Tehnike i tehnoloke znaajke PiT prometa Tehnike znaajke su tehnika sredstva koja omoguuju odvijanje tehnolokog procesa PiT

prometa, to su npr. djelatnost prijema, otpreme, odravanja veza, prijenosa inform. i dr. Temeljne tehnoloke znaajke PiT prometa se ne razlikuju bitno od onih u cjelovitom sustavu prometa i veza, a temelje se na openitim znaajkama, svladavanju prostorne razlike, prostorno i organizacijsko jedinstvo procesa proiz. usluga te procesa potranje za tom vrstom usluga. pak razlike se oituju u posebnosti tehnolokih procesa proizvodnje PiT usluga! sredstava za rad "PiT ure#aji$, predmeta rada, rada djelatnika u prometnom procesu. %udui da se proces proizvodnje PiT usluga odvija uglavnom preko stabilnih sredstava i ure#aja, moe se rei da PiT promet ima znaajke infrastrukturne djelatnosti, stoga je vano prednost dati uvo#enju novih tehnologija a time i novih PiT usluga. &pravo time se omoguavaju naela svojstvena trinoj ekonomiji' dostupnost, redovitost, brzina, sigurnost, racionalnost, ekonominost, pouzdanost te internacionalnost. Privatizacija (ilj procesa privatizacije je promjena materijalne osnovice drutva, davanje prednosti trinom gospodarenju i slobodnom poduzetnitvu, privlaenje novog kapitala,poboljanje ekonomskog uinka prometnih djelatnosti te minimalizacija zahtjeva za proraunskim novcem. )aini privatizacije su' *.potpuna, stavljanje u prodaju svih dionica drutvenog vlasnitva, +.djelomina, prodaja dijela dionica, oko ,-. to novog vlasnika ne ini autonomnim i /.reprivatizacija, prodaja dravne imovine koja je nekad bila privatno vlasnitvo privatnim osobama. 0odeli privatizacije' *.prodaja svih dionica kupcima izvan poduzea radi postizanja veih financijskih efekata, +.prodaja dionica menadmentu, upravnim i poslovnim strukturama u poduzeu i izvan njega, potiskivanje malih dioniara, /.vauerska privatizacija, sadri mehanizme koji tite ulagae, ,.1spontana1 privatizacija, uska suradnja menadmenta s politikim org, 2.kompenzacijska "kuponska$ privatizacija, dionice se dijele ugroenim skupinama i invalidima, ubrzava cjelokupni proces privatizacije. Liberalizacija 3ibaralizacija je uvo#enje politikih i ekonomskih regulativnih mjera koje potenciraju znaenje privatnog interesa i konkuretnog djelovanja i to u pravcu vee efikasnosti i drutvene koristi. Uinci (ciljevi) privatizacije i liberalizacije su: *. 4tvaranje prostora poduzetnikom djelovanju +. vea uinkovitost djelovanja imbenika gospodarskog sustava /. 5manjenje birokratskih restrikcija ,. 6ea neovisnost prema dravnim institucijama 2. 7acionalnije upravljenje i planiranje 8. 5manjenje pritiska na nacionalni proraun 9. 5uzbijanje tetnog djelovanja korupcije Deregulacija :eregulacija u gospodarskom sustavu oznauje smanjenje utjecaja dravnih institucija na organiziranje gospodarskih aktivnosti uz uvaavanje znaenja funkcije trita, konkurencije, bolje kvaliteta usluga. &inci deregulacije su' *.izravna zainteresiranost osamostaljenih subjekata koji pruaju usluge u prometnom sustavu, +.proirenje i modernizacija prijevoznih i prijenosnih kapaciteta u prometu, /.motiviranost sudionika u prometnim djelatnostima za stalnu edukaciju, ,.vea kvliteta prijevoznih i prijenosnih kapaciteta, 2.adaptacija zahtjevima trita, 8.poveanje sigurnosti u prometnim sustavima, 9.zadovoljavanje ekolokih minimuma

egulacija 7egulacija u gospodarskom sustavu oznauje irinu i jainu uloge drave na organiziranje gospodarskih aktivnosti. ;ad je rije o regulaciji prometa mogue je govoriti o tri vrste prometne regulacije' *. 7egulacija sigurnosti prometa "stanje prijevoznih i prijenosnih sredstava, struna osposobljenost zaposlenika, a glavna joj je svrha to bolja zatita putnika, roba i vozila od ozljeda i oteenja. +. ekoloka "energetska$ regulacija "ekoloka stavlja naglasak na istou vode, zraka, jainu buke od strane prometa, dok energetska na veliinu i efikasnost poronje energije u prometu$. /. ekonomska regulacija "skup vladinih interventnih mjera usmjerenih uravnoteenju trinih odnosa tj. ponuda jednaka potranji$. 7azlozi za uvo#enje regulacije' a$postojanje snage monopola "monopolistika i oligopolistika trita$! b$postojanost ekstremnih uinaka c$ neprimjerena informiranost trinih subjekata. d$posebni razlozi "pretjerana konkurencija, regulacija ulaska na trite...$ (ilj regulacije prometa je poboljanje alokacije resursa unutar te djelatnosti te osiguravanje efikasne i uskla#ene prijevozne slube u javnom interesu. !lobalizacija <lobalizacija je proces povezivanja industrijskih i financijskih aktivnosti na svjetskom tritu. Pretpostavke globalizacije su procesi liberalizacije i deregulacije te dostupnost svih informacija u svim dijelovima svijeta u gotovo istom trenutku. & procesu globalizacije veliku ulogu imaju multinacionalne kompanije jer upravo one sele kapital u zemlje gdje je velika nezaposlenost, jeftinija radna snaga, jer to uvjetuje vei profit za investitora. =to se tie globalizacije hrvatskih tvrtki, one nailaze na mnoge probleme budui da knjigovodstvene i trine vrijednosti tvrtki esto nisu identine, zatim priblino isti resursi u pravilu ne daju sline rezultate poslovanja, a osim toga prisutan je i problem nedovoljnog ulaganja u intelektualni kapital, u kontekstu stalnog uenja u cilju savladavanja sve kompleksnijih zadataka kakve danas nalae trite k. "iljevi i instrumenti prometne politike Prometna politika predstavlja skup povezanih i znanstveno utemeljenih aktivnosti, metoda, mjera, poslova, instrumeneta s pomou kojih nositelji politike reguliraju i unapre#uju dosadanji razvoj. Prije samog definiranja, predlaganja i utvr#ivanja ciljeva budue prometne politike, potrebno je provesti interdisciplinarna istraivanja u svrhu njihovog djelovanja na sve imbenike u gospodarskom sustavu zemlje, financijske mogunosti zemlje da financira ciljeve, itd. &pravo instrumenti prometne politike su ekonomska sredstva u realizaciji zadanog cilja prometne politike, a specifini su glede raznovrsnosti oblika prometa "cestovni, eljeniki, potanski,zrani...$. straivanja %luma i 7othengattera su izdiferencirala , skupine instrumenata prometne politike' *.instrumenti politike regulacije kao to su tehniki standardi, kontrola regulacije u prometu... +.instrumenti politike cijena kao to su oporezivanje, vozarine za javni prijevoz, ekoloke pristojbe.. /.instrumenti investicijske politike te ,.instrumenti organizacijske politike kao to su sustavi upravljanja unutar prometnih podsusta. Prometna politika u procesu realizacije ima svoje nositelje "dravna i politika tijela, me#unarodne organizcije i dr.$ koji utjeu na ostvarivanje njezinih ciljeva, primjerice' izdavanje koncesije u svim oblicima prometa, koncesija za izgradnju objekata prometne infrastrukture dr.

#jere prometne politike To su mjere kojima drava nastoji utjecati na obnaatelje prometne politike glede uspostavljanja optimalnog djelovanja prometnog sustava. Postoje mjere kojima drava pokuava ograniiti djelovanje trinog mehanizma, npr' pretjerana konkurencija, pretjerani monopolni poloaj, diskriminacije! a postoje i mjere kojima drava nastoji potaknuti sudionike i nositelje prometne politike na racionalno koritenje prijevoznih sredstva, zatite interesa korisnika prijevoznih usluga, ouvanja ovjekove okoline i sl. & mjere prometne politike mogu se ubrojiti' regulacija, deregulacija, liberalizacija, tarifna politika i politika cijena, investicijska politika, politika subvencioniranja, promjena sustava vlasnitva, protekcionistika politika, mjere za poticanje znanstvenoistraivake djelatnosti i dr. &inkovitost mjera prometne politike ovisit ce o uskal#enosti ciljeva i instrumenata, o adekvatnoj trinoj i pravnoj infrastrukturi unutar prometnog i gosp. sustava te o tehnolokom napretku u svim oblicima prometa. $ubvencije &z regulaciji i deregulaciju druga vana mjera kojom drava utjee na promet i njegov sustav. Podrazumjeva novanu pomo drave koja je namjenjena unapre#enju prometne djelatnosti. 4blici subvencije' davanje neposredne gotovine"najee$, osloba#anje od poreza, zajmovi "prometnim tvrtkama$, korist u naravi "trgovinski, robni krediti$, subvencije prilikom kupnje prometnih sredstava, regulacijske subvencije putem reglementarnog sustava. 6rste subvencija' *. direktne ">?$, +. indirektne "sustav kolovanja pilota, oznaavanje rijenih plovnih puteva$, ekonomske "prehrambena dobra$, /. neekomomske "razne edukacije$. 4biljeja se daju iz prorauna radi vojnih i nacionalnih razloga. Prednosti i nedostaci' *. subvencija odrava odre#ene prometne tvrtke i aktivnosti unutar tih prometnih poduzea koje nisu drutveno, ekonomski i gospodarski opravdane, +. veu se s potrebnim razvojem novih prometnih grana, drutveni razlozi, /. rast standarda, jaanje nacionalnog jedinstva zemlje. 4pravdanosti' vaan element poslovne politike u prometu, vaan kriterij za prirast proizvodnje gdje se granini trokovi manji od prosjenih "gradnja ceste$. %rste prometne politike *. @ormalna prometna politikaAzakonski utvr#eni ciljevi, smjernice i osnovi politike. To su odre#ene deklaracije "regulativne mjere o sigurnosti prometa$ +. )eformalna prometna politikaAtemelji se na golabnoj politici /. ndirektna prometna politikaAkarakterizira zemlje sa tritim sustavom privre#ivanja. :obiva se mjeanjem sa direktnom, temelji se na zakonskim mjerama. ,. Bprioristika prometna politikaAtemelji se na pretpostavkama koje moraju biti znanstveno utvr#ene 2. Cmpirijska prometna politikaApojavljuje se sa aprioristikom prometnom politikom 8. ;valitetnaAtemelji se na promjenama odre#enih strukturnih odnosa 9. ;vantitativnaAtemelji se na promjeni vrijednosti odre#enih varijabli, instrumenata. 6arijable' visina kamatne strope, intenzitet rasta nezaposlenosti, porast novane mase -. :irektna &aela prometne politike a$ povezanost prometnih sustava s ekonomikom b$ uskla#ivanje svih dijelova prometnog sustava c$ naelo drutvene profitabilnosti d$ racionalni izbor prometne politike e$ naelo ostvarivanja prometne politike

Tari'na politika )ajvaniji dio u sustavu distribucije prometnih posustava. Prometnom politikom realiziramo mjere i ciljeve tarifne politike. 4na utjee na racionalnu potronju prometnih usluga. :rava utvr#uje tarifnu politiku "razne asocijacije$. (nvesticijska politika Dedna od komponeti ekonomske politike u prometu. 5redstva se namiruju iz akumulacije i dijelom iz kredita te konesionarskog ugovora. Parametri' visina potrebnih sredstava, prioriteti izgradnje i sustav ulaganja, prioriteti i vremenska dinamika troenja sredstava, naini finaciranja investicije, uvijeti dobivanja i vraanja kredita. (iljevi' maksimilizacija ukupnog dobitka proizvo#aa i potroaa. &inci' politiki, socijalni, obrambeni. Podruja investicijske politike' razmjetaj sirovinske osnove za potrebi prometa, vrednovanje investicijskog projekta, ostvarenje prihvaenog projekta. Uinci eksterne ekonomije i )isekonomije &inci investicijske aktivnosti se promatraju dvojako, u procesu eksterne ekonomije kada se izgradnjom novih objekata postiu pozitivni uinci temeljem novih investicijskih ulaganja, te u procesu eksterne disekonomije kada se javljaju negativni uinci kao to su buka, zaga#enost itd. Cksterni uinci objekata prometne infrastrukture su pokretai gospodarskog razvoja, te utjeu na drutveni standard, primjenu tehnolokih inovacija u prijenosu informacija, prijevozu ljudi i dobara itd. Trokovi Trokovi koji se pojavljuju u prometnom procesu dijele se u dvije skupine' *. isti prometni trokovi +. dodatni prometni trokovi. Eisti prometni trokovi su utroak rada i sredstava za obavljanje prometnih funkcija i oni se namiruju iz vrijednosti pa prema tome ne utjeu na vrijednost robe. :odatni prometni trokovi sadre utroak rada i sredstava rada koji se odnose na proizvodne funkcije u podruju prometa, tu spadaju i transportni trokovi. @ormula za promjenu oblika sredstava i njihov kruni tijek je' )7P7*)* gdje je )Anovani kapital, 7Arobni kapital za poetak procesa proizvodnje, PAproizvodni ciklus "rad, predmet rada, sredstva rada$, 7*Auveani robni kapital za viak rada, )*Auveani novani kapital za vrijednost rada & proizvodnji prometnih usluga formula je' )7P)* *naajke prometnih trokova Prometni trokovi mogu se promatrati sa triju razliitih stajalita' sa stajalita stvaratelje usluge, korisnika i cjelokupne zajednice. *. Trokovi koje ima stvaratelj usluge ili informacije redovito su nii od cijene usluge koja je ponu#ena korisniku usluge. +. Trokovi korisnika prometnih usluga i informacija se mogu svrstati na prijenosne i dodatne trokove nune za odvijanje prometnog procesa, a oni se mogu smanjiti ili potpuno nestati poboljanjem opremljenosti razliitih oblika prometne djelatnosti. /. Trokovi koje ima cjelokupni gospodarski sustav su oni uloeni u sredstva za izgradnju i odravanje prometne infrastrukture, ali to se odnosi na znaajke kopnenog i vodnog oblika prometa a ne i na PiT oblik prometa. %rste trokova u PiT prometu *. Trokovi osnovnih sredstava ili amortizacija, a zadaci su' odravanje troenja osnovnih sredstava i smanjivanje njihove vrijednosti, ona slui kako sredstvo za odre#ivanje dijela vrijednosti osnovnih sredstava,

+.Trokovi energije F izdaci za materijal neophodan u tehnolokom procesu obavljanja PiT usluga, /.Trokovi sirovina i drugih materijala F izdaci za materijal neophodan u tehnolokom procesu obavljanja PiT usluga, ,.Trokovi usluga F popravci, najamnine i zakupine, putni trokovi, vjetaenja, oglasi itd. 2.Trokovi rada F masa uraunatih plaa unutar PT prometa.

+mortizacija Bmortizacija je troak procijenjen temeljem oekivanja da e imovina tijekom vremena smanjivati svoju uporabnu vrijednost koritenjem, unitavanjem ili zastarijevanjem. Bmortizacija osnovih sredstava ima / glavna zadatka' *$ odraava troenje osnovnih sredstava i smanjenje njihove vrijednosti +$ slui kao sredstvo za odre#ivanje dijela vrijednosti osnovnih sredstava /$ slui kao sredstvo da se osigura mogunost zamjene dotrajalih osnovnih sredstava @unkcionalna amortizacija je proporcionalna intezitetu troenja osnovnih sredstava to znai ako se osnovno sredstvo troi vie tijekom godine, nuno je bre otpisivati njegovu vrijednost na ostvarene usluge, proizvode. Gakonska amortizacija osigurava proporcionalno otpisivanje osnovnih sredstava tijekom razdoblja njihovog trajanja, po stopi unaprijed odre#enog vijeka trajanja.
#,-$T+ ( &.$(T-L,( T ./0.%+ U&UT+ PT P .#-T+: Podjela mjesta trokova' Prema podjeli rada Prema fazama u procesu proizvodnje usluga Prema vrsti usluga Prema mjestu gdje troak nastaje )ositelji trokova u PT prometu su iskljuivo usluge kao konaan proizvod djelovanja tog podsustava prometnog sustava. )ositelji trokova' Primarni izazivai "konvencionalne jedinice$ ;rajnji izazivai "usluge koje imaju trinu vrijednost$ Dinamika prometnih trokova u potanskom prometu Proces prijenosa potanskih usluga dijeli se na dva temeljna segmenta! *.segment istog prijenosa potanskih usluga i +.segment poetnoAzavrnih radnji u potanskom prometu. Temeljem tih dvaju segmenata svakog prometnog procesa oblikuje se i konana cijena. PoetnoAzavrne radnje u tom lancu ponaaju se fiksno to se tie udaljenosti prijenosa prometnih usluga, a segment istog prijevoza "prijenosa$ prometnih usluga stvara cijenu razmjerno udaljenosti to znai da se ponaa varijabilno. 5inteza tih dvaju segmenata u prometnom procesu znai ukupni troak, a on se u masi kree degresivno glede udaljenosti prijevoznog puta. To je ujedno i zakonitost kretanja ukupnih trokova po jedinici usluge koji se nazivaju i prosjenim trokovima. HdijagramI AAAdijagram iz knjigeAAA

1iksni prometni trokovi )a visinu fiksnih trokova ne utjee obujam iskoritenosti prometnih sredstava, neelastini su i teko se prilago#uju promjenama u angairanju sredstava na transportnom tritu. )jihov udjel u ustroju ukupnih trokova ima degresivno kretanje u odnosu na varijabilne trokove a najnii su kada se sredstva u prometu koriste optimalno. @iksni prometni trokovi se dijele na *.apsolutno fiksne i +.relativno fiksne trokove. Bpsolutno fiksni trokovi su vrsta trokova koje ima prometno poduzee i onda kad njegovi kapaciteti privremeno ne rade. HdijagramI 7elativno fiksni trokovi se pojavljuju kad obujam prometnih sredstava prekorai odre#enu zonu zaposlenosti, a pri prijelazu iz jedno zone u drugu naglo se mijenjaju, bez obzira na promjenu obujma koritenja prometnih sredstava. HdijagramI AAAAdijagram iz knjigeAAA

%arijabilni prometni trokovi 4ni se mijenjaju s veliinom izvrene prometne usluge, vrlo su elastini i lako se prilago#uju oscilacijama u kretanju poslovanja. 4ni mogu biti' *.proporcionalni koji se mijenjaju razmjerno poveanju obujma usluga, +.degresivni koji rastu sporije od obujma prometa a opadaju kada je poveana zaposlenost prometnih sredstava, /.progresivni koji pri poveanju obujma prijevoza rastu bre nego to raste koliina prijenosa potanskih i telekomunikacijskih usluga, ,.regresivni koji poveanjem obujma prometa opadaju i kao ukupni i kao pojedinani trokovi, a pojavljaju se pri uvo#enju suvremenih tehnologija budui da se tad povea obujam prijenosa usluga. AAAAdijagram iz knjigeAAA

.portunitetni trokovi 4portunitetni trokovi oznauju proputenu mogunost ili trokove kojima se pojedinac ili poduzee izlae poduzimajui rdaije taj nego najbolji alternativni posao. )pr. Bko za godinu studija trebamo +JJJJkn a u isto vrijeme smo mogli zaraditi 2JJJJkn godinje, znai da su oportunitetni trokovi za tu godinu 9JJJJkn.

!ranini (marginalni) trokovi u prometu <ranini trokovi predstavljaju iznos za koji se mijenjaju ukupni trokovi poduzea kada se prodaja usluga i informacija povea za neku novu koliinu jedinica. )jihove znaajke su da su uvijek nii od prosjenih ukupnih trokova, njihova degresija i progresija su otrije nego kod svih drugih vrsta trokova, a svoj minimum dostiu prije minimuma varijabilnih i ukupnih trokova. <ranini trokovi mogu posluiti pri kreiranju poslovne politike, formiranju prodajne cijene, poveanju izbora usluga i proizvoda itd. AAAAdijagram iz knjigeAAA

0arakteristike objekata pt i tk in'rastrukture kao )jelova po)sustava pt prometa 4bjekti prometne infrastrukture' a$ Privredni F obavlja se proces materijalne i nematerijalne proizvodnje "prometnice, tvornice, ...$ b$ )eprivredni F svi objekti iz kojih proizlaze materijalni i nematerijalni proizvodi "zdravstvo, svuilita, ...$ 5uprastrukturni objekti F logistika podrka da bi egzistirala infrastruktura. ;arakterstike' Ckonomske F neprikladan princip dimenzioniranja potroaa, monopolistika infrastruktura, investicijski karakter, skokoviti rast trokova Tehnike F nedjeljivost ure#aja kod svih objekata infrastrukture nstitucionalne F nedostatak trinih cijena jer nema sustava konkurencije, egzistira tzv. centralistiko planiranje svojstveno socijalistikim zemljama 0arakteristike objekata pt in'rastrukture To su' infrastruktura PT i T; prometa. Gnaajke objekata PT infrastrukture dijele se na' ekonomske, tehnike i financijske. Gnaajke PT infrastrukture' a$ 7elativno velika investicijska sredstva za izgradnju PT prometa i prateih objekata b$ )edjeljivost investicijskog ulaganja u PT i T; infrastrukturu c$ zgradnja infrastrukture PT prometa zahtjeva visok stupanj koordiniranosti svih sudionika s obzirom na visoka sredstva d$ 5nana neovisnost prometnog i gospodarskog sustava 0lasi'ikacija prometnih trokova )a temelju prometnih trokova dijeli ih se prema' *. 4blicima prometa +. )jihovoj ekonomskoj biti /. )ainu sudjelovanja u procesu proizvodnje ,. 0jestu njihova nastanka 2. Prema tomu koga optereuju 7

8.

Prema stupnju iskoritenja kapaciteta

Tranzicija Tranzicija' <ospodarska reforma na politiku ili Politika reforma na gospodarsku Ckonomska tranzicija' *. Proces pluralizacije +. Proces demokratizacije "u bivim socijalistikim dravama$ Tranzicija je razliita od reforme. Tranzicija je uspostavljanje gra#anske demokracije i pluralistikog drutva. 7eforma ima za cilj poboljanje socijalistikog naina pivre#ivanja jaanjem trine ekonomije. #eto)e in)ivi)ualne unosnosti 0etode individualne unosnosti, odnosno tradicionalne metode se koriste kada se vrednuju dijelovi jednostavnijih sustava a vrijednost ulaganja se promatra iskljuivo s gledita investitora, u obzir se uzimaju samo izravni uinci ulaganja i oni se izraavaju u trinim cijenama. 0etode individualne unosnosti se dijele na' A metodu neto sadanje vrijednosti, A metodu interne stope povrata, A metodu roka povrata uloenih sredstava A metodu anuiteta. Primjerice metoda roka povrata uloenih sredstava se temelji na vremenu povrata, odnosno razdoblju koje je potrebno da se dohodak ulaganja izjednai s kapitalnim trokovima neophodnim za ulaganje. Bko se oekuju financijski uinci, vrijeme povrata se moe izraunati dijeljenjem ukupnih kapitalnih trokova s iznosom oekivanih prihoda' 6rijeme povrata K ;apitalni troak L godinji prihod F godinji trokovi Prednost metoda individualne unosnosti je u tome to su jasne, lako shvatljive i jednostavne u primjeni, a nedostatak im je to daju prednost kratkoronim ulaganjima, a to nije svojstveno ulaganjima u objekte prometne infrastrukture. #eto)e )rutvene unosnosti 0etodoloki postupci ove skupine razmatraju i one uinke koji se ne mogu izraziti u novanim iznosima investitora a znatno utjeu na racionalnost svekolikoga gospodarskog sustava. :ijele se na a$ metode drutvene efikasnosti "analiza trokova i koristi$, b$ metode druvene efektivnosti "analiza efektivnosti trokova$, c$ metode rangiranja. 0etode drutvene efikasnosti iskazuju uinke od ulaganja u objekte prometne infrastrukture u novanim jedinicama, a metode efektivnosti iskazuju uinke od ulaganja u novanim i fizikim jedinicama. +naliza trokova i koristi Bnaliza trokova i koristi ili (ostAbenefit analMsis F (%B, pripada u skupinu metoda drutvene efikasnosti, ona nastoji obuhvatiti sve trokove i koristi to ih donosi investicijska aktivnost i to je znaajno s drutvenoAgospodarskog stajalita, omoguuje donositelju investicijske odluke da na jasan i cjelovit nain spozna rezultate to ih usvjanje nekog projekta moe donijeti. Bnaliza trokova se prvi put spominje *N,,. kada je D.:upuit pokuao utvrditi cijenu usluga dravnih gospodarskih poduzea i ustanova. & poetku se upotrebljavala iskljuivo kao metoda planiranja, a poslije je ova analiza dobila politiko i socijalno znaenje. Primjenom ove metode osnovno polazite u odre#ivanju investicija u objekte PiT infrastrukture je prognoza budueg prometa, odnosno obujam PiT usluga, dakle nije dostatno samo

procijeniti proizvod, nego je potrebno procijeniti i buduu proizvodnju i potronju u cjelini te njihovu speifinu lokaciju. (ilj analize trokova i koristi je poveati racionalnost u investicijama, koritenje projektnih alternativa koje e tijekom svog egzistiranja biti od vee drutvene koristi. +naliza e'ektivnosti trokova To je relativno nova metoda, nastala na podruju istraivanja obrane prije trideset godina, a nazivala se i Osustavna analiza1. 4na prvenstveno pomae donositelju investicijske odluke u odabiru boljeg izbora moguih alternativnih rjeenja. Postupak analize efektivnosti trokova sastoji se od pet me#usobno povezanih dijelova. *. 4dre#ivanje ciljeva, kriterija i strategije danog projekta ili plana, +. utvr#ivanje alternativnih rjeenja za ostvarenje zadanih ciljeva, /. procjena svih uinaka ukljuujui procjenu posrednih i izravnih trokova te mjerenje fizikih uinaka, ,. ocjena uinkovitosti svakog alternativnog rjeenja, 2. usporedba i izbor alternativnog rjeenja po vrijednosti i redoslijedu. 4va metoda je primjenjiva u vrednovanju alternativnih ulaganja od ireg drutvenog interesa pa tako i na ulaganja u PiT infrastrukturu. )jena prednost je to dovodi u neposrednu vezu ciljeve i uinke danog projekta te upozorava na mogue posljedice to osigurava racionalnost postupka glede raspodjele financijskih sredstava. .cjena investicijskog projekta objekata prometne in'rastrukture Postoje varijable temeljem kojih se utvr#uje da li je investicija racionalna, isplativa i metodoloki ostvariva, a glavne su' *. nvesticijski trokovi po kojima se izraunavaju izdaci za sirovine, +.Dedinine koristi po kojima se mjere povoljni uinci projekta, /.6ijek trajanja projektaAobjekta prometne infrastrukture, ,.6isina diskontne stope. B sama ocjena investicijskog objekta se sastoji od tri faze' *.&stanovljavanje trokova i koristi, +.Procjena trokova i koristi, /.&sporedba trokova i koristi i izbor projekta. "+$231L.4 +&+L(*+ F daje ekonomsku i financijsku sposbnost budueg investitora. & sebi sintetizira' Bnalizu unosnosti Procjenu i ocijenu ekonomskog poloaja budueg investitora @inancijska sposobnost budueg investitora (ashA@loP analiza mora biti paralelno ra#ena sa ostalim djelatnostima. G7B:B (B5>A@34Q B)B3 GC' *. Bnaliza otplate duga +. Bnaliza promjene obrtnog kapitala /. Bnaliza i procjena bilananih podataka ,. Procjena trokova i dobiti "koristi$ 2. Plan nvesticija "ciljevi, instrumenti, mjere$ 8. zvori sredstava 9. 4bveze treba diferencirati po kreditima 45)46)B )BEC3B (B5>A@34Q B)B3 GC' a$ 5redstva investitora trebaju biti optimalno zastupljena u konstrukciji financijskog investicijskog programa ili projekta b$ & okviru vlastitih sredstava znaajno mjesto trebaju zauzimati sredstva vlastite akumulacije u to veom iznosu

c$ 4bveze po ranije zakljuenim kreditima i neugovorenim kreditima koja se tako#er predvi#aju za realizaciju investicijskog programa ne smiju ugroziti akumulativnost investitora

(nterna stopa pro'itabilnosti ($P je diskontna stopa kojom se izjednauje poetna investicija ulaganja sa sadanjom vrijednou buduih prihoda i trokova. 4vom metodom se svaka procjena nekog projekta izraava kao jedinstvena godinja stopa povrata uloenih sredstava ili stopa granine efikasnosti kapitala, a ona je jednaka kamatnoj stopi uz koju je sadanja vrijednost oekivanog prihoda od projekta. Bko je interna stopa povrata vea od minimalnog povrata to se zahtijeva za sredstva uloena u projekt, tada se predloeni projek smatra prihvatljivim. 0atematiki model 5PAa moe se izraziti na sljedei nain' ($P 5 interna stopa pro'itabilnosti

IR
t =1

K t Tt

( r + n) t

=0
0t 5 koristi u raz)oblju t Tt 5 trokovi u raz)oblju t r 5 )iskontna stopa t 5 go)ine u kojima se )iskontiraju koristi i trokovi n 5 broj go)ina analiziranog raz)oblja

$tu)ija izvo)ljivosti 5tudija izvodljjivosti je skup postupaka koji se odnose na izvodljivost projekta PiT infratrukture i bavi se odre#ivanjem investicijskih prioriteta za objekte prometne infrastrukture koje financira 0e#unarodna banka za obnovu i razvoj iz Qashingtona. Ga odabrane projekte PiT infrastrukture utvr#en je postupak od dvije faze' *. zradba prethodne studije izvodljivosti temeljene na redu veliine trokova izgradnje o optimalnoj lokaciji na kojoj e se graditi objekt PiT infrastrukture. +. 5tudija izvodljivosti koja se izgra#uje na osnovi analize prve faze o optimalnoj lokaciji, to znai da se razlikuje od prethodne studije izvodljivosti samo u gra#evinskoA tehnikoj dokumentaciji. Postupak izra)be stu)ije izvo)ljivosti 5astoji se od est vanih podruja istraivake djelatnosti' *. Ckonomika razvoja +. 4pis postojeeg prometnog sustava /. Bnaliza postojeeg prometnog sustava ,. straivake aktivnosti u svezi s gra#evinskoAtehnikim dijelom 2. Bnaliza ekonomike prometa 8. Bnalitiki pristup vrednovanju projekta prometne infrastrukture

10

$vjetski potanski savez (UPU) Ga &P& se veu tri vane godine' *-8/. u Parizu na me#unarodnoj potanskoj konferenciji sastalo se *2 zemalja Curope i Bmerike, *-9,. u %ernu je odrana 0e#unarodna potanska konferencija na kojoj su sudjelovale ++ zemlje i na kojok je utemeljen 4pi savez pota, kasnije mijenja naziv u 5vjetski potanski savez. >rvatska je +J.9.*NN+. postala ++. lanica &P&Aa. (ilj &P&Aa je osiguranje organizacijei usavravanje potanskih slubi na me#unarodnoj razini, ona je tako#er specijalizirana ustanova &)Aa i sudjeluje u tehnikoj pomoi i suradnji. <lavna naela su jedinstven teritorij i zajemena slobosa tranzita. )a kongresu u 5eulu *NN,. je izglasano niz buduih projekata na podruju primjene informatike tehnologije u potanskom prometu, a temeljem njihovog provo#enja u praksu, osnovana je ;omisija za razvoj telematike, a sastoji se od dva tijela' *.4dbor za telematiku kooperaciju koji istrauje sadanje i budue potrebe potanske tehnologije, uskla#uje zajedniku telekomunikacijsku infrastrukturu koja e unaprijediti postojeu potansku, uvodi nove sustave za bolje i kvalitetnije potanske usluge! +.4dbor za tehnike norme koji predlae i postavlja standarde u podruju elektronikih razmjena poruka "C: $ te uskla#uje vlastiti rad sa postojeim standardima iz drugih grana djelatnosti koje su u vezi s potanskom tehnologijom. Pekinka potanska strategija (6eijing Postal $trateg7 5 6P$) To je dokument 5vjetske potanske udruge "&P&$ o strategiji razvoja za razdoblje od +JJJA +JJ,., usvojen na ++. kongresu udruge, *NNN. g. & Pekingu. Ta strategija utvr#uje est zadataka koje moraju ispuniti vlade drava lanica, potanske uprave, ue udruge i stalna tijela &druge u razdoblju od narednih pet godina. :okument je zasnovan na konceptu 045T' misija "mision$, ciljevi "objectives$, strategija "strategies$, taktika "tactics$. 0isija podrazumijeva razvoj socijalne, kulturoloke i trgovake komunikacije me#u ljudima. (iljevi obvezuju vlade drava, potanske uprave, ue udruge i tijela &P&Aa na odre#enu kvalitetu potanskih usluga, preustroj i razvoj pote te me#unarodnu suradnju. 5trategija ini osnovu programa i budeta, utvr#eno ih je +- za vlade drava, ,9 za potanske u prave i +/ za ue udruge. Taktike su postupci i sredstva koji moraju biti primijenjeni radi ostvarivanja eljenih rezultata. #e8unaro)ni savez za tk 5 U(T ((TU) Temeljna udruga za T; promet na svjetskoj razini je 0e#unarodni savez za telekomunikacije "& T, T&$. & T je utemeljen *9.2.*-82. kao 0e#unarodni telegrafski savez. (iljevi i svrha T&A a su' podrava i proiruje me#unarodnu suradnju me#u svim lanovima T&Aa radi poboljanja i racionalnijeg koritenja T; sutava, unapre#enje i ponuda tehnoloke i tehnike pomoi zemljama s niom razinom T;, unapre#enje tehnologije eksploatacije, uskla#enje razvoja tehnikih mogunosti, koordinacija napora svih zemalja za unapre#enje T;, dodjela radiofrekvencija i registracija dodijeljenih frekvencija da bi se izbjegle smetnje izme#u radioposraja, unapre#enje T; u zemljama u razvoju te unapre#enjesuradnje me#u zemljama lanicama u tarifiranju razliitih usluga. Temeljno podruje djelovanja T&Aa je' razvoj normizacija, radiokomunikacije.

11

RRRRR0ade bM <ospodinRRRRR

12