Z. Novak PS I 1.

OSNOVE
Veleuilite u Rijeci Prometni odjel Kolegij:

Listopad, 2008.
Akademska godina 2008/09

PREKRCAJNA SREDSTVA I

Pripremio: Mr.sc. Zdenko Novak, v. pred. SADRAJ 1. Osnove prekrcajne mehanizacije 2. Trakasti transporteri (TT) 2-1 Vrste TT 2-2 Trake 2-3 Bubnjevi 2-4 Valjci 2-5 Ukrcajno iskrcajne naprave 2-6 Proraun TT 3. lankasti ili ploasti transporteri 4. Transporteri strugai 5. Puni transporteri 6. Gravitacijski transporteri 7. Tresivi ili inercijski transporteri 8. Pneumatski transporteri 9. Hidrauliki transporteri 10. Dizalice s besprekidnim djelovanjem (elevatori) 11. Konvejeri

Kolegij: PREKRCAJNA SREDSTVA I Literatura: Mavrin, Ivan:Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1999. Ljubeti, Juraj: Prekrcajna sredstva I, Zbirka slika i tablica, Vel. u Rijeci, 2002. Suvajdi, Slavko: Mehanizacija pretovarno transportnih naprava, Graevinska knjiga, Beograd, 1973.

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

UVOD Prekrcajna sredstva predstavljaju samo jedan segment cijelog transportnog sustava. Transportni sustav predstavljaju svi oblici transporta i skladitenja robe od mjesta njene proizvodnje do krajnjeg potroaa. Put od stvaranja proizvoda do njegovog kupca je esto dugaak, te ukljuuje vie faza transporta:

Transportni sustav se sastoji iz prijevoza robe, te svih faza njenog ukrcaja i iskrcaja.

Sl.1 ema transportnog procesa

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

Prekrcaj je sastavni dio svih privrednih grana: rudarstvo graevinarstvo luke industrija poljoprivreda itd Mjesta prekrcaja : skladita eljeznike postaje luke aerodromi kamionski terminali rudnici sva ostala mjesta gdje se vri bilo kakav prekrcaj

Stupanj mehaniziranosti - runi - polumehanizirani - mehanizirani - automatizirani

PODJELA ROBE (1) - Prema tehnikoj pogodnosti za transport i prekrcaj 1. vrsta 2. Tekua 3. Plinovita

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

Sl.2 Podjela robe prema pripremi za transport

1. VRSTA ROBA je najraznovrsnija: A - ambalairana B komadna C zrnasta D pranasta E roba bez odreenog oblika F ivotinje A -Ambalairana roba je roba pakirana u: kutije sanduke posude bave vree bale itd. B -Komadna roba komadna roba odreenog oblika komadna roba neodreenog oblika krupna komadna roba

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

C -Zrnasta (ili zrnana) roba - zrna 0,5-10mm D -Pranasta roba zrna <0,5mm E vrsta roba koja nema odreeni oblik F ivotinje 2. TEKUA ROBA nafta i njezini derivati, voda, mlijeko, alkoholna pia, kiseline i sl. Transportira se specijanim vozilima.

Podjela prema nainu transporta (Sl.3)

Ova je podjela pogodnija za planiranje i ekonomsku analizu transporta

Z. Novak PS I 1. OSNOVE
FIZIKO TEHNIKA SVOJSTVA ROBE 1. Komadna roba: dimenzije komada oblik pogodnost za slaganje masa osjetljivost (lomljivost) zapaljivost 2. Tekua i plinovita roba: kemijski sastav viskoznost (za tekuu robu) agresivnost otrovnost zapaljivost

Listopad, 2008.

3. Sipka roba: a) granulacija (krupnoa zrna) b) gustoa c) nasipni kut (kut unutarnjeg trenja) d) habajue djelovanje e) ljepljivost f) vlanost a) Granulacija (krupnoa zrna) Ako je odnos dimenzija najveeg i najmanjeg zrna amax : amax 2,5 - razvrstana roba amax : amax > 2,5 - nerazvrstana roba Razvrstana sipka roba ima krupnou zrna (mm) a nazivamo je: komadna sipka roba ako je a>10 mm zrnasta 0,5>a>10 mm pranasta a<0,5 mm b) Gustoa sipke robe dijeli materijal na: laki - za gustou <1 t/m3 srednje teki =1...2 t/m3 teki >2 t/m3

Z. Novak PS I 1. OSNOVE
c) Nasipni kut (Sl.4) Materijal pri nasipanju zbog meusobnog trenja estica oblikuje stoac. - nasipni kut (kut unutranjeg trenja) Nasipni kut je vezan sa koeficijentom trenja odnosom: =tan Nasipni kut pri mirovanju je vei nego pri transportu trenjom se smanjuje. Tab.1 Nasipni kut za lake materijale

Listopad, 2008.

( Sipka roba nasipni kut) Tab.2 Nasipni kut za srednje i teke materijale

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

Pri istjecanju iz spremnika (silosa) mora se takoer voditi rauna o trenju estica (Sl.5)

a) Uvjet da se spremnik sam uredno isprazni je da nagib stijenki bude strmiji od kuta trenja: > Brzina istjecanja sipkog materijala je konstantna do pred kraj istjecanja. b) Brzina istjecanja tekuine ovisi o njenoj visini u spremniku (hidrostatskom tlaku).

( Sipka roba) d) Habajue djelovanje (uinak troenja na mehanizaciju) Podjela po stupnju habanja: malo habajui zrnasti materijali sa glatkom povrinom zrna (okrugli ljunak, vapno i sl.) srednje habajui imaju zrna srednje tvrdoe ali otrih rubova (ugljen, pijesak...)j jako habajui imaju zrna velike tvrdoe i otrih rubova (eljezne rude, koks, tucani kamen, kremeni pijesak...) Ostala svojstva sipke robe: ljepljivost sklonost upijanju vlage iz zraka sklonost smrzavanju kemijska agresivnost ...

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

PODJELA PREKRCAJNE MEHANIZACIJE

1. PS s neprekidnim djelovanjem (Sl.6)

2. PS s povremenim djelovanjem (Sl.7)

Posebnu skupinu ine roboti. Koriste se kao zamjena za ovjeka pri prekrcaju u nepovoljnim uvjetima

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

UINAK PREKRCAJNIH SREDSTAVA 1. Uinak PS s neprekidnim djelovanjem

Bitne veliine: brzina premjetanja tereta, duljina transportiranja, kut nagiba (uspon) tip transportera Mjerenje uinka Q kao: (t/h) - koliina mase u jedinici vremena (m3/h) - obujam u jedinici vremena (kom/h) - broj komada u jedinici vremena Primjer 1. Kontinuirani transport komadne robe horizontalno (Sl.8a)

Uinak v brzina premjetanja (m/s) a razmak izmeu komada (m)

Primj. 2. Kontinuirani transport komadne robe - vertikalno (Sl.8b)

Uinak m masa sadraja jedne posude (t) v brzina premjetanja (m/s) a razmak izmeu komada (m)

10

Z. Novak PS I 1. OSNOVE
Primj. 3. Kontinuirani transport sipkog mat. na traci (Sl.9)

Listopad, 2008.

Uinak Q=3600Av (t/h) A popreni presjek materijala (m2) v brzina premjetanja (m/s) gustoa materijala (t/m3) ili Uinak Q=3600Av (m3/h) A popreni presjek materijala (m2) v brzina premjetanja (m/s) Teoretski geometrijski popreni presjek nikada nije u stvarnosti do kraja iskoriten. Zato se koristi koeficijent popunjenosti poprenog presjeka =As/A Uinak je tada Q=3600Av (t/h) ili Q=3600Av (m3/h)

2. Uinak PS s povremenim djelovanjem (dizalice, viliari, transp. kolica...) m masa robe (t) T vrijeme jednog ciklusa koje iznosi T=tp+ tr (s) tp - vrijeme pripremnih radnji (pomone radnje kao to je prilaz dizalice, vezivanje tereta i sl.) tr - radno vrijeme (kada se teret zaista premjeta u smjeru transporta) Ako uvedemo da je broj ciklusa u jednom satu i= 3600/T iznosi uinak Qt=mi (t/h) Stvarni je uinak manji zbog raznih utjecaja koje izraavamo koeficijentima: k1 - koeficijent iskoritenja nazivne nosivosti mehanizacije (0,7-1) k2 - koeficijent nepotpunog koritenja radnog vremena za prekrcaj zbog potrebnih radnji odravanja i ostalih prekida u radu (0,5-0,8) k3 - koeficijent neravnomjernosti pristizanja materijala (0,35-1) Stvarni uinak Q= k1 k2 k3 Qt (t/h)

U praksi se obiaj kombinirati mehanizaciju sa neprekidnim i povremenim djelovanjem.

11

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

TROKOVI TRANSPORTA Pribrajaju se konanoj cijeni robe. Cijenu nastojimo ostvariti to niom. Osnovna zadaa kreatora sustava transporta jest dobro poznavanje: transportnih sredstava svojstava tehniki pripremljene robe za transport. organizacijskih mogunosti sudionika transporta.

Naini za smanjenje trokova transporta: 1. to manje prekrcaja robe. a. Transport ukljuiti to dublje u proces proizvodnje. (sustav Just in time bez skladita) b. Pogodan oblik robe u transportu (kutije, palete, kontejneri...) 2. to vea mehanizacija prekrcaja Kako visoka mehanizacija znai visoke trokove opreme potreban je elaborat ekonomske isplativosti ulaganja.

Cijena prekrcaja izraava se u kn/t kn/m3 kn/kom ... Jedinina cijena prekrcaja iznosi: (kn/jedinici robe - kn/t, kn/m3, kn/kom...) gdje je: N nabavna cijena prekrcajnog sredstva (kn) E - trajnost prekrcajnog sredstva (eksploatacioni vijek u satima - h). Te trokovi energije (kn/h) Tr trokovi radne snage (kn/h) To trokovi odravanja (kn/h) Q - uinak po jedinici robe (t/h ili m3/h ili m/h...)

12

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

1. PS s neprekidnim djelovanjem

Sl.6 Podjela prekrcajne mehanizacije s neprekidnim djelovanjem

TRAKASTI TRANSPORTERI (TT)

ine najveu skupinu ureaja za kontinuirani transport Jednostavna konstrukcija Jeftini Pouzdani u radu Miran i tih rad Mogua udaljenosti transporta >200 km ! Mogui uinak > 10.000 t/h

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

TT - primjena

Sl.10 Sastavni dijelovi TT

OSNOVNI OBLICI TT podjela po razliitim kriterijima:

1. Po obliku trake: a) ravni b) konkavni 2. Po materijalu trake: a) s gumiranom trakom b) s metalnom trakom c) s metalnom mreastom trakom 3. Po vrsti pogona: a) pogon s jednim bubnjem b) pogon s dva bubnja c) pogon s tri i vie bubnjeva 4. Po nainu skidanja materijala s trake: a) sa skidanjem materijala na kraju trake b) sa skidanjem materijala na bilo kojem dijelu trake

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

OSNOVNI OBLICI TT podjela po razliitim kriterijima:

5. Prema uvjetima primjene to je najvaniji kriterij: I. Kosi i kombinirani TT II. TT za velike udaljnosti i velike proizvodnosti III. TT za ugradnju u postrojenja IV. TT za posebne namjene

I.

Kosi i kombinirani TT

Sl.11 Kosi transporteri. Teret se moe prenositi na odreenom usponu.

Sl.12a Horizontalno kosi TT Transporteri s gumenom trakom mogu prenositi sipki materijal prvo vodoravno a zatim pod kutom. Sl.12b Kombinirani TT Jednaki rezultat daje kombinacija dva transportera.

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

Nagib (uspon) TT ovisi o: materijalu trake vrsti robe brzini trake

Tab. 3 Doputeni kutevi nagiba TT sa glatkom gumenom trakom

II. TT za velike udaljenosti i velike proizvodnosti Prvenstvena primjena kada postoji potreba za kontinuiranim dotokom materijala, npr.: ugljena eljezne rude Povezuju rudnike i: luke termocentrale eljezare Upravljanje s jednog mjesta. Veliki uin uz rel. sporu brzinu trake oko 20 km/h (~5 m/s) - tendencija do 40 km/h Uin do 10.000 t/h Konkurencija eljeznici i rijenom transportu. Primjeri: Luka Bakar transport ugljena za koksaru Luka Rotterdam Duisburg, udaljenost 210 km.

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

III. TT za ugradnju Ugraeni su u prekrcajna postrojenja. Sl.13 Portalna dizalica s ugraena dva TT

III. TT za ugradnju Sl.14 TT ugraen u ukrciva brodova

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

IV. TT za posebne namjene

Sl.15 Pomini prekretni TT za usmjeravanje sipkih materijala u bunkere (silos)

IV. TT za posebne namjene

Dovodni transporter 1 i razdjelnik materijala 3 su uvijek u svom centralnom poloaju. TT (2, 4-8 i 10) se moe kretati lijevo desno po spremniku 9 i 11, te mijenjati smjer trake. Vano: sinhronizirani (usklaeni) rad razdjelnika 3 i smjera trake TT.

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

IV. TT za posebne namjene

Prijenosni TT Sl.16 Ravni TT (Proizvodi Oprema Vrbovec)

Karakteristike: Lagana konstrukcija Mogua promjena nagiba nudi se u vie veliina - prema potrebi

IV. TT za posebne namjene

Prijenosni TT Sl.17 Lomljeni TT (Proizvodi Oprema Vrbovec)

Karakteristike: Gornji horizontalni dio - bolje prilagoen ukrcaju komadne robe u kamione, kontejnere, vagone...

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

IV. TT za posebne namjene

Uski TT Sl.18 Uski TT (Proizvodi Oprema Vrbovec)

Karakteristike: * Pogodan za unutranji transport Za komadnu robu manje mase U industriji (prehrambena, kozmetika, elektronika...) Za premjetanje kutija, boca, vrea...

IV. TT za posebne namjene

Primjeri primjene uskih TT Sl.19 a) Snabdijevanje strojeva u nizu

Sl.19 b) Kao pomoni TT za odvod sa glavnog TT

Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste

Listopad, 2008.

IV. TT za posebne namjene

Uski TT Primjeri primjene uskih TT Sl.19 c) Kao pomoni TT za povezivanje TT na raznim visinama

Sl.19 d) Snabdijevanje radnih mjesta na montai

Z. Novak PS I 2-2. TT Trake

Listopad, 2008.

Trake za TT (1)
Traka je glavni dio TT - vuni i nosivi element Traena svojstva trake: vrsta gipka (savitljiva) otporna na habanje (troenje) Gumene trake najvie u upotrebi Sl.21 Primjeri presjeka gumenih traka

Materijal: guma pojaana (armirana) tekstilom ili umjetnim vlaknima ili elinom icom Otpornost gumenih traka na temperaturu: -20 do +65 C (sa azbestnim slojem do +100 C)

Trake za TT (2)
Tab.4 Broj slojeva trake ovisno o njenoj irini

Gumena obloga - s gornje strane: 2 6 mm - s donje strane: 2 4 mm Potrebni broj nosivih slojeva - tekstilnih (pamunih): gdje je: Ft vuna sila u traci (N) k koeficijent sigurnosti zbog dodat. naprezanja pri savijanju, starenja , neravnomjernosti slojeva... ovisi o broju slojeva trake: od k=9 za 2 4 sloja do k= 11 za 12-14 slojeva m vlana vrstoa materijala po 1 cm irine 1 sloja (N/cm) b - irina trake (cm)

Z. Novak PS I 2-2. TT Trake

Listopad, 2008.

Trake za TT (3)
Potrebni broj nosivih slojeva od umjetnih vlakana (poliamid):

Gumene trake armirane elinom icom - za vea naprezanja Sl.22 Gumene trake armirane elinom icom

el. ica promjera 1,5 4 mm, dodatno pobakrena (presvuena bakrom). Takve su trake u odnosu na armirane tkaninom: vre lake tanje

Trake za TT (4)
eline trake izrauju se od nehrajueg elika Sl.23 eline trake

Koriste se za transport materijala koji su: habajui ljepljivi poviene temperature do 120 C (iznimno do 500 C) i kada se zahtijeva visoka istoa u pogonu
2

Z. Novak PS I 2-2. TT Trake

Listopad, 2008.

Trake za TT (5)
eline trake Debljina trake 0,4 1,4 mm. Prednosti: - za prehrambenu industriju jer se lako odrava istoa Nedostaci: - nagib manji od gumenih bubnjevi moraju imati vei promjer bubnjevi lake prokliu ako nisu napeti skupe

Trake za TT (6)
irina trake Ovisi o dimenzijama i vrsti robe. Tab.5 Potrebna irina trake za komadnu robu

Z. Novak PS I 2-2. TT Trake

Listopad, 2008.

Trake za TT (7)
irina trake irina trake za sipku robu: gdje je: Q uin TT (t/h) v - brzina trake (m/s) - gustoa materijala (t/m3) fn - faktor ovisan o nasipnom kutu i obliku trake Za ravnu traku i nasipni kut =30 je fn =155 pa je

ISO standardi propisuju irine: 0,3 2 m

(postoje i trake iroke 3 m)

Trake za TT (8)
irina trake Traka ne smije zapinjati za konstrukciju TT Standardi propisuju min. razmak trake od ostalih dijelova. Sl.24 irine traka i razmaci (ravna i konkavna traka)

Tab.6 irine traka i razmaci

Z. Novak PS I 2-2. TT Trake

Listopad, 2008.

Trake za TT (9)
irina trake Nagib TT se moe poveati ako traka nije glatka ve profilirana. Sl.25 Oblici povrina traka

Z. Novak PS I 2-3. Bubnjevi

Listopad, 2008.

Bubnjevi TT
Razlikujemo dvije vrste bubnjeva: a) pogonski b) natezni a) Pogonski bubanj mora ostvariti dovoljno trenje prema traci. Sila trenja ovisi o: -koeficijentu trenja - obuhvatnom kutu trake oko bubnja Koef. trenja ovisi o materijalu: Bubanj obino iz e ili SL. Ponekad je presvuen gumom. Sila trenja je vea ako je obuhvatni kut vei (slino kao kod vezivanja broda uz bitvu). Sl.26 Primjeri za poveanje sile trenja izmeu bubnja i trake (standardni kut je = 180)

Bubnjevi (2)
b) Natezni bubnjevi Natezanjem trake izmeu bubnjeva dobivamo dva efekta: potrebnu silu trenja izbjegavamo da se traka objesi na svojoj putanji Natezanje se izvodi: pomou utega (Sl.26 d) pomou opruge (Sl.27) pomou vijka (Sl.28) Sl.27 Natezanje bubnja pomou opruge

Sl.28 Natezanje bubnja pomou vijka

Z. Novak PS I 2-3. Bubnjevi

Listopad, 2008.

Bubnjevi (3)
Obuhvatni kut se moe poveati koritenjem vie pogonskih bubnjeva. Sl.29 Pogon TT s dva pogonska bubnja

Sl.30 Pogon TT s tri pogonska bubnja

Bubnjevi (4)
Unutranjost bubnja moe se ugraditi pogonski sklop (reduktor). Sl.31 Bubanj reduktor (elik Krievci)

Z. Novak PS I 2-3. Bubnjevi

Listopad, 2008.

Bubnjevi (5)
Izvedbe pogonskih i nateznih bubnjeva (slika nije u Zbirci slika)

Bubnjevi (6)
Izbor promjera bubnja D ovisi o savitljivosti trake i o broju slojeva i krutosti materijala): D = ki (mm) gdje je: i - broj slojeva trake k koeficijent savijanja trake Vei koef. savijanja vea sigurnost trake (manje naprezanje) k= 60 100 za pokretne TT k= 125 150 za stacionarne TT Tab. 7 Standardni promjeri bubnjeva

Z. Novak PS I 2-3. Bubnjevi

Listopad, 2008.

Bubnjevi (7)
Sl.33 Standardne mjere bubnja Tab. 8 Standardne duljine (irine) bubnja

Z. Novak PS 2-4. Valjci

Listopad, 2008.

VALJCI
Razlikujemo dvije vrste valjaka kod TT: a) nosivi - podupiru traku i teinu robe b) povratni podupiru praznu traku pri njenom povratku Po ISO standardu postoje tri tipa valjaka ovisno o obliku trake. Sl.34 Standardni tipovi valjaka TT ravni trokutasti trapezni

Valjci (2)

Kutevi kod kosih valjaka: a) za nosive valjke = 20, 25, 30, 35, 45 (iznimno 55) b) za povratne valjke = 10 Kut zakoenja (u tlocrtu) = 0 - 3 ovisno o brzini trake

Z. Novak PS 2-4. Valjci

Listopad, 2008.

Valjci (3)
Tab.9 standardne duljine nosivih valjaka

Valjci (4)
Standardni promjeri nosivih valjaka d1= 63,5 76,1 88,9 101,6 108 127 133 152,4 159 168,3 193,7 219,1 mm Sl.35 Standardni zavreci nosivih valjaka

Tab.10 Standardne dimenzije zavretaka valjaka

Z. Novak PS 2-4. Valjci

Listopad, 2008.

Valjci (5)
Materijal izrade: ljevano eljezo elik (zavarena konstrukcija) plastika Sl.36 Povrina valjaka: a) glatka b) s gumenim prstenovima c) s dvostrukom zavojnicom

Valjci (6)
Nosivi valjci s gumenim prstenovima koriste se na mjestima gdje materijal pada na traku radi ublaavanja udara. Gumeni prstenovi se moraju lako zamijeniti.

Valjci s dvostrukom zavojnicom - za povratne valjke i prljav i ljepljiv materijal - zavojnica efikasno isti traku pri 1,6 3 m/s.

Z. Novak PS 2-4. Valjci

Listopad, 2008.

Valjci (7)
Sl.37 Uleitenje valjaka

na kuglinim leajima - dobro brtvljenje

Valjci (8)
Normizacija valjaka i cijelih sekcija jednostavno projektiranje TT Sl.38 Sklop valjaka TT Mogu se isporuivati cijele sekcije kao Lego kocke

Sl.39 Nosa valjaka (Nije u zbirci slika)

Z. Novak PS I 2-5 TT Ukrcajno iskrcajni ureaji

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-1)

Listopad, 2008.

Ukrcajno iskrcajne naprave TT

Ukrcajne naprave moraju osigurati: ravnomjeran dovod materijala dovod materijala bez oteivanja trake Najee lijevci i ljebovi nagnuti u smjeru trake da materijal postigne brzinu trake. Za tvrde materijale sa reetkastim dnom. Sl.40 Ukrcajni lijevak

Sitni materijal propada i stvara tanki sloj koji titi traku od krupnih komada. titnici sa strane vraaju odbijeni materijal.

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-2)

Iskrcajne naprave mogu biti postavljene na kraju trake ili na bilo kojem dijelu: 1. Za iskrcaj na kraju trake: Sl.41 Iskrcajna glava lijeb moe rotirati oko cijevi radi usmjeravanja materijala.

Z. Novak PS I 2-5 TT Ukrcajno iskrcajni ureaji

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-3)

Listopad, 2008.

2. Za iskrcaj na bilo kojem dijelu trake - iskrcajne naprave : a) s bubnjem b) ravni i pluni strugai (skretai) a) Iskrcajne naprave s bubnjem Sl.42

Naprava moe po inama putovati naprijed natrag uzdu cijelog transportera. Zaklopka 5 za preusmjeravanje materijala lijevo ili desno.

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-4)

b) Iskrcajne naprave sa strugaima Sl.43

Prednost: + jednostavni, + jeftini Mane: - mogue nagomilavanje materijala - ravni struga a) stvara bonu silu na traku Kut strugaa mora osigurati ravnomjeran protok materijala uz struga:

Protok Q1 = A1v Q1 = Q2

Q2 = A2va

Optimalni odnos: A2/A1 = 1,5 - 2

Z. Novak PS I 2-5 TT Ukrcajno iskrcajni ureaji

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-5)

Listopad, 2008.

b) Iskrcajne naprave sa strugaima (2) ema sila ravnog strugaa (slino Sl.44) gdje je: T teina materijala - nagib strugaa - koefic. trenja materijal traka 1 - koefic. trenja materijal struga - kut trenja tan = 1 v - brzina trake va - brzina izlaza materijala Ns - sila strugaa na materijal S = Ns1 - sila trenja strugaa na materijal T - sila trenja materijala na traku djeluje koso na traku F - uzduna komp. sile T R - bona komp. sile T R = Tsin = Tcos( + )

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-6)

b) Iskrcajne naprave sa strugaima (3) Vaan je pravilan odabir kuta . Mali kut vea bona sila R Vei kut vei otpor materijala na traci F (nagomilavanje) Sl. 46 Kut ovisno o odnosu A2/A1

Obino je = od 15 (mat. sa malim trenjem i ) do 40 (mat. sa veim trenjem i )

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Listopad, 2008.

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

1. Uin (ve obraen u osnovama transportera): Q=3600Av (t/h) (1) gdje je: A popreni presjek materijala (m2) v brzina premjetanja (m/s) gustoa materijala (t/m3) Presjek A ovisi o materijalu i obliku trake (Sl. 47) Za praktinu upotrebu se uzima da sipki materijal oblikuje jednakokrani trokut nagib ovisi o unutranjem trenju materijala. a) Ravna traka Sl.47a Presjek materijala (m2)

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Uin TT (2)

Tab.11 Doput. nagibi trake max i ekvivalentni kutovi nasipavanja

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Listopad, 2008.

Uin TT (3) b) Trokutasta traka Sl.47b Presjek

c) Trapezna traka Sl.47c Presjek

d) Pravokutni oblik Sl.47d Presjek

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Uin TT (4) Aktivna irina trake f faktor oblika materijala Tab.12 Faktor oblika materijala za kut trenja = 15

Ako je zadan uin prema (1) potreban presjek materijala iznosi

a potrebna irina trake iznosi Stvarna irina trake je vea:

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Listopad, 2008.

Uin TT (5) Brzina trake. Vea brzina trake znai : + vei uin - vee habanje trake Tab.13 Izbor brzine ovisno o materijalu

TT posebne namjene preporuene brzine: TT za razvrstavanje robe 0,25 0,63 m/s TT za pakete 0,42 0,63 m/s TT s polugom za izbacivanje 0,85 1,70 m/s TT s kolicima za izbacivanje < 2,65 m/s TT za mokri materijal (rudnici) < 1,32 m/s
PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

2. Otpori u radu TT Snaga transportera mora biti dovoljna da u radu savlada otpore (sile) : a) Otpori kretanja same trake bez tereta Ft: kotrljanja trake po valjcima u leajima bubnjeva i valjaka savijanja trake b) Otpor premjetanja i dizanja materijala Fm a) Otpor kretanja trake bez tereta iznosi (kN) gdje je: (horizontalna projekcija duljine L) L - duljina transportera q0 teina trake po dunom metru (kN/m) W koeficijent otpora

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Listopad, 2008.

Otpori u radu TT (2)

b) Otpor premjetanja i dizanja materijala (kN) H visinska razlika (dizanje ili sputanje materijala) q teina materijala po dunom metru (kN/m)

Sl.49 Sile pri dizanju materijala

Teinu materijala q moemo dobiti iz zadanog uina Kako je koliina mat. po 1 m duine trake uin iznosi (t/h) (kN/m) (t/m)

(t/h)

pa je teina materijala po dunom metru

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Otpori u radu TT (3)

Ukupni koeficijent otpora W iznosi gdje je Wg - glavni otpor : Wg 0,015 0,030 Ws - sporedni otpori (trenje zbog zakretanja trake, ienja bubnjeva i trake, ukrcaja i iskrcaja materijala i sl.) Tab.14 Koeficijent sporednih otpora Ws

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

TRAKASTI TRANSPORTERI (5-15)

Listopad, 2008.

Otpori u radu TT (4)

Ukupan otpor (sila) koju treba savladati pogon transportera u radu iznosi (kN) To je ujedno vuna sila koju na svom obodu treba ostvariti pogonski bubanj. Bubanj e prenijeti tu silu pod uvjetom da je traka nategnuta oko bubnja. Sl. 48 Sile u traci Prema Eulerovoj formuli za trenje ueta odnos sila u gornjem i donjem dijelu trake iznosi (1) e = 2,718... baza prirodnog logaritma obuhvatni kut koeficijent trenja = 0,2 0,25 - gumena traka, bubanj iz SL = 0,35 - gumena traka, bubanj presvuen gumom Pogonska sila Fo ini razliku izmeu sila F1 i F2: (2) Uvrstimo (2) u (1):

Trake za TT (2)
Tab.4 Broj slojeva trake ovisno o njenoj irini

Gumena obloga - s gornje strane: 2 6 mm - s donje strane: 2 4 mm Potrebni broj nosivih slojeva - tekstilnih (pamunih): gdje je: Ft vuna sila u traci (N) k koeficijent sigurnosti zbog dodat. naprezanja pri savijanju, starenja , neravnomjernosti slojeva... ovisi o broju slojeva trake: od k=9 za 2 4 sloja do k= 11 za 12-14 slojeva m vlana vrstoa materijala po 1 cm irine 1 sloja (N/cm) b - irina trake (cm)

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAUN

Listopad, 2008.

Otpori u radu TT (5)

Da se prenese obodna sila Fo u donjem kraku mora postojati min. sila

3. Snaga potrebna za kretanje trake i tereta ovisi o pogonskoj sili F0 i brzini trake v : (kW) Kako pogon trake ima svoje gubitke, pogonski motor mora imati snagu: (kW) F0 pogonska (obodna) sila na bubnju v - brzina trake (m/s) stupanj iskoristivosti (djelovanja) pogona od motora do pog. bubnja (ovisno o vrsti motora i prijenosa obino je =0,75 0,8)

Z. Novak PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI
Po principu rada i konstrukciji slini su TT : umjesto gumene trake lanci (lankasti elementi). Primjenjuju se tamo gdje se ne mogu primijeniti TT: zbog osjetljivosti gumene trake na prenoeni materijal zbog potrebe za veim usponom transportera zbog visokih temperatura i sl. Sl. 50 ema lankastog transportera

lanci: u obliku korita (posude) ili ploe meusobno povezani lancem ili elinim uetom kreu se na kotaima po inama (vodilicama)

PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

Sl. 51 ema lankastog (ploastog) transportera

Z. Novak PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

Karakteristike: uin (proizvodnost) do 1000 t/h duljina do 500 m brzina 1-1,2 m/s (iznimno 2 m/s) + Prednosti: pogodni za vie temperature za agresivni materijal - Mane: sloena konstrukcija teki visoka cijena zbog poveanih otpora potrebna vea snaga

PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

Oblici lanaka prilagoeni transportiranom materijalu: Sl.53 Oblici lanaka

Za sipki tereti: oblik korita (posude) : a) horizont. transport b) i d) na usponu do 45 iz preanog lima ili plastike Za teke i krupne komade, te za vie temperaturame: ploe c) oblikuju gornju ravnu plohu lake ienje uspon 15 - 20

Z. Novak PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

Lanac Sl. 52 Vrste lanaca:

Umjesto bubnjeva na krajevima trake su lananici (slino biciklu)

a) valjkasti (Galov lanac kao na biciklu) b) sa zavarenim karikama

Jedan lananik je pogonski, a drugi natezni

PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

lankasti transporteri mogu se izvesti i kao pokretni. Sl.54 Pokretni letviarski transporter za komadnu robu (kutije, vree...) mogunost podeavanja visine

Z. Novak PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

PS I 3-1 LANKASTI TRANSPORTERI - Proraun

Listopad, 2008.

Proraun lankastog transportera 1. Uin (ve obraen u osnovama transportera):

Q=3600Av (t/h)
gdje je: A popreni presjek materijala (m2) v brzina premjetanja (m/s) gustoa materijala (t/m3) Sl. 55 Popreni presjek lanka

Presjek materijala nagib ovisi o unutranjem trenju materijala.

PS I 3-1 LANKASTI TRANSPORTERI - Proraun

2. Otpori (sile) u radu (analogno TT): a) Otpor kretanja nosivog dijela trake bez tereta iznosi (kN) (horizontalna projekcija duljine L) L - duljina transportera q0 teina trake po dunom metru (kN/m) W koeficijent otpora : 0,10 0,12 b) Otpor premjetanja i dizanja materijala H visinska razlika (dizanje ili sputanje materijala) q teina materijala po dunom metru (kN/m) c) Otpor trenja u leajima i zbog savijanja lanca Fs d) Sile otpora u zavojima transportera Fz Ukupna sila koju mora savladati pogon transportera (sila na obodu pog. lananika): (kN) Za razliku od TT, lankasti transp. ne trebaju zateznu silu F2 u povratnom kraku lananik prenosi obodnu silu na lanac pomou zuba a ne trenjem kao bubanj. (kN)

Z. Novak PS I 3. LANKASTI TRANSPORTERI

PS I 3-1 LANKASTI TRANSPORTERI - Proraun

Listopad, 2008.

3. Snaga potrebna za pogon transportera (kW) v - brzina trake (m/s) stupanj iskoristivosti (djelovanja) pogona od motora do pog. bubnja (ovisno o vrsti motora i prijenosa obino je =0,75 0,8)

Z. Novak PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

Listopad, 2008.

PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI
Konstrukcija im je u osnovi slina lankastim transporterima. Sl. 50 ema transportera strugaa

Materijal ne putuje na traci, nego ga po dnu korita guraju lopatice, gredice ili hvatai na lancima. 1 lopatice 5 vuni lanac 2 korito 6 pogonski lananik 3 materijal se moe ukrcati bilo gdje na koritu 7 kotai 8 - ine 4 iskrcaj na dnu Koristi se u grubim uvjetima - rudarstvu, metalurgiji i sl. za zrnasti i grudasti materijal (do 200 mm): rude ugljen sol

PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

Karakteristike: uin (proizvodnost) do 300 t/h duljina do 60 m (velike lopatice 400 mm) do 300 m (male lopatice 150 - 250 mm) brzina 0,2 0,8 m/s uspon do 45 + Prednosti: jednostavnija konstrukcija od lankastih tr. pouzdani jednostavan ukrcaj i iskrcaj moe uzimati mater. i iz hrpe - Mane: zbog velikih otpora (materijal strue po koritu) potrebna velika snaga pojaano troenje korita oteuje materijal gnjeenjem i trenjem neprikladni za ljepljivi i abrazivni materijal

Z. Novak PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

Listopad, 2008.

POSEBNI OBLICI a) Strugai s niskim lopaticama (Sl.57) Lanac vue niske lopatice koje guraju materijal. Koristi se u rudarstvu (ugljen, rude...)

Sl.58 Rudniki transporter s dva lanca

Lopatice na jednom lancu:

PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

b) ljebasti zatvoreni vodoravni transporteri Sl.59

Za transport lako pokretljivog sipkog materijala

Z. Novak PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

Listopad, 2008.

Sl.60 ljebasti zatvoreni transporter To je tzv. redler (po engl. proizv. Redler Conveyors Ltd.) ljebovi su hermetiki zatvoreni Za prijevoz zrnastog i pranastog suhog materijala unutar silosa: itarice eer brano cement Karakteristike: Uin do 100 t/h Duljina do 50 m (ev. 100 m) Brzina 0,1 0,3 m/s +Prednosti: materijal je zatien od poara, vjetra i kie manje praine fleksibilni prilagodljiva trasa -Mane: brzo troenje lanaca velika potronja energije

PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

Sl.60a Konstrukcija redlera Kanal za dobavnu i povratnu traku su odvojeni uzdunom pregradom (Presj. A-A) Sl.62 Razni putevi transportera (trase)

Sl.61 Razni oblici lopatica

Princip rada: Lopatice povlae za sobom najblie estice materijala, koje uslijed unutranjeg trenja povlae ostale udaljene estice.

Z. Novak PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAI - Proraun

Listopad, 2008.

Proraun transportera strugaa

1. Uin (t/h) Sl.63 Premjetanje materijala izmeu lopatica gdje je: m masa mat. izmeu lopatica (kg) v brzina lanca (m/s) a razmak izmeu lopatica (m) masa je (kg) V volumen izmeu lopatica (m3) gustoa mat. (kg/m3) Uin je tada (t/h)

c koeficijent smanjenja popunjenosti zbog nagiba transportera (iz Tab.15)

PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAI - Proraun

Vei uspon transportera manja koliina materijala izmeu lopatica manji uin Zato koeficijent smanjivanja uina c. Tab.15

Z. Novak PS I 4. TRANSPORTERI STRUGAI

PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAI - Proraun

Listopad, 2008.

Volumen mat. izmeu lopatica (m3) Pretpostavimo da je uobiajeno: kut 21 , , ,

tada je Uz iznosi

odnosno

Uin transportera strugaa je tada Uin ljebastih zatvorenih transportera je koeficijent popunjenosti kz koeficijent zaostajanja materijala (0,40 0,90) k1 koeficijent smanjenja presjeka zbog lanca (0,95) kn koeficijent nabijanja materijala pri kretanju (1,05)

(t/h) (t/h)

PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAI - Proraun

2. snaga Potrebna snaga za pogon gdje je: L duljina transportera (m) kut uspona Wu ukupni koeficijent otpora Gs teina materijala (kN/s) q0 teina lanaka (kN/m) v brzina trake (m/s) H visina dobave mater. (m) Teina materijala ovisi o uinku pa je snaga (kN/s) (kW) (kW)

Z. Novak PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

PS I 5. PUNI TRANSPORTERI
Sl. 64 ema punog transportera

Rade slino kao transp. strugai, jer ovdje pu kao struga gura materijal ispred sebe u cijevi ili kanalu. Koriste se za sipke materijale u silosima, mlinovima, za graevinski materijal. Nisu pogodni za krupni i komadni materijal, te ljepljivi i krhki. Ugl. za vodoravni transport, iznimno za vertikalni. Za krae udaljenosti do 40 m. Uin do 100 t/h (iznimno do 500 t/h) Brzina prijenosa materijala do 5 m/s

PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

+Prednosti: -Mane: brzo troenje pua i kanala jednostavna konstrukcija vea potronja energije zbog veih otpora lako odravanje mala teina i dimenzije Pri okretanju zavojnice (pua), ona za sobom povlai materijal. Zbog trenja izmeu materijala i kanala dolazi do usporavanja estica materijala pa se on kree sporije od zavojnice (pua). Kutna brzina materijala je manja od kutne brzine zavojnice, pa se on osim okretanja, kree du kanala. Sl.65 Oblik pua Ovisi o vrsti materijala a)zrnasti i pranasti (pijesak, cement) br. okr. do 120 okr/min b)ljunak, ljaka br. okr. do 100 okr/min c)mokri i gusti (beton, asfalt) br. okr. do 50 okr/min Kanali iz elinog lima su duljine 2 4 m Promjer pua od 100 -1250 mm. Pune zavojnice mogu biti jednohodne i viehodne Viehodne zavojnice za vei uin

Z. Novak PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

POSEBNI OBLICI a) Laki puni transporteri stabilni ili prijenosni Sl.66 Laki puni transporteri Prijenosni puni transp. za privremene sezonske poslove

b) Sl.68 Okomiti puni transporter Obino kombinacija vodoravnog i okomitog pua. Za teko pokretljive materijale sa velikim koefic. trenja (pijesak). Zbog vertikalnog prijenosa - uvijek puna puna zavojnica. Visina dizanja do 30 m.

PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

c) Sl.69 Puni transporteri za komadnu robu s lijevom i desnom zavojnicom za prijenos vrea, sanduka, baava i sl. mogu mijenjati smjer rada jednostavni su Uin do 1000 kom/h (ev. do 2000) Obodna brzina pua 0,4 0,6 m/s Prijenosni puni transp. za privremene sezonske poslove

Z. Novak PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

PS I 5-1 PUNI TRANSPORTERI - Proracun

Listopad, 2008.

PRORAUN PUNOG TRANSPORTERA 1. Uin: (t/h) Uin smanjuju uspon i stupanj popunjenosti kanala materijalom: c koeficijent smanjenja uina zbog uspona prema Tab.16

koeficijent popunjenosti ovisi o vrsti materijala: = 0,3 0,4 za vrlo sipki materijal (cement, gips, suhi pijesak i sl.) = 0,25 0,4 za krupnijmaterijal (ljunak, ljaka i sl.) = 0,15 0,3 za mokri i plastini materijal (beton, mokra glina i sl.) v brzina transpotiranja: (m/s) s korak pune zavojnice (m) n br. okretaja (okr/min) D promjer pua (m) Uin je znai: (t/h) Maks. dozvoljeni broj okretaja ovisi o habanju materijala prema formuli: E koefic. ovisan o materijalu: 65 laki nehabajui mat. 50 laki malo habajui mat. 45 teki malo habajui mat. 30 teki habajui mat.
PS I 5-1 PUNI TRANSPORTERI - Proracun

(okr/min)

2. Snaga:

(kW) (kW)

P0 snaga na vratilu pua Q uin (t/h) stupanj djelovanja pogona L duljina transportera (m) W koeficijent otpora (2,5 4) H visina dizanja materijala (m) kut uspona transportera

Z. Novak PS I 5. PUNI TRANSPORTERI

PS I 5-1 PUNI TRANSPORTERI - Proracun

Listopad, 2008.

3. Sile koje djeluju na punu zavojnicu (Sl.70) Uslijed trenja materijala i pua te guranja materijala nastaje sila FN sa svojim komponentama. Ploha zavojnice u poprenom presjeku ne mora biti okomita na os ve moe odstupati za kut 0. Ako je kut trenja tada je reducirani kut trenja Iz odnosa sila je i Okretni moment pua je gdje je r0 radijus zavojnice na kojemu djeluje radijalna sila FR. Aksijalna sila je tada , a ako je zavojnica ravna (0 = 0) , tada je = pa je Koefic. trenja obino rezultira kutom trenja = 35 - 40 Kut nagiba pua je pri emu je obino uspon Moment na vratilu pua iznosi (kNm), gdje je kutna brzina

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI
Nemaju svoj pogon - materijal sam klizi niz kosinu koristei zemljinu gravitaciju. Koriste potencijalnu energiju materijala na vioj razini u odnosu na niu. Sl.71 Ravna kliznica

Kliznica e funkcionirati pod uvjetom da gravitaciona komponenta u smjeru kosine prevlada silu otpora trenja: gdje je: G teina tereta koeficijent trenja izmeu tereta i kliznice nagib kliznice Glavna odlika gravit. transp. je da ne troe energiju za svoj rad, budui nemaju svoj pogon.

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Ako je nagib preveliki, teret e dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i moe se otetiti. Ako se radi o teretima sa razliitim koef. trenja, moe se zadnji dio kliznice napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja (Sl.71). Radi smanjenja troenja klizne plohe se mogu obloiti specijalnim materijalima (teflon). Potencijalna energija Ep tereta na vrhu kliznice iznosi (1) Klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja Et a ostatak u kinetiku energiju Ek: (2) Rad trenja ovisi o sili trenja Gcos i prevaljenom putu L: (3) Na poetku kliznice teret kree poetnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao i na kraju zavrio brzinom vk. Kinetika energija je tada porasla za (4) Uvrstimo (1), (3) i (4) u (2) Uz dobivamo ili

Znai da je konana brzina tereta Moemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta: Da bi se teret kretao konstantnom brzinom, tj. vk = v0 tada mora biti tan=

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Listopad, 2008.

Uobiajeni nagibi kliznica za razliite materijale (Tab.17)

Za sputanje sa velikih visina ravne kliznice trae mnogo prostora. Zato se koriste i zavojne kliznice (Sl.72) Traka zavojnice je omotana oko sredinjeg stupa. Zavojnica promjera 1 1,5 m ostvare uinak 200 500 t/h sipkog materijala. Za vei uinak dvostruke zavojnice (Sl.72b).

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Zavojnice sa ravnim dnom mogu se koristiti za odvajanje korova od zrna (Sl.73). Zrna razliitih oblika imaju razliite otpore kotrljanja i trenja. Zato pri krunom kretanju postiu razliite brzine. Centrifugalna sila zrna ovisi o obodnoj brzini zrna: (N) gdje je: G teina zrna (N) v obodna brzina zrna (m/s) R0 trenutni polumjer kretanja zrna (m) Zrna okruglog oblika s manjim trenjem odmah odlete na periferiju, dok se ona duguljastog oblika zbog veeg trenja ostaju blie sreditu. Pogodnim postavljanjem izlaznih otvora, ranije za okrugla a na dnu za duguljasta zrna vri se npr. ienje sjemena za sjetvu, odvajanje krunih zrna od uljarica i sl.

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6. Gravitacijski transporteri

Listopad, 2008.

Spiralna kliznica

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Gravitacione kotrljae (Sl.76). Nazivaju se jo i valjnice.

Osnovni dio su valjci po kojima se kree roba. Primjenjuju se za tee komadne terete na vodoravnom ili blago nagnutom putu. Kotrljae se koriste: u tvornicama za prijenos komada od stroja do stroja, za pakiranje za prijenos do ukrcaja u prijevozno sredstvo i sl.

Vodoravne kotrljae - materijal se pokree guranjem. Nagnute kotrljae - materijal se kree pod djelovanjem sile tee. Kotrljae se sastavljaju od tipiziranih sekcija duljine 2 3 m (kao Lego kocke). (Sl.75). Izmeu ravnih dijelova se postavljaju zavojni lukovi (1), podizni mostovi (2), okretnice (4), skretnice (5), itd. Razmak izmeu valjaka maks. 1/3 1/4 duljine komada Teret se u svakom trenutku mora oslanjati na barem dva valjka.
3

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6. Gravitacijski transporteri

Listopad, 2008.

Staze sa kotrljaama

PS I 6. Gravitacijski transporteri

Staze sa kotrljaama

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6. Gravitacijski transporteri

Listopad, 2008.

Staze sa kotrljaama

PS I 6. Gravitacijski transporteri

Ukrcaj materijala na kotrljaama

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Listopad, 2008.

Kotrljae mogi imati i vlastiti pogon (Sl.73). Svi valjci su povezani sa pogonskim motorom.

Za laganu komadnu robu umjesto valjaka mogu biti kotaii (Sl.77)

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Kod velikih visinskih razlika ravne kotrljae zahtijevaju veliki prostor. Manje prostora zauzimaju zavojne kotrljae (Sl.78). Da bi teret pratio putanju zavoja, valjci u zavojima imaju oblik stoca. Za povremenu uporabu se mogu koristiti sklopive i teleskopske kotrljae (Sl.79).

a) teleskopska kotrljaa segmenti kotr. se uvlae jedni u druge (prikazan sklopljeni poloaj) b) sklopiva k. na principu harmonike moe se i saviti u blagi zavoj c) uvlaiva k. segment (2) se moe uvui u nosa Te su kotrljae prijenosne, te podesive po visini i nagibu.

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6. Gravitacioni transporteri

Listopad, 2008.

Ako treba omoguiti zakretanje robe u bilo kojem poloaju, umjesto valjaka koriste se kuglice. Sl.80 Segment s kotrljajuim kuglicama

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6-1 Gravitacijski transporteri - Proracun

Listopad, 2008.

Ako je nagib preveliki, teret e dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i moe se otetiti. Ako se radi o teretima sa razliitim koef. trenja, moe se zadnji dio kliznice napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja (Sl.71). Radi smanjenja troenja klizne plohe se mogu obloiti specijalnim materijalima (teflon). Potencijalna energija Ep tereta na vrhu kliznice iznosi (1) Klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja Et a ostatak u kinetiku energiju Ek: (2) Rad trenja ovisi o sili trenja Gcos i prevaljenom putu L: (3) Na poetku kliznice teret kree poetnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao i na kraju zavrio brzinom vk. Kinetika energija je tada porasla za (4) Uvrstimo (1), (3) i (4) u (2) Uz dobivamo ili

Znai da je konana brzina tereta Moemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta: Da bi se teret kretao konstantnom brzinom, tj. vk = v0 tada mora biti tan=

PS I 6-1 Gravitacijski transporteri - Proraun

Proraun gravitacijskih transportera Uinak gdje je: m masa sadraja jednog komada (t) v brzina premjetanja (m/s) a razmak izmeu komada (m)

Z. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI

PS I 6-1 Gravitacijski transporteri - Proraun

Listopad, 2008.

Sila za svladavanje otpora pri pokretanju tereta na kotrljai: gdje je: Fok - sila za svlavanje otpora pri jednolikom gibanju Fin sila za svlavanje inercije pri ubrzanju tereta Frot sila za svlavanje momenta inercije valjaka

gdje je: G teina tereta (kN) nt broj komada tereta koji su na valjcima q - teina valjka (kN) n broj valjaka D promjer valjaka (cm) d promjer osovine valjka (cm) koeficijent trenja k koeficijent trenja izmeu valjaka i tereta nagib transportera Tada je odnosno

gdje je: tu vrijeme ubrzanja (s) kutna brzina valjaka J moment inercije valjaka Silu otpora Fpt treba savladati kosa komponenta teine odnosno treba biti

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

PS I 7. TRESIVI TRANSPORTERI (inercijski)

Koriste se za prijenos sipkog i komadnog materijala na vodoravnim ili malo nagnutim putevima. Princip rada im je bitno drugaiji od dosad opisanih koriste inercijske sile koje nastaju pri micanju podloge. Inercijska sila (tromost) sila kojom se tijelo opire promjeni stanja u kojem se nalazi (mirovanje ili jednoliko pravocrtno gibanje). Osnovni element transportera podloga u formi lijeba ili cijevi koji se gibaju oscilatorno . U sutini, podloga svojim gibanjem u smjeru transporta pomie materijal, da bi pri povratku razliitim metodama podloga savladala silu trenja materijala i ostavila ga na dovedenom poloaju, te proklizala ispod njega u poetni poloaj. Razlikujemo vrste tresivih transportera: 1. Oscilacijski transporteri materijal je stalno u kontaktu s podlogom: a) Transporteri sa stalnim pritiskom materijala na podlogu b) Transporteri s promjenjivim pritiskom na podlogu 2. Vibracijski transporteri materijal se odvaja od podloge (na principu bacanja): a) Objeeni b) Poduporni Oscilacijski i vibracijski transp. se prema ISO normi razlikuju i po frekvenciji rada: oscilacijski 1 10 Hz vibracijski 12 100 Hz

PS I 7. Tresivi transporteri

1. a) Oscilacijski transporteri sa stalnim pritiskom materijala na podlogu Sl.81a ematski prikaz Podloga se giba vodoravno naprijed natrag. Prvo se polako kree u smjeru transporta, na kraju naglo usporava i kree natrag - teret tada proklizava i nastavlja se kretati naprijed. Sl.83 Izvedba oscil. transp. s stalnim pritiskom na podlogu.

Podloga lijeb (1) se giba naprijed natrag na valjcima (2), a pokree ju poluga (3). Da bi se postiglo blago ubrzanje podloge naprijed i naglo ubrzanje natrag, polugu (3) pokree dvostruko koljenasto vratilo.

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

PS I 7. Tresivi transporteri

Listopad, 2008.

Prema zakonima mehanike inercijska sila ovisi o masi i ubrzanju Sila trenja ovisi o teini i koefic. trenja: Da bi materijal proklizao po podlozi mora inercijska sila biti vea od sile trenja odnosno Sl.86 Dijagram brzine i ubrzanja lijeba i materijala I. faza: Brzina lijeba polako raste od 0 do to. A; Materijal se kree sa lijebom jer je ubrzanje a < g . II. faza: Brzina naglo pada na 0 (to. B); Usporenje je a > g i lijeb proklizava pod materijalom. III. faza: Slijedi hod lijeba unatrag s naglim ubrzanjem do B; Ubrzanje je i dalje a>g , lijeb i dalje proklizava pod materijalom. IV. faza: Brzina u nastavku hoda unatrag od B naglo pada do C; Materijal i dalje proklizava. V. faza: Brzina u nastavku hoda unatrag od C do D sporo pada; Usporenje je a < g pa materijal zajedno sa lijebom putuje unatrag od C do D.

PS I 7. Tresivi transporteri

1. b) Oscilacijski transporteri s promjenjivim pritiskom na podlogu Sl.81b ematski prikaz Podloga je postavljena na kose nosae. Stoga je njeno gibanje usmjereno koso prema gore. U toj je fazi pojaan pritisak podloge na materijal i on se zbog trenja kree zajedno s podlogom. Kada se podloga naglo uspori i pone se vraati koso dolje, pritisak poputa i materijal se zbog smanjene sile trenja nastavlja kretati u smjeru transporta. Sl.84 Izvedba oscilac. transport. s promjenjivim pritiskom na podlogu

Za pogon se ugl. koristi elektromotor, ali u rudnicima je sigurniji pneumatski pogon s dvoradnim cilindrom.

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

PS I 7-1 Tresivi transporteri - Proracun

Listopad, 2008.

Sl.93 - Dijagram oscilacilacijskog transportera s promjenjivim pritiskom. Brzina kretanja lijeba v ima oblik sinusoide, a brzina materijala vt ima oblik parabole. U toki A brzine su izjednaene. U toki B je lijeb doao do kraja svog hoda, nakon ega kree natrag. Kod osc. transp. s promjenjivim pritiskom treba uzeti u obzir i kosi smjer kretanja (Sl.86).

Da se materijal ne bi podigao sa lijeba vertikalna komponenta inercijske sile ne smije biti vea od teine materijala:

PS I 7. Tresivi transporteri

Karakteristike oscilacijskih transportera: Oscilacijski transporteri imaju malu frekvenciju rada (do 10 Hz), ali velike amplitude, 50 150 mm. - Mane: + Prednosti: mali uinak jednostavna konstrukcija vibracije u radu mala potronja energije buan rad mogunost potpune hermetinosti lijeba smanjeno troenje lijeba (kod promjenjivog pritiska na podlogu) Uinak - do 300 t/h Daljina do 100 m Brzina 0,3 0,5 m/s (zrnasti i komadni), 0,1 0,2 (pranasti) Sl.87 Oblici lijebova po ISO normi

Dimenzije: duljina (l) 500 4000 mm irina (b) 125 2500 m visina (h) 80 800 mm

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

PS I 7. Tresivi transporteri

Listopad, 2008.

2. Vibracijski transporteri Oscilacije u vertikalnom smjeru su toliko jake da se materijal odvaja od podloge. Materijal se pri transportu naglo podie s dna lijeba i skokovito napreduje po lijebu. U radu obino samo 20% materijala lei u lijebu, dok 80% lebdi. Imaju male amplitude rada (0,5 1,5 mm), a visoke frekvencije rada (12 - 100 Hz). Izvedbe vibracijskih transportera (Sl.82). Sl.82a -Vibracijski objeeni transporteri Sl.82b -Vibracijski poduprti transporteri s jednom masom (lijeb, lisnate opruge) Sl.82c -Vibracijski poduprti transporteri s dvije mase: 1. masa - lijeb, opruge 2. masa - donji nosa Karakteristike: Uinak do 250 t/h Daljina do 50 m Prednosti: - za vrue i agresivne materijale - Mane: - nisu za ljepljive materijale - mogue doziranje dobave (reguliranjem vibracija)

PS I 7. Tresivi transporteri

Manje vibracija stvaraju uravnoteeni vibracijski transporteri (Sl.88). Sastoji se iz dvije cijevi koje se gibaju u suprotnom smjeru. Cijevi su povezane lisnatim oprugama (2).

Sl.89 Brzina lijeba v i materijala vm Gibanje tereta odvija se u stalnim skokovima. t1 lijeb i teret se kreu zajedno t2 teret po inerciji leti po zraku Sl.90 Sile pri vibraciji lijeba

Da bi se materijal odvojio od podloge, inercijska sila mora biti vea od teine materijala:

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

PS I 7. Tresivi transporteri

Listopad, 2008.

Sl.92 Elektromagnetski vibratori Privruje se direktno na lijeb. Nastanak vibracija: elektromagnet (1) privue kotvu (2) na oprugama (3), da bi je nakon prekida struje otpustio.

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

PS I 7-1 Tresivi transporteri - Proracun

Listopad, 2008.

Tresivi transporteri - proraun Polazi se od osnovnog izraza za uin (t/h) Uinak oscilacijskih transportera sa stalnim i jednakim pritiskom materijala na lijeb iznosi: (t/h) gdje je: vs srednja brzina materijala (m/s) b irina lijeba (m) h visina lijeba (m) koeficijent popunjenosti (0,5 0,6) n broj oscilacija (1/min) s put materijala u jednom ciklusu (m) Uinak je tada (t/h)

PS I 7-1 Tresivi transporteri - Proracun

Uinak oscilacijskih transportera sa promjenjivim pritiskom materijala na lijeb iznosi: (t/h) gdje je: b irina lijeba (m) h visina lijeba (m) koeficijent popunjenosti (0,5 0,6) vt srednja brzina materijala ona ovisi o koeficijentu trenja materijala. Za odreivanje brzine vt pri vodoravnom transportu moe posluiti Tab.18:

Z. Novak PS I 3. TRESIVI TRANSPORTERI

PS I 7-1 Tresivi transporteri - Proracun

Listopad, 2008.

Uinak vibracijskh transportera ovisi o brzini kretanja materijala vv. (t/h) Brzina kretanja materijala iznosi f frekvencija vibracija (Hz) Koeficijent kn ovisi o odnosu (m/s)

i moe se dobiti iz Sl.94:

Da bi dolo do odvajanja materijala od lijeba mora okomita komponenta ubrzanja biti vea od gravitacije: odnosno jer je centripetalno (normalno) ubrzanje

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI
Koriste se: za prijenos sipkog materijala u potanskim postrojenjima za transport komadne robe kroz cjevovod Transport sipkog materijala se ostvaruje tako to se u struju zraka dovodi materijal i na kraju odvaja od zraka. Za suhe neljepljive materijale granulacije do 80 mm i temp. do 500C. Struja zraka se nastaje ako postoji razlika tlaka na poetku i kraju cjevovoda. Siromane smjese velike brzine zraka: 10 40 m/s (35 150 km/h)! To omoguava velike duljine dobave, ali zato mogua oteenja zrna. Bogate smjese brzina zraka i materijala podjednake: 0,5 0,8 m/s Male duljine dobave, ali ne oteuje zrna. + Prednosti: - Mane: hermetinost pogodno za materijale koji brzo troenje cjevovoda zagauju okoli velika potronja energije jednostavna konstrukcija (5 14 puta vea od mehanikih transportera) male dimenzije za teko dostupna mjesta (usis fleksibilnim cijevima) mogu visok stupanj automatizacije Najee se koriste za ito, cement, piljevinu, pepeo i sl. pranasti materijal. Uinak do 500 t/h Duljina dobave 200 2000 m

PS I 8. Pneumatski transporteri

Pneumatske transportere dijelimo prema nainu stvaranja razlike tlaka na: 1.usisne 2.tlane 3.mjeovite 1. Usisni pneumatski transporter (Sl.95)

Funkcionira pomou podtlaka u cjevovodu kojega stvara vakuumska crpka (11). Materijal se usisava kroz sapnice (1) i odvodi cjevovodom (2). Na izlazu je odvajalo zrna (5). Iz odvajala zrna padaju u spremnik (8), a izmeu je brana ulasku vanjskog zraka (6). Zrak dalje ide u slian sustav za odvajanje praine (4), te ga tako preienog usisava pumpa sustava (11) i izbacuje u atmosferu. Podtlak usisnog transportera je do 0,5 bar. Brzina zraka 20 40 m/s (70 150 km/h)
1

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8. Pneumatski transporteri

Listopad, 2008.

Sl.96 Usisna sapnica Uslijed podtlaka u cjevovodu materijal se usisava kroz otvor na dnu (3) . Da bi se smjesa razrijedila kroz otvor (2) ulazi i vanjski zrak.

Sl.97 Odvajalo

U obinom odvajalu (lijevo) nagla promjena smjera i brzine (nagla promjena presjeka) uzrokuje odvajanje estica koje padaju na dno. U ciklonskom odvajalu smjesa dobije vrtlog te se estice uslijed centrifugalne sile odvoje od zraka. U oba je sluaja vano da u sustav ne ue vanjski zrak. Zato se na dnu odvajala mora ugraditi odgovarajua brana- ustava (poz.6 na Sl.95). Sl.98 Ustava s rotirajuim elijama

PS I 8. Pneumatski transporteri

2. Tlani pneumatski transporteri Oni rade s tlakom iznad atmosferskog (pretlakom do 4 bar). Zato su pogodni za vee udljenosti (do 2 km) i tei materijal (ugljen, ruda, pijesak) Sl.99 ema pneumatskog tlanog transportera Kompresor (1) tlai zrak u sustav, a materijal ulazi kroz dodavalo (2). Materijal se na kraju odvodi slino usisnom transporteru kroz odvajalo (4) i ustavu (6). Zrak se dalje proiava u odvajalu praine (5) i kroz filter (7) odlazi u atmosferu.

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8. Pneumatski transporteri

Listopad, 2008.

Dodavalo materijala - Za manje tlakove (do 1,5 bar) moe se koristiti dodavalo s rotirajuim elijama (isti princip rada kao ustava na Sl.98). - Za vee tlakove koristi se puno dodavalo, dodavalo s komorom i injektorsko dodavalo. Sl.100 Puno dodavalo

Pu (5) sa samostalnim pogonom (9) potiskuje materijal. Korak zavojnice je sve manji i manji, to zgunjava materijal i time sprijeava ulaz zraka u sustav. Zgusnuti materijal gura i otvara poklopac (6). Pritisak zatvaranja poklopca odrava uteg (7) i time blokira ev. gubitak zraka. Kroz sapnice (2) kojih ima desetak, ubrizgava se zrak velikom brzinom. Nastaje mjeavina s materijalom i odlazi u cjevovod.

PS I 8. Pneumatski transporteri

Sl.101 Dodavalo s komorom U komoru (1) se dovodi materijal kroz ventil (3) i otvor (2). Komprimirani zrak dolazi odozgo kroz ventil (5). Dio zraka se odvaja i dovodi na dno komore kroz otvore (4). Nastaje smjesa zraka i materijala koja se potiskuje kroz cijev (6).

Proiavanje zraka se vri u proistau praine i filterima. Sl.102 Proista tlanoga pneumat. transportera Pranjavi zrak se dovodi kroz otvor (4), te tlai kroz vertikalne tekstilne cijevi (1) i tako proiava. Tekstilne cijevi na kojima se zadrava neistoa povremeno se protresu polunim mehanizmom odozgo. Ponekad se rabe i mokri proistai zrak prolazi kroz vodu koja zadrava prainu.

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8. Pneumatski transporteri

Listopad, 2008.

U tvornicama cementa se esto koriste tlani pneum. transporteri. Oni redovito imaju dodavalo s puem ili komorom. Sl.103 Transport cementa tlanim pneum. transporterom

Komprimirani zrak iz kompresora (1) i spremnika zraka (2) prolazi kroz odvaja vlage (3) i dolazi u dodavalo cementa (5), gdje nastaje smjesa cementa i zraka. Cement ulazi u dodavalo kroz ureaj (4). Smjesa se kroz razdjeljiva (6) odvodi do silosa koji se pune pomou odvajala (8). Preostali se zrak proiava u proistau (9) s ventilatorima (10).

PS I 8. Pneumatski transporteri

3. Mjeoviti pneumatski transporteri Koriste se kada elimo jednim ureajem skupljati materijal istovremeno sa vie mjesta i dovesti ga na velike udaljenosti. U jednom dijelu radi kao usisni, a u drugom kao tlani pneum. transporter. Sl.104 Mjeoviti pneum. transporter

Prvi dio radi na bazi podtlaka i usisava materijal sa nekoliko mjesta u cijev (2) i dovodi ga u odvajalo (3). Drugi dio je tlani, u koji materijal ulazi preko posebnog hranitelja i dolazi do spremnika i odvajala praine (5).

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8. Pneumatski transporteri

Listopad, 2008.

Pneumatski transporter za komadne materijale Koriste se u velikim potama, knjinicama, bankama, bolnicama i velikim skladitima za transport dokumenata i manjih komada pomou posebnih cilindrinih patrona. Zbog razlike tlaka patrone putuju cjevovodom brzinom do 20 m/s (70 km/h). Sl.105 Patrona pneumatske pote Poiljka se stavlja u patronu i zatvara poklopcem (desno). Duina dobave do 500 m.

Sl.106 Potanski pneum. transporter

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Listopad, 2008.

Proraun pneumatskih transportera (t/h) Uin iznosi:

(1)

gdje je: koncentracija smjese V volumen utroenog zraka (m3/s) z gustoa zraka (t/m3) Koncentracija smjese je odnos mase materijala i mase zraka, tj. odnos koliine premjetanog materijala i koliine potrebnog zraka. Koncentracija smjese je glavna karakteristika pneumatskog transportera. Vea koncentracija znai: + vei uinak (transport je ekonominiji) - veu mogunost zaepljenja cjevovoda. (na mjestima gdje se mijenja promjer (koljena, usmjerivai). Koncentracija smjese se podeava ovisno o materijalu, tlaku, tipu transportera (usisni, tlani) i duljini cjevovoda. Vea duljina cjevovoda manja koncentracija smjese.

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Tab.19 - Tlakovi i koncentracije smjese usisnog transportera ovisno o materijalu i cjevovodu

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Listopad, 2008.

Tab.20 Koncentracija smjese usisnoga pneumatskoga transportera ovisno o brzini zraka:

Tab.21 Koncentracija smjese tlanoga pneumatskoga transportera ovisno o tlaku zraka:

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Potronja zraka iznosi (m3/s) Gdje je: D promjer cijevi (m) vz brzina zraka (m/s) Za uspjean transport materijal treba lebdjeti u struji zraka. Kritina brzina zraka min. brzina zraka koja osigurava lebdjenje estica materijala. Kritina brzina zraka dobivena eksperimentalnim putem za materijal koji ima estice u obliku kuglica iznosi: (m/s) gdje je: d promjer kuglice materijala (m) m gustoa transportiranog materijala (kg/m3) z gustoa zraka (kg/m3)

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Listopad, 2008.

Za estice koje imaju druge oblike iznosi kritina brzina zraka: (m/s) k koeficijent koji uzima u obzir oblik i veliinu estica Tab.22 Koeficijent k

Brzina zraka koju trebamo postii u cjevovodu treba imati i neku rezervu radi sigurnog protoka na mjestima s poveanim otporom, te da bismo izbjegli mogua zaepljenja. vz > vl Pravilan izbor brzine zraka vaan je za definiranje kompresora ili vakuumske pumpe. To je vrlo sloeno jer na brzini zraka utjeu: oblik, veliina i teina estica materijala duina cjevovoda koncentracija smjese To je teko odrediti analitikim putem pa se brzina odreuje eksperimentalno.

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Iz ranijih izraza za uin moemo dobiti potrebni promjer cijevi

i za volumen zraka (m)

odnosno iz uina Potrebni tlak na poetku transportera iznosi - za tlani transporter

(m)

(bar)

- za usisni transporter gdje je: pk tlak na kraju cjevovoda (bar) pk tlak na ulazu u vakuumsku pumpu (bar) w koeficijent otpora istog zraka u cijevima Lu ukupna duina cjevovoda (m) vz brzina zraka (m/s) D promjer cijevi (m)

(bar) to je potrebni potlak

Z. Novak PS I 8. PNEUMATSKI TRANSPORTERI

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Listopad, 2008.

Kod tlanih transportera koeficijent otpora w ovisi o koncentraciji smjese i koeficijentu koji uzima u obzir duinu cjevovoda, brzinu zraka i promjer cijevi: Usisni transporteri imaju stalni koeficijent otpora jer je Kod tlanih transportera koeficijent uzima u obzir duinu cjevovoda, brzinu zraka i promjer cijevi prema dijagramu: Sl.107 Koeficijent

Ako transporter nema vodoravnu trasu, nego se materijal transportira na visinu H, potrebni tlak se poveava za teinu smjese materijala i zraka okomitog stupca cijevi gdje je H visina dizanja materijala (m) (bar)

PS I 8-1 Pneumatski transporteri - Proraun

Tada je potrebni tlak na poetku tlanog transportera

(bar)

a za usisni transporter

(bar)

Tlak koji mora ostvariti pumpa se rauna po izrazu (bar) gdje je: a koeficijent pada tlaka u dodavalu materijala (iznosi 1,15 1,25) pv pad tlaka u cijevi od kompresora do dodavala (bar) Snaga potrebna za pogon kompresora iznosi gdje je: Wk rad utroen za komprimiranje 1 m3 zraka Vk kapacitet kompresora (m3/min) stupanj djelovanja kompresora iskoristivost (0,55 0,75) (kW)

Z. Novak PS I 9. HIDRAULIKI TRANSPORTERI

Listopad, 2008.

PS I 9. HIDRAULIKI TRANSPORTERI
Oni prenose sipki materijal strujom vode u otvorenim koritima ili zatvorenim cjevovodima. Strujanje vode nastaje prirodnim padom ili pomou pumpe. Ovaj je transport pogodan jedino za grubu robu koja je otporna na vodu i na oteivanje u transportu (ugljen, pijesak, ljunak, ruda, krumpir, eerna repa i sl.). Primjenjuje se u: termoelektranama - za odvod pepela eljezarama - za odvod ljake rudnicima - za prijevoz i separaciju ugljena eeranama za transport eerne repe pomou hidraulikih kliznica Uinak 100 500 t/h Duljina dobave do 200 km + Prednosti: veliki uinak velika daljina dobave mali trokovi eksploatacije mogunost dodatnih operacije pri dobavi (ispiranje, razvrstavanje...) - Mane: velika potronja vode ograniene vrste robe za transport opasnost od smrzavanja zimi skupi ureaji za odvajanje robe iz vode
PS I 9. Hidrauliki transporteri

Po nainu rada dijelimo hidraulike transportere na: gravitacione tlane Sustav s prirodnim padom Sastoji se od korita (kliznice) ili cijevi. Potrebni nagib 3 4%. Ako je smjesa bogatija (oko 14% krute tvari) tada nagib do 6%. Tlani hidrauliki transporter Sl.108a Izvedba sa pumpom za smjesu

U spremnik s vodom (1) se ubacuje materijal za transport. Pumpa (2) usisava smjesu vode i materijala iz i tlai je u cjevovod (3). Na situ (4) se materijal odvaja od vode, koja pada u spremnik (5). Pumpa (6) prebacuje vodu natrag u spremnik (1). Tako se postie zatvorena cirkulacija vode. Kako pumpa (2) usisava smjesu, broj okretaja je mali: 500 600 okr/min, a tlak 4 14 bar.

Z. Novak PS I 9. HIDRAULIKI TRANSPORTERI

PS I 9. Hidrauliki transporteri

Listopad, 2008.

Sl.108b Izvedba sa pumpom za istu vodu

Pumpa (6) usisava istu vodu i tlai je u cjevovod. Materijal za transport se dovodi u cjevovod iz spremnika (8) pomou posebnog dozirajueg ureaja. + Prednost je ovog sustava: pumpa koja usisava samo vodu due traje i jednostavnija je -Mane: potreban skupi ureaj za doziranje prikladno samo za sitan materijal

Z. Novak PS I 9. HIDRAULIKI TRANSPORTERI

PS I 9. Hidrauliki transporteri - proraun

Listopad, 2008.

Proraun hidraulikih transportera Brzina smjese materijala i vode mora biti tolika da estice materijala lebde u vodi. Ako je materijal tei od vode, strujanje mora biti dovoljno brzo da ga digne sa dna. Kritina brzina vk min. brzina pri kojoj estice materijala poinju lebdjeti u vodi. Odreuje se iz empirijskog (iskustvenog) izraza (m/s) gdje je: a veliina estice materijala (mm) m gustoa materijala (kg/m3) Stvarna brzina smjese mora radi sigurnosti biti nekoliko puta vea od kritine: (m/s) Koncentracija smjese je odnos volumena materijala i vode utroenih u jednom satu gdje je: Vm volumen (protok) materijala u jednom satu (m3/h) Vv volumen (protok) vode u jednom satu (m3/h) iznosi obino izmeu 0,2...0,5. Volumen (protok) smjese iznosi odnosno ili (m3/h) (m3/h)

PS I 9. Hidrauliki transporteri - proraun

Kako je uinak ovisan o protoku materijala i gustoi tada volumen (protok) materijala iznosi Volumen smjese (protok) je (m3/h) (m3/h)

(t/h)

Potrebni promjer cijevi se rauna iz protoka gdje je: D promjer cijevi (m) v - brzina smjese (m/s) Promjer je tada (m)

(m3/h)

Tlak vode izraava se u visini vodenog stupca gdje je: H - visina vodenog stupca (m) (1 bar = 10 m vod. stupca) L - duljina cjevovoda (m) w - otpori u cjevovodu (0,040...0,045)

(m)

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

Listopad, 2008.

PS I 10. ELEVATORI
Slue za kontinuirani transport sipkog materijala i komadne robe u vertikalnom smjeru. Zato se nazivaju jo i dizalice. Nakon trakastih, to su najupotrebljavaniji transporteri. Prednosti u usporedbi sa drugim moguim rjeenjima za vertikalni transport sipkih materijala: zauzimaju manje mjesta ekonominiji su Uinak: do 1000 t/h Visina dobave: do 80 m (iznimno do 100 m) Za prihvat materijala elevatori imaju : - posude (vjedrice) - za sipki materijal - konzole ili vjealice - za komadnu robu. Elevatore moemo dijeliti prema nekoliko kriterija: - Po vrsti robe: za sipki materijal za komadnu robu - Po vrsti vunog elementa: trakasti lanasti - Po brzini kretanja: sporohodni (0,25 1,5 m/s) brzohodni (1,5 -5 m/s)

PS I 10. Elevatori

Elevatori za sipki materijal (Sl.109) Limeno kuite se sastoji iz usipnog lijevka (1), noseeg stupa (2), i izlaznog lijevka (5). Pogonski dio se sastoji iz el. motora sa pogonskim lananikom (4), zateznog lananika (3) sa natezaem (11) i lanca ili trake (9, 10). Lanac moe biti zavareni ili valjkasti (Galov lanac). Kao zahvatno sredstvo koriste posude (vjedrice). One mogu biti plitke (6), duboke (7), ili otrobridne (8). Vjedrice nosi traka ili lanac.

Materijal se ubacuje u lijevak pri dnu, gdje ga zahvaaju vjedrice i diu u visinu. Na vrhu se materijal izbacuje na drugu stranu.
1

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

PS I 10. Elevatori

Listopad, 2008.

Vjedrice se biraju prema svojstvima materijala Sl.110 Vrste vjedrica a) Duboke za suhe, lako rasipne materijale (suhi pijesak, ugljen, cement...) b) Plitke za mater. s visokim koefic. trenja (vlani pijesak, glina, brano...) c) Otrobridne za teke, grudvaste i habajue mater. (Kamen, koks, rude...) One se postavljaju gusto jedna uz drugu. irina b 160 1000 mm Volumen 1,5 140 l Izrauju se iz el. lima, aluminija ili plastinih mater.

PS I 10. Elevatori

Vuni element elevatora moe biti traka ili lanac. Prednosti lanca: Prednosti trake: - vea vrstoa za vee visine (iznad 45 m to je granica za trake) - tihi rad za tee komade - vee brzine - vea sigurnost - manja teina - za vie temperature - manja cijena Gumena traka se najee koristi kod brzohodnih elevatora. Sline su trakama trakastih transportera armirane u vie slojeva. Vjedrice se privruju na traku (sl.113): a) pomou specijalnih vijaka s uputenom glavom b) preko draa koji se zalijepe na traku

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

PS I 10. Elevatori

Listopad, 2008.

Lanci se koriste za sporohodne elevatore velikog uinka i velike visine dizanja (Sl.111). Jednostruki lanac (a) - za vjedrice do 350 mm irine. Dvostruki lanac (b) irina vjedrice nije ograniena. Valjkasti (Galovi) su izdrljivi, ali su osjetljivi su na tvrde i habajue materijale. Trae paljivo odravanje (ienje i podmazivanje). Za vrlo grube materijale koriste se lanci sa zavarenim karikama (Sl.112).

Ti su lanci podloni istezanju i troenju zbog habanja. Vjedrice se privruju sa zadnje strane ili s boka.

PS I 10. Elevatori

Punjenje vjedrica se moe vriti na dva naina (Sl.116): a) Punjenje na dnu elevatora za rahle materijale koji se zahvaaju s malo otpora. Brzine elevatora su visoke, a vjedrice su razmaknute. b) Pomou nasipnog lijevka. Brzina elevatora je mala, a vjedrice su gusto poredane. Materijal koji nije zahvatila prva vjedrica pada u drugu.

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

PS I 10. Elevatori

Listopad, 2008.

Pranjenje vjedrica se vri uslijed centrifugalne sile (Sl.166 a), ili pomou sile tee (Sl.116 b). Sl.117 ema sila na vjedricu pri pranjenju. Pri prijelazu preko bubnja vjedrica vri kruno gibanje, te na nju osim teine djeluje i centrifugalna sila: Rezultanta tih sila je Fr, a sjecite njenog pravca h dobijemo iz odnosa slinih trokuta:

Za pranjenje pomou centrifugalne sile vjedrica mora postii odgovarajuu kutnu brzinu. Sl.118 ema pranjenja vjedrica Uvjet da se vjedrica isprazni pomou centrifugalne sile je da bude - sluaj b). Vjedrice moraju biti razmaknute da materijal ne udari u lea one prije nje. U sluaju da je - sluaj a), centrifugalna sila ne uspijeva savladati teinu G, te materijal pada uslijed teine gravitacijsko pranjenje.

PS I 10. Elevatori

Gravitacijsko pranjenje (Sl.119) Materijal se iz vjedrice prazni gotovo vertikalno. Zato je potrebno vjedrice prije nje izmaknuti pomou usmjeravajueg lananika. Alternativa je koristiti stranju stranu prethodne vjedrice ako su one gusto poredane (kao na Sl.116 b).

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

PS I 10. Elevatori

Listopad, 2008.

Elevatori za komadnu robu Rade na jednakom principu kao sa vjedricama, ali za prijenos komadne robe koriste konzole ili vjealice privrene na vunu traku ili lanac. Sl.121 a) i b) Elevatori s konzolama a) Brzine su spore (do 0,3 m/s). Kod izvedbe a) postoji samoiskrcavanje

PS I 10. Elevatori

Sl.121 c) i d) Elevatori s vjealicama

Elevatori s vjealicama imaju vee brzine - do 1,6 m/s (konzolne do 0,3 m/s).

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

PS I 10. Elevatori

Listopad, 2008.

Kruni elevatori s vjedricama (Sl.125)

Oni zamjenjuju nekoliko ureaja. Istovremeno vre funkciju vertikalnog elevatora i horizontalnog lankastog transportera. Poloaj pranjenja (6) se moe podeavati.

PS I 10. Elevatori

Kruni elevatori s vjealicama (Sl.126) Koristi se za dizanje sa nieg kata, a zatim za horizontalni transport unutar vieg kata.

Z. Novak PS I 10. ELEVATORI

PS I 10. Elevatori - proraun

Listopad, 2008.

Proraun elevatora Uin ovisi o vrsti materijala i izboru noseeg elementa (vjedrica, konzola...) Uin elevatora za sipki teret iznosi gdje je: V volumen materijala u jednoj vjedrici (m3) v brzina dobave (m/s) a razmak vjedrica (m) gustoa materijala (kg/ m3) (t/h)

Kapaciteti vjedrica su standardizirani prema DIN 15251 (Tab.23)

PS I 10. Elevatori - proraun

Uin ovisi i o stupnju popunjenosti vjedrica . Tada je volumen materijala gdje je Vv volumen vjedrice (m3) Izbor vjedrica i odgovarajui koeficijent (Tab.24)

(m3)

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI

Listopad, 2008.

PS I 11. KONVEJERI
Pripadaju grupi prekrcajnih sredstava s neprekidnim djelovanjem, koji se svojom izvedbom razlikuju od ostalih ranije navedenih ureaja. U pravilu prenose komadnu robu. Zajednika im je karakteristika da kao vuni element koriste lanac ili ue. Razlikujemo tri osnovne vrste konvejera: prizemni zrani iare Staze konvejera ne moraju biti pravolinijske ve mogu obilaziti vie mjesta ukrcaja i iskrcaja u skladitu ili pogonu.

PS I 11. Konvejeri

Prizemni konvejeri esto se nazivaju i pokretna traka. Postavljeni su na tlo, a transportirani komadi mogu se stavljati na: vagonete ploe koare Ti nosivi elementi su meusobno zglobno povezani lancem u beskonani niz. Mogu biti i nepovezani, a premjetaju se guranjem. vagonet ili ploa ema prizemnog konvejera

povratni niz

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI

PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

Prizemni konvejeri Primjer prizemnog konvejera

PS I 11. Konvejeri

Zrani konvejeri Kada nema prostora, ili se ne eli postaviti na tlo, konvejer se moe postaviti u zraku. Tada se cijeli pokretni sustav kree ispod visoko postavljene ine. Po ini se kreu kotai povezani lancem, a ispod njih vise nosai robe.

Lagani zrani konvejeri koriste se u automatiziranoj proizvodnji i skladitima s ogranienim prostorom za prizemni transport. Lanac se moe pokretati lananikom slino lankastim transporterima.

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI

PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

Zrani konvejeri

PS I 11. Konvejeri

Nosai tereta mogu imati svoj vlastiti pogon i mogu se kretati u oba smjera. Primjer takvog zranog konvejera

Kliza (1) dovodi struju el. motoru (2) koji preko pogona (3) pokree kota (4) vunih kolica. Istovar se u pravilu izvodi automatski.

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI

PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

iare Koriste se za vanjski transport na nepristupanim terenima u planinama, preko rijeka, pruga i sl. iare razlikujemo kao: jednouetne dvouetne Jednouetne iare koriste isto elino ue za noenje tereta i za njegovo kretanje. Prikladne su za manje terete i krae udaljenosti. ema jednouetne iare (primjer skijake iare) Razlikujemo jednouetne iare: s fiksnim nosaem tereta (nosa tereta (3) je stalno privren na ue (4) - kao na slici) s odvojivim nosaem tereta (nosa se na okretitu odvaja od ueta radi lakeg ukrcaja i iskrcaja)

PS I 11. Konvejeri

Dvouetne iare Imaju: - jedno nosivo ue (6) po kojemu se kreu (kotrljaju) kolica (5), - a drugo, beskonano ue (7) slui za vuu. Koriste se za vee udaljenosti i tee terete, jer imaju veu nosivost i uin. Po noseem uetu (6) se kreu kolica (5). Da bi nosee ue bilo zategnuto, na jednom je kraju objeen uteg. Vuno ue (7) se pogoni pomou okretnog kola na jednoj od krajnjih stanica. Vuno se ue takoer zatee pomou utega.

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI

PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

Primjeri dvouetnih iara

Dvouetna iara sa odvajanjem od ueta pri ukrcaju i iskrcaju

1 i 2 nosiva ueta 3 ina za voenje kada je teret odvojen od ueta 5 natezanje nosivog ueta 7 natezanje vunog ueta 9 vuno ue