21.

LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

403
Draen Harasin
Mladen Pulji
KINEZIOLOKA ANALIZA RADA S ALATIMA ZA
REZANJE U PREIVLJAVANJU OVJEKA U PRIRODI
1. UVOD
U opem smislu alat bi se mogao definirati kao fizikalni implement ili artefakt
koji se koristi za mijenjanje objekata u okoliu (Baber, 2003). Alati za rezanje su oni
koji imaju otricu, odnosno simetrine ili asimetrine bilateralne plohe koje se jedna
u odnosu na drugu nalaze pod odreenim kutom te se spajaju u jednoj liniji koja
ini rezni brid otrice. Alati za rezanje mogu se smatrati vrlo bitnim imbenikom
ljudske evolucije, tehnolokog napretka i postupne dominacije u prirodnom okoliu.
Kroz ljudsku povijest otrica je omoguila ovjeku da lake dolazi do hrane te ju
procesira za laku probavu, da izrauje korisne alate i predmete, odjeu, obuu,
sklonita i nastambe, zatim da uspjeno zapali i kontrolira vatru dok u moderno doba
gotovo da nema podruja ljudske djelatnosti gdje otrica nema direktnu ili indirektnu
upotrebnu vrijednost. Koritenje alata za rezanje u svrhu regulacije primarnih
fiziolokih potreba zasigurno je meu najstarijim socijalnim motorikim znanjima
koja su prenoena generacijama kao kulturna steevina i tehnoloki doseg odreenog
vremena. Iz perspektive modernog ovjeka, vjetine i znanja koritenja reznih alata
u svrhu preivljavanja u prirodi gotovo da su potpuno izgubila nekadanji znaaj.
Urbanizacija, moderni nain ivota te udaljavanje ovjeka od prirode dovelo je do
toga da ljudi prema prirodnim podrujima udaljenim od civilizacije osjeaju strah,
prijetnju, nesigurnost i nelagodu, a izleti u prirodu najee podrazumijevaju noenje
gomile nepotrebne opreme koja sputava ljude u doivljavanju prirode u iskonskom
smislu. Takoer, razvoj telekomunikacijskih ureaja daje prividnu sigurnost i slobodu
kretanja u izoliranim podrujima, to nerijetko zna zavriti kobno jer svaki takav
ureaj moe zakazati zbog niza okolnosti, nakon ega ovjek ostaje preputen sam
sebi te opremi koju posjeduje. Upravo e znanja i vjetine koritenja alata za rezanje za
osiguravanje najnunijih fiziolokih potreba ovjeku pruiti sigurnost te nesputanost
kretanja i boravka u prirodi, jer za razliku od modernih ureaja visoke tehnoloke
kompleksnosti na koje se ovjek oslanja, alati poput sjekire ili noa vrlo su niske
razine tehnoloke kompleksnosti te samim time e vrlo rijetko zakazati do potpune
disfunkcionalnosti, a u krajnjem sluaju otar kamen pronaen u prirodi ili dobiven
perkusijom tupih kamenih oblutaka e posluiti svrsi. To je svakako dobar argument
zbog kojeg bi svaka osoba koja planira boraviti u prirodi ili kretati se njome, morala
posjedovati nekakav alat za rezanje te znanja koritenja istog.
STRUNI RADOVI IZVAN TEME
404
Pod pojmom preivljavanja u prirodi mogle bi se smatrati sve neplanirane te
iznenadne situacije i okolnosti koje u potpuno ili djelomino prirodnom okoliu
naruavaju ili ugroavaju homeostazu ovjeka, na nain da su mu uskraene neke
primarne fizioloke potrebe. Alati za rezanje u takvim situacijama mogu osigurati
zaklon od nepovoljnih atmosferskih utjecaja odnosno povoljne mikroklimatske uvjete
u kojima e biti mogue odravati normalnu tjelesnu temperaturu. To e svakako
podrazumijevati razliite vrste sjeenja, cijepanja, zasijecanja te struganja drveta
koje e posluiti kao konstrukcija sklonita ili za druge svrhe, otricom e se lako
presjei vlaknaste biljke, kora ili korijenje nekih vrsta drveta te ih daljnje procesirati
primjerice do ueta koje e biti korisno za razliite stvari. Pomou otrice mogue
je izraditi set za paljenje vatre pomou trenja drveta ili u sluaju reznog alata od
ugljinog elika moe se zapaliti vatra pomou iskri dobivenih otrim rubom kamena
te elika reznogalata. Takoer, reznim alatom vrlo e se lako pripremiti drvo koje e
se koristiti za ogrjev, razliitim metodama cijepanja te struganja drveta mogue je
zapaliti te odravati vatru i u potpuno vlanim uvjetima odnosno neposredno nakon
kie ili u sluaju posjedovanja zaklona i po kii. Uz pomo reznog alata moi e se
izraivati razliiti korisni alati i naprave, zatim primitivna oruja za lov, zamke za
ivotinje, pribor za ribolov. U sluaju da osoba ulovi ivotinju, gotovo je nezamisliva
njezina obrada i priprema za jelo bez otrice. Dolazak do tekuine za pie iz nekih
vrsta drveta ili biljki bit e mogua uz pomo otrice kojom e se zasijecati ili buiti
deblo ili presijecati odreene biljke. Nebrojene su mogunosti upotrebe reznih alata
u situaciji preivljavanja.
2. KINEZIOLOKA ANALIZA RADA S ALATIMA ZA REZANJE
Alati za rezanje koji se koriste za preivljavanje u prirodi brojni su i raznovrsni.
Razliito podneblje, klimatski uvjeti te potreba ovjeka da si prilagodi svoj okoli,
primorala je ljude na dizajniranje i izradu najuinkovitijih reznih alata za odreeno
geografsko podruje. Tako e u umama Amazone biti nuno koristiti maetu ili
parang koji e zbog velike duine reznog brida omoguiti jednostavno krenje gustih i
neprohodnih umskih podruja, dok e sjekira biti nezamjenjiva u sjevernim umama
Aljaske ili Sibira, zbog lakoe sjeenja i cijepanja drveta za ogrjev i sklonite. U naim
podrujima no i sjekira su najee koriteni rezni alati tijekom boravka u prirodi,
stoga e o njima biti vie govora u daljnjem tekstu. Situacija preivljavanja moe
zahtijevati vrlo irok raspon poslova s reznim alatima, od najlakih poput iljenja
tapa do vrlo tekih kao to je ruenje drveta. Faktori koji e odreivati uinkovitost
rada mogu se svrstati u tri kategorije. Prva se odnosi na sve karakteristike nekog alata
za rezanje (dimenzije, teina, kvaliteta izrade i materijala). Druga podrazumijeva sve
karakteristike objekta na koji se eli djelovati, primjerice ako se radi o drvetu tada e
to biti njegova gustoa, smjer vlakana, dimenzije, poloaj u prostoru. Trea kategorija
21. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
405
podrazumijeva sve ljudske faktore bitne za rad s odreenim reznim alatom, a koji
e biti razliiti za pojedine vrste rada. Primjerice kod sjeenja drveta sjekirom do
izraaja e doi preciznost, eksplozivna snaga ruku i trupa te izdrljivost u sluaju
dueg rada. Dok e pri izradi velikog broja zamki za ivotinje od drvenih prutova
prilikom biti potrebno napraviti veliki broj struganja, iljenja i zasijecanja drveta
noem, za to e biti potrebna statika snaga miia podlaktice zbog dugotrajnog
snanog hvata drke noa i fiksiranja ake na koju no konstantno djeluje silom
suprotnom od smjera djelovanja otrice.
2.1. No
No je najee koriten alat za rezanje. Razlog tomu su relativno male dimenzije
i masa u odnosu na druge rezne alate koje to omoguava jednostavno i nesmetano
noenje kao i rukovanje. No podrazumijeva drku duljine malo vee od irine dlana
te otricu u produetku drke s reznim bridom du cijele jedne strane otrice. Noevi
za preivljavanje specifini su po svojoj robusnosti i vrstoi u odnosu na ostale
vrste noeva. Konstrukcija takvih noeva podrazumijeva da su izraeni iz jednog
komada elika te da nastavak elinog dijela otrice koji prolazi kroz drku prati oblik
drke cijelom njezinom duinom i irinom, to omoguuje nastavak koritenja noa
i nakon to je drvena ili plastina drka unitena. Takoer, takva konstrukcija daje
veliku vrstou i otpornost primjerice kod koritenja noa kao poluge ili pri udaranju
drvenom palicom po leima noa da bi se precijepio komad drveta. Dimenzije i teina
noa bit e kompromis izmeu lakoe noenja i njegovih mogunosti. Vrlo este
dimenzije su oko 20-25 cm ukupne duljine, 0.4-0.6 cm debljine, oko 2-3 cm irine
i teine oko 150-200 g. No ovakvih dimenzija prua dobar omjer izmeu lakoe i
udobnosti noenja i koritenja te njegovih mogunosti. Svakako treba uzeti u obzir
da radovi koje je mogue obaviti s manjim noem najee je mogue napraviti i s
velikim noem, dok obrnuto esto nije sluaj. Rad s noem moe se ralaniti na
tri faze. Pripremna faza podrazumijeva prilagodbu hvata drke odreenom poslu i
zauzimanje najudobnijeg stava koji moe biti stojei, sjedei ili kleei, ovisno vrsti,
intenzitetu i trajanju rada. Najee koriteni hvatovi su prednji, pojaani i boni hvat
ili tzv. prsna poluga. Od svih hvatova prednji hvat se najvie koristi, poloaj noa
pri tom hvatu je takav da je otrica noa usmjerena prema naprijed, odnosno lea
noa su okrenuta prema podlaktici. Ovaj hvat osigurava vrst poloaj noa u aci, a
koristi se primjerice pri struganju kore drveta, iljenju tapa ili presijecanju grane.
Kod ovog hvata no se kree od tijela prema okolnom prostoru to ga ini sigurnim od
ozljeivanja. Pojaani hvat se koristi uz pomo druge ruke koja dodatno gura otricu
u smjeru djelovanja, koristi se npr. kod zasijecanja usjeka u drvo i openito kod vrlo
kratkih i preciznih rezova. Pri koritenju bonog hvata ili prsne poluge mogue
je proizvesti najveu silu sjeenja noem. Kod ovog hvata, no je bono okrenut
STRUNI RADOVI IZVAN TEME
406
u aci i to tako da je otrica u smjeru dorzalne strane ake. Lea noa postavljaju
se uz prsa skupa sa suprotnom rukom koja dri objekt koji se sjee ispred otrice.
Povlaenjem ramena i nadlaktica prema nazad te irenjem prsnog koa vri se vrlo
kratko i snano sjeenje. Glavna faza podrazumijeva translacijsko ili kruno gibanje
noa to se oituje kao razdvajanje materijala koji se sjee. Pri radu s noem fleksija i
ekstenzija podlaktice bit e najuestaliji pokret. Poveanjem zahtjeva za preciznou
pokreti e sve vie ukljuivati fleksiju, ekstenziju te lateralne devijacije ake uz
smanjenje amplitude pokreta iz lakta. Pokreti iz zgloba ramena bit e aktivirani u
radovima gdje je potrebna velika amplituda djelovanja otrice, primjerice kod ienja
drvene motke od granica. Sila koja je potrebna da bi dolo do sjeenja ovisit e vrsti
materijala koji se sjee, o otrini noa te kutu otrice. Kod sjeenja drveta bitan je i
smjer sjeenja. Primjerice kod finske breze s postotkom vlanosti od 12%, s noem
industrijske otrine, sila potrebna da bi se postiglo sjeenje u smjeru rasta vlakana
iznosi 2.9 kg/cm
2
, okomito na vlakna 7.75 kg/cm
2
te paralelno s vlaknima 1.65 kg/cm2
(Lee, 1995). Znatno bolje sjeenje e se postii otrenjem noa s veom gradacijom
abrazivne povrine, McGorry i suradnici (2005) dokazali da se otrenjem na gradaciji
900 u odnosu na gradaciju 400 postie smanjenje potrebnog vremena sjeenja mesa
za 25.3%, smanjenje sile hvata za 21.2% i smanjenje momenta sile noa za 28.4%.
Zavrnu fazu karakterizira postupno smanjenje kinetike energije kojom se otricom
djeluje na objekt ili zaustavljanje pokreta nakon to je otrica izgubila kontakt s
objektom. To se oituje kao usporavanje razdvajanja materijala, primjerice kada se
eli postii vrlo odmjeren i precizan rez pri obradi ivotinje ili zaustavljanje pokreta
ekstenzije podlaktice kod iljenja tapa nakon to je napravljen rez te otrica vie
nema kontakta sa tapom nego se nalazi u prostoru.
2.2. Sjekira
Sjekira je konstruirana tako da je elina glava nasaena na drvenu ili u novije
vrijeme plastinu drku. Teina glave varira od oko 0.3 kg do 2.5 kg, dok duina
drke moe biti od 25 do 90 cm. Vrlo est izbor za boravak u prirodi je sjekira teine
glave oko 1 kg te duine drke oko 50 cm. Ovakva sjekira predstavlja dobar omjer
izmeu prenosivosti i mogunosti rada jer e s njom biti mogue raditi jednostavne
i lagane radove jednorunim hvatom, a takoer e se moi i sruiti drvo koristei
vrsti dvoruni hvat. Struktura gibanja pri radu sa sjekirom uvelike se razlikuje od
rada s noem, jer sjekira podrazumijeva zamah te djelovanje otrice u vidu udarca
u drvo. Na primjeru ruenja drveta mogu se jasno prikazati dvije osnovne faze rada
sa sjekirom. U pasivnoj fazi osoba odreuje smjer ruenja drveta na temelju kuta
nagiba stabla, asimetrije rasta kronje, jaine i smjera vjetra, rasporeda okolnih
objekata, stabala i sl. Zatim je potrebno stati na odreenu udaljenost od stabla koja
se odreuje postavljanjem sjekire opruenim rukama na mjesto reza. Stav moe biti
21. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
407
stojei dijagonalni ili kleei ukoliko je osoba neiskusna ili ima sjekiru male duine.
Hvat je dvoruni, nedominantna ruka se nalazi uz sami kraj drke, a dominantna uz
glavu sjekire. U aktivnoj fazi slijedi podizanje sjekire i udarac. Pri podizanju sjekire
do iznad ramena, istovremeno se vri rotacija trupa te prebacivanje teine na stranju
nogu. Pri podizanju sjekire dominantna ruka poinje polagano kliziti niz drku da bi
se na poetku faze udarca ruke spojile pri kraju drke. Udarac se vri se pod kutom
od oko 45 te se u stablu zasijeca donji usjek u obliku slova V u smjeru ruenja, na
to manjoj visini zbog sigurnosti i vee iskoristivosti drveta. Dubina usjeka e varirati
od 1/3 do 1/2 promjera stabla, ovisno o nagibu stabla ili snazi vjetra, dok e irina
usjeka biti otprilike kao promjer stabla. Nakon donjeg usjeka, na isti nain potrebno
je napraviti gornji usjek na suprotnoj strani debla i to nekoliko centimetara vie od
donjeg usjeka. Postupnim produbljivanjem gornjeg usjeka, u jednom e trenutku
stablo poeti padati u smjeru donjeg usjeka. Tada je potrebno prestati s radom te se
odmaknuti na sigurnu udaljenost. Brzina kretanja sjekire u aktivnoj fazi pri radu sa
sjekirama teine glave od 1437 g do 2546 g te duine drki od 65 do 72 cm, iznosit
e izmeu 8.9 do 10.3 m/s, dok e prosjeno trajanje ove faze biti oko 2.5 sekundi
(Paivinen i Heinimaa 2009).
3. ZAKLJUAK
Alati za rezanje ovjeku su od prapovijesti sluili za zadovoljenje osnovnih
fiziolokih potreba. Ve tisuama godina no i sjekira su najblii ovjekovi alati bez
kojih ne bi uspio preivjeti i opstati u nemilosrdnom prirodnom okoliu kroz svoj
evolutivni razvoj. Danas, u vrijeme galopirajueg tempa razvoja tehnologije, kada
strojevi postupno zamjenjuju ovjeka u gotovo svim sferama njegovog djelovanja,
znanja koritenja noa ili sjekire mogla bi se svrstati u primitivna motorika znanja.
Unato svemu, ta znanja e uvijek imati svoje mjesto meu ljudima kojima je boravak
u prirodi nain provoenja slobodnog vremena, posao ili splet nesretnih okolnosti.
Posjedovanje otrice iskusnom e korisniku pruiti sigurnost, samopouzdanje i
nesputanost boravka i kretanja prirodom, jer kada sve drugo zakae, no ili sjekira
u prirodi osigurat e sve potrebno da bi ovjek preivio.
4. LITERATURA
1. Baber, C. (2003). Cognition and Tool Use: Forms of engagement in human and
animal use of tools, London: Taylor & Francis.
2. Kochanski, M. (2008), Bushcraft: Outdoor Skills and Wilderness Survival,
Edmonton: Lone Pine Publishing
3. Lee, L. (1995). The Complete Guide to Sharpening, Taunton Press.
STRUNI RADOVI IZVAN TEME
408
4. McGorry, R.W. et al. (2005). The effect of blade finish and blade edge angle on
forces used in meat cutting operations, Applied Ergonomics, 2005 Jan;36(1):71-
7. Epub 2004 Oct 22.
5. Mears, R. (2003). Essential Bushcraft, Hodder Pb.
6. Pivinen, M., Heinimaa, T. (2009). The usability and ergonomics of axes,
Applied Ergonomics, Volume 40, Issue 4, July 2009, Pages 790-796