1.POJAM I PREDMET ESTETIKE KAO FIL.DISCIPLINE. Hegel smatra da umjetnost dolazi odmah nakon fil i religije.Estetika je fil.

umjetnosti,Njen predmet je carstvo lijepog,lijepog u umjetnosti,ali ne i u prirodi.Lijepo je osjetilni privid ideje.Osjetilno se u prirodi oduhovljava,a duhovno se u njoj pojavljuje kao osjetilno.Umjetnost je pozvana da otkrije istinu u obliku osjetilnog umjetnickog oblikovanja.Sadrzaj umjetnosti je ideja,a njen oblik je osjetilni slikoviti lik.Sadrzaj umjetnickog prikazivanja mora biti pogodan za prikazivanje,a ne apstrakciju.Ideja i njeno oblikovanje moraju biti primjereni.Hegel razlikuje 3 ideje prema svom oblikovanju:1.simbolicna(slaganje ideja i lika nepotpuno,arhitektura),2.klasicna(ima svoj sadrzaj,oblik,ideal.Dostize ideal ljepote(kiparstvo).Duh je ovde ljudski.3.filozofija(najvisi oblik apsolutnog duha. 2.OBJASNITI OSNOVNE POJMOVE U ESTETICI. KALOS-lijepo,ljepota kao ideja/mjerilo ljepote/kriterijum u umjetnosti/jedinstvenost lijepog i dobrog-savrsenost. KATARZA-cilj umjetnosti,ciscenje duse i osjecaja MIMESIS-oponasanje/preslikavanje/podrazavanje.To je oponasanje prirode TECHNE(ARS)-umijece ,vjestina/zanatska vjestina 3.STA SU TO ESTETICKE VJESTINE?

raznovrsnost. Utom smislu kategorije su aprirorni posed nase svesti. Viktor Bas uveo pojam est.kategorije -pojam es teticke ka tegorij e s e javlja u 19. veku, to j e ideja d a pos toj era zlicite forme lep og. K valitet i kvan titet su formaln i p ojmovi i oni su u vek isti, a kategorije u umetnosti sunesto sto je istorijski promenjivo. One su formemodifikacije lijepog kao iiskazivanje lijepih izricitih sudova.One predstavljajuosobineukusai vrijednosti.Neke vrstesu :lijepo ljupko,ruzno iuzviseno. 4.ESTETICKA KAT.LIJEPOG I RUZNOG
Osnovna est.kat je lijepo.Cesto se poistovjecuje sa umjetnickim lijepim.Najznacajniju teoriju lijepog dali su pitagorejci.Po njima lijepo pociva na savrsenoj strukturi,a sama struktura pociva na proporciji djelova.Kod Aristotela je lijepo u velicini i skladu .Kod Augustina red i broj je odredjenje lijepog.Dusa postane lijepa,skladna,harmonicna-to je sulov za promatranje Boga.Dusa je ta koja opaza ljepotu,a ne cilno.Oplemenjivanje duse je izgradnja vrline.Posto je lijepo mjera i proporcija ,RUZNO je nedostatak te mjere.Pitanje je sta je to ruzno?Covjek nije savrsen ,trazi ljepotu ali je ne mopze postici,Umjetnik se sluzi simbolima,on transcendentira stvarnost.U modernoj umjetnosti stavlja se naglasak na ruzno umjesto na lijepo. 5.ESTETICKE KAT.LJUPKO I UZVISENO Pojam ljupkog(grc.charis-sarm,car/lat.gratiograciozno) imao je znacajnu ulogu u antickom vidjenju svijeta.Rimljani su charis preveli terminom gratia.U vreme renesanse ljupkost postaje samostalna esteticka kategorija.Ljupskost je potvrda covjekovog moralnog i estetskog savrsenstva,potvrda da su navike pravila ponasanja postali unutrasnja covjekova kultura njegova prirodna potreba.Ljupko ostavlja prijatan utisak.Lijepo i ljupko se suprostavljaju,lijepo se dopada zahvaljujuci pravilima,a ljupskost se dopada bez pravila.Negativna strana ljupkog je komicno.KOMICNO n a j c e s c e k o r i s t i m o termin komicno kad je neko d u h o v i t , a l i d u h o v i t i hu mo r is tic a n n ij e is to s to i ko m ic a n. K o m ic no j e ka ra kt e r o dre d j e no g pr e dm e t a , a duhovitje pristupodredjenom predmetu.Pretjerano insistiranje na ljupkosti vodi kicu.Pojam kica javlja se u prvo vrijeme u slikarstvu kao oznaka nedovoljno ciste slikarske vjestine.Manifestuje se u nesposobnosti da se ono vidjivp zaista izvorno shvati.

6.OBJASNITE POJMA PERCEPCIJE I RECEPCIJE Estetika recepcije dolazi do izrazaja tek u vrijeme kada je poljuljan pojam autonombog umjetnickog djela.Estetika recepcije polazi od saznanja da se ni struktura umjetnickog djela ni istorije umjetnosti ne mogu shvatiti kao supstanca ili entelehija,te kako se sustina umj.djela vise ne moze odredjivati nezavisno od njegovog djelovanja.Estetika proizvodnje mora biti utemeljena na estetici recepcije.PERCEPCIJApredstavlja proces stvaranja predodzbe o nekoj pojavi,dogadjaju ili objektu iz covjekove okoline. 7.OSNOVNE PODJELE U EST.PRIRODNO LIJEPI I UMJETNICKI LIJEPO/subjektivizam i objektivizam Estetika je prostano carstvo lijepog .To je lijepa umjetnost.Ovim izrazom se iskljucuje prirodno lijepo.U obicnom zivotu navika je da se govori o lijepoj boji,lijepom nebu,cvijecu ljudima itd.Ipak umjetnicki lijepo stoji na visem stepenu od prirode,te se prirosno lijepo ne moze uporedjivati sa umjetnickim lijepim.Umjetnicka ljepota predstavlja ljepotu koja je u duhu rodjena u njemu prerodjena te zato njegove tvorevine su na visem stepenu od njegovih pojava.Zato umjetnicki lijepi je uzvisenije od ljepote u prirodi.Lijepo se definise kao osjetilna pojava ideje. 8. SUBJEKTIVIZAM I OBJEKTIVIZAM Javlja se pitanje da li su stvari lijepe ili ruzne ili ih samo mi takve vidimo?U antici pitagorejci tvrde da medju objektivnim osobinama stvari postoji jedna koja proizvodi lijepo-proporcija.Sofisti su imali subjektivisticki pogled na lijepo(kosmos nije ni lijep ni ruzan) ljepotu i ruznocu stvara covjek jer je on mjera svih stvari.Sokrat je razlikovao 2 vrste lijepih stvari one koje su lijepe same po sebi i one koje su lijepe za nekoga.Platon se pridruzuje pitagorejcima kaze da postoji objektivno lijepo.Aristotel je neutralan,a stoici su objektivisti.U srednjem vijeku objektivisticki stav sa po kojom iznimkom-zastupaju ga Avgustin i Toma Akvinski.U renesansi sve pocinje od subjektivizma ali ne onog krajem srednjeg vidjeka.Renesansa se nastavlja na antiku i uvjerenje da je lijepo objektivno.G.Bruno je prvi koji problem tretira subjektivistivkei i relativisticki-nema ni jedne stvari lijepe same sebi.U baroku sklonost je objektivizmu.U prosvetiteljstvu dolazi do pobjede subje.estetike 9.POJAM I FENOMEN UMJETNOSTI. Da bi se neko djelo odredilo kao umjet.djelo neohodno je da prije toga imamo pojam umjetnosti.Svijest o teskoci da se odredi fenomen umjet.uocljiva je vec kod Platona.On odredjuje umjetnost kao cisti privid i to objasnjava time sto je ideja lijepog iznad svih ostalih ideja.Stari su pod umjetnoscu mislili nesto sasvim drugacije nego sto mi dns mislimo.Za sve sto se ranije zbovalo i mislilo potrebna su posebna drugacija shvatanja jer su umjetnici ranijih vremena stvari vidjeli sasvim drugacije nego mi.Zato je razumljivo sto u srednjem vijeku nije postojala neka filozofija umjetnosti u strogom znacenju te rijeci.Fil umjetnosti se ne ostvaruje samo kao posledica integracije teorejske i prakticne fil vec ona ukazuje na umjetnost kao fenomen kulture kao jedinstvo razumjevanja tumacena svijeta i specificnog djelovanja.Umjetnost stoga nije samo neki nacin saznanja svijeta,vec je praslika moralnog djelovanja-slobodni projekt.

Kategorije koristimo kad nastojimo da definisemo sta je to umetnicko, a s t a neumetnicko.Kategorija je pojam koji nastaje u Aristotelovoj filozofiji kada govorimo o bicu na najopstiji nacin (filozofskomisljenje je dajegovor koji je opstiji uvek i bolji, pouzdaniji od govora koji je licni da bi izbegli da budemo proizvoljni da budemo previse subjektivni). To je razlika izmedju filozofije i literature. Aristotel pokusava da definise kako mi to u umetnosti baratamo kategorijama. Kodnjega kategorija ima ontoloski status (ontologija se bavi najvisim principima bica i oumetnosti bi te kategorije govorile premalo). Kritika Aristotelove kategorije je da senekakvo bozansko bice ne moze misliti ovim kategorijama koje su posmatrane previse antropomorfno, nisu dovoljno univerzalne. Kant je posmatrao kategorije na saznajni teorijski nacin. Nije vise rec o tome na kojinacin govorimo o b icu, vec n a koj i n acim mi sazn ajemo bice. Kant ra zlikuj e svetfenomena (is ku stven i s vet) i svet noumena (n adculn i svet, dusa, kosmos). Ka nt jeuveren da n ije svo sazn anje sp olja oslonj eno na cula vec pos toj i n es to u nama stooblikuje te culne podatke. Taj spoj izmedju onoga sto daju cula i onogasto daje svest jeKantovo iskustvo. Iskustvo nastaje tako sto se srecu kategorije i culna