2009

POKRETNE ELIJSKE MREE 2. I 3. GENERACIJE

Doc.dr.sc. tefica Mrvelj FPZ 12/22/2009

1. Osnovne znaajke pokretnih elijskih sustava

Jedan od mnogo razloga za razvoj elijskih mobilnih sustava i njihova implementacija su zapravo bila ogranienja konvencionalnih mobilnih telefonskih sustava: ogranieno podruje posluivanja, male performanse usluge (mali broj raspoloivih kanala u odnosu na broj korisnika), neefikasno iskoritavanje frekvencijskog spektra (maksimalni broj korisnika koji moe biti posluen na jednom kanalu za vrijeme GPS-a). Stoga zahtjevi postavljeni pred GSM (Global System for Mobile Communications) sustav mogu se iskazati kroz sljedee: Poveanje kapaciteta sustava uz bolju iskoristivost raspoloivog spektra Mogunost koritenja GSM opreme neovisno o dravnim granicama (roaming) Poveanje kvalitete radio-veze kao i poveanje opsega ponuenih usluga Smanjenje cijene korisnike opreme kao i cijene infrastrukture Smanjenje veliine korisnike opreme Poveanje efikasnosti baterijskog punjenja mobilnih stanica Smanjenje veliine elija Kompatibilnost sa digitalnim ISDN mreama Poveanje "sigurnosti" razgovora (smanjenje mogunosti prislukivanja)

Budui da je bila poznata problematika vezana uz trite mobilne telefonije unutar Europe, 1982. godine je CEPT (Conference of European Posts and Telegraphs) oformila grupu GSM (Group Special Mobile) koja je imala zadatak izraditi studiju vezanu uz razvoj budueg europskog standarda za mobilnu telefoniju. Za razvoj novog mobilnog standarda razvijeni su kriteriji kao to su: ISDN kompatibilnost, roaming funkcionalnost, poboljana kvaliteta govora, prihvatljiva proizvodna cijena terminala i visoki standardi sigurnosti veze. Godine 1989. daljnji razvoj jedinstvenog europskog standarda preuzima ETSI (European Telecommunication Standard Institute). Od samoga poetka razvijanja GSM standarda, postavljena je kao imperativ ISDN kompatibilnost u smislu pruanja usluga. Vano je naglasiti da je GSM u potpunosti digitalni standard.

1.1.

Komponente mobilnog elijskog sustava

GSM mrea sastoji se od nekoliko cjelina kako to prikazuje slika 1: mobilna stanica, podsustav bazne stanice i podsustav mobilne centrale

MTC

Mobilna centrala

(PCM) po kabelu Povezuje BS na MTS

downlink Smjer od mree prema korisniku

BS

Bazna postaja

uplink Smjer od korisnika prema mrei

Radio link Prometni (govorni) i kontrolni kanali Duplex: -uplink -downlink

Slika 1. Osnovne komponente elijskog sustava Mobilna stanica ili mobilna telefonska jedinica sadri upravljaku jedinicu, primopredajnik i sustav antene. Podsustav bazne stanice omoguava vezu izmeu podsustava mobilne centrale i mobilne stanice. Podsustav sadri kontrolnu jedinicu, radio kabinete, antene i napajanje. Podsustav mobilne centrale predstavlja centralni element mree za koordinaciju svih baznih stanica. Uloga mu je procesiranje i prospajanje poziva kao i upravljanje tarifiranjem.

1.2.

Koncept i temeljne prometnotehnoloke znaajke

Osnovni koncept efikasnog iskoritavanja spektra kod dizajniranja mobilnih radio-sustava moe biti podijeljen u nekoliko elemenata i svaki element moe biti analiziran u odnosu na druge. Osnovni elementi su: koncept ponovne upotrebe frekvencijskih kanala redukcijski faktor istokanalne interferencije zahtijevani omjer signala nositelja i smetnje mehanizmi prekapanja/preuzimanja (handover, handoff) dijeljenje elija

Budui su u sustavu ograniavajui faktor frekvencijski resursi, "izazov" je posluiti maksimalni broj korisnika sa specificiranom kvalitetom sustava. Stoga su osnovna pitanja koja se postavljaju pred inenjera teleprometa: Koliki broj korisnika moe biti posluen u GPS? Koliki broj korisnika moe imati jedan sustav/elija? Koliko frekvencijskih kanala je potrebno?

1.2.1. elijski koncept Jedan radio-kanal se sastoji od para frekvencija jedna za svaki smjer prijenosa (full-duplex rad). Jedna frekvencija f1 koja je upotrijebljena na jednom geografskom podruju koje se naziva elija sa radijusom pokrivanja R moe biti upotrijebljena u drugoj eliji sa istim radijusom pokrivanja na udaljenosti D.(slika 2.)

Slika 2. Koncept ponovne upotrebe iste frekvencije Ponovna upotreba iste frekvencije (frequency reuse) je osnovni koncept elijskog mobilnog radio-sustava, korisnici na razliitim geografskim lokacijama (razliite elije) mogu istovremeno koristiti isti frekvencijski kanal. Ponovnom upotrebom iste frekvencije moe se drastino poveati efikasnost spektra, ali ako se sustav dobro ne dizajnira ozbiljne probleme moe uzrokovati interferencija. Takva interferencija izazvana upotrebom iste frekvencije naziva se istokanalna interferencija.

1.2.1.1.Sheme ponovne upotrebe iste frekvencije Koncept ponovne upotrebe iste frekvencije moe biti upotrijebljen u vremenskoj i prostornoj domeni. Upotrebe iste frekvencije u vremenskoj domeni rezultira zauzimanjem iste frekvencije u razliitim vremenskim slotovima i to se naziva TDM (Time Division Multiplexing). Ponovna upotreba iste frekvencije u prostornoj domeni moe biti podijeljena u dvije kategorije: ista frekvencija dodijeljena je na dva razliita geografska podruje kao to su AM i FM radiostanice koje upotrebljavaju istu frekvenciju u dva razliita grada. ista frekvencija koristi se nekoliko puta na istom podruju u jednom sustavu, ta shema se zapravo koristi u elijskom sustavu. Postoji mnogo elija sa istom frekvencijom. Ukupni dodijeljeni frekvencijski spektar dijeli se u K uzoraka sa ponovnom upotrebom iste frekvencije kako to prikazuju slika 3. za K=4, 7,12 i 19.

Slika 3. Uzorci ponovne upotrebe iste frekvencije 1.2.1.2. Udaljenost na kojoj se ponovno moe upotrijebiti ista frekvencije

Minimalna udaljenost na kojoj se ponovno smije upotrijebiti ista frekvencija ovisi o mnogo faktora kao to su: broj elija s istom frekvencijom u okolini promatrane elije geografske konture terena visina antene snaga na kojoj bazna stanica odailje signal Udaljenost D moe se odrediti iz: D = 3 K R

Gdje K predstavlja uzorak ponavljanja iste frekvencije kako to pokazuje slika 3. 3,46 R K = 4 4,6 R K = 7 D= K = 12 6R 7,55 R K = 19 Ako sve elije emitiraju signal istom snagom tada K raste i udaljenost na kojoj se ponovna moe upotrijebiti ista frekvencija raste. To poveanje D-a smanjuje mogunost istokanalne interferencije. Teoretski velik broj elija u uzorku (K) je poeljan. Meutim ukupan broj dodijeljenih kanala za jedan sustav je konaan. Kada je K prevelik, broj kanala dodijeljenih svakoj od K elija postaje mali. Zadatak koji se namee, je dakle odrediti najmanji broj K koji e udovoljiti traenim performansama sustava. To ukljuuje procjenu istokanalne interferencije i odabir minimalnog D-a koji e reducirati istokanlanu interferenciju. Najmanja vrijednost od K je 3, a postie se postavljanjem parametara i=1 i j=11 u formuli: K = i2 +i j + j2 1.2.1.3. Broj korisnika u sustavu

Kada se dizajnira sustav prometni uvjeti na odreenom podruju za vrijeme GPS su jedan od parametara koji pomau pri odreivanju veliina razliitih elija i broja kanala u njima. Maksimalni broj poziva po satu za svaku eliju dobiva se pomou veliine prometa za svaku pojedinu eliju to e naravno ovisiti o broju kanala instaliranih u eliji i oekivanom trajanju razgovora. Ukupni broj poziva u sustavu za vrijeme GPS-a ovisit e oekivanom broju poziva za vrijeme GPS-a u svakoj eliji tj. o oekivanom broju poziva po jednom korisniku u GPS-u. Promet koji generira Nmob korisnika na podruju elije tijekom vremena T moe se odrediti pomou izraza:
A=

t
i =1

Nm

Si

[Erl]

i rasporeuje se u mkanala raspoloivih na podruju elije. Za potrebe odreivanja broja kanala u eliji neophodno je provesti analizu veliine dolaznog i odlaznog prometa, vremenskog kolebanja prometa te ukljuiti razinu usluge definiranu dozvoljenim gubicima. Odnosno moe se pisati da je:
m = ( Adol , Aodl , Var(A) , PB ),

pri emu je:

A= Ts =
Nmob nc Ts T

[Erl],

i i j su cijeli brojevi ( i j ) koji se nazivaju parametri pomicanja (shift parameters), pri emu i oznaava broj elija pomicanja du svakog od lanaca (za primjer sa slike 3. je to est lanaca) esterokuta originalne elije, a j oznaava broj elija pomicanja du lanca alija za 60 u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu u odnosu na pravac poetnog lanca.
1

gdje je:

- ukupan broj poziva koji su poslueni u eliji (koji odlaze, koji cijeli razgovor obave u eliji, oni koji dolaze u eliju sa zapoetim razgovorom) tijekom GPS (60 min) TS prosjeno trajanje razgovora/zauzimanja prometnog kanala2 Nmob broj mobilnih korisnika u eliji (domai i gostujui) nc broj poziva po mobilnom korisniku tijekom GPS (60 min)
Broj mobilnih korisnika na podruju neke elije nije konstantan i stoga je za procjenu prometa na nekom podruju neophodna analiza distribucije korisnika (kao potencijalnih generatora prometa). Na slici 4. predstavljene su distribucije korisnika tijekom dana izraene brojem korisnika po kvadratnom kilometru za tri razliita podruja (ruralno, predgrae i specifino podruje kao to je primjerice zrana luka).
200
ruralno podruje

broj korisnika/km2

150
predgrae

100
specifino podruje (aerodrom)

50

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vrijeme u danu

Slika 4. Distribucije korisnika za razliita podruja 1.2.2. Mehanizmi prekapanja/preuzimanja izmeu podruja Kada se mobilna stanica za vrijeme razgovora kree i naputa podruja pokrivanja bazne stanice u kojoj se nalazila, jakost signala opada. elija tj. bazna stanica koju naputa zatrait e prekapanje (handover ) na drugu eliju. Sustav e prospojiti poziv na novu frekvenciju u novoj eliji bez prekidanja poziva ili obavjetavanja korisnika o tome. Korisnik ne zamjeuje prekapanje iz elije u eliju. Koncept prekapanja primijenjen u jednodimenzionalnom sustavu primjenjuje se i u dvodimenzionalnom (prekrivajue elije i podelije). Procesiranje prekapanja je vaan zadatak za svaki mobilni sustav. Pored pitanja kako uiniti sigurno prekapanje, kako reducirati nepotrebna prekapanja namee se i pitanje kako upravljati kapacitetom u eliji da bi prekapanje bilo uspjeno (npr. dodjeljivanjem prioriteta handover pozivima). Prekapanje je potrebno u sljedeim situacijama slika 5: kada se mobilna stanica nalazi na granici elije i jakost signala od mobilne stanice ka baznoj je mala kada mobilna stanica dolazi u podruje nepokriveno dovoljno jakim signalom (signalstrength holes)

Ovdje se pod prosjenim vremenom posluivanja podrazumijeva prosjeno vrijeme zauzimanja resursa na podruju promatrane elije, odnosno prosjeno vrijeme trajanja razgovora na podruju promatrane elije. Ono nije jednako prosjenom vremenu trajanja razgovora u mobilnoj mrei, kao to je to sluaj kod fiksne telefonske mree.

Slika 5. Razlozi za prekapanje Promjena lokacije tijekom komunikacije, odnosno preuzimanje izmeu podruja (handover, handoff), mora se odviti tako da se odri kontinuitet komunikacije. Preuzimanje izmeu podruja tijekom komunikacije moe se rijeiti na dva naina: 1. vrsto preuzimanje (hard handover) prekida se komunikacija pristupnim kanalom u podruju BS iz koje MS dolazi i nastavlja drugim pristupnim kanalom u podruju BS-a u koju MS ulazi. Kod ovakvog prijelaza terminal odrava vezu samo u jednom podruju. Primjer za vrsto preuzimanje je GSM. 2. meko preuzimanje (soft handover) terminal odrava vezu u oba podruja, tako da dolazi do zamjene komunikacije pristupnim kanalom u podruju BS iz koje MS dolazi s onim u podruju BS-a u koju MS ulazi. Meki prijelaz karakteristian je za mree tree generacije (3G) i sustave sa kodnom podjelom (CDMA Code Division Multiple Access), kao to je UMTS. Posebno treba razmatrati takozvano prekapanje izmeu dvaju sustava, jer poziv moe biti zapoet u elijskom mobilnom sustavu nadziranom od jednog operatera i nastavljen u sustavu drugog operatera.

1.2.3. Dijeljenje elija Razlog cijepanja/dijeljenja elija je poboljanje efikasnosti iskoritenja spektra. Ponovna upotreba iste frekvencije je jedan koncept, a cijepanje elija je drugi. Kada veliina prometa u eliji dosegne vrijednost da frekvencijski kanali ne mogu osigurati zadovoljavajui broj poziva (gubici su vei od dozvoljenih), originalna elija moe biti podijeljena u manje elije. Postoje dvije vrste tehnika cijepanja elija: permanentno cijepanje dinamiko cijepanje Jednoliki uzorci ponovne upotrebe iste frekvencije pretpostavljaju konstantnu veliinu prometa na podruju koje pokriva odreena mrea. U praksi, meutim, to nije tako nego promet znaajno varira na podruju pokrivanja mreom (kao i tijekom dana). To namee potrebu uporabe elija razliite veliine u razliitim dijelovima: male elije u podruju gdje se oekuje velik promet (urbana podruja) i velike elije u podrujima s malim prometom. Slikom 6 prikazan je sluaj upotrebe razliitih veliina elija na odreenom podruju pokrivanja mreom. To utjee na posebne probleme u planiranju kanala, budui udaljenost na kojoj se ponovno moe upotrijebiti ista frekvencija varira za razliite veliine elija. Da bi se izbjegla 8

interferencija, u malim i velikim elijama se moraju upotrebljavati razliite frekvencije. To ponekad utjee na poveanje trokova, ali je neizbjeno. Druga mogunost za razliito pokrivanje podruja je u upotrebi prekrivajuih elija i podelija, ali tu ponovno postoji problem odvojenog elijskog planiranja.

Slika 6. Podjela podruja pokrivanja mreom

1.3. Prikaz elijske mree prema poopenom referentnom modelu telekomunikacijske mree Referentni model poopeno naznauje kljune mrene elemente (podsustave) telekomunikacijske mree neovisno o tipu mree, prijenosnom vodu niti tehnikoj izvedbi (analogno/digitalno; SPC, PDH/SDH, ...). Referentni model javne pokretne elijske mree s posebnim/specifinim mrenim elementima GSM mree prikazan je slikom 7.

Slika 7. Poopeni model pokretne elijske mree Mreni elementi kojima se ostvaruje promet: MS (Mobile Station) pokretna stanica (ureaj, terminal) BS ili BTS (Base Transceiver Station) bazna stanica kojom se ostvaruje radijski pristup do MS. BTS ukljuuje opremu koja se odnosi na radio i transmisijska suelja 9

potrebna u jednoj eliji ili na jednoj lokaciji. Svaki BTS radi najmanje sa jednim parom frekvencija (uplink-downlink). BSC (Base Station Controller) upravlja bazne stanice (kontroler) za nekoliko grupiranih baznih stanica, prisutan u GSM-u, a kod ostalih elijskih standarda funkcije BSC-a ugraene su u MSC. BSC se smatra centralnom tokom sustava bazne stanice (BSS-Base Station System). BSC upravlja radio mreom i izvodi sljedee funkcije: upravljanje pozivima i prekapanjima, upravljanje radio mreom, transkodiranje i prilagoavanje brzina, koncentracija prometa, upravljanje transmisijom za bazne stanice te daljinsko upravljanje baznim stanicama. MSC (Mobile Switching Centre) komutacijsko vorite elijske mree obavlja osnovne komutacijske funkcije (FSC) i specijalizirane funkcije (FMS) vezane uz pokretnu mreu: FMSC = FSC FMS. MSC je odgovoran za uspostavu, usmjeravanje, upravljanje i nadzor poziva od i prema mobilnim korisnicima. Uz svaki MSC, dolaze i baze s podacima o vlastitim pretplatnicima i pretplatnicima drugih mrea: Domai lokacijski registar (HLR- Home Location Register) Gostujui lokacijski registar (VLR- Visitor Location Register,) Centar za provjeru autentinosti (AUC- Authentication Centre,) Provjera autentinosti pretplatnika Registar identifikacije opreme (Equipment Identification Register, EIR) Provjera vlasnika pokretne stanice GMSC (Gateway MSC) - prilazni/povezni pokretni komutacijski centar odnosno poveznik prema drugim mreama za koje je potrebno prevoenje protokola (drugim pokretnim mreama PLMN ili fiksnim PSTN/ISDN, PSPDN ...). GMSC je integriran u istim vorovima gdje je MSC.

Ostali mreni elementi ostvaruju sljedee funkcije: registriranje i ovjeravanje podataka o mobilnim pretplatnicima HLR (Home Location Registar)- sadri podatke o svim pretplatnicima GSM mree.
HLR je centralna baza podatka koja sadri detalje o svakom pretplatniku mobilnog telefona koji je autoriziran da moe koristiti jezgrenu mreu GSM mree. Moe postojati nekoliko logikih i fizikih HLR-ova po jednoj PLMN, premda jedan MSISDN/IMSI3 moe biti povezan samo sa jednim logikim HLR-om (koji moe obuhvaati nekoliko fizikih vorova) istovremeno. HLR sprema podatke o svakoj SIM kartici izdanoj od mobilnog operatera. Svaki SIM ima jedinstven identifikator koji se naziva IMSI koji predstavlja primarni klju za svaki HLR zapis. Primjeri drugih podataka spremljenih u HLR-u po jednom IMS zapisu su: Usluge koje je korisnik zahtijevao ili su mu omoguene GPRS postavke da bi omoguile korisniku da pristupa usluzi prijenosa podataka paketnim modom GPRS. Trenutna lokacija korisnika (na kojemu se VLR ili SGSN trenutno nalazi) Postavke prosljeivanja poziva koje se primjenjuju za pojedini MSISDN Podaci u HLR-u su pospremljeni tako dugo dok je korisnik pretplatnik odreenog operatera.

Vani podaci/pojedinosti povezani sa SIM-om jesu MSISDN-ovi to predstavlja telefonske brojeve koje koriste mobilni telefoni da bi napravili poziv ili ih primili. Primarni MSISDN je broj koji se koristi kod pozivanja i primanja glasovnih poziva i SMS-a ali mogue je da SIM ima druge sekundarne MSISDN-ove koji se odnose na usluge fax-a i podatkovnih poziva. Svaki MSISDN je takoer primarni klju za HLR zapis.

10

VLR (Visitor Location Registar)- sadri podatke o vlastitim pretplatnicima i pretplatnicima drugih mrea. mrea
VLR je privremena baza podataka. Predstavlja dio mobilnog sustava GSM-a GSM 4 u kome se spremaju informacije o svim mobilnim stanicama koje su trenutno pod nadlenou odreene centrale mobilne mree (MSC(MSC Mobile Switching Centre) koja ih posluuje odnosno omoguava uslugu. Svaki BS u mrei je posluivan od tono jednog jedno VLR-a, to znai da jedan pretplatnik ne moe biti prisutan u vie od jednog VLR-a VLR a istovremeno. istovremeno Od svih informacija koje sprema o svakoj mobilnoj stanici najvanije su: su identifikacija podruja poloaja mobilne stanice (LAI(LAI Location Area Identity), odno odnosno pod kojim upravljaem/kontrolerom kontrolerom bazne stanice se trenutno nalazi. Taj podatak je vaan kod procesa uspostave poziva. IMSI (pretplatniki identifikacijski broj) Podatke za autentifikaciju MSISDN (korisnikov broj telefona). Usluge kojima korisnik ima pristup p HLR adresa pretplatnika Osnovne funkcije VLR-a VLR prikazane su slikom 8.

PRIMARNE FUNKCIJE VLR-a

Informiranje HLR-a da je korisnik napustio njegovo podruje.

Praenje korisnikove lokacije unutar svog podruja, kada nije u tijeku razgovor.

Doputanje ili nedoputanje usluga koje korisnik moe koristiti

Pridjeliti roaming brojeve za vrijeme procesa dolazaka poziva

Brisanje zapisa o korisniku, ako korisnik postaje neaktivan za vrijeme boravka u podruju nekog VLR-a. a. VLR o tome informira HLR.

Brisanje zapisa o korisniku kada se korisnik eksplicitno makne prema drugom VLRu. To ini kad dobije naredbu od HLR-a

Slika 8. Primarne funkcije VLR-a

funkcije transmisije/transporta u jezgri mree (core network) funkcije signalizacije u mrei funkcije vezane za upravljanje mreom (Network Management), , to ukljuuje: klasine funkcije e nadzora i odravanja mree (O & M) upravljanje uslugama (service management) podrku korisniku (customer care) funkcije vezane uz dodatnu mrenu inteligenciju (additional network intelligence)

elijska mrea ima ve u osnovnom rjeenju ugraenu inteligenciju nunu za: ostvarivanje radiopristupa pristupa (praenje terminala, pronalaenje ...) redovito tarifiranje zatitu (provjera) vjerodostojnosti pretplatnika: Ki (authentication key) IMSI (International nal Mobile Subscriber Identity) time je olakano uvoenje niza IN usluga: osobni broj (personal number) za vie mrea elijske VPN (virtual private network) prepaid calls posebno tarifiranje i dr.

U praksi veina proizvoaa opreme integrira VLR direktno u V-MSC, V a tamo gdje to nije uinjeno VLR je vrlo vrsto povezan s MSC-om om preko odgovarajuih suelja.

11

1.4. Razvoj pokretnih elijskih sustava Razvoj elijskih sustava obino se razmatra kroz 3 generacije (2. generacija ima podfaze 2+ i 2,5) kako je prikazano slikom 9. Kroz iste faze moe se promatrati evolucija tehnologija za prijenos podataka u mobilnim mreama (slika 10.).

Slika 9. Evolucija mobilnih sustava

Slika 10. Evolucija tehnologija za prijenos podataka u mobilnim mreama Znaajke pokretnih sustava prve generacije (tablica 1) analogni sustavi; jednostavna elijska struktura- elije 2 20 (50) km pokrivanje signalom relativno dobro (zbog manjih frekvencija); mala mogunost kretanja (roaming); nekompatibilnost razliitih sustava; mali kapacitet namjena: mobilna telefonija i prijenos podataka manjih brzina (glas i podaci se frekvencijski modulirani na noseoj frekvenciji) 12

dominantni standardi: o NMT (Nordic Mobile Telephone) nordijski sustav (Europa, Sjeverna Afrika) o AMPS (American Mobile Phone System) ameriki, najrasprostranjeniji analogni standard o TACS (Total Access Communication System) modificirani AMPS (GB, Japan ...) Tablica 1. Karakteristike/specifikacije standarda elijskih sustava 1. generacije
NMT 450 NMT099 411,675415,850 421,675425,850 168/335 23/12,5 10 FDMA 1-50 0,15/1,5/15 AMPS 825845 870890 832 30 45 FDMA 220 0,6/1,2/3 TACS 890915 935960 1000 25 45 FDMA 220 1,2/3

Frekvencijsko podruje [MHz] uplink (od mobilne/pokretne stanice) Downlink (prema mobilnoj/pokretnoj stanici) broj radijskih kanala irina radijskog kanala (kHz) Dupleksni razmak (MHz) Nain pristupa Domet pokrivanja BS (promjer) [km] Predajna snaga Pokretnog ureaja [W]

453-457,5 463-467,5 180/359 25/12,5 10 FDMA 150 0,15/1,5/15

Realizacija kanala u FDMA (FrequencyDivision Multiple Access) prikazan je slikom 11.

Slika 11. Viestruki pristup s frekvencijskom podjelom kanala (FDMA)

13

2. Pokretni elijski sustavi druge generacije

imbenici koji su potakli razvoj sustava druge generacije mogu se iskazati kroz:

potreba za veim prometnim kapacitetom, posebice u gusto naseljenim podrujima mogunost neogranienog kretanja na meunarodnoj razini (roaming) zahtjevi za proirenjem asortimana usluga

Najvaniji sustavi standardi druge generacije su: GSM (Group Special Mobile Global System for Mobile Communication) DAMPS (Digital AMPS, prije ADC American Digital Cellular, odnosno standard IS54) PDC (Personal Digital Cellular) Osnovne karakteristike/specifikacije standarda 2. generacije prikazane su tablicom 2. Tablica 2. Karakteristike/specifikacije standarda elijskih sustava 2. generacije.
GSM 900 frekvencijsko podruje [MHz]: > uplink > downlink irina kanala (kHz) (cahennel separation) Multipleksiranje (broj govornih kanala po frekvencijskom kanalu) Nosea usluga (bita po frekvencijskom kanalu) 890-915 935-960 200 TDMA 8 (16) 270 kb/s D-AMPS 24849 869894 30 TDMA 3 (6) 46,6 kb/s PDC 940-956 ; 1429-1441 ; 1453-1465 810-826 ; 1477-1489 ; 1501-1513 25 TDMA 3 (6) 42 kb/s

Primjenom TDMA (TimeDivision multiple access) multipleksiranja vie prometnih kanala (logikih kanala) ostvaruje se jednim frekvencijskim kanalom. Principi TDMA naznaeni su na slici 12. (za TDMA s 8 govornih kanala preko jednog frekvencijskog kanala odreene pojasne irine). Vremenski odsjeak (time slot) koji nosi govorni kanal i "zatitu" ima duinu 0,577 ms

jedan prometni kanal

CX

osam prometnih (logikih) kanala preko jednog frekv. kanala

LC1

LC1

LC1 C0

frekvencijski kanal za kontrolne kanale

t Slika 12. Viestruki pristup s vremenskom podjelom kanala (TDMA)

14

Izvorno time slot se koristio za jedan kanal (razgovor) kao "fullrate" puna brzina (za kodirani govor) od 13 kb/s, nova generacija kodera radi polovinom brzinom 6,5 kb/s i time udvostruuje broj moguih prometnih kanala Gotovo istodobno s uvoenjem GSM sustava 2. generacije razvija se i specifikacija faze "2+" kojom su obuhvaeni: nova frekvencijska podruja (1800 i 1900 MHz) proirenje IN funkcija integracija GSM i satelita za globalno pozicioniranje (GPS) pristupi drugim standardima (DECT standard) novi standardi prijenosa podataka o GPRS (General Packet Radio Service) o IDA (Internet Direct Access) Sustavi "2,5 generacije" vezani su u koncept PCS (Personal Communication Pervices) (definirani u USA) kojim se: proiruje spektar radijskih komunikacijskih usluga ukidaju ogranienja ine PSTN mree omoguuje dostup do korisnika putem jedinstvenog broja (na bilo kojem mjestu) koncept nije ogranien na mobilnu telefoniju nego obuhvaa: o usluge prijenosa podataka o pohranjivanje i upravljanje porukama (messaging) o telefonske usluge o niz VAS aplikacija PCS ne specificira poseban standard ili pristup nego ukljuuje razliite mrene tehnologije i tehnike pristupa (TDMA, CDMA Code Division Multiple Access) beine (wireless) sustave prema DECT standardu i dr. 2.1. Osnovne znaajke GPRS-a

WCDMA, do 2 Mbit/s Komutacija paketa, 384 kbit/s

Komutacija paketa, 171.2 kbit/s 4 fizika kanala, 38.4 kbit/s 1 fiziki kanal, 9.6 kbit/s

Slika 13. Evolucija prijenosa podataka u mobilnim mreama

GPRS zapravo predstavlja meukorak izmeu druge (2G) i tree generacije (3G) mobilnih mrea - 2.5G (slika 13) Nazivi i znaajke pojedine tehnologije su: 15

HSCSD- High Speed Circuit Switched Data Brzina prijenosa 57, 6 kbit/ s pri koritenju 4 vremenska odsjeka (komutacija kanala) GPRS- General Packet Radio Service Brzina prijenosa do171,2 kbit/ s pri koritenju 8 vremenskih odsjeaka (komutacija paketa) EDGE- Enhanced Dana Rates for Global Evolution Brzina prijenosa do 384 kbit/s pri koritenju 8 vremenskih odsjeaka postie se primjenom djelotvornije komutacijske modulacijske tehnike (komutacija paketa) UMTS- Universal Mobile Telecommunications System Brzine prijenosa podataka od 144 kbit/s u svim uvjetima Brzine prijenosa podataka 384 kbit/s u otvorenom prostoru Brzine prijenosa podataka do 2 Mbit/s u zatvorenom prostoru Prijenos podataka se odlikuje usnopljenou (burstiness), a u tom sluaju komutacija paketa je optimalno rjeenje budui da omoguava koritenje mrenih resursa samo onda kada korisnik zaista treba slati ili primati podatke. S aspekta korisnika osnovne znaajke GPRS-a su:

Vea brzina: do 171.2 kbit/s Neposrednost: direktan pristup podatkovni mreama GPRS aplikacije

S aspekta operatera osnovne znaajke GPRS-a su:

Komutacija paketa Uinkovitost: efikasno koritenje radio resursa Mobilni Internet Kompatibilnost s TDMA i GSM: jedinstven put prema 3G mobilnim ureajima

Pored prednosti koje GPRS ima u odnosu na prethodne tehnologije prijenosa podataka, mogu se uoiti i odreeni nedostaci:

Ogranien kapacitet elije Nie stvarne brzine: oko 55 kbit/s Neoptimalna modulacija: GMSK Prijenosna kanjenja

16

2.2. Arhitektura GPRS-a Slikom 14. prikazana je arhitektura GSM/GPRS mree gdje se mogu uoiti novi elementi mree koji omoguuju prijenos podataka paketnim modom prijenosa (PCU,SGN,GGSN).

Slika 14 . Arhitektura GSM/GPRS mree

2.3.

Radijski kanali za prijenos podataka paketnim modom

Logiki kanali za prijenos podataka paketnim modom prikazani su slikom 15. PDCH (Packet Data Channel)= GPRS kanali za paketni prijenos podataka

Slika 15. Vrste logikih kanala kod GPRS-a 2.3.1. Dodjeljivanje GPRS kanala Dodjeljivanje GPRS kanala u eliji moe biti: Fiksno dodjeljivanje (Dedicated PDCH) Da bi se osigurao odreeni broj PDCH kanala koristi se statiki nain dodjele u kojemu se u pojedinoj eliji osigurava odreeni broj kanala namijenjenih samo za GPRS bez obzira na veliinu govornog prometa. 17

Dodjeljivanje na zahtjev (On-demand PDCH) Unutar GSM mree koja podrava GPRS, govorna usluga ima prioritet, a to znai da svi slobodni kanali koji se u odreenom trenutku ne koriste za prijenos govora mogu biti PDCH kanali, a u sluaju potrebe za jo veim brojem kanala za prijenos govora prekida se veza uspostavljena preko PDCH na zahtjev. Dinamiki nain dodjeljivanja kanala ima svoje prednosti s obzirom da ostaje vei broj raspoloivih kanala za prijenos podataka (u sluaju manjeg opsega govornog prometa), ali i svoje nedostatke jer u tom sluaju se kod velikog govornog prometa smanjuje raspoloivi broj kanala za prijenos podataka a time i kvaliteta podatkovnog prometa. Kombinirano dodjeljivanje U praksi operatori kombiniraju dva postojea naina dodjeljivanja PDCH, to znai da se odreeni broj kanala u eliji fiksno dodijeli za podatkovni promet, a ostali kanali se dodjeljuju na zahtjev s tim da govor ima prednost pred podacima.

2.3.2. Brzina prijenosa podataka Brzina prijenosa podataka po korisniku u eliji ovisi o kodnoj shemi (slika 16. i tablica 3.) i broju kanala u eliji dodijeljenih za prijenos podataka, ali isto tako ovisi i o klasi telefona (Multislot class koritenje vie vremenskih odsjeaka istovremeno) (tablica 4.)

Slika 16. Sheme kodiranja kanala Tablica 3. Brzine prijenosa podataka za odreenu kodnu shemu
Kodna shema Brzina po jednom vremenskom odsjeku CS-1 CS-2 CS-3 CS-4 9.05 kbit/s 13.4 kbit/s 15.6 kbit/s 21.4 kbit/s Brzina osam vremenskih odsjeaka 72.4 kbit/s 107.2 kbit/s 124.8 kbit/s 171.2 kbit/s

18

Tablica 4. Klase mobilnog ureaja obzirom na broj slotova

Klasa telefona 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Broj odsjeaka Broj odsjeaka Maksimalno za downlink za uplink aktivnih odsjeaka 1 1 2 2 1 3 2 2 3 3 1 4 2 2 4 3 2 4 3 3 5 4 1 5 3 2 5 4 2 5 4 3 5 4 4 5

2.4. Analiza kapaciteta za radio suelje kod GPRS-a 2.4.1. Opis modela Posluivanje u eliji GSM/GPRS mree moe se opisati kombiniranim sustavom posluivanja Sustav posluivanja sa ekanjem i s gubicima, budui je nain dodjeljivanja kanala u eliji kombinirani, prikazano slikom 17. Svojstva takvog sustava mogu se opisati sljedeim parametrima: o Intenzitet dolazaka GSM i GPRS , h,GSM i h,GPRS o Vrijeme boravka 1/h,GSM i 1/h,GPRS o Trajanje poziva 1/GSM i 1/GPRS Gdje oznake imaju poznato znaenje.

Slika 17. Model sustava posluivanja za GSM/GPRS

19

2.4.2. Stanja modela Dogaaji koji prevode ovaj sustav iz jednog stanja u drugo su:
Dolazak GSM poziva ili prekapanje u eliju Dolazak GPRS sesije ili prekapanje u eliju Odlazak GSM poziva ili prekapanje iz elije Odlazak GPRS sesije ili prekapanje iz elije Dolasci paketa Posluivanje paketa Promjena stanja u vie praskovit ili manje praskovit dolazak podatkovnih paketa To bi znailo da broj stanja za eliju sa 20 kanala iznosi 466 620 mogua stanja. Pojednostavljenjem opisa ponaanja sustava, stanje sustava moe se opisati ureenom etvorkom kako slijedi:

S= (NGSM, NGPRS, non-bursty, K - buffer) Pri emu: NGSM oznaava broj GSM korisnika u eliji (govorna usluga), NGPRS oznaava broj GPRS sesija u eliji, non-bursty oznaava broj sesija u neusnopljnom nainu generiranja paketa i K oznaava broj paketa koji eka na posluivanje u memoriji Slika 18. prikazuje neka od stanja u koja sustav moe ui.

NGPRS

5,3,2,0 5,3,3,0 3 5,3,1,0 5,3,0,0

5,2,2,1 5,2,1,1 5,2,0,1

5,2,0,0 2 5,2,2,0 5,2,1,0

0,0,0,0 NGSM 5

Slika 18. Dijagram stanja sustava

20

2.4.3. Mjere performansi sustava CVT Ostvaren govorni promet

N GSM

CVT

GSM,0 =

n GSM,

n =1

N GSM n =0

GSM

n!
n

( 1 )

GSM, n = GSM,0

GSM

n!

za n = 1, 2, , N

GSM

Pri emu je : n- broj GSM korisnika u sustavu GSM, n - vjerojatnost da je u sustavu n GSM korisnika - Prometno optereenje sustava GSM pozivima

AGS Prosjean broj GPRS sesija

=

AGS

GPRS,

m =1

GPRS,0 GPRS,
m

m =0

GPRS

m!
m

)
m!

( 1 )

za m = 1 , 2 ,..., M

= GPRS,0

GPRS

Pri emu je : m- broj GPRS korisnika u sustavu GPRS, m - vjerojatnost da je u sustavu m GPRS korisnika - Prometno optereenje sustava GPRS sesijama

Ostale mjere performansi sustava su:

CDT Ostvaren podatkovni promet PLP Vjerojatnost odbijanja paketa PST Vrijeme boravka paketa ATU Prosjena propusnost po korisniku

21

2.4.4. Analiza performansi sustava

Osnovne pretpostavke za promatranu eliju su: Broj kanala eliji, N = 20 Max broj GPRS korisnika, M = 20 Veliina BSC buffera, K = 100 paketa Brzina prijenosa po jednom PDCH (CS-2), posluivanja paketa = 13.4 kbit/s Prosjean intenzitet dolazaka podataka, avg = 6 kbit/s po sesiji.

2.4.4.1.CDT grafikon
Iz grafova (slika 19) koji prikazuju ovisnost ostvarenog podatkovnog prometa o ukupnom intenzitetu dolazaka za razliite postotke uestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva vidljivo je da: za mali intenzitet prometa, ostvareni podatkovni promet je neovisan o broju rezerviranih PDCH. poveanjem intenziteta ovisnost je sve vea.

Slika 19. Ostvareni podatkovni promet 22

2.4.4.2.ATU grafikon

Iz grafova (slika 20) koji prikazuju ovisnost prosjene propusnosti po korisniku o ukupnom intenzitetu zahtjeva za razliite postotke uestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva vidljivo je da: za mali promet, propusnost je 6 kbit/s. poveanjem prometa, propusnost se smanjuje. za 0 rezerviranih PDCH, ATU tei ka 0.

Slika 20. Prosjena propusnost po korisniku

23

2.4.4.3.PST grafikon

Iz grafova (slika 21.) koji prikazuju ovisnost vremena boravka paketa (kanjenje paketa na promatranom izoliranom dijelu mree) o ukupnom intenzitetu zahtjeva za razliite postotke uestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva vidljivo je da: ako nema rezerviranih PDCH, se poveava (gotovo) linearno. Za 4 PDCH, PST se poveava polagano. PST

Slika 21. Vrijeme boravka paketa

24

2.4.4.4.PLP grafikon

Iz grafova (slika 22) koji prikazuju ovisnost vjerojatnosti odbijanja paketa o ukupnom intenzitetu zahtjeva za razliite postotke uestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva vidljivo je da: Za mali promet, poslueni. svi su paketi

Kako

promet raste, ovisnost rezerviranim PDCH sve manja.

Slika 22. Vjerojatnost odbijanja paketa

25

2.4.4.5. AGS grafikon

Grafovi (slika 23) prikazuju ovisnost prosjenog broja GPRS sesija u eliji i vjerojatnost blokiranja GPRS sesija o ukupnom intenzitetu zahtjeva za razliite postotke uestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva.

Slika 23. Prosjean broj aktivnih GPRS sesija i vjerojatnost blokiranja sesija

2.4.4.6. ATU grafikon Utjecaj maksimalnog dozvoljenog broja GPRS korisnika u eliji na performanse GPRS-a. (prosjena propusnost po korisniku i vjerojatnost blokiranja GPRS sesije) u ovisnosti o intenzitetu dolazaka zahtjeva (GSM+GPRS) u promatranu eliju prikazani su slikom 24. Iz grafova se moe zakljuiti da je nuno ograniiti ulazni tok tj. broj GPRS korisnika zbog osiguravanja kvalitete usluge QoS.

Slika 24. Prosjena propusnost po korisniku i vjerojatnost blokiranja GPRS sesije 26

2.4.4.7. CVT grafikon Grafovima na slici 25. prikazano je: da pri malom prometnom optereenju sustava ostvareni govorni promet ne ovisi o broju fiksno dodijeljenih kanala za podatkovni promet da poveanjem prometnog optereenja sustava ostvareni govorni promet ovisi o broju kanala dodijeljenih za podatkovni promet, da smanjenje broja kanala za GSM utjee na poveanje vjerojatnosti blokiranja GSM poziva, ali za vee prometno optereenje razlika u vjerojatnosti blokiranja za razliit broj kanala fiksno dodijeljenih govornom prometu je zanemariva.

Slika 25. Ostvareni govorni promet i vjerojatnost blokiranja GMS poziva

27

3. TREA GENERACIJA MOBILNIH ELIJSKIH SUSTAVA

Temeljna ideja je integrirati ine i beine (elijske, wireless, paging,...) sustave, ukljuujui satelitske mree, u univerzalni multimedijski irokopojasni pokretni sustav. ITU-T je definirao standard IMT-2000 (International Mobile Communication) koji definira rad buduih pokretnih sustava s multimedijskim uslugama u frekvencijskom podruju 2000 MHz. ETSI (Europski Institut za Telekomunikacijske Standarde) definirao je standard za paneuropski sustav tree generacije nazvan UMTS (Universal Mobile Telecommunication System). Osnovan je UMTS Forum. Koncept UMTS-a tretira se vie kao ekstenzija GSM-a nego kao njegova zamjena. Kljuno novo svojstvo (funkcija) je "air interface" za simetrini i asimetrini paketni promet sa irom (i fleksibilnom) pojasnom irinom. UMTS omoguuje konvergenciju tri dosad odvojena podruja usluga (slika 26): Audio/video/data podruje (radio i TV sadraja na zahtjev) Konvencionalno telekomunikacijsko podruje (govor, ISDN usluge) Raunalno podruje usluga (igre, MultiMedia, Internet sadraji)

Specifikacija zahtjeva postavljenih pred UMTS moe se sagledati kroz nekoliko toaka: pristup mrei ostvariv u cijelom svijetu, bez ikakvih ogranienja omoguava prijenos govora, podataka videa i multimedije (vieusluna mrea) mora osiguravati visoku kvalitetu usluge (QoS) fleksibilno definiranje usluga (VHE-Virtual Home Environment) prilagodljiv za podrku multimedijalnim uslugama dinamiko dodjeljivanje resursa fleksibilna brzina prijenosa podataka do 2Mbit/s podrava i komutaciju kanala i komutaciju paketa (IP u pristupnoj mrei) podrava terminale koji rade s vie modova i na vie frekvencija (GSM/UMTS) efikasan sustav koji nije skup

Slika 26. Usluge u UMTS-u

28

3.1. Evolucija UMTS sustava mobilnih komunikacija

Scenarij razvoja UMTS sustava 3G Release 99 kompatibilan unatrag s GSM Release 99 specifikacijom 3G Release 4 odvajanje transportne mree od korisnike ravnine 3G Release 5 All IP zasnovana mrea 3G Release 6 plan daljnjeg razvoja sustava 3G Release 7 Long Term Evolution ("LTE") 3G Release 10 Svako izdanje (Release) objedinjuje stotine individualnih standarda, od kojih je svaki mogao proi kroz mnogo revizija.

3.2. Novi koncept pruanja usluga u UMTS sustavu

Usluge su opisane kao skup kombinacija atributa unutar prometnih klasa (Traffic Class). Pripadnost usluge/korisnika odreenoj prometnoj klasi oznaava maksimalnu dozvoljenu alokaciju resursa PLMN-a pojedinom korisniku prema unaprijed utvrenom prometnom ugovoru (subscription). Prema 3GPP razlikuju se etiri vrste prometnih klasa: 1. konverzacijska 2. pozadinska (background) 3. interaktivna 4. streaming (prijenos podataka strujanjem) Svaka od ovih prometnih klasa ima specifine zahtjeve za resursima s obzirom na: kanjenje, maksimalnu i garantiranu brzinu prijenosa, dozvoljeni broj greaka pri prijenosu BER, itd. Prilikom uspostave poziva izmeu korisnika s jedne strane, te mree s druge strane pregovara se o pridjeljivanju resursa pristupne mree korisniku. Mrea e dozvoliti korisniku koritenje samo onog dijela resursa s obzirom na QoS atribute prometne klase koji su pozitivno identificiranom korisniku (prema U-SIM kartici) dodijeljeni u HLR-u (Home Location Register baza podataka o korisnicima) prilikom ugovaranja korisnikog (pretplatnikog ili prepaid) odnosa. Podaci o korisnikom odnosu zapisani su na U-SIM kartici koju je korisnik kupio prilikom sklapanja ugovora s davateljem UMTS usluga, te u HLR-u davatelja UMTS usluga. Budui da postoje razliiti zahtjevi za kapacitetom resursa u odnosu na vrstu usluge, razvijeni su principi posluivanja koji osiguravaju kvalitetu usluge kao to je dinamiko dodjeljivanje resursa, koje se bazira na davanju prioriteta odreenim uslugama koje imaju vee kriterije.

29

3.3. Radio pristupne mree

Radijska pristupna mrea (RAN- Radio Access Network) kod UMTS-a konceptualno je podijeljena na 4 zone: 1. Zona 1 Unutarnji prostori pokrivenost Piko elijama 2. Zona 2 Urbana podruja pokrivenost Mikro elijama 3. Zona 3 Ruralna i prigradska podruja pokrivenost Makro elijama 4. Zona 4 Globalno podruje Mobile Satellite Systems pokrivenost. Brzine prijenosa signala obrnuto su proporcionalne poveanju mobilnosti, tj. brzini kretanja korisnika unutar podruja pokrivenosti (slika 27).

Slika 27. etiri zone pristupe mree kod UMTS-a

3.4. Komparativna analiza brzina prijenosa podataka

U indoor podrujima, UMTS koritenjem TDD (Time Division Duplex) pristupa omoguuje brzine do 2Mb/s, te moe preuzeti funkcije 2G DECT, WLL, te W-PBX sustava koji postiu znatno manje brzine prijenosa. U outdoor podrujima koritenjem FDD (Frequency Division Duplex) pristupa moe postii brzine do 480 kb/s, te preuzeti funkcije 2G GSM, IS-95 i DCS sustava koji dostiu najvie 180 kb/s (GPRS). Za aplikacije s izuzetno velikim zahtjevima za brzinom WLAN tehnologija predstavlja zasad optimalno rjeenje. Integracija ove tehnologije s UMTS sustavima predstavlja tzv. 4G. (slika 28).

Slika 28. Pozicija UMTS-a u odnosu na druge telekomunikacijske sustave 30

3.5. Tehnike odailjanja, multipleksiranja i pristupa kod UMTS-a

3.5.1. Tehnike odailjanja-FDD i TDD

Uplink i Downlink koordinacija kanala odailjanja izmeu korisnikog ureaja i bazne stanica regulirana je FDD i TDD tehnikama odailjanja signala kako je prikazano na slici 29.

Slika 29. FDD i TDD

3.5.2. Tehnike multipleksiranja - TDMA, FDMA i CDMA

U kombinaciji s FDD, te TDD tehnikama odailjanja signala koriste se 3 tehnike multipleksiranja da odvoje frekvencije odailjanja vie korisnikih ureaja unutar ogranienih resursa elije (slika 30.). UMTS koristi CDMA (Code Division Multiple Access) tehniku (slika 30).

Slika 30. FDMA, TDMA i CDMA naini pristupa

31

3.5.3. Tehnika viestrukog pristupa W-CDMA

CDMA je Spread Spectrum tehnologija, pri emu se svakom korisniku dodjeljuje jedinstveni kod unutar elije utiskivanjem u korisniku informaciju koja se odailje Spreading Code. Ovako kodirana informacija se iri (spreads) preko cijelog frekvencijskog pojasa (bandwidth) i alje zajedno s irokopojasnim signalima ostalih korisnika. Prijemnik prima zbir svih ovih signala, te prema poznatom pridijeljenom kodu regenerira originalnu informaciju (de-spreading) (slike31.i 32.)

Slika 31. CDMA tehnika viestrukog pristupa

Slika 32. Princip naina pristupa s kodnom podjelom

Proces proirivanja spektra (slika 33.) moe se iskazati kroz sljedee: binarna korisnika informacija (Bit) povezuje se u odailjau s kodnim nizom generiranim u Generatoru Koda (Spreading proces), modulira se na irokopojasni nosioc, te takva alje zrakom; najmanja jedinica informacije unutar koda naziva se Chip; to je vei intenzitet generiranja Chip-ova (Chip rate), iri je bandwidth emitiranog signala; na prijemnom kraju radi se de-spreading, tj. izdvajanje signala korisnike informacije iz zbira signala prema dodijeljenom kodu; djelovanje s obje strane mora biti sinkronizirano u vremenu, gubitak jednog chipa znai gubitak cijele korisne informacije. 32

Slika 33. Proces kodiranja korisnike informacije

3.5.4. Alokacija frekvencija kod CDMA

Kod CDMA ista sta frekvencijski nositelj moe biti upotrijebljen u svim elijama. To omoguava dizajnerima mree da ne trebaju voditi brigu o rasporeivanju frekvencija u elije (slika 34).

Raspored frekvencijskih nositelja u sluaju ponavljanja s 3 elije. (Potrebno Potrebno je voditi brigu o rasporedu Frekvencija)

Ista frekvencija na cijelom podruju

Slika 34. Komparativni prikaz alokacija frekvencija za razliite tehnike pristupa

33

3.6. Arhitektura UTRAN-a

UMTS mrea (slika 36.) podijeljena je na podsustave: Core Network jezgrena mrea sadri UMSC/VLR, HLR, SGSN, GGSN UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network) UMTS zemaljska radio pristupna mrea (sadri RNC, Node B) (slika 35.) UE (User Equipment) korisnika oprema (3G telefoni i pripadajua terminalna oprema, PDA, laptop) Mreni entiteti meusobno su povezani preko suelja (interface)

Slika 35. UTRAN arhitektura

BS
U Abi
BT BS

NSS /

TRA U
F

A G

MSC

VLR

GMSC
circuit switched

UTRA
U FD
Node

HLR
RN
Iu-cs

AuC

EIR

Iu AT

service domain

Iu AT

AT

Iu-ps

2G/GS M

IP Backbon

GGSN

packet switched

Slika 36.UMTS mrena arhitektura

3.7. Principi HSDPA

Velika brzina prijenosa podataka paketnim modom u pristupnoj mrei na silaznoj vezi prema korisniku, HSDPA (High Speed Downlink Packet Access), dio je HSPA (High Speed Packet Access) standarda koji je definirao 3GPP (3rd Generation Partnership Project) u dokumentu naziva Release 5. HSDPA predstavlja tehnoloku nadogradnju WCDMA (Wideband Code Division Multiple Access) mree tree generacije.

HSDPA omoguuje potrebnu brzinu prijenosa podataka koju zahtijevaju nove usluge. Teoretska brzina kod HSDPA iznosi 14,4 Mb/s, dok se u eksploataciji brzine kreu od 1 10 Mb/s. 34

Ta brzina ovisi prvenstveno o kategoriji korisnikog terminala, odnosno o modulacijskoj shemi koju podrava mobilna stanica, minimalnom trajanju intervala transmisije (Transmission Time Interval TTI), broju bitova na transportnom kanalu koji se moe prenijeti u jednom TTI intervalu, te ostalim faktorima koji e biti objanjeni u daljnjem izlaganju. Bitno je naglasiti da HSDPA omoguuje poveanje brzine samo u silaznoj vezi prema korisniku, dok HSUPA (High Speed Uplink Packet Access), takoer dio HSPA standarda, poveava brzinu prijenosa podataka u uzlaznoj vezi.

3.7.1. Tehnoloke promjene kod HSDPA

Kako bi se postiglo spomenuto poveanje brzine prijenosa podataka HSDPA tehnologijom, bilo je potrebno uvesti neke tehnoloke promjene na postojeoj mrei tree generacije (WCDMA). Spomenute promjene na postojeoj mrei su minimalne to osigurava brzu implementaciju HSDPA tehnologije. Tehnoloke promjene su: Zajedniki transportni kanal u silaznoj vezi i kodirana transmisija (Shared channel and multi-code transmission), Modulacijske tehnike vieg reda (Higher order modulation), Kratak vremenski interval transmisije (Short Transmission Time Interval), Brza adaptacija kanala (Fast link adaptation), Brza i pravedna dodjela pristupa korisnicima (Fast and fair scheduling), Hibridni automatski zahtjev za ponovnom transmisijom (Hybrid Automatic Repeat Request HARQ). 3.7.2. Brza i pravedna dodjela pristupa korisnicima Brza i pravedna dodjela pristupa oznaava svojstvo sustava da odreuje u kojem e trenutku, te kojem korisniku dodijeliti veu brzinu prijenosa podataka, odnosno na koji e nain rasporediti korisnike pakete u redove. Ono je kljuan element HSDPA tehnologije, jer odreuje ukupno ''ponaanje'' sustava, odnosno odreuje njegove performanse, te utjee na korisniko poimanje kvalitete samog sustava. HSDPA ima svojstvo brze prilagodbe trenutnim radio uvjetima, te u cilju poveanja kapaciteta sustava moe doi do favoriziranja odreenih korisnika kako je to prikazano na slici 37.

Slika 37. Dodjela pristupa korisniku ovisno o radio uvjetima Sa slike 37 vidljivo je da se HSDPA tehnologijom moe odreenim metodama dodjele pristupa, odnosno metodama rasporeivanja paketa, favorizirati korisnike koji trenutno mogu postii veu 35

brzinu prijenosa podataka. Prema primjeru sa slike, te uz pretpostavku da oba korisnika ele realizirati jednake teleusluge, sustav, u cilju poveanja vlastitih performansi, posluuje korisnika koji moe realizirati teleuslugu veom brzinom. Tri osnovne metode (algoritma) rasporeivanja paketa kod HSDPA su: 1. Round Robin (RR); 2. Maximum Carrier-to-Interface ratio (Max. CI); 3. Proportional Fair (PF) Algoritam Round Robin jedan je od najjednostavnijih algoritama dodjele pristupa. RR posluuje korisnike cikliki, ignorirajui pritom radio uvjete korisnika te pravedno rasporeujui resurse korisnicima. Meutim, upravo zbog svoje ''pravednosti'', algoritam RR predstavlja neefikasan nain posluivanja kod HSDPA jer se pristup moe dodijeliti korisnicima koji se nalaze u loim radio uvjetima (bit e im dodijeljena manja brzina prijenosa podataka), te na taj nain onemoguiti posluivanje korisnika s boljim radio uvjetima. Primjena RR algoritma smanjuje ukupne performanse sustava. Algoritam Maximum Carrier-to-Interference ratio dodjeljuje pristup onom korisniku koji u odreenom TTI intervalu ima trenutno najbolje radio uvjete. Ovakvom metodom dodjele pristupa sustav ima najbolje performanse, no korisnici s loijim radio uvjetima ne dobivaju pravo pristupa, te dobivaju negativan dojam o kvaliteti usluge. Algoritam Proportional Fair predstavlja kombinaciju RR i Max. CI metode rasporeivanja paketa. PF favorizira korisnike s dobrim radio uvjetima, istovremeno osiguravajui odreenu koliinu resursa korisnicima s loijim radio uvjetima. Ova metoda poveava kapacitet sustava, te omoguuje pravednu raspodjelu kanalnih resursa korisnicima. Bitno je naglasiti da je mehanizam dodjele pristupa korisnicima kod HSDPA tehnologije dio funkcionalnosti bazne stanice (Base Station BS), a ne kao kod 3G mrea modula za upravljanje baznim postajama (Radio Network Controller RNC), to dodatno smanjuje ekanje na posluivanje (tw). Uz ove tri osnovne metode rasporeivanja paketa operateru su na raspolaganju jo tri dodatne metode: 1. Fast Fair Throughput (FFTH); 2. Average C/I (Avg. CI); 3. Fair Throughput (FTH). FFTH metoda rasporeivanja paketa pravedno rasporeuje propusnost izmeu korisnika u eliji (max-min nain) i to tako da se prate kratkotrajne varijacije jakosti signala (fading) na linku. FFTH metoda predstavlja prilagoenu Proportional Fair metodu rasporeivanja paketa izjednaavajui propusnost po korisniku. FTH metoda rasporeuje resurse onom korisniku koji u eliji ima najniu prosjenu propusnost. Metoda Avg. CI dodjeljuje pristup onom korisniku koji ima najbolje prosjene uvjete na radio linku. Operater odreuje koji e se i kada algoritmi koristiti, a svoju odluku temelji na vrsti i koliini prometa. U tablici 5. ukratko su naznaene vanije karakteristike navedenih metoda.

36

Tablica 5. Saetak karakteristika obraenih metoda dodjele pristupa

METODE DODJELE PRISTUPA Round Robin (RR) BRZINA PRILAGODBE RADIO UVJETIMA Mala REDOSLIJED POSLUIVANJA Cikliko posluivanje korisnika Posluuje se korisnik s najniom prosjenom propusnou Posluuje se korisnik s najboljim prosjenim radio uvjetima na linku Posluuje se korisnik s relativno najboljim radio uvjetima na linku Posluuje se korisnik s relativno najboljim radio uvjetima na linku izjednaavajui propusnosti Posluuje se korisnik s najboljim radio uvjetima na linku PRAVADNOST PRI DODJELI RESURSA Pravedna raspodjela resursa i propusnosti za sve korisnike Pravedna raspodjela propusnosti uz max-min nain Nepravedna raspodjela resursa u korist korisnika s boljim radio uvjetima Pravedna raspodjela propusnosti i resursa, uz odreene pretpostavke Pravedna raspodjela propusnosti uz max-min nain i odreene pretpostavke Nepravedna raspodjela resursa u korist korisnika s boljim radio uvjetima

Fair Throughput (FTH)

Mala

Average C/I (Avg. CI)

Mala

Proportional Fair (PF)

Velika (posebno za svaki TTI) Velika (posebno za svaki TTI) Velika (posebno za svaki TTI)

Fast Fair Throughput (FFTH)

Maximum C/I (Max.CI)

S gledita implementacijskih svojstava, spore metode dodjele pristupa (RR, FTH, Avg. CI) manje su kompleksne od brih metoda (PF, FFTH, Max. CI). Bre metode zahtijevaju informacije o brzini prijenosa podataka koju podrava svaki korisnik u eliji, jer rasporeuju pakete za svaki TTI interval zasebno. Da bi se dobile takve trenutne informacije (real time information), nuno je da mehanizam dodjele pristupa bude dio funkcionalnosti bazne stanice.

37