IZUAVANJE ARAPSKOG PISMA U PROCESU MEKTEBSKE NASTAVE PRAKTINI SAVJETI Saetak Jedan od ciljeva Nastavnog plana i programa za mektebsku

u nastavu jeste osposobljavanje pokaznika mekteba da mogu samostalno ispravno itati Kur'an. Predvieno je da se sufara izuava u etvrtom razredu mekteba. Pri realizaciji ovog nastavnog sadraja muallimi se susreu s razliitim izazovima i problemima, od izbora odgovarajue sufare do metodologije nastave. U ovom radu problematizira se pitanje izbora mektebske godine za poetak izuavanja ku'ranskog pisma, a zatim se muallimima nudi krai prikaz tri popularne sufare i niz praktinih savjeta za pouavanje kur'anskom pismu. VRIJEDNOST UENJA KUR'ANSKOG PISMA I KUR'ANA itanje Kur'ana je ibadet, Allahu d.., drago dijelo. Brojni su hadisi Allahovog Poslanika, a.s., koji na najljepi nain opisuju vrijednost itanja Kur'ana i nagradu koju ua Kur'ana ima, bez obzira da li Kur'an itao teno ili s mukom. Hadisi su sasvim jasni i nedvosmisleni tako da im nije potreban nikakav komentar niti pojanjenje. Aia, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Vjet ua Kurana bit e na Sudnjem danu u drutvu s plemenitim i asnim pisarima, a onome ko Kur'an ui s potekoama pripadaju dvije nagrade. (Muslim). Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je Boiji Poslanik, a.s., rekao: Postoji jedna grupa ljudi posebno cijenjenih kod Allaha. Ashabi rekoe: Ko su oni, Allahov Poslanie? Odgovorio je: To su oni koji stalno druguju s Kuranom. Oni su posebno cijenjeni kod Allaha, d.. (Ahmed ibn Made i En-Nesai). Osman ibn Affan, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Najbolji od vas je onaj ko naui Kuran, a zatim druge njemu pouava. (El-Buhari). Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada se ljudi okupe u nekoj od Allahovih kua da ue i prouavaju Allahovu Knjigu, Allah na njih spusti smirenost, prekrije ih milost, okrue ih meleki i Allah, d.., ih spomene onima koji su kod Njega. (Muslim). Abdullah ibn Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko proui jedan harf iz Kurana uinio je dobro djelo (hasene), a nagrada za dobro djelo je deseterostruka.

Ne kaem da su Elif Lam Mim jedan harf, nego Elif je harf, Lam je harf i Mim je harf. (EtTimizi hasen-sahih-garib). Abdullah ibn Omer, r.a., kae: Kazat e se uau Kurana na Sudnjem danu: Ui i penji se! Ui lijepo i teno kao to si uio na dunjaluku. Uistinu, tvoj poloaj u Dennetu je kod zadnjeg ajeta kojeg proui. (Ebu Davud, En-Nesai i Et-Tirmizi hasen-sahih). Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Doi e Kuran na Sudnji dan, pa e rei: Gospodaru moj, podari mu (ovjeku koji je stalno uio Kuran) poasnu odjeu. Tada e mu se na glavu staviti poasna kruna. Kuran e ponovo rei: Moj Gospodaru, poveaj mu. Tada e se ogrnuti poasnim ogrtaem. Kuran e rei: Gospodaru moj, budi zadovoljan njim. Allah, d.., bit e zadovoljan s njim. Tada e mu se rei: Ui i penji se! Sa svakim prouenim ajetom bit e uzdignut za jedan stepen. (Et-Tirmizi sahih) Sehl ibn Muaz el-Duheni, r.a., prenosi od svog oca koji kae da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu Allah, d.., podarit e roditeljima onoga ko ui Kuran i postupa po njemu, krunu od svjetlosti, koja e blistati ljepe nego to Sunce blista na dunjaluku. Pa kaite mi, ta mislite o onome ko tako postupa?! (Ebu Davud). Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Uzvieni Gospodar kae: Ko bude zauzet uenjem Kurana, pa ne bude uio neki drugi zikr ili traio neto od Mene, podarit u mu najbolje to dajem onima koji trae od Mene. Vrijednost Allahovog govora nad svim drugim govorima je kao vrijednost Allaha nad svim stvorenjima. (EtTirmizi hasen-garib).1 MJESTO IZUAVANJA ARAPSKOG PISMA UNUTAR NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA MEKTEBE Revidiranim Nastavnim planom i programom mektebske nastave to ga je usvojio Rijaset Islamske Zajednice u BiH na 6. redovnoj sjednici odranoj u Sarajevu 24. juna 2004. godine, predvieno je da se arapsko pismo, sufara, ima izuavati tek u 4. godini mekteba.2 Mnogo je razloga zbog kojih bi izuavanje arapskog pisma trebalo pomjeriti nekoliko godina ranije, moda ak i u prvu godinu mekteba. Ope je poznata izraena sposobnost djece za pamenjem i usvajanjem novih sadraja u ranijim godinama djetinjstva. Predkolskim obrazovanjem i nastavnim planom i programom
1

Hfz. Muhammed ibn Abdulvahid el-Makdisi, Vrijednosti djela u islamu, priredio mr. hfz. Elvir Duranovi, Bugojno, 2005. godine, str. 146-150. 2 Nastavni plan i program mektebske nastave, Sarajevo, 1425. h.g. / 2004. godine, str. 7.

prvih razreda osnovne kole predvieno je da djeca naue niz slova, brojeva i matematikih simbola. Veina savjesnih roditelja potrudi se da im djeca znaju slova i brojeve prije nego to uope i krenu u kolu. Usto, svjedoci smo da neka djeca takoer naue slova arapskog alfabeta u prvoj godini mekteba, to znai da ne postoje nikakve umne zapreke kod djece u ranoj dobi za usvajanjem ovakvih sadraja. Zatim, gradivo predvieno NPP-om za prvu i drugu godinu mekteba nije obimno i djeca ga lahko usvajaju. Od muallim se esto moe uti da se djeca, nakon to preu predvieno gradivo za prvi i drugi razred, dosauju i ometaju nastavu, a ni roditelji takve djece nisu zadovoljni jer im djeca idu mekteb, a nita novo ne ue. Muallim je tada pred pred dilemom: ponavljati ve usvojeno znanje iz prve ili druge godine, tj., da ga s djecom pree dva puta (to ni djeca ni njihovi roditelji ne doekuju s odobravanjem) , ili da, nakon to dijete usvoji gradivo iz prve godine, odmah pree na gradivo iz drugog razreda ne ekajui novu mektebsku godinu. Da se ne bi nali u ovakvoj situaciji mualllimima predlaemo da naprave interni plan za izuavanje sufare podjeljen na dva dijela, tako da u prvom i drugom razredu, uporedo sa usvajanjem relativno lahkog gradiva predvienog NPP-om, djeca naue arapsko pismo. Treu godinu ve mogu iskoristiti za postepeno uvoenje djece u osnove itanja Kur'ana asnog, ili da, eventualno, ako neko dijete ne uspije u prve dvije godine mekteba usvijiti arapsko pismo, to uini u treoj. Ovo je posebno bitno jer je gradivo predvieno NPP om za etvrtu godinu mekteba prilino obimno, prisjetimo se da je za etvrti razred planirano uenje napamet dvije sure Et-Tekasur i El-Karia, zikr poslije namaza i Ajetul-Kursija, dova poslije namaza i Kunut-dova, to izuavanje sufare, zajedno s tim, ini prilino tekim. Postoje muallimi koji, da bi prevazili ovaj problem, u etvrtoj godini mekteba do kraja decembra intenzivno s polaznicima rade na izuavanju arapskog pisma, da bi se, opet, u drugom polugoditu, posvetili gradivu predivenom nastavnim planom i programom. Mislimo da je rjeenje ovog problema u zapoinjanju uenja arapskog pisma u ranijim mektebskim godinama. Spomenut emo jo jedan vaan razlog u prilog prijedlogu za uenje arapskog pisma u prvom i drugom razredu mekteba. Naime, praksa je pokazala da je procenat upisane djece u sedmi i osmi razred mekteba znatno manji od broja upisanih u prvi i drugi razred. Ova disproporcija posebno dolazi do izraaja u gradskim sredinama gdje su djeca izloena raznovrsnijim izazovima vikendom. Pretpostavimo da muallim shodno NPP-u s polaznicima mekteba obrauje sufaru tek u etvrtom razredu. Ako djeca uspiju zavriti sufaru za jednu godinu, to nerijetko nije sluaj, muallim tada moe raunati da e te polaznike imati, uvjetno, na raspolaganju jo naredne dvije godine to nije dovoljno da se preu sve finese itanja

Kur'ana i potrebna tedvidska pravila, niti e biti u mogunosti s njima okonati NPP-om predvienu hatmu. Predlaemo, stoga, da muallimi iskoriste prvi i drugi razred mekteba kada imaju na raspolaganju najvie djece, a gradivo predvieno NNP-om nije obimno, za plansko izuavanje kur'anskog pisma. Na taj nain e zasigurno postii bolje rezultate, kako u obrazovnom tako i u odgojnom smislu, jer je temeljito uenje i izuavanje Kur'an u mektebu garant da e se dijete nakon perioda adolscencije vrati u okrilje damije i demata. PRIRUNICI ZA IZUAVANJE ARAPSKOG PISMA - SUFARE Do sada su se na naem jezinom podruju pojavili brojni prirunici za izuavanje arapskih slova i arapskog pisma meu kojima su: Sufara - uvod u kur'ansko pismo, autora Idrisa Demirovia,3 Pismo Kur'ani Kerima, autora Erefa Kovaevia,4 Sufara - prirunik za uenje kur'anskog pisma sa DVD-om, autora Ibrahima Softia,5 Poetnica za uenje pisanja i itanja kur'anskog pisma, autorice Aide Imamovi-Terzi,6 Sufara Kur'anska poetnica sa vjebama prema arapskom mushafskom pravopisu, autora Amela Muminovia,7 i dr. Prvenstveni metodoloki zadatak svake sufare trebao bi biti obuavanje polaznika mektebske nastave za itanje kur'anskog teksta, to znai da je autor sufare prvo trebao izabrati za koji kur'anski rukopis ili ortografiju eli pisati svoju sufaru. Na podruju Bosne i Hercegovine uglavnom se koriste turska i arapska, odnosno medinska, ortografija. Razlike izmeu ova dva tipa kur'anskog rukopisa su, za poetnike priline, tako da bi se izborom rukopisa Kur'ana, osmanskog koji se tradicionalno koristi kod nas, ili arapskog koji se, kao posljedica agresije na Bosnu i Hercegovinu koristi od 1992. godine naovamo, za polaznike mektebske nastave ustvari birala sufara. S obzirom da Vjersko-prosvjetna sluba Rijaseta IZ u BiH insistira na tradicionalnom, osmanskom rukopisu Kur'ana, u nastavku rada osvrnut emo se na dvije najzastupljenije sufare u naim mektebima metodoloki i sadrajno prilagoene osmanskom rukopisu Kur'ana. Rije je o sufarama autor: Idrisa Demirovia i Ibrahima Softia. Obje sufare tampa i distribuira El-Kalem, izdavaka kua Rijaseta IZ, ime je indirektno poslana

3 4

Idris Demirovi, Sufara uvod u kur'ansko pismo, XVIII izdanje, El-Kalem, Sarajevo, 2011. godine. Eref Kovaevi, Pismo Kur'ani Kerima, NIRO Osloboenje, Sarajevo, 1978. godine. 5 Ibrahim Softi, Sufara prirunik za uenje kur'anskog pisma sa DVD-om, El-Kalem, Sarajevo, 2012. godine. 6 Aida Imamovi-Terzi, Poetnica za uenje pisanja i itanja kur'anskog pisma , BZK Preporod Bugojno, Bugojno 2013. godine. 7 Amel Muminovi, Sufara kur'anska poetnica sa vjebama prema arapskom mushafskom pravopisu , OFFSET Tuzla, Tuzla, 2012. godine.

poruka imamima i muallimima za koje bi se sufare prilikom izuavanja arapskih slova oni trebali opredijeliti. Sufara Idrisa Demirovia prvi put je tampana poetkom 70-ih godina prolog vijeka. Sastoji se iz tri dijela. U prvom dijelu kroz 38 lekcija obrauje se 28 arapskih slova, s tim to se odvojeno izuavaju elif i hemze, kratki vokali, dugi samoglasnici, spajanje rijei, gubljenje duine u izgovoru i tedid.8 Drugi dio sufare naslovljen Neka tedvidska pravila sadri sve znakove koji se mogu nai u Kur'anu pisanom osmanskim rukopisom, izgovaranje damra, stajanje na rijei koja zavrava tenvinom en ili 'an, i dr. U treem dijelu navedeni su dijelovi kur'anskog teksta predvieni za praktino uvijebavanje nauenog. Uzimajui u obzir naprijed navedeno o kompatibilnosti sufare s kur'anskim rukopisom moe se kazati da sufara Idrisa Demirovia ispunjava postavljeni uslov. injenica da se imami i muallimi u svom radu vie od 40 godina oslanjaju na ovu sufaru dovoljno govori o njenoj kvaliteti. Osnovna zamjerka ne odnosi se na sadraj sufare, ve na njeno tehniko ureenje. Sufara Idrisa Demirovia pisana je za doba kad su djeca provodila znatno vie vremena u mektebu, pa su i imami imali vie vremena za obradu sufare. Harfovi u sufari napisani su gusto jedan uz drugi, slino kao u Kur'anu, pa je potrebno znatno vie vremena da se objasne finese i ukae na sve razl ike meu njima. Danas djeca u mekteb dolaze sedmino dva puta ili, u najeem sluaju, jedanput, pa imami i muallimi jednostavno nemaju djecu dovoljno vremena na raspolaganju, stoga je sufaru potrebno tehniki dotjerati na nain da se posebnom bojom oznai svaki novi harf koji se izuava, harfovi u lekcijama dovoljno odvoje jedan od drugog, a lekcije i tabele obrade jasnije. To nije teak zadatak i smatram da bi odgovorni u El-Kalemu mogli to uiniti uz malo truda to bi svakako pridonijelo jo veoj popularnosti ove sufare. Prvo izdanje sufare Ibrahima Softia pojavilo se iz tampe 2009. godine. Njegova sufara sastoji se iz dva dijela. Izuavanju harfova posveeno je 35 lekcija u prvom dijelu sufare. U drugom su navedene popularne dove pisane arapskim pismom i dijelovi Kur'ana predvieni za vjebanje. Sufara Ibrahima Softia takoer je kompatibilana s osmanskim rukopisom Kur'ana za koji je i predviena. Osim znatno boljeg tehnikog ureenja (u ovoj sufari su uraeni sve tehniki dodaci koji nedostaju sufari Idrisa Demirovia) Softieva sufara razlikuje su u dva bitna detalja. Prvi je DVD koji predstavlja sastavni dio prirunika. Audiovizuelnom metodom prikazan je cjelokupan sadraj sufare to uenicima znatno olakaava ponavljanje, uvjebavanje i usvajanje novih sadraja. Druga bitna karakteristika ove sufare je odvajanje krupnih ili jakih hrafova (fetha iznad harfa ita se kao kartki vokal a), od ostalih, tzv., mehkih

Imena harfova u ovom radu navodit emo prema nazivima uobiajenim u sufarama.

harfova (fetha iznad harfa ita se kao kratki vokal e). Demirovi je harfove grupisao prema slinosti oblika. Softi je izabrao malo drugaiji pristup i u sufaru prvo uvrstio i obradio sve mehke harfove, a zatim je nakon kraeg uvoda predstavio krupne harfove. Smatram ovo dobarim potezom jer polaznici mektebske nastave najee grijee upravo prilikom izgovaranja krupnih hrafova. S obzirom da su u sufari Ibrahima Softia svi krupni harfovi grupisani jedan do drugog, muallimu je omogueno da, bez dodatnog traenja, podsjeti polaznike na krupne harfove i eventualne greke koje trebaju ispraviti. Jedino to u ovoj sufari nije dobro uraeno jeste pitanje dugih samoglasnka. Sva tri duga samoglasnika obraena su u jednoj lekciji. Poto se djeca do lekcije o dugim samoglasnicima pouavaju kako se svaki napisani harf, slino latinici, ita onako kako je napisan, nije ih ba tako lahko, kroz jednu lekciju, nauiti da postoje harfovi koji se ne itaju, ve slue za formiranje, u ovom sluaju, dugih samoglasnika. Mislim da je pitanje dugih samoglasnika mnogo bolje rijeeno u sufari Idrisa Demirovia gdje je predvieno da se djeca postepeno navikavaju na postojanje harfova koji se piu, ali se ne itaju. Ovaj pregled prirunika za izuavanje arapskog pisma zakljuit emo napomenom da, uz sufare predviene za itanje osmanskog rukopisa Kur'ana, postoji niz sufara iji je cilj obuiti polaznike za uenje arapskog, odnosno medinskog rukopisa Kur'ana. Meu boljim prirunicima ovog tipa je Sufara Kur'anska poetnica sa vjebama prema arapskom mushafskom pravopisu, autora Amela Muminovia. Kako joj i naziv kae ova sufara kompatibilna je s arapskim, medinskim mushafom. Muminovieva sufara metodoloki je veoma slina sufari Ibrahima Softia, stim to se u njoj forsira izuavanje po dva harfa u jednoj lekciji, to je prihvatljivo za kurseve arapskog pisma za starije, ali je polaznicima mekteba teko usvajati odjednom po dva harfa, pogotovo to su harfovi veoma slini. esto je jedina razlika izmeu harfova taka napisana iznad ili ispod vodoravne linije, a poznato je da djeca grijee ba u itanju tih harfova. PRAKTINI SAVJETI ZA IZUAVANE KUR'ANSKOG PISAMA Prilikom obrade novih hrafova potrebno je obratiti posebnu panju na izgovor svakog pojedinanog harfa iz vie razloga od kojih su emo spomenuti dva. Prvi je uspostavljanje audiovizuelne razlike izmeu harfova. Polaznik sufare je u prilici vizuelno primjetiti da harfovi imaju razliite oblike. Meutim, muallimu koji ne insistira na ispravnom izgovoru harfova djeca e neminovno postaviti pitanje, naprimjer, zato u arapskom pismu postoje tri razliita naina pisanja slova s kada se sva tri slova isto itaju. Insistiranjem na ispravnim

izgovoru harfova muallimi ustvari pomau polaznicima da na osnovu izgovora harfa u umu predoavaju izgled tog harfa, te na taj nain ponu razmiljati o formi arapskih slova, a ne latininih. Drugi razlog je opepoznata injenca vezana za uenje u cjelini, a to je da je neto lake ispravno nanovo nauiti nego kasnije pogreno naueno ispravljati. Najlaki nain da se zapamti nova informacija jeste povezivanje novih saznanja s ve postojeim. Mozak voli slike i crtee i lake stvara nove predodbe ukoliko se pojam koji se ui slikovno povee s poznatim. Izuavanje arapskog pisma u znaajnoj mjeri se moe olakati ukoliko se harf, odnosno njegova osnovna forma slikovno povee sa slinim oblikom. Ovakav vid asocijativnog uenja arapskog pisma nije nita novo. Na alhamijado pjesnik Fejzo Softa je u krajem XVIII stoljea sastavio ljubavnu pjesmu pod naslovom Aiklijski elif ba.9 Pouavajui svoju voljenu djevojku Fatu arapskom pismu, uz opise harfova, on joj je iskazivao ljubav. Evo kako je Fejzo Softa objaanjavao Fati harfove. Elif Elif eldi, nijjet geldi primakni se, duo, meni da ja kaem elif tebi: Ti si tanka elif motka, tu je osnov, tu je potka (Elif izgleda kao tanka motka.)

Be Be je mjesec, pod njim nokta (taka): ti si mjesec, ja sam nokta. Mjesec noktu obasjava nokta mjesec zagrijava. Ovo dvoje be je tvoje.

(Ba je kao polumjesec s takom ispod.)

Na slian nain bi se polaznicima mogli predoavati harfovi. U tabeli nudimo nekoliko primjera. Opis harfa Ha, Hi i Dim imaju oblik slian znaku vee u matematici. Kaf i Fa imaju oblik okrugle ome s dvije odnosno jednom takom iznad. Sin i in lie na grablje s tri zubca, stim to in ima 3 take. Sad i Dad izgledaju kao oma izduena na desnu stranu. Oblik Harfa emu je harf slian

>

Fejzo Softa, Aiklijski elif ba, u: Bosna i Hercegovina i Bonjaci u knjievnosti, web adresa: http://ikc berlin.de/bosnisch/html/bosna/ BOSNA_U_KJNIZEVNOSTI.html (Dostupno: 06.10.2013.)

Lam-elif makaze.

lii

na

otvorene

Bitno je takoer da muallim tokom obrade sufare obrati panju na, po izgledu i obliku, sline harfove i da uenicima objasni kljune razlike meu njima. Harfovi mogu izgledati slini po istom broju taaka ili po formi. Navest emo primjere najeih greki koje polaznici mekteba ine uei arapska slova. Prvi hraf Drugi slian harf Kljune razlike Oba harfa ba i dim imaju taku ispod linije. Razlika je u tijelu harfa dim koje podsjea na znak > . I ta i kaf imaju po dvije take iznad, ali tijelo harfa kaf izgleda kao oma. Sa i in imaju po tri take iznad. in meutim ima tijelo u obliku grablji s tri zuba. Elif i lam imaju slian oblik okomite linije. Ipak, lam se, za razliku od elifa, uvijek protee na lijevu stranu.

Djeca esto mijeaju harfove 'ajn, gajn i ha, hi i dim, pogotovu kada dou u sredini ili na kraju rijei. No, kada se nau u sredini ili na kraju rijei, 'ajn i gajn su, u veini rukopisa Kur'ana, jedini harfovi ija je glava ispunjena tintom. Po tome ih je lahko razlikovati.

Spomenimo naposljetku da je izgovor krupnih hrafova ( ) teko premostiva prepreka znaajnog broja polaznika mekteba. Ukoliko se krupni harfovi ne obrade i ne usvoje na ispravan nain polaznici e neminovno pogreno itati Kur'an. Iz prakse je poznato da djeca teko popravalju greke izazvane nepravilnim izgovorom krupnih harfova. Dobro je to su u sufari Ibrahima Softia krupni harfovi grupisani tako muallim moe insistirati na njihovom pravilnom izgovoru i neprestano upozoravati polaznike na njih. Muallim takoer moe na poseban list isprintati svih devet krupnih hrafova i podijeliti ih djeci da ih imaju u vidu dok itaju Kur'an.

Izuavanju arapskog pisma u mektebima potrebno je prii odgovorno i ozbiljno. Muallim, motivisan u uvodu navedenim rijeima Allahovog Poslanka, a.s., posvetit e punu panju polaznicima mektebske nastave prilikom obrade sufare, jer greke koje se naprave kroz sufaru teko je ispraviti. Od muallima i njegovog odnosa prema izuavanju kur'anskog pisma i uenja Kur'ana zavisi da li e polaznici mekteba kasnije u ivotu ispravno obavljati na namaz, jer je pravilno uenje Kur'ana u namazu jedan od uslova njegove ispravnosti. mr. sci. hfz. Elvir Duranovi