Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Govor predsjednika Vlade u Saboru

Govor predsjednika Vlade u Saboru

Ratings: (0)|Views: 2 |Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Nov 27, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/21/2014

pdf

text

original

 
Dame i gospodo, poštovani... Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, iznijet
ć
u vam, u strateškim crtama, Prijedlog državnog prora
č
una za 2014. godinu, s naznakama i smjernicama za 2015. i 2016. Tako
đ
er, izložit
ć
u politi
č
ki i ekonomski kontekst nastajanja Prijedloga državnog prora
č
una za idu
ć
u godinu, te osnovna politi
č
ka, ekonomska i ljudska uvjerenja kojima smo se vodili u kreiranju ovog klju
č
nog državnog dokumenta. Naravno, zatražit
ć
u od vas ida podržite ovaj Prijedlog prora
č
una. Ali ne
ć
u zatražiti vašu podršku samo zato što tako nalažu demokratska procedura i bolji obi
č
aji. Zatražit
ć
u vašu podršku zato što vjerujem da je politika koju vodimo odgovorna i do kraja prožeta sviješ
ć
u o nužnosti poduzimanja mjera koje
ć
e funkcioniranje naše države i društva kona
č
no uskladiti s našim mogu
ć
nostima, potencijalima i potrebama. Ovaj Prijedlog prora
č
una odraz je takve politike, ali i posljedica naslije
đ
enih dugova koji se moraju vra
ć
ati. Hrvatska je, kao što znamo, godinama živjela iznad svojih mogu
ć
nosti. Država se skupo i
č
esto nepotrebno zaduživala, a smisao tog zaduživanja i spremanja realnosti pod tepih bio je u pridobivanju bira
č
kog tijela i sindikata, te u plja
č
ki javnog novca, novca koji, ina
č
e, skupo pla
ć
amo kreditnim institucijama. I skupo
ć
emo ga pla
ć
ati još poprili
č
no dugo. Neodgovorno i nerazumno zaduživanje u vremenima prije recesije, ali i usred nje, u velikoj je mjeri paraliziralo državu u uspješnijem nošenju s efektima, skoro petogodišnje, globalne ekonomske krize ili stagnacije. Do kraja ove godine naš javni dug narast
ć
e na 195 milijardi kuna. Servisiranje duga najve
ć
i je i najkonkretniji uteg u naporima da što prije iza
đ
emo iz krize. Snažan kreditni pritisak, naime, izaziva novo nepovoljno zaduživanje za pokrivanje prora
č
unskog deficita. U 2014. planirali smo prora
č
unski rashod u visini od 130 milijardi i500 milijuna kuna, dok planirani prihod iznosi 113 milijardi i 100 milijuna kuna. Naš prora
č
unski deficit, dakle, bit
ć
e ve
ć
i od 17 milijardi kuna, što je pove
ć
anje od najmanje milijardu kuna u odnosu na ovu godinu. To
ć
e biti deficit od 5 posto BDP-a. U 2015. deficit
ć
e, prema projekcijama, iznositi 4,2 posto BDP-a, a 2016. 3 posto. Za usporedbu, godine 2011. deficit je iznosio 7,8 posto, i to s neusporedivo manjim izdacima za servisiranje kreditnih obaveza. Na razini op
ć
e države, deficit
ć
e, u odnosu na ove brojke, biti ve
ć
i za pola postotnog poena. Naša je obaveza prema Europskoj uniji da prora
č
unski deficit svedemo ispod 3 posto i to
ć
emo u
č
initi u sljede
ć
e tri godine. U 2015. i 2016. dodatno
ć
e se pove
ć
avati prora
č
unski rashodi: sve do 134 milijarde i 300milijuna kuna 2016. godine. Pored spomenute otplate dugova, razlozi pove
ć
anja rashoda leže u troškovima
č
lanstva u Europskoj uniji, u osposobljavanju za korištenje europskih fondova,te u sanaciji zdravstvenog sustava i brodogradnje. Smanjivanje javnog duga i prora
č
unskog deficita nije samo naša obaveza prema Uniji. To je, zapravo, preduvjet ozbiljnijeg rasta našeg gospodarstva. Tek kad smanjimo svoje dugove –a dugove moramo vra
ć
ati što god netko dokono mislio o tome – i kad se prestanemo u ovoj mjeri zaduživati da bismo mogli otpla
ć
ivati kreditne obaveze, možemo ra
č
unati na ekonomsku stabilnost, kontinuitet gospodarskog rasta i novi val zapošljavanja. A upravo je zapošljavanje naš najviši cilj: to je jedino jamstvo sretnijih ljudi i sretnijeg društva. Da bi se to postiglo, ova Vlada mora paralelno konsolidirati javne financije i provoditi mjere poticanja održivog gospodarskog rasta. Ta dva posla u dobroj su mjeri me
đ
usobno suprotstavljena, to jest:konsolidacija javnih financija otežava i usporava provedbu mjera ekonomskog oporavka, odnosno novog uspona i zapošljavanja. I obrnuto. Stoga se veliki dio Vladinih aktivnosti i promišljanja sastoji u potrazi za najboljim balansom izme
đ
u tih dvaju osnovnih odrednica naše ekonomske politike. Kad govorim o balansu, mislim ponajprije na vo
đ
enje ra
č
una o izbjegavanju socijalnih lomova i dodatnog raslojavanja. Naše je
č
vrsto na
č
elno opredjeljenje da proces reformi državne uprave, u što ve
ć
oj mjeri, treba i
ć
i ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sre
đ
ivanjem teškog stanja javnih financija. Nikad ne
ć
e do
ć
i u pitanje razina socijalnih prava najizloženijih kategorija stanovništva. Upravo suprotno, reformiramo i unapre
đ
ujemo sustav socijalnih naknada kako bi uistinu najpotrebitijima došlo najviše. Nikad ne
ć
e do
ć
i u pitanje isplata radni
č
kih mirovina. Iako ga moramo reformirati, naš mirovinski sustav je stabilan. Nikad ne
ć
e biti upitne ni invalidske mirovine i naknade. Me
đ
utim, smanjit
ć
emo mirovine koje se ispla
ć
uju po posebnim propisima, a više su od 5 tisu
ć
a kuna.
 
Zadržat
ć
emo visoku razinu zdravstvene zaštite, ali
ć
emo hitno i odlu
č
no krenuti u restrukturiranje i racionalizaciju bolni
č
kog sustava koji je neodrživ u današnjem obliku. Ne
ć
e biti ugroženo pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele u
č
iti, kao ni državna pomo
ć
 u školovanju socijalno ugroženih i zakinutih. Ali isto tako, u idu
ć
oj godini provest
ć
emo reformu sustava osnovnih i srednjih škola: taj sustav mora biti, i bit
ć
e, mnogo racionalniji i kvalitetniji nego što je danas. Štitimo i štitit
ć
emo sva održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Kad govorim o balansu, mislim svakako i na dinamiku strukturnih reformi i promjena. Dinamika, po našem mišljenju, mora biti uskla
đ
ena s mogu
ć
nostima i svojstvima našeg gospodarstva i našeg društva. Konsolidacija javnih financija, u širem smislu, podrazumijeva uvo
đ
enje reda i zakonitosti u financijsko poslovanje, uredniju naplatu poreza i korekcije u poreznom sustavu, te reforme, uštede i racionalizacije u državnom i javnom sektoru. Konsolidacija podrazumijeva i privatizaciju dijela državne imovine koja nije strateškog karaktera, naro
č
ito u turisti
č
kom sektoru. Dio državne imovine dat
ć
emo u koncesiju. Pritom mislim i na autoceste. To je proces koji
ć
e se izrazito intenzivirati u godini koja je pred nama. U podru
č
 ju konsolidacije financija, Vlada je ostvarila vidljive pomake, ali posao ni izbliza nije gotov. I dalje
ć
emo snažno inzistirati na fiskalizaciji, striktnoj poreznoj disciplini, naplati poreznih dugova, predste
č
ajnim nagodbama, rješavanju nelikvidnosti i borbi protiv sive ekonomije. Do kraja godine bit
ć
e sasvim razvijen sustav Centralnog obra
č
una pla
ć
a. To zna
č
i da
ć
e ve
ć
 u prvoj polovici idu
ć
e godine najve
ć
em broju prora
č
unskih korisnika pla
ć
e biti ispla
ć
ivane kroz centralni sustav
č
ime
ć
e država kona
č
no dobiti jedinstvenu evidencija o svim zaposlenicima u državnom i javnom sektoru i njihovim primanjima. Uz sveobuhvatne reforme u zdravstvenom, mirovinskom, obrazovnom i socijalnom sustavu, te u sustavu državne uprave, reformama koje
ć
e biti provedene u 2014. i 2015. godini, reorganiziramo i ustroj državnih institucija na terenu, a pred nama je i ozbiljna reforma pravosudne mreže. Cilj svih reformi je sustav u
č
initi racionalnijim i u
č
inkovitijim. Za neke reforme rezultati dolaze brže i odmah su vidljivi, a za neke reforme treba vremena i strpljenja. I za provedbu i za vidljivije rezultate. Od po
č
etka idu
ć
e godine dodatno
ć
emo racionalizirati, a gdje je mogu
ć
e i spajati državne agencije. Mnoge od njih su obaveza koja proizlazi iz našeg
č
lanstva u Europskoj uniji, ali to ne zna
č
i da se od njih ne o
č
ekuje racionalnost u poslovanju i trošenju sredstava. PDV na usluge u turizmu i ugostiteljstvu podi
ć
i
ć
emo s 10 na 13 posto, što je i dalje bitno manje od op
ć
e stope PDV-a koja je 25 posto i ostavlja mogu
ć
nost tim sektorima za rast i razvoj. U svim ministarstvima, agencijama, državnim i javnim poduze
ć
ima traje restrukturiranje i racionalizacija poslovanja. Najdalje se odmaklo u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskoj pošti, Hrvatskim autocestama i Autocesti Rijeka-Zagreb, Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama... Iz sustava prora
č
unskog financiranja izdvojit
ć
emo pojedine djelatnosti, a takvih djelatnosti ima u zdravstvenom sustavu, u školstvu, pravosu
đ
u, u socijalnoj skrbi, u znanosti. Što se ti
č
e oporavka i rasta gospodarstva, šest je glavnih to
č
aka Vladina angažmana. Prva to
č
ka su javne investicije; druga – uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja; tre
ć
a – porezna politika;
č
etvrta to
č
ka su izravni poticaji privatnom sektoru; peta – europski fondovi, i šesta – dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija. Idu
ć
e godine zapo
č
et
ć
e realizacija konkretnih javnih investicija, ponajprije u sektorima energetike, željeznice, cestovnog i zra
č
nog prometa, te vodnog gospodarstva. U financiranju infrastrukturnih projekata pritom
ć
emo se u što ve
ć
oj mjeri oslanjati na europske fondove. Korištenje novca iz tih fondova podižemo na sve višu i višu razinu. Podsje
ć
am da smo skratili brojne administrativne procedure i uveli mnoge porezne olakšice za izravno investiranje, pogotovo u podru
č
 ju strateških investicija.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->