vrta ne!e vie nikad biti ni gladan, ni &edan, ni bolestan niti !e ikad ostarjeti. Naravno, u svakoj bajci ima istine. Lvalospjevi jabuci potjeu od njenog izvrsnog okusa i uinka na zdravlje. Iako ona izravno ne lijei bolesti, njenim svakodnevnim konzumiranjem mo&ete sprijeiti pojavu mnogi( zdravstveni( tegoba. Stara engleska poslovica glasi, "an apple a day keeps the doctor away" = pojedete li jabuku ili jo bolje dvije velike jabuke dnevno, uinit !ete mnogo za ouvanje vaeg zdravlja.

;oka iz pretpovijesnog doba +abuka korijene vue iz Europe, gdje je rasla kao divlje drvo jo u pretpovijesno doba. 7itoma jabuka potie iz ju&nog Sibira i %zije, a ve! Brci i Rimljani uzgajali su brojne sorte. Stablo jabuke mo&e narasti i do 8, metara i ima razgranatu kronju s jajolikim listovima. +abuka cvate u svibnju blijedo ru&iastim do bijelim cvjetovima, a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti. +abuka je danas me<u najrasprostranjenijim vrstama vo!a. 7ostoji oko 8. ... sorti jabuke, koje se me<usobno razlikuju po okusu, slatko!i ili kiselosti, konzistenciji i sonosti.

<iznica nutrijenata 7lod jabuke bogat je (ranjivim sastojcima ija koliina ovisi o vrsti i nainu uzgoja. 0na sadr&i gotovo sve potrebne nutrijente. / jabuci ima i do ;. mg vitamina *, potom vitamina %, E, #8, #,, #9 i beta=karotena. 0na sadr&i i minerale kalij '8.. do 8@. mg) te kalcij, 3os3or, magnezij i &eljezo.+abuka je bogata poli3enolima = biljnim spojevima koji imaju sna&nu antioksidativnu aktivnost. Sadr&i kvercetin, kam3erol, miricetin, kate(ine, antocijanine i jo preko ,. antioksidanataM 8.. grama jabuke sadr&i -,- grama dijetalni( vlakana, to je vie od deset posto preporuene dnevne koliine. :abuka ( mala apoteka ?a(valjuju!i visokom udjelu ugljiko(idrata, posebno 3ruktoze i glukoze, jabuka opskrbljuje organizam energijom i spreava umor i gubitak koncentracije. ?bog visokog sadr&aja vitamina * i antioksidanata, jabuka ima sna&no imunostimulirajue djelovanje. /pravo zbog toga jabuka je vrlo uinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i slobodni( radikala. ime titi od pre(lade i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. +abuka pozitivno djeluje i na srce i krvo&ilni sustav. Spreava nakupljanje tetni( tvari u krvi, smanjuje povieni kolesterol i zaepljenje krvni( &ila. Na takav nain titi od tromboze i ateroskleroze. ?bog bogatstva pektina i celuloze, jabuka poboljava probavu, stabilizira crijevnu 3loru te poma&e kod proljeva i zatvora. Jabuka je neizostavna namirnica kod bilo koje dijete. udui da sadri mnogo kalija! potie izluivanje suvi"ne tekuine iz organizma pa pogoduje mr"avljenju. #jeno obilje vlakana bubri u elucu i tako stvara osjeaj sitosti. +abuka sadr&i i monosa(arid 3ruktozu, e!er koji smanjuje &elju za slatkim, i ne izaziva promjenu koncentracije glukoze u krvi. Novija istra&ivanja pokazuju da taninska kiselina sadr&ana u jabuci znaajno utjee na metabolizam masti i onemogu!uje nji(ovo talo&enje u jetri. +abuka pozitivno utjee i na rad bubrega, jetre i #ui. Njen utjecaj na lu&natost mokra!e poma&e kod komplikacija u trudno!i. 0d bio3lavonoida jabuka sadr&i najvie antocijana, koji su koncentrirani u kori i daju nekim sortama jabuke crvenu boju. Iz tog je razloga preporuljivo jesti jabuku s korom 'to se ne odnosi na jabuke pricane pesticidima). %ntocijani imaju protuupalno djelovanje. 1jeluju zatitno na jetru i srce te spreavaju nastanak karcinoma, a s druge strane potiu imunoloki sustav. ?a(valjuju!i kalciju i 3os3oru povoljno utjee na izgradnju kosti i zuba. +abuka spreava karijes te jaa i titi zubno meso i usnu 3loru. 7olaganim &vakanjem jabuke iste se zubi i unitavaju tetne bakterije u usnoj upljini. 0na poma&e protiv karijesa ak i bolje nego pranje zubaM 7ranjem unitavamo 9. posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 5. posto. #udu!i da sadr&i i do 5. posto vode i nimalo masno!a, jabuka uspjeno gasi &e< i osvje&ava

nakon napornog treninga. / njoj se krije i tripto3an = metaboliki pret(odnik serotonina = pa je u podizanju naeg raspolo#enja uspjenija i od ploice okolade. K tome jabuka smiruje i ubla&ava neurozu i razdra&ljivost te je dobrodola i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. ?dravstvene dobrobiti jabuke...

jaa imunitet potpoma&e mravljenju stimulira rad bubrega, jetre i &ui titi od bolesti usne upljine stimulira probavu titi srce i krvne &ile poma&e kod stresa, umora i nesanice titi od bakterija i virusa spreava nekoliko vrsta raka

"upovanje i uvanje Kod kupnje birajte jabuke koje su vrste, glatke i sjajne na dodir. 7azite da kora bude vrsta i neote!ena.Iako i( mo&ete prona!i u trgovinama tijekom cijele godine, jabuke su najbolje u razdoblju od listopada do travnja. +abuka je vo!e koje dugo mo&e ostati svje&e.%ko imate podrum, mo&ete i( uvati u drvenim sanducima, ali im osigurajte manje svjetla, stabilnu temperaturu, prozranost i dovoljno vlage.S vremena na vrijeme jabuke proberite kako bi uklonili one koje su s vremenom poele truliti. / (ladnjaku i( mo&ete uvati u odjeljku za povr!e nekoliko tjedana. 6a&no i( je uvati u papirnatoj ambala&i, jer osloba<aju plin etilen, koji pospjeuje zrenje ostalog povr!a ili vo!a koje uvate u (ladnjaku. %ko jabuke dr&ite na osvijetljenom mjestu, prije dozrijevaju, a ako se nalaze na su(om mjestu bez dovoljno vlage, plodovi !e izgubiti vlastitu vodu i sme&urat !e se. riprema jela s jabukama +abuka se naje!e jede sirova, ali se i pee, ku(a, sui, prera<uje u sokove, marmelade, d&emove, &elee, a poznat je i vrlo cijenjen jabuni ocat. +abuni se ocat dobiva vrenjem jabuka ili jabunog soka. Konzumira se naje!e u salati ili kao napitak pomijean s medom i vodom. / alternativnoj medicini koristi se za lijeenje mnogi( bolesti. Svje&e jabuke jedite pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka.

#udu!i da jabuka sadr&i veliki postotak vode u kojoj su otopljeni (ranjivi sastojci, prolazi kroz &eludac za 8> do ,. minuta pa se brzo resorbira. +edete li jabuku s drugom (ranom, osobito masnom i bogatom bjelanevinama, zajedno s njima zadr&at !e se u &elucu i nekoliko sati. / doma!instvu se jabuke esto upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijae, torte, krustade i palainke. Kao jednostavna djeja poslastica jabuke se esto pripremaju narezane na ploke, obuene u teku!e tijesto, pr&ene i posipane cimetom i e!erom. 7oznate su pod imenom jabuke u tijestu ili J po doma!i J jabuke "u la3roku". +ednako se konzumiraju i svje&e pokapane limunovim sokom, kao dio vo!ni( salata ili ku(ane kao kompot. +abuke se mogu narezati na tanke ploke i suiti na suncu ili u pe!nici na :.O*, ime postaju ukusni vo!ni ips.

<ecepti "ola od jabuka P P P P P P P P ;.. g 2uesli s vo!em 'bez dodanog e!era) -.. ml vo!nog soka > manji( slatki( jabuka 8 vanilin e!er 8 velika &lica meda , velike prepune &lice doma!eg pekmeza 8E, naribane korice narane ili limuna malo cimeta

2uesli prelijte sa sokom, promijeajte i ostavite da malo odstoji. +abuke naribajte i umijeajte u 2uesli. ?atim dodajte ostale sastojke. 7o &elji jo zasladite s medom. Istresite u malo nauljenu okruglu tepsiju od ,; cm i pecite na ,..O* -. minuta. 0stavite da se malo o(ladi. 7relijte okoladnim preljevom. /&ivajteM "aasti sok od jabuke P P P P P P , jabuke , banane , &lice sjemenki lana , &liice cimeta 8E, alice smrznutog umskog vo!a voda po potrebi

0stavite sjemenke lana u vodi preko no!i. 0gulite jabuke ako nisu iz organske proizvodnje i nare&ite i(. 0gulite i nasjeckajte bananu. Isperite sjemenke lana. /bacite sve sastojke u blender i dodajte jo jedan dl vode kako bi se miksanjem dobila (omogena smjesa. %ko je smjesa previe gusta, dodajte jo vode./ smjesu mo&ete dodati i oraasto vo!e 'badem, ora(, ljenjak), gro&<ice ili malo svje&e iscije<enog vo!nog soka.

/romaterapija ( tretman ljekovitim mirisima

%romaterapija je grana alternativne medicine koja primjenjuje esencijalna ulja i biljne ekstrakte za lijeenje zdravstveni( tegoba. erapija se provodi in(alacijom, mazanjem na ko&u, a ponekad i oralnom primjenom esencijalni( ulja. Esencijalna ulja koriste se u medicinske i kozmetike svr(e ve! tisu!ama godina. /potrebljavali su i( Egip!ani, Indijci, Kinezi, Brci i Rimljani. Stari Egip!ani su jo prije >... godina dodavali esencijalna ulja u kreme za lice i pripravke za njegu kose, pa se mogu smatrati prvim aromaterapeutima u povijesti.

rimjena esencijalni1 ulja 7remda se esencije biljaka tisu!lje!ima koriste u terapijske svr(e, izraz aromaterapija nastao je tek u prolom stolje!u. Naziv je prvi put spomenuo 3rancuski kemiar Rene=2aurice Batte3oe u istoimenoj knjizi iz 85,@. godine. Batte3oe je tijekom 858.. godine do&ivio nezgodu u laboratoriju tijekom koje je zaradio opeklinu na ruci. Nakon to je na ranu nanio esencijalno ulje lavande, primijetio je zapanjuju!e rezultate, pa se posvetio daljnjem istra&ivanju djelotvornosti razni( esencijalni( ulja. 7rije 7rvoga svjetskog rata uspio je registrirati nji(ovu primjenu kod opeklina, in3ekcija, upala i plikova na vojnicima. / narednim desetlje!ima mnogi su maseri, kozmetiari, 3izioterapeuti, alternativci, kao i velik broj bolniara i lijenika, poeli koristiti esencijalna ulja za tretiranje razni( zdravstveni( tegoba. Grancuz +ean 6alnet nastavio je Batte3oeov rad te se koristio aromaterapijom u lijeenju gangrene kod ranjenika za vrijeme 1rugog svjetskog rata. Na zapadu je aromaterapija do&ivjela procvat prije -> godina. 7rinc *(arles, veliki pobornik ove terapije, uvjerio je britansku vladu da je uvrsti u slu&beni sustav zdravstvene skrbi. Esencijalna ulja mo&emo koristiti na nekoliko naina. ,asa#om i utrljavanjem u ko&u omogu!ujemo da se ulja apsorbiraju u tijelo i na takav nain djeluju na uzrok bolesti. 8n1alacija djeluje neposredno na &ivani sustav kroz osjetilo nju(a. "upkom u koju dodamo @ do 8> kapi ulja posti&emo kombinirani uinak in(alacije i apsorpcije kroz ko&u. ,iris djeluje najbr#e /lja najbr&e djeluju kad se unose u organizam in(alacijom. Strunjaci su proveli istra&ivanja uz pomo! elektroence3alograma, u kojima su dobrovoljci udisali eterina ulja, a ure<aj je pokazivao koji je dio mozga bio aktiviran i kojom brzinom. 7okazalo se da je od trenutka udisanja mirisa mozak reagirao u roku od etiri sekunde.

isu!e mirisni( &ivani( stanica u nosnoj upljini brzo prenose mirisne molekule u mozak. /pravo zbog toga od intenzivni( mirisa nas mo&e ponekad zaboljeti glava. Nae je osjetilo mirisa tisu!u puta osjetljivije od bilo kojeg drugog osjetila. 1rugi podra&aji, poput dodira, moraju putovati tijelom putem dugi( neuralni( mre&a i kroz kimu prije nego to dospiju do mozga, dok je mirisna reakcija trenutana. 2irisi se rasprostiru molekulama koje isputaju bi!a ili predmeti, a uinak mirisni( molekula na na organizam mogu! je i kad nemamo sposobnost osjetiti ikakav miris. Mirisi zaobilaze neokorteks $ svjesni mozak $ i utjeu izravno na na" limbiki sustav i hipotalamus! gdje aktiviraju neuronske receptore i utjeu na na"e raspoloenje i osjeaje.%ko &elite in(alirati ulje, nakapajte ga u toplu vodu prilikom kupke ili pak u aromalampicu, posudicu grijanu svije!om. /lje mo&ete mirisati i direktno iz boice. 7ri vanjskoj upotrebi putem masa&e, ulja prodiru kroz pore i sitne kapilare ko&e te se putem krvotoka prenose po itavom organizmu, do svake stanice. %romaterapeuti smatraju da cijeli organizam biva opskrbljen ljekovitim tvarima iz ulja nakon samo 6. minuta. /lja koja se koriste za masa&u i vanjsku primjenu uvijek se razrje<uju s biljnim uljem ili vodom, jer se u prirodnom obliku nalaze u vrlo visokoj koncentraciji pa mogu biti opasna.

8n3ormacije skrivene u vodi utjeu na nae zdravlje

0d davnina sluamo prie o "&ivoj" vodi i njezinim iscjeljuju!im svojstvima.7ostoji li zaista takva voda ili je to samo plod mate narodni( kazivaaNNepobitna je injenica da je voda najbitniji element na ?emlji.#ez nje &ivot na naoj planeti nije mogu!. 0na izravno utjee na pravilno 3unkcioniranje svi( nai( organa te je stoga svakodnevno trebamo unositi u dovoljnim koliinama. No, to nije sve. 6oda je zapravo mnogo vie od L,0.Najnovija istra&ivanja pokazuju da voda ima "pam!enje".In3ormacije u vodi koju pijemo mogu utjecati na nau produktivnost, raspolo&enje, ak i zdravlje.

:e li voda #ivo stvorenje= +apanski znanstvenik 2asaru Emoto nedavno je proveo opse&no istra&ivanje toga kako voda reagira na razliite utjecaje, poput glazbe, misli i rijei.1obio je iznena<uju!e rezultate. 7rirodna voda koja je poticala iz planinski( potoka ili izvora, kao i voda nakon molitve, klasine glazbe i pozitivni( misli, 3ormirala je savrene kristale nevjerojatne ljepote.Kristali zaga<ene i stajale vode su bili nepravilnog i de3ormiranog oblika.1estilirana voda uop!e nije imala kristalan oblik, ali kada joj je reeno "(vala" ili joj je upu!ena ljubav i pa&nja, i ona je 3ormirala prelijepe kristale. % ako bi se na boici s uzorkom vode napisalo "%dol3 Litler", ili bi se taj uzorak izlo&io glazbi poput te(na ili (eavH metala, ili bi joj se uputila neka pogrdna rije, voda bi odgovarala ovakvim tipom amor3ni( struktura. Istra&ivanja dr. 2asarua Emote potvr<uju da je voda "&iva" i ima pam!enje.Kada je pijemo, in3ormacije koje se nalaze u vodi prenose se na nas."6oda posjeduje sposobnost umna&anja i pam!enja in3ormacija. 2ogli bismo re!i da voda oceana pamti stvorenja koja &ive u oceanu. Aedenjaci bi mogli sadr&avati milijune godina povijesti nae planete.6oda kru&i planetom, tee kroz naa tijela i iri se itavim svijetom. Kad bismo bili u stanju proitati in3ormacije sadr&ane u pam!enju vode, itali bismo pripovijest epski( razmjera.Razumijevanje vode

donosi nam razumijevanje svemira, prirodni( udesa i samoga &ivota." = 2asaru Emoto, "7oruke skrivene u vodi".

*va lica vode %ustrijski naturalist, 3ilozo3 i izumitelj 6iktor Sc(auberger jo je prije stotinu godina prouavao svojstva vode.Sc(aubergerova polazna toka, nada(nuta njegovim intuitivnim uvidima i potvr<ena brojnim iskustvima, jest da je voda &ivi entitet. o znai da ima svoju strukturu i osobine. 0na die i prolazi kroz procese umiranja i obnavljanja.2o&e biti zdrava ili nezdrava. 0n se usredotoio da s(vati kako se procesi &ivota mani3estiraju kroz vodu i kako te procese mo&emo voditi za dobrobit svi(.Sc(auberger je opisivao prirodnu vodu, onu koja izranja iz gorskog izvora kao 07AE2EN+EN/ 601/. 7atentirao je ure<aj u obliku jajeta koji vodu iz slavine pretvara u izvorsku vodu visoke kakvo!e.7omo!u ovog ure<aja, voda mo&e ponovo upijati neop(odne elemente i vratiti svoju energiju.Sc(auberger je na sebi ispitivao takvu vodu i uvjerio se u njezino blagotvorno djelovanje. 7rijatelji i znanci su doznali za to i zatra&ili da je i sami kuaju./ nekoliko tjedana poele su kolati prie o izvanrednim oporavcima od kronini( oboljenja. #ubre&ni kamenci, reumatizam, malarija J sve se smanjivalo nakon to je oboljeli popio neto vode iz Sc(aubergerove jajolike posude.4ak su opadala i oboljenja od raka. 2e<utim, u %ustriji je zakon samo kvali3iciranim lijenicima omogu!avao da lijee ljude, a vlasti su za to doznale. Smatralo se da je njegova voda nelegalna te je na&alost bio primoran prekinuti istra&ivanje.0lo3 %leQandersson je napisao odlinu knjigu "Aiving Rater", u kojoj mo&ete saznati vie o otkri!ima 6iktora Sc(aubergera, koja mnogi znanstvenici danas smatraju revolucionarnima. 8n3ormirana voda ajna pam!enja vode krije se u njezinoj strukturi. 6oda se sastoji od takozvani( klastera.2olekula vode je dipol = to znai da ima jedan pozitivan i jedan negativan pol i onse me<usobno privlae.2olekule se zato povezuju preko vodikovi( mostova u lance molekula vieg reda, makromolekule, koje nazivamo klasterima.7ostoji beskonaan broj kombinacija povezivanja, a svaka geometrijska struktura skriva u sebi odre<enu energijskin3ormaciju. ?bog toga voda mo&e prenositi bezbroj in3ormacija."Fiva" voda, ili voda koja ima pravilnu kristalnu strukturu, boljeg je okusa i pozitivno djeluje na nae zdravlje i raspolo&enje. 0va injenica je danas dokazana brojnim istra&ivanjima. #iljke koje su zalijevali takvom vodom, rasle su br&e, bile su otpornije na bolesti i davale vie plodova./ povijesti postoji i bezbroj primjera udesni( iscjeljenja uz pomo! "&ive", "svete" ili takozvane energizirane vode. %li koja je to = "&iva voda"N Bdje je mo&emo prona!iN Fiva je voda prirodna i ista voda iz izvora ili takozvana in3ormirana, programirana ili energizirana voda.6oda se mo&e programirati na vie naina = uz pomo! glazbe, boja, 3raktala, molitvi, a3irmacija, orgonske energije.7rogramiranjem vode ne samo da se vra!a njezina prirodna struktura, ve! se i smanjuje njezina genotoksinost 'zaga<enost tekim metalima, klorom i pesticidima).

>laka ( vlastiti izvor #ive vode

0ve godine tvrtka #iovega je predstavila Glaku = proizvod koji programira vodu uz pomo! orgonske energije.0binu vodu iz slavine Glaka u roku od > minuta mijenja u S&ivu vodu$.Staklo Glake je programirano tako da poboljava strukturu i kvalitetu vode koja se u njoj dr&i.7rogramirano staklo Glake smanjuje genotoksinost vode za ;>T i utjee na njenu molekularnu strukturu, pa voda iz slavine nalikuje izvorskoj vodi.Glaka dolazi u - veliine i ima modernu zatitnu navlaku od neoprena. Glaka titi vae zdravlje i tedi novac, jer vie ne morate kupovati vodu u plastinim 3laicama.Glaku mo&ete nabaviti u svim #ioU#io trgovinama.

/ntibiotik koji 1rani

1anas, kada je zbog pretjerane upotrebe sintetiki( antibiotika ve!ina mikroorganizama stekla otpornost na nji(, neop(odno je na!i mudrija rjeenja koja nudi priroda. *ilj svakog lijenika je %rimum non nocere, to jest prvenstveno ne nakoditi svome pacijentu. Svi znamo da sintetiki antibiotici izazivaju nuspojave koje nastaju odma( ili neko vrijeme nakon nji(ova koritenja, dok darovi prirode nemaju ne&eljene posljedice. Istra&ivanja potvr<uju da u prirodi postoji mnotvo proizvoda s antibiotskim djelovanjem.7ropolis je jedan od nji(. o je savrena namirnica koja (rani i lijei ljudsko tijelo. 7ropolis je zajedniko ime za smjesu smolasti( supstanci koje pela skuplja s cvjetova razliiti( biljaka. 7ele ga skupljaju i mijeaju sa sekretom eljusni( &lijezda, enzimski ga modi3iciraju tako da najva&nije sastavnice, 3lavonoidi, postaju aktivne tvari. 7ropolis je speci3inog izgleda, jedinstvenog gorkastog ukusa, karakteristinog i aromatinog mirisa. Sastav i boja propolisa ovisi o biljnim vrstama s koji( pele prikupljaju materijal i o godinjem dobu. 7ropolis se tradicionalno koristi preko ,... godina. 7ovijesni zapisi pokazuju da je propolis bio va&an i cijenjen proizvod u medicini Egip!ana, #abilonaca, %rapa, Brka, Rimljana i mnogi( drugi( stari( naroda.

Ljekovito djelovanje propolisa 7ropolis sadr&i >.T smole, -.T voska, 8.T eterini( ulja, >T cvjetnog pra(a, brojne vitamine i minerale, organske kiseline, poli3enole, 3lavonoide. Glavonoidi su u najve!oj mjeri zaslu&ni za ljekovito djelovanje propolisa. Glavonoidi su pigmenti prisutni u vo!u, povr!u, cvije!u i kori drve!a. Imaju antioksidativno djelovanje, nji(ova uloga je zatita biljaka od patogena iz okoline. / propolisu su zastupljeni brojni 3lavonoidiC galangin, kvercetin, krizin, kemp3erol, apigenin, pinocembrin i pinobanksin. 7ropolis je jedan od oni( mudri( lijekova prirode koji ubija sve to smeta zdravom organizmu. Istovremeno uva zdravo tkivo i lijei oboljelo. #rojnim istra&ivanjima je utvr<eno da je propolis prirodni anestetik, antioksidant, antiseptik, antibiotik, da djeluje protiv ve!ine virusa ukljuuju!i i virus gripe. 0dlian je u borbi protiv gljivica i parazita.

7osebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema tetni( popratni( pojava, to je mana sintetski( antibiotika. 7rije spavanja dovoljno je namazati podruje prsa propolisom da biste umirili kaalj i osigurali dubok san. 7ropolis mast je odlina za rane koje teko zarastaju, kao i za mnoga ko#na oboljenjaC akne, ekcem, psorijazu, dermatitis, gljivina oboljenja ko&e, noktiju i vlasita. Izuzetno je e3ikasna kod ireva, opekotina i uboda. 7ropolis ima svojstvo da zaustavlja abnormalno razmno&avanje stanica 'citostatik) i lijei dobro!udne tumore. 7oznato je da propolis stimulira stvaranje novi( stanica i regeneraciju ote!enog tkiva. 7ropolis poma&e i u sluaju teki( dijareja, gdje su drugi lijekovi bespomo!ni. Kao vr(unski aktivni biostimulator, propolis doprinosi poboljanju kompletnog stanja organizma, normalizaciji metabolizma i imuniteta. Koristi se i za lijeenje bolesti u(a i usne upljine. 0dline rezultate daje u lijeenju i prevenciji upale grla. 7oma&e kod zubobolje, paradentoze, neugodnog zada(a, (emoroida, upale mokra!ni( kanala i gastritisa. Kao sna&an antioksidant uinkovito djeluje protiv slobodni( radikala, koji se danas smatraju uzronicima mnogi(, pa i najte&i( bolesti poput ateroskleroze, katarakte, raka, 7arkinsonove i %lz(eimerove bolesti. Najnovija istra&ivanja pokazuju da propolis jaa imunoloki sustav te ima antikancerogeni uinak.

"ako koristiti propolis 7ropolis mo&ete koristiti u njegovom prirodnom, sirovom obliku. 2o&ete od njega pripremiti vodeni ekstrakt, alko(olnu tinkturu 'propolisove kapi), mast ili kremu. ;odeni ekstrakt propolisa 6odeni ekstrakt propolisa mo&ete pripremiti na sljede!i nain. Sirovi propolis zamrznite a zatim ga sameljite u 3ini pra(. +ednu ajnu &licu tog pra(a naveer pomijeajte s ,>. ml iste vode. Sljede!e jutro, popijte tu teku!inu malim gutljajima. 7ropolis koji je ostao na dnu ae pojedite prije doruka. ,ast od propolisa / emajliranu ili keramiki posudu stavite @.=5. grama vazelina. ?agrijavajte posudu u vodenoj kupki tako da voda lagano vri. 1odajte 8.=,. g mljevenog propolisa. 2ijeajte teku!inu sve dok se propolis ne otopi. Neisto!e !e iz propolisa isplivati na povrinu, pa i( pokupite drvenom &licom i bacite. Na kraju dodajte malo alko(olne tinkture propolisa da se propolis (omogenizira s vazelinom. Nakon toga, posudu stavite u (ladnu vodu. Nastavite mijeati sve dok se mast ne o(ladi. 2ast propolisa uvajte u (ermetiki zatvorenoj staklenci na (ladnom i tamnom mjestu. %irovi propolis Sirov propolis mo&ete uzimati na sljede!i nainC -=> grama dnevno, izme<u obroka. 7rije nego to progutate propolis, cuclajte ga i &vaite u ustima najmanje 8> minuta.

)inktura propolisa inktura se pravi od propolisa i alko(ola. ?a pripremu tinkture koristi se 59T, a jo bolje :9T etilni alko(ol, na kojem je oznaeno da se mo&e upotrebljavati kao pre(rambeni proizvod. / staklenku stavite propolis, a zatim sipajte alko(ol u omjeru 8C,. u teku!inu dr&ite u staklenci >=: dana i mu!kajte - puta dnevno. Nakon toga teku!inu pro3iltrirajte, na primjer pomo!u 3iltra za kavu. 2o&ete uzimati ,.=5. kapi tinkture dnevno, ovisno o bolesti, izme<u obroka, s pola &lice meda, mlake vode ili aja. <jeenje /zimati ,. = -. kapi razrije<ene -.T alko(olne tinkture propolisa - puta #olovi u &elucu dnevno prije obroka. Nama&ite i( debelim slojem propolisove masti i 3iksirajte 3lasterom. Fuljevi i kurje oi 0stavite preko no!i. Krvarenje od ozljeda i posjekotina mo&ete brzo zaustaviti pomo!u vate Krvarenje umoene u propolisove kapi. Bljivina oboljenja Nekoliko puta dnevno nama&ite oboljelo podruje propolisovom kremom, ko&e ma!u ili kapima. 0pekotine /moite gazu u propolisovu mast, stavite preko opekline. ri puta dnevno unutranje uzimajte 8> kapi propolisa. / isto vrijeme 7sorijaza ma&ite oboljelo mjesto propolisovom kremom ili ma!u. Lemoroidi Aokalno koristite propolisovu mast, a unutranje = kapi propolisa. Napravite aj od kamilice ili majine duice. 1odajte 8. kapi propolisa u egobe dini( posudu s vru!im ajem. 7okrijte glavu runikom i in(alirajte nekoliko putova puta dnevno po pet minuta. %kne, irevi, 2a&ite oboljela mjesta nekoliko puta dnevno kvalitetno kremom ili dermatitis, ekcem tinkturom propolisa. /paljeno zubno meso ma&ite propolisovim kapima tri puta dnevno. 7rije 7aradentoza toga dobro operite zube etkicom. inkturu propolisa razrijedite mlakom vodom u koliini 8 C >. Koristite %lopecija ovaj rastvor za masa&u vlasita i ispiranje kose. roblem

?bog obilja bioloko aktivni( materija koje su neop(odne svakoji stanici naeg tijela, s pravom mo&emo re!i da je propolis Santibiotik koji (rani i lijei".