Sveuilite u Zagrebu Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

GOSPODARENJE PLINOVIMA 1

Predavanje:

TRANSPORT I SKLADITENJE PRIRODNOG PLINA

Doc. dr. sc. Daria Karasalihovi Sedlar
Zagreb, 2010.
1

TRANSPORT PRIRODNOG PLINA

PILINOVODI UPP (LNG) SPP (CNG) Transport nakon kemijske transformacije

GTS (Gas to solid) GTP (Gas to power) GTL (Gas to liquids) GTC (Gas to commodity)

GLAVNI TRANSPORTNI PRAVCI PRIRODNOG PLINA

109 m3

PLINOVODI
Najjednostavniji oblik transporta zahtjeva instalaciju cjevovoda za spajanje proizvodnih i prihvatnih mjesta Dugoroan transport Nefleksibilan transport
Jedna dolazna destinacija Prekid proizvodnje i prihvatnog postrojenja u sluaju prekida rada plinovoda

Razgranata mrea plinovoda u svijetu

Preko milijun km, u Europi, bez distributivne mree Dvostruko vea mrea plinovoda od mree naftovoda

Svjetski prosjek 20 000 novih km plinovoda godinje veinom transnacionalni Potrebna geopolitika stabilnost Podvodni plinovodi prihvatljivi do 2000 km udaljenosti (kopneni 3000-4000 km) razvoj 4 tehnologije

SUSTAV TRANSPORTA PLINOVODIMA

SUSTAV TRANSPORTA PLINOVODIMA

Sabiranje plina sa proizvodnih buotina Priprema plina za transport
Separacija, dehidracija i mogue uklanjanje kiselih plinova

Kompresorska stanica
Ukoliko je tlak ua nii od tlaka potrebnog za transport plinovodom

Plinovod Kompresorska stanica

Ukoliko su velike udaljenosti potrebna je ponovna kompresija radi pada tlaka

Plinovod Prihvatna stanica

Dodatni tretman kako bi se plin prilagodio zahtjevima distribucijske mree - odorizacija

Skladitenje i transfer prema distribucijskoj mrei Distribucija

6

SUSTAV TRANSPORTA PLINA

VRSTE PLINOVODA
MOGUE PODJELE:
prema radnom tlaku prema namjeni prema smjetaju, odnosno nainu polaganja

1. PREMA NAJVEEM DOPUTENOM RADNOM TLAKU:

a) NISKOTLANI - do najvie 100 mbar (0,1 bar) b) SREDNJOTLANI:
podruje A: od 0,1 do 1,0 bar podruje B: od 1,0 do 4,0 bar

c) VISOKOTLANI (osim za prijenos plina slue i za njegovo skladitenje):

podruje A: od 4,0 do 16,0 bar podruje B: od 16,0 do 63,0 bar podruje C: od 63,0 do 100,0 bar.

VRSTE PLINOVODA
2. PREMA NAMJENI
a) MAGISTRALNI VT plinovodi od izvora do velikih potroaa, tj. do primopredajnih mjerno-regulacijskih stanica (PPMRS), opskrba plinom veih ili manjih plinoopskrbnih tvrtki i velikih potroaa b) RAZVODNI ILI DISTRIBUCIJSKI PRIMARNI: VT plinovodi za prijenos plina od PPMRS-a do veih primarnih regulacijskih stanica (radni tlak vei od 4 bar) SEKUNDARNI: ST plinovodi za prijenos i opskrbu plinom od PPMRS-a ili primarnih RS-a do industrijskih i ostalih potroaa ili do tercijalne opskrbne mree, odnosno sekundarne RS ili plinskog regulacijskog ureaja (radni tlak do 4 bar) TERCIJARNI: ST i NT plinovodi i prikljuci namijenjeni za opskrbu (distribuciju) plinom krajnjih potroaa (radni tlak 10 za ST je do 4 bar, a za NT plinovode do 100 mbar).

VRSTE PLINOVODA 3. PREMA SMJETAJU U PROSTORU, ODNOSNO

MJESTU POLAGANJA
PODZEMNI NADZEMNI PODMORSKI ILI PODVODNI.

IZVAN GRAEVINA SE PLINOVODI NA KOPNU POLAU NA DVA OSNOVNA NAINA

PODZEMNO (u najveem broju sluajeva) NADZEMNO (rijetko, odnosno u posebnim sluajevima).

11

PODZEMNI PLINOVODI Polau se u tlo (zemlju), na dubinu ispod granice njegovog smrzavanja sigurnosni razlozi. Prosjena dubina, mjerena od gornjeg ruba cijevi, iznosi:
za magistralne VT plinovode: 0,8 - 1,5 m za VT i ST plinovode: 0,8 - 1,5 m za NT plinovode: 0,8 - 1,3 m za kune prikljuke: 0,6 - 1,0 m.

Iznimno dubina polaganja moe biti manja krae dionice uz odgovarajuu zatitu. Najvea dubina polaganja PE plinovoda- 2m
12

PODZEMNI PLINOVODI
Prijelazi ispod eljeznikih pruga, vanijih cesta i prolazi kroz zidove - buenje i umetanje plinske cijevi u zatitnu cijev i brtvljenje meuprostora. Polaganje plinovoda
vanost izbora trase i sigurnosnih udaljenosti od nadzemnih graevina, podzemnih objekata i komunalne instalacije, vanost kategorizacija zemljita i tipa ureene javne povrine te dostupnost plinovoda za vrijeme uporabe i odravanja.

Polaganje - u iskopani rov, na pripremljenu posteljicu od finog pijeska najmanje debljine od 5 do 10 cm, a ovisno o sastavu tla, mogue je i izravno polaganje u rov, bez pijeska. Nakon polaganja - zatrpavanje slojem finog pijeska ili iste zemlje u najmanjoj debljini 10 cm te u 13 daljnjim slojevima po 30 cm uz propisno nabijanje.

PODZEMNI PLINOVOD

14

NADZEMNI PLINOVODI Uglavnom u industrijskim postrojenjima te pri prijelazu preko rijeka i vodotoka (po vlastitim mosnim konstrukcijama ili uz postojee mostove). U pravilu se izvode od elinih cijevi i moraju biti obojani s dva sloja temeljne i dva sloja uljane boje, a esto se zatiuju i toplinskom izolacijom.

15

NADZEMNI PLINOVOD

16

DIZAJNIRANJE PLINOVODA - zadani promjer - fiksni maksimalni tlak - faktor sigurnosti

proraun debljine stjenke

Veliki promjer plinovoda se zavaruju (do 1,42 m) Napredne tehnike zavarivanja mogunost plinovoda promjera do 2,54 m

17

ZATITA PLINOVODA OD KOROZIJE

KOROZIJA kemijski, fizikalni i bioloki utjecaji
UNUTARNJI IMBENICI materijal, konstrukcija, naprezanja VANJSKI IMBENICI agresivni sastojci, pH, p, t, vlanost, radijacija, el. Naboj, vibracije, elektromag. zraenje, mikroorganizmi

Najee se javlja elektrokemijska korozija POSLJEDICE KOROZIJE:

gubitak plina iz sustava, poar ili eksplozija opasnost za ljude ekoloke tete materijalne tete gubitak povjerenja korisnika

18

ZATITA PLINOVODA OD KOROZIJE ANTIKOROZIVNA ZATITA

AKTIVNA KATODNA ZATITA PASIVNA
izolacijsko oblaganje unutarnje i vanjske stjenke cjevovoda

UNUTARNJA VANJSKA
- vanjski izvor struje - umjetno stvoreni galvanski lanak smanjenje hrapavosti stjenke (premazi, lakovi, smole) PVC trake, PE obloge

19

ZATITA OD KOROZIJE

20

VANJSKA ZATITA STIJENKE

21

KOMPRESORSKE STANICE Kod veih duljina plinovoda Primjer: Yamburg-Uzhgorod (CIS)

4605 km, promjer 1,42 m 38 kompresorskih stanica

Razliiti tipovi kompresora Razliiti pokretaki sustavi el. motori, plinski motori, pl. turbine

22

OPREMA I OBJEKTI PLINOVODA

SAKUPLJAI KONDENZATA
na najniim tokama sakupljanje vode i tekuih CH

ZAPORNI ORGANI
mogunost zatvaranja odreene sekcije ili cijelog plinovoda

ODZRANICI
isputanje zraka pri inicijalnom ili ponovnom punjenju plinovoda isputanje plina radi kvara, popravka ili sigurnosnih zahtjeva

ZATITNE CIJEVI
zatita cjevovoda pri prijelazu . pruga, cesta, vodotokova, itd

BLOK STANICE
ventili za zatvaranje plinovoda u sluaju oteenja i naglog pada tlaka

STANICE KATODNE ZATITE

Eliminacija korozijskih procesa

23

PLINOVODI
ODRAVANJE SUSTAVA PIGGING - kod viefaznog protoka nadzor nad dijelovima sustava
spreavanje akumuliranja vode, kondenzata ili vrstih estica na najniim tokama

MJERENJE PROTOKA
Komercijalno mjerenje koliina plina

24

25

UPP (LNG)
Prirodni plin kojemu su promijenjena fizikalna svojstva
prirodni plin se hladi na cca. -162C tekue stanje u kojemu plin zauzima cca. 600 puta manji volumen nego pri atmosferskim uvjetima

KOMPLEKSNA I KAPITALNO INTENZIVNA TEHNOLOGIJA TRANSPORTA UPP-a

Postrojenje za proizvodnju UPP-a UKAPLJIVANJE METANJERI brodovi za transport UPP-a Prihvatni terminal UPLINJAVANJE SPREMNICI na odlaznom i prihvatnom terminalu

EKONOMSKI PRIHVATLJIVA TEHNOLOGIJA

kod veih rezervi i izvoznih koliina prirodnog plina mogunost proizvodnje UPP-a iz leita na kopnu kao i na 26 moru

UPP TEHNOLOKI LANAC

27

SPP (CNG)
Stlaeni prirodni plin je plin pod visokim tlakom, a tipini rasponi tlakova su:
124 bar (1800 psi) za plin bogat tekuim ugljikovodicim (engl. rich gas) do 248 bara (3600 psi) za suhi plin (eng lean gas).

Uinkovit nain transporta na malim udaljenostima. Privoenje proizvodnji manjih plinskih polja s manjim proizvodnim kapacitetima (~3,0106 m3/d). Ekonomski konkurentno u odnosu na plinovod ili UPP kod leita s izvanbilannim rezervama (30% svjetskih rezervi) Koritenje u prometu kao alternativa benzinu i dieselu
28

TEHNOLOKI LANAC SPP-a

Proizvodnja i postrojenje za obradu plina Postrojenje za stlaivanje Hlaenje i utovar Transport brodovima Prihvatni terminal Skladini prostor (ako se brod ne koristi kao skladite) Distributivni sustav

29

SPP TEHNOLOKI LANAC

30

TEHNOLOKI LANAC SPP-a

Nekoliko tehnologija stlaivanja i skladitenja:
Coselle - Cran&Stenning VOTRANS EnerSea GTM TransCanada CRPV tehnologija PNG tehnologija

Sustavi Coselle i VOTRANS podrazumijevaju specifine sustave skladinog prostora, naina skladitenja i brodova. Ostali sustavi podrazumijevaju razliite materijale i dizajne rezervoara za skladitenje. U svim se sluajevima vie rezervoara povezuje u skladine module koji se transportiraju brodovima ili teglenicama.
31

BROD ZA TRANSPORT SPP-a

32

Coselle

OSNOVNE KARAKTERISTIKE BRODOVA ZA TRANSPORT SPP-a

33

UPP vs. SPP

UPP
Odnos tekuine i plina = 1: 600 Potrebna koliina plina = 15- 30106 m3/dan Projektiranje postrojenja na razdoblje od 20 godina Planiranje do realizacije projekta = 4-5 godina Trokovi:
proizvodnja UPP-a = cca. 750106 $ transport (brodovi) = 160106 $ terminali za uplinjavanje = 100106 $

SPP
Odnos tekuine i plina = 1:350 Potrebna koliina plina = do 3106 m3/dan Ni jedan projekt nije u komercijalnoj upotrebi Planiranje do realizacije projekta = 2,5- 3 godine Trokovi:
proizvodnja SPP-a = cca. 40106 $ transport (brodovi) = 400106 $ terminali za uplinjavanje = 34 16- 20106 $

GTS (Gas to Solid)

Transport plina u obliku hidrata u vrstom stanju HIDRATI produkti mijeanja prirodnog plina s tekuom vodom, stabilne kristalne strukture, poput snijega Male molekule CH4, C2, C3, stabilizirane vodikovim vezama tvorei 3D reetkastu strukturu u kojoj su uhvaene molekule plina okruene s vie molekula vode Tlakovi 80-100 bara i temperatura 2-10 C Hlaenje hidrata na -15 C relativno stabilni pri atmosferskom tlaku mogunost transporta u jednostavnim izoliranim spremnicima 1 tona hidrata ( cca.1m3) = 160 m3 prirodnog plina na m3 vode
35

GTS (Gas to Solid)

U naftno/plinskoj industriji prirodni plinski hidrati su tetni te predstavljaju sigurnosnu prijetnju rada jer mogu zaepiti plinovod Operacije za spreavanje stvaranja hidrata -injektiranje metanola U prirodi pronaene velike koliine metanskih hidrata
Permafrost Duboko podmorje ispod 500 m

Znaajan energetski potencijal

36

GTS (Gas to Solid)

Tehnoloki lanac:
Proizvodnja hidrata Transport Uplinjavanje

Eksperimentalna faza ovog oblika transporta, alternativa plinovodima i UPP-u Komercijalno atraktivan transport pri relativno niskim tlakovima U usporedbi s plinovodima i UPP-om ovaj koncept transporta ima nie kapitalne i operativne trokove po jedinici transporta Jeftiniji brodovi za transport hidrata Vrlo uinkovit oblik skladitenja prirodnog plina 37

TRANSPORT PLINSKIH HIDRATA

38

GTL (Gas to Liquids)

Transport prirodnog plina koji se kemijskim procesima pretvorbe prevodi u tekue stanje Metan se mijea sa parom i nastaje sintetiki plin (mjeavina CO i H2) koji se Fischer-Tropsch procesom ili oksidacijom (uz katalizator) prevodi u tekue stanje Proizvedena tekuina - gorivo, lubrikant, amonijak, metanol ili sirovina za industriju plastinih masa (urea, dimetil eter- ujedno i gorivo u prometu i UNP supstitut) Energetski intenzivan proces Ostali oblici GTL procesa proizvodnja istih goriva, sintetikog diesela, voska, lubrikanata, itd. zahtjevaju kompleksna (skupa) kemijska postrojenja s najnovijim tehnologijama s katalizatorima 39

UPP vs. GTL

LNG
Mijenjanje fizikalnih svojstava prirodnog plina

GTL
Mijenjanje kemijskih svojstava plina

40

GTP (Gas to Power)

Trenutno se veina transportiranog plina koristi za proizvodnju elektrine energije Proizvodnja el. energije blizu leita i proizvodnje plina te transport el.enegije dalekovodom je mogui oblik transporta energije dobivene iz plina Primjena - offshore i geografski izdvojena leita Instaliranje visokonaponskih kablova do obale skoro skupa investicija kao i izgradnja plinovoda Znaajni gubitci energije du transmisijske linije Niska profitabilnost za proizvoae plina jer je oko 1106 scf/d plina potrebno za 10 MW snage Razmatra se projekt GTP transporta plina u SAD-u od 41 Aljaske do naseljenih podruja

GTC (Gas to Commodity)

GTC koncept transporta plin se konvertira u toplinsku ili elektrinu energiju koja se koristi za proizvodnju roba koje se transportiraju na dalja trita Aluminij, staklo, opeka, cement, eljezo vrlo energetski intenzivna proizvodnja Energija plina se transportira u obliku proizvoda Ekonomski rizici GTC transporta
Veliki trini rizici Skupa GTC postrojenja Problem opskrbe sirovinama

42

KEMIJSKA KONVERZIJA PRIRODNOG PLINA

43

Koji je najbolji oblik transporta prirodnog plina?

Kako najbolje unoviti proizvodnju plina? Pri odabiru transportne opcije potrebno razmotriti
Tehnike karakteristike i mogunosti Ekonomske rizike Geopolitike rizike (politike promjene, teroristiki napadi, trgovinski embargo)
44

SKLADITENJE PRIRODNOG PLINA Potrebno radi sezonske prilagodbe potronje i opskrbe Uravnoteenje fluktuacija u dnevnoj i satnoj potronji METODE SKLADITENJA
KRIOGENO SKLADITENJE u spremnicima (UPP)
Potrebo je (peakshaving) postrojenje za ukapljivanje, ukoliko plin ne dolazi kao UPP Kratkorona uravnoteenja plinskog sustava

PODZEMNO SKLADITE
Iscrpljena leita, akviferi, solne dome Sezonsko uravnoteenje plinskog sustava
45

KRIOGENO SKLADITE SPREMNICI dvostruka zatita, - unutarnja skladitenje UPP-a

- vanjska izolacija i potporanj

VRSTE SPREMNIKA
SPREMNICI S DOSTRUKOM STIJENKOM Unutranja stjenka od elika i nikla, vanjska elik ili prenapregnuti beton Izolacija meu stjenkama- staklena vuna, perlit MEMBRANSKI SPREMNICI Slino kao na metanijerima Spremnici velikog kapaciteta izolacija prenosi naprezanje na vanjsku stjenku koja je od prenapregnutog betona Vanjski oblici spremnika sferini ili razliiti ukopani

Skladitenje UPP-a u duboke kaverne u ejlovima na 46 dubini od 120 m pri atmosf. tlaku-nije jo u uporabi

PODZEMNO SKLADITE
1. ISCRPLJENA LEITA najrairenija i najekonominija metoda (450 u svijetu)
Jednostavna izgradnja (leite zadovoljava uvjete poroznosti i propusnosti), potrebni dobri izolacijski uvjeti (debljina krovine)

2. AKVIFERI dvije faze tokom godine (100-tinjak u svijetu)

Injektiranje utiskivanje plina i potiskivanje vode Povlaenje proizvodnja plina i zavodnjavanje leita Plinski jastuk - velika koliina plina, ostaje u leitu nakon proizvodnog ciklusa radi spreavanja zavodnjavanja buotina veliko investicijsko ulaganje Pokuaj zamjene plina u plinskom jastuku s inertnim plinom (N2 ili CO2) Najvei Chemery, Francuska kapacitet 3,5109m3
47

PODZEMNO SKLADITE
3. SOLNE DOME skladita limitiranog kapaciteta (50-ak
u svijetu) Manja koliina plina potrebna za plinski jastuk Koriste se ako ne postoji mogunost akvifernog skladitenja Vea maksimalna proizvodnja

Ukupno u svijetu 554 podzemna skladita ukupnog kapaciteta 243 109 m3

48

PSP Akvifer

49

HVALA NA PANJI!

50