Sluzbene Novine 04-2013

Br oj 4
22.
T RAV N I K
marta oujka
2013.
Godite XVI I.
PR E D S J E DAVAJ U I S K U P T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 104

Na osnovu take j) stava 1. lana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Proglaavam Zakon o visokom obrazovanju, koji je donijela Skuptina Srednjobosanskog kantona na XXI. sjednici odranoj 29. januara 2013. godine. Broj: 01-02-26/13 30. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
P R E D S J E D A T E LJ S A B O R A KANTONA SREDINJA BOSNA 104

Na temelju toke j) stavka 1. lanka 32a. Ustava Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 ispravak teksta, 8/98, 10/2000, 8/03; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/04 i 14/04), donosim ODLUKU O PROGLAENJU ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Proglaavam Zakon o visokom obrazovanju, koji je donio Sabor Kantona Sredinja Bosna na XXI. sjednici, odranoj 29. sijenja 2013. godine. Broj: 01-02-26/13 30. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
S K U PTI NA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 105 ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

I. OPE ODREDBE lan 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom ureuje se sistem, uvjeti i nain
SABOR KANTONA SREDINJA BOSNA 105 ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

I. OPE ODREDBE lanak 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom ureuje se sustav, uvjeti i nain
Broj 4 - Stranica 610
SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA
22. marta/oujka 2013. godine
obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i finansiranje te se utvruje nain osiguranja kvaliteta u podruju visokog obrazovanja, kao i ostala pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na podruju Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). lan 2. (Znaenje izraza) Posebni izrazi, u smislu ovoga zakona, imaju sljedee znaenje: a) Akademsko osoblje su lica koja uestvuju u nastavnom procesu ili su angairana u naunonastavnom, umjetnikom ili umjetnikonastavnom radu na akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi i koja su izabrana u akademska zvanja; b) Akreditacija je formalna potvrda (rjeenje) o ispunjenosti kriterija za akreditaciju koje propisuje Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta; c) Ciklusi studija su nivoi, odnosno gradirane cjeline bolonjskog visokoobrazovnog procesa, identificirane kao prvi ciklus dodiplomski (baccalaureate), drugi ciklus magistarski studij te trei ciklus doktorski studij; d) Diploma koju izdaje visokokolska akreditirana ili licencirana ustanova je javna isprava kojom se dokazuje da je steena kvalifikacija rezultat uspjeno zavrenog ciklusa studija zasnovanog na osnovnom modelu utvrenom za jedinstven evropski prostor visokog obrazovanja; e) ECTS (EUROPEAN CREDIT TRANSFER SYSTEM; Evropski kreditni prijenosni sistem; u daljnjem tekstu: ECTS) jeste evropski sistem prijenosa studijskih bodova kredita. Studijski bodovi krediti se koriste za definiranje obima i zahtjevnosti svakog predmeta, a odreuju se na bazi optimalnog radnog optereenja studenta neophodnog za savladavanje svakog predmeta pojedinano; f) Evaluacija (ocjena) kvaliteta akreditirane i licencirane visokokolske ustanove je postupak formalnog ocjenjivanja i utvrivanja dostignutog stepena kvaliteta procesa i procedura koji se odvijaju na akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi; g) Licenciranje je proces provjere ispunjenosti standarda i normativa za osnivanje i rad visokokolske ustanove radi dodjele dozvole (licence) za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja; h) Nastavni plan i program (curriculum) je dokument kojim se uspostavlja profil kompetentnosti akademskog osoblja, sadraj i struktura studijskih programa i postupak provjere znanja; i) Strategija razvoja visokog obrazovanja Kantona je dokument koji usvaja Skuptina Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skuptina Kantona) na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona); j) Standardi i normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja je dokument koji, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), usvaja Vlada Kantona, a kojim se utvruju ukupni kriteriji ije je ispunjavanje neophodan uvjet za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi;
obavljanja djelatnosti visokoga obrazovanja i financiranje te se utvruje nain osiguranja kvalitete u podruju visokoga obrazovanja, kao i ostala pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja na podruju Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Kanton). lanak 2. (Znaenje izraza) Posebni izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje: a) Akademsko osoblje su osobe koje sudjeluju u nastavnom procesu ili su angairane u znanstveno-nastavnom, umjetnikom ili umjetniko-nastavnom radu na akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi i koje su izabrane u akademska zvanja. b) Akreditacija je formalna potvrda (rjeenje) o ispunjenosti kriterija za akreditaciju koju propisuje Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete. c) Studijski ciklusi su razine odnosno gradirane cjeline bolonjskoga visokoobrazovnog procesa identificirane kao: prvi studijski ciklus dodiplomski studij (baccalaureate), drugi studijski ciklus magistarski studij i trei studijski ciklus doktorski studij. d) Diploma koju izdaje visokokolska akreditirana ili licencirana ustanova javna je isprava kojom se dokazuje da je steena kvalifikacija rezultat uspjeno zavrenog ciklusa studija zasnovanog na osnovnom modelu utvrenom za jedinstveni Europski prostor visokog obrazovanja. e) ECTS (European Credit Transfer System) je europski sustav prijenosa studijskih bodova kredita. Studijski bodovi krediti koriste se za definiranje opsega i zahtjevnosti svakog predmeta, a odreuju se na temelju optimalnog radnog optereenja studenta, neophodnog za savladavanje svakog predmeta pojedinano. f) Evaluacija (ocjena) kvalitete akreditirane i licencirane visokokolske ustanove je postupak formalnog ocjenjivanja i utvrivanja dostignutog stupnja kvalitete procesa i procedura koji se odvijaju na akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi. g) Licenciranje je proces provjere ispunjenosti standarda i normativa za osnivanje i rad visokokolske ustanove radi dodjele dozvole (licencije) za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. h) Nastavni plan i program (curriculum) je dokument kojim se uspostavlja profil kompetentnosti akademskoga osoblja, sadraj i struktura studijskih programa i postupak provjere znanja. i) Strategija razvoja visokog obrazovanja Kantona je dokument koji prihvaa Sabor Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Sabor Kanton) na prijedlog Vlade Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona). j) Standardi i normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja je dokument koji, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i porta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), prihvaa Vlada Kantona, a kojim se utvruju ukupni kriteriji ije je ispunjavanje neophodan uvjet za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja na akreditiranoj i licenciranoj visokokolskoj ustanovi. k) Predstavniko tijelo studenata je tijelo koje zastupa
k) Predstavniko tijelo studenata je tijelo koje zastupa i artikulira interese studenata te daje doprinos ostvarenju naunih, kulturnih, akademskih i ostalih drutveno korisnih potreba studenata, a na osnovu demokratskih principa i u skladu sa zakonom; l) Student je lice upisano u akreditiranu i licenciranu visokokolsku ustanovu koje studij pohaa redovno, vanredno, uenjem na daljinu ili kombiniranjem ovih triju modela studiranja na nain utvren statutom visokokolske ustanove; m) Studijski program je nastavni plan i program koji pokriva jednu naunu oblast ili vie naunih oblasti, a ija realizacija kroz nastavno-nauni / umjetniki proces vodi do jednog od triju akademskih stepena u skladu s bolonjskom deklaracijom. Konanu odluku o usvajanju studijskog programa donosi senat visokokolske ustanove; n) Visokokolska ustanova je ustanova koja se bavi djelatnou visokog obrazovanja u skladu sa zakonom; o) Visoko obrazovanje je obrazovanje koje se realizira na visokokolskoj ustanovi nakon zavretka etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja i koje vodi do nastavnim programom predviene akademske titule, odnosno strunog ili naunog zvanja, u skladu sa zakonom i drugim propisima. lan 3. (Djelatnost visokog obrazovanja) (1) Radi reforme visokog obrazovanja, ovaj zakon ustanovljuje osnovne principe i standarde za stjecanje visokog obrazovanja u Kantonu, u skladu s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 59/07 i 59/09), relevantnim odredbama Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (ETS No. 5, 1950.) i njezinih protokola, Preporukom, Komiteta ministara Vijea Evrope, o priznavanju i ocjeni kvaliteta privatnih visokokolskih ustanova [R (97) 1], Preporukom o pristupu visokom obrazovanju [R (98) 3] i Preporukom o istraivakom zadatku univerziteta [R (2000) 8] te drugim relevantnim principima meunarodno priznatih pravnih instrumenata ija je drava ugovornica i Bosna i Hercegovina, te u skladu s Konvencijom, Vijea Evrope/UNESCO-a, o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskoj regiji (ETS No. 165, 1997) i evropskim stratekim ciljevima u podruju visokog obrazovanja, izraenim u Deklaraciji evropskih ministara visokog obrazovanja, iz Bolonje (1999.), koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, kao i kasnijem razvoju te koncepcije. (2) Djelatnost visokog obrazovanja je od posebnoga drutvenog interesa i dio je meunarodnog, a naroito evropskog obrazovnog, naunog, odnosno umjetnikog prostora. lan 4. (Osnovni ciljevi visokog obrazovanja) Ciljevi visokog obrazovanja su: a) ustanovljivati, razvijati, tititi i prenositi znanje i sposobnosti kroz nastavu i naunoistraivaki rad te time doprinositi razvoju sposobnosti pojedinca i drutva; b) pruati mogunost graanima da, u skladu s
i artikulira interese studenata te daje doprinos ostvarenju znanstvenih, kulturnih, akademskih i drugih drutveno korisnih potreba studenata, a na osnovi demokratskih naela i sukladno zakonu. l) Student je osoba upisana na akreditiranu i licenciranu visokokolsku ustanovu koja studij pohaa redovito, izvanredno, uenjem na daljinu ili kombiniranjem tih triju modela studiranja na nain utvren statutom visokokolske ustanove. m) Studijski program je nastavni plan i program koji pokriva jednu ili vie znanstvenih oblasti, a ija realizacija kroz nastavno-znanstveni/umjetniki proces vodi do jednog od triju akademskih stupnjeva sukladno bolonjskoj Deklaraciji. Konanu odluku o prihvaanju studijskoga programa donosi senat visokokolske ustanove. n) Visokokolska ustanova je ustanova koja se bavi djelatnou visokog obrazovanja sukladno zakonu. o) Visoko obrazovanje jest obrazovanje koje se realizira na visokokolskoj ustanovi nakon zavretka etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja a koje vodi do nastavnim programom predviene akademske titule odnosno strunog ili znanstvenog zvanja, sukladno zakonu i drugim propisima. lanak 3. (Djelatnost visokoga obrazovanja) (1) Radi reforme visokoga obrazovanja, ovaj Zakon ustanovljuje temeljna naela i standarde za stjecanje visokoga obrazovanja u Kantonu, sukladno Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 59/07 i 59/09), relevantnim odredbama europske Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ETS No. 5., 1950.) i njezinih protokola, Preporuci, Odbora ministara Vijea Europe, o priznavanju i ocjeni kvalitete privatnih visokokolskih ustanova [R (97.) 1.], Preporuci o pristupu visokom obrazovanju [R (98.) 3.] i Preporuci o istraivakoj zadai sveuilita [R (2000.) 8.] te drugim relevantnim naelima meunarodno priznatih pravnih instrumenata, ija je drava ugovornica i Bosna i Hercegovina, te sukladno Konvenciji, Vijea Europe/ UNESCO-a, o priznavanju visokokolskih kvalifikacija u podruju Europe (ETS No. 165., 1997.) i europskim stratekim ciljevima u podruju visokoga obrazovanja, izraenim u Deklaraciji europskih ministara visokoga obrazovanja, iz Bologne (1999.), koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, kao i kasnijem razvoju te koncepcije. (2) Djelatnost visokoga obrazovanja je od posebnoga drutvenoga interesa i dio je meunarodnoga, a osobito europskoga obrazovnoga, znanstvenoga odnosno umjetnikoga prostora. lanak 4. (Osnovni ciljevi visokoga obrazovanja) Ciljevi visokoga obrazovanja su: a) ustanovljivati, razvijati, tititi i prenositi znanje i sposobnosti kroz nastavu i znanstvenoistraivaki rad, te time pridonositi razvoju sposobnosti pojedinca i drutva; b) pruati mogunost graanima da, sukladno propisima, pod jednakim uvjetima cijeli ivot uivaju korist visokoga obrazovanja;
propisima, pod jednakim uvjetima cijeli ivot uivaju korist visokog obrazovanja; c) razvoj nauke i unapreivanje umjetnikog stvaralatva. lan 5. (Principi visokog obrazovanja) Djelatnost visokog obrazovanja zasniva se na sljedeim principima: a) pravo konstitutivnih naroda i graana na osiguranje visokog obrazovanja na vlastitom jeziku; b) potovanje ljudskih prava i graanskih sloboda, ukljuujui zabranu svih oblika diskriminacije; c) akademske slobode, akademska samouprava i autonomija visokokolske ustanove; d) jedinstvo nastave i naunoistraivakog, odnosno umjetnikog stvaralatva; e) otvorenost visokokolske ustanove prema javnosti, graanima i lokalnoj zajednici; f) uvaavanje evropskih humanistikih i demokratskih vrijednosti te usklaivanje s evropskim sistemom visokog obrazovanja; g) interakcija s drutvenom zajednicom i obaveza visokokolske ustanove da razvija drutvenu odgovornost studenata i ostalih lanova akademske zajednice; h) uee studenata u upravljanju i odluivanju, naroito u vezi s pitanjima koja su znaajna za kvalitet nastave; i) ravnopravnost visokokolskih ustanova bez obzira na oblik vlasnitva, odnosno na to ko je osniva; j) afirmiranje konkurencije obrazovnih i istraivakih usluga radi poveanja kvaliteta i djelotvornosti visokokolskoga sistema; k) osiguranje kvaliteta i djelotvornosti studiranja; l) koncept cjeloivotnog obrazovanja. lan 6. (Nastavni i naunoistraivaki rad) (1) Visokokolske ustanove uivaju slobodu u nastavnom i naunoistraivakom radu unutar svojih licenci, bez mijeanja organa javne vlasti, ukljuujui slobodu objavljivanja i javnoga predstavljanja naunih rezultata i umjetnikih dostignua, kao i slobodu meusobne saradnje i udruivanja, u skladu s vaeim propisima. (2) Pitanja naunoistraivakoga rada e se urediti posebnim zakonom koji e se donijeti najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Naunoistraivaki rad na visokokolskim ustanovama moe se finansirati ili sufinansirati iz sredstava Kantona te drugih institucija u Bosni i Hercegovini i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u skladu s vaeim propisima u Kantonu. (4) Radi unapreenja visokog obrazovanja, ovim zakonom uspostavlja se Vijee za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Vijee), kao struno i savjetodavno tijelo koje obavlja poslove iz domena uspostave i osiguranja kvaliteta sistema visokog obrazovanja u Kantonu. (5) Ministarstvo, uz saglasnost Vlade Kantona, posebnim aktom o osnivanju Vijea utvruje: sastav Vijea, vrijeme na koje se imenuju lanovi Vijea, nain rada Vijea,
c) razvoj znanosti i unapreivanje umjetnikoga stvaralatva. lanak 5. (Naela visokoga obrazovanja) Djelatnost visokoga obrazovanja temelji se na sljedeim naelima: a) pravo konstitutivnih naroda i graana na osiguranje visokog obrazovanja na vlastitom jeziku; b) potovanje ljudskih prava i graanskih sloboda, ukljuujui zabranu svih oblika diskriminacije; c) akademske slobode, akademska samouprava i autonomija visokokolske ustanove; d) jedinstvo nastave i znanstvenoistraivakoga odnosno umjetnikoga stvaralatva; e) otvorenost visokokolske ustanove prema javnosti, graanima i lokalnoj zajednici; f) uvaavanje europskih humanistikih i demokratskih vrijednosti te usklaivanje s europskim sustavom visokoga obrazovanja; g) interakcija s drutvenom zajednicom i obveza visokokolske ustanove da razvija drutvenu odgovornost studenata i ostalih lanova akademske zajednice; h) sudjelovanje studenata u upravljanju i odluivanju, osobito u vezi s pitanjima koja su znaajna za kvalitetu nastave; i) ravnopravnost visokokolskih ustanova bez obzira na oblik vlasnitva odnosno na to tko je osniva; j) afirmiranje konkurencije obrazovnih i istraivakih usluga radi poveanja kvalitete i uinkovitosti visokokolskoga sustava; k) osiguranje kvalitete i uinkovitosti studiranja; l) koncept cjeloivotnoga obrazovanja. lanak 6. (Nastavni i znanstvenoistraivaki rad) (1) Visokokolske ustanove uivaju slobodu u nastavnom i znanstvenoistraivakom radu unutar svojih licencija, bez mijeanja tijela javne vlasti, ukljuujui slobodu objavljivanja i javnoga predstavljanja znanstvenih rezultata i umjetnikih dostignua, kao i slobodu meusobne suradnje i udruivanja, sukladno vaeim propisima. (2) Posebnim e se zakonom urediti pitanja znanstvenoistraivakoga rada, koji e se donijeti najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Znanstvenoistraivaki rad na visokokolskim ustanovama moe se financirati ili sufinancirati iz sredstava Kantona i drugih institucija u Bosni i Hercegovini te prema meunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine, sukladno vaeim propisima u Kantonu. (4) Radi unapreenja visokoga obrazovanja, ovim Zakonom uspostavlja se Vijee za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Vijee), kao struno i savjetodavno tijelo koje obavlja poslove iz domene uspostave i osiguranja kvalitete sustava visokoga obrazovanja u Kantonu. (5) Ministarstvo, uz suglasnost Vlade Kantona, posebnim aktom o osnivanju Vijea utvruje: sastav Vijea, vrijeme na koje se imenuju lanovi Vijea, nain rada Vijea, prava i obveze lanova Vijea, imenovanje i razrjeenje
prava i obaveze lanova Vijea, imenovanje i razrjeenje lanova Vijea, nain i vrijeme podnoenja izvjetaja o radu, naknadu za rad lanovima Vijea te nain obavljanja strunih i administrativnih poslova za potrebe Vijea, kao i ostala pitanja znaajna za rad Vijea. lan 7. (Autonomija) Visokokolska ustanova ima pravo: a) izabrati svoja upravna i rukovodea tijela te im odrediti mandat; b) urediti svoje strukture i aktivnosti u skladu s osnivakim aktom, ovim zakonom i svojim statutom; c) izabrati nastavno i drugo osoblje; d) primati studente te odrediti nastavne metode i provjere znanja studenata; e) samostalno razvijati i primjenjivati nastavne planove i programe te istraivake projekte; f) u skladu s nastavnim programom i standardima, izabrati predmete koji e se predavati; g) na univerzitetima dodjeljivati naunonastavna, nastavna i saradnika zvanja; h) zapoljavati osoblje; i) odrediti jedan jezik ili vie jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine slubenim jezikom ili slubenim jezicima u obavljanju osnovne djelatnosti. lan 8. (Nepovredivost akademskoga prostora) (1) Objekti licenciranih visokokolskih ustanova nepovredivi su. (2) Prostor visokokolske ustanove je nepovrediv te pripadnici policije i ostalih organa za gonjenje i za spreavanje krivinih djela u njega ne mogu ulaziti bez doputenja rektora, dekana ili direktora visoke kole, ili lica koja su oni ovlastili. (3) Iznimno od stava (2) ovoga lana, radi spreavanja krivinoga djela ili zaustavljanja injenja krivinoga djela, mogu se uz odgovarajui nalog preduzimati neophodne mjere, s tim da se o preduzetim radnjama odmah obavijesti uprava visokokolske ustanove. lan 9. (Jezik studija) (1) Visokokolska ustanova e statutom odrediti jedan jezik ili vie jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine slubenim jezikom ili slubenim jezicima u obavljanju osnovne djelatnosti. (2) Visokokolska ustanova moe organizirati i izvoditi studije, odnosno pojedine dijelove studija, kao i izradu i odbranu zavrnoga, diplomskoga i magistarskog rada te doktorske disertacije na stranom jeziku, to se odreuje statutom visokokolske ustanove, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. lan 10. (Pravo na visoko obrazovanje) (1) Pravo na visoko obrazovanje imaju sva lica koja su zavrila etverogodinju srednju kolu u Bosni i Hercegovini, kao i uenici koji su zavrili srednju kolu u inozemstvu.
lanova Vijea, nain i vrijeme podnoenja izvjea o radu, naknadu za rad lanovima Vijea te nain obavljanja strunih i administrativnih poslova za potrebe Vijea, kao i ostala pitanja znaajna za rad Vijea. lanak 7. (Autonomija) Visokokolska ustanova ima pravo: a) izabrati svoja upravna i rukovodea tijela te im odrediti mandat; b) urediti svoje strukture i aktivnosti sukladno osnivakome aktu, ovome Zakonu i svome statutu; c) izabrati nastavno i ostalo osoblje; d) primati studente te odrediti nastavne metode i provjere znanja studenata; e) samostalno razvijati i primjenjivati nastavne planove i programe te istraivake projekte; f) sukladno nastavnom programu i standardima, izabrati predmete koje e se predavati; g) na sveuilitima dodjeljivati znanstveno-nastavna, nastavna i suradnika zvanja; h) zapoljavati osoblje; i) odrediti jedan jezik ili vie jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine slubenim jezikom ili slubenim jezicima u obavljanju osnovne djelatnosti. lanak 8. (Nepovredivost akademskoga prostora) (1) Objekti licencirane visokokolske ustanove nepovredivi su. (2) Prostor visokokolske ustanove nepovrediv je te pripadnici policije i ostalih tijela za progon i za sprjeavanje kaznenih djela u njega ne mogu ulaziti bez doputenja rektora, dekana ili ravnatelja visoke kole, ili osoba koje su oni ovlastili. (3) Iznimno od stavka (2) ovoga lanka, radi sprjeavanja kaznenoga djela ili zaustavljanja injenja kaznenoga djela, mogu se, uz odgovarajui nalog, poduzimati neophodne mjere, s tim da se o poduzetim radnjama odmah obavijesti upravu visokokolske ustanove. lanak 9. (Jezik studija) (1) Visokokolska ustanova odredit e, statutom, jedan jezik ili vie jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine slubenim jezikom ili slubenim jezicima u obavljanju osnovne djelatnosti. (2) Visokokolska ustanova moe organizirati i izvoditi studije odnosno pojedine dijelove studija, kao i izradu i obranu zavrnoga, diplomskoga i magistarskoga rada te doktorske disertacije na stranom jeziku, to se odreuje statutom visokokolske ustanove, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. lanak 10. (Pravo na visoko obrazovanje) (1) Pravo na visoko obrazovanje imaju sve osobe koje su zavrile etverogodinju srednju kolu u Bosni i Hercegovini, kao i uenici koji su zavrili srednju kolu u inozemstvu.
(2) Uenici koji su srednju kolu zavrili u inozemstvu podnose visokokolskoj ustanovi dokaz o zavrenoj koli, svjedodbu ili diplomu, a koja je nostrificirana u nadlenoj instituciji u skladu sa zakonom. (3) Ustanova e osigurati pristup studiju stranim dravljanima i licima bez dravljanstva u skladu s principima u Evropskoj zoni visokog obrazovanja, osiguravajui studij pod istim uvjetima kao i dravljanima Bosne i Hercegovine, potiui mobilnost studenata i nastavnika. II. VISOKOKOLSKE USTANOVE lan 11. (Visokokolske ustanove) (1) Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju univerziteti i visoke kole. (2) Univerzitet je visokokolska ustanova koja se bavi nauno-nastavnim i istraivakim radom, koja nudi akademske stepene sve tri ciklusa, s ciljevima koji ukljuuju unapreenje znanja, misli i kolstva, obrazovni, kulturni, drutveni i ekonomski razvoj, promoviranje demokratskoga graanskoga drutva i postizanje najviih standarda nastave i istraivakoga rada te koja realizira najmanje pet razliitih studijskih programa iz najmanje triju naunih podruja prirodnih nauka, tehnikih nauka, drutvenih nauka, biomedicine i zdravstva te biotehnikih i humanistikih nauka. (3) Iznimno od stava (2) ovoga lana, univerzitet u polju umjetnosti moe se osnovati ako ima sve tri nivoa studija iz najmanje triju podruja umjetnosti. (4) Visoka kola je visokokolska ustanova koja je akreditirana za davanje diploma i stepena prvoga ciklusa, s ciljevima koji ukljuuju pripremu i obuku pojedinaca za struni, ekonomski i kulturni razvoj, promoviranje demokratskoga graanskoga drutva i postizanje visokih standarda nastave i uenja te koja realizira najmanje jedan studijski program iz jednog naunoga podruja i ispunjava druge uvjete u skladu sa zakonom. (5) Ministarstvo e donijeti pravilnik kojim se utvruju nauna podruja, polja i grane, najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 12. (Javnost rada) (1) Rad visokokolske ustanove javan je. (2) Na visokokolskoj ustanovi nije doputeno politiko, stranako ili vjersko organiziranje. lan 13. (Pravni subjektivitet, imovina i ovlatenja) (1) Ako zakonom nije drukije propisano, svaka licencirana visokokolska ustanova, bilo univerzitet ili visoka kola, ima puni pravni subjektivitet u vezi s onim pitanjima koja su predmet ovoga zakona, ukljuujui i ovlatenja: a) za raspolaganje i upravljanje zemljitem i zgradama koje su u njezinu vlasnitvu, u skladu s primjenjivim zakonima; b) za primanje sredstava i upravljanje sredstvima iz bilo kojega zakonitoga izvora;
(2) Uenici koji su srednju kolu zavrili u inozemstvu, dokaz o zavrenoj koli, svjedodbu ili diplomu, podnose visokokolskoj ustanovi, a koja je nostrificirana u mjerodavnoj instituciji sukladno zakonu. (3) Ustanova e osigurati pristup studiju stranim dravljanima i osobama bez dravljanstva sukladno naelima u Europski prostor visokog obrazovanja, osiguravajui studij pod istim uvjetima kao i dravljanima Bosne i Hercegovine, potiui mobilnost studenata i nastavnika. II. VISOKOKOLSKE USTANOVE lanak 11. (Visokokolske ustanove) (1) Djelatnost visokoga obrazovanja obavljaju sveuilita i visoke kole. (2) Sveuilite je visokokolska ustanova koja se bavi znanstveno-nastavnim i istraivakim radom, koja nudi akademske stupnjeve sve triju studijskih ciklusa, sa ciljevima koji ukljuuju unapreenje znanja, misli i kolstva, obrazovni, kulturni, drutveni i ekonomski razvoj, promoviranje demokratskoga graanskoga drutva i postizanje najviih standarda nastave i istraivakoga rada, te koja realizira najmanje pet razliitih studijskih programa iz najmanje triju znanstvenih podruja prirodne znanosti, tehnike znanosti, drutvene znanosti, biomedicine i zdravstva te biotehnike i humanistike znanosti. (3) Iznimno od stavka (2) ovoga lanka, sveuilite u polju umjetnosti moe se osnovati ako ima sve tri razine studija iz najmanje triju podruja umjetnosti. (4) Visoka kola je visokokolska ustanova koja je akreditirana za davanje diploma i stupnja prvoga studijskoga ciklusa, s ciljevima koji ukljuuju pripremu i obuku pojedinaca za struni, gospodarski i kulturni razvoj, promoviranje demokratskoga graanskoga drutva i postizanje visokih standarda nastave i uenja te koja realizira najmanje jedan studijski program iz jednoga znanstvenoga podruja i udovoljava drugim uvjetima sukladno zakonu. (5) Ministarstvo e donijeti pravilnik kojim se utvruju znanstvena podruja, polja i grane, najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 12. (Javnost rada) (1) Rad visokokolske ustanove javan je. (2) Na visokokolskoj ustanovi nije doputeno politiko, stranako ili vjersko organiziranje. lanak 13. (Pravni subjektivitet, imovina i ovlasti) (1) Osim ako zakonom nije drukije propisano, svaka licencirana visokokolska ustanova, bilo sveuilite ili visoka kola, ima puni pravni subjektivitet u vezi s pitanjima koja su predmet ovoga Zakona, ukljuujui i ovlasti: a) za raspolaganje i upravljanje zemljitem i zgradama koje su u njezinu vlasnitvu, sukladno primjenjivim zakonima; b) za primanje sredstava i upravljanje sredstvima iz bilo kojega zakonitoga izvora; c) za odreivanje i ubiranje kolarine i ostalih naknada
c) za odreivanje i ubiranje kolarine i drugih naknada u skladu sa zakonom; d) za upoljavanje osoblja; e) za sklapanje ugovora, za robu i usluge; f) za ustrojavanje pravnih odnosa sa studentima; g) za osnivanje komercijalnih preduzea za obrazovne i istraivake svrhe; h) za sklapanje sporazuma s drugim visokokolskim institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu; i) za sklapanje ugovornih odnosa s privrednim subjektima, o javno-privatnom partnerstvu; j) za druga ovlatenja nuna za djelotvorno obavljanje svojih dunosti. (2) Sva novana sredstva dobivena iz budeta, vlastiti prihodi, naplaene kolarine i novana sredstva iz drugih izvora pripadaju visokokolskoj ustanovi i troe se u skladu sa zakonom, statutom i prihvaenim finansijskim planom. (3) Visokokolska ustanova ne moe raspolagati nekretninama u dravnom vlasnitvu bez saglasnosti upravnog odbora visokokolske ustanove. (4) Sredstva za rad visokokolske ustanove mogu se koristiti samo za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove. (5) Imovina visokokolske ustanove steena darivanjem i oporukom vlasnitvo je visokokolske ustanove koja je stekla tu imovinu. (6) Visokokolska ustanova samostalno upravlja fondacijama, odnosno fondovima i zadubinama koji su joj povjereni u skladu sa zakonom. III. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA lan 14. (Status visokokolske ustanove) (1) Univerzitet i visoka kola osnivaju se kao javne ustanove ili ustanove. (2) Visokokolska ustanova obavlja svoju djelatnost kao javnu slubu. (3) Visokokolska ustanova ima status pravnoga lica. lan 15. (Osniva visokokolske ustanove) (1) Visokokolsku ustanovu moe osnovati domae ili strano pravno ili fiziko lice. (2) Visokokolsku ustanovu mogu osnovati dva ili vie osnivaa i, u tom sluaju, njihova se meusobna prava, obaveze i odgovornosti utvruju sporazumom i ureuju statutom. (3) Visokokolske ustanove mogu biti javne i privatne. (4) Visokokolsku ustanovu kao javnu ustanovu moe osnovati opina ili Kanton, ili je mogu osnovati dvije opine ili vie opina, dva kantona ili vie kantona, ili jedna opina ili vie opina i jedan kanton ili vie kantona zajedno. (5) Ako visokokolsku ustanovu osniva vie osnivaa (suosnivaa) iz stava (4) ovoga lana, pri osnivanju visokokolske ustanove primjenjuju se zakonski propisi prema sjeditu visokokolske ustanove, a rad njezinih organizacijskih jedinica izvan sjedita uskladit e sa zakonskim propisima na tom podruju, ili osnivai (suosnivai) sporazumom
sukladno zakonu; d) za zapoljavanje osoblja; e) za sklapanje ugovora, za robu i usluge; f) za ustrojavanje pravnih odnosa sa studentima; g) za osnivanje komercijalnih poduzea za obrazovne i istraivake svrhe; h) za sklapanje sporazuma s drugim visokokolskim institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu; i) za sklapanje ugovornih odnosa s gospodarskim subjektima, o javno-privatnom partnerstvu; j) za ostale oblasti nune za uinkovito obavljanje svojih dunosti. (2) Sva novana sredstva dobivena iz prorauna te vlastiti prihodi, naplaene kolarine i novana sredstva iz drugih izvora pripadaju visokokolskoj ustanovi i troe se sukladno zakonu, statutu i prihvaenom financijskom planu. (3) Visokokolska ustanova ne moe raspolagati nekretninama u dravnom vlasnitvu bez suglasnosti upravnoga vijea visokokolske ustanove. (4) Sredstva za rad visokokolske ustanove mogu se koristiti samo za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove. (5) Imovina visokokolske ustanove steena darivanjem i oporukom vlasnitvo je visokokolske ustanove koja je stekla tu imovinu. (6) Visokokolska ustanova samostalno upravlja fondacijama odnosno fondovima i zadubinama koji su joj povjereni sukladno zakonu. III. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA lanak 14. (Status visokokolske ustanove) (1) Sveuilite i visoka kola osnivaju se kao javne ustanove ili ustanove. (2) Visokokolska ustanova obavlja svoju djelatnost kao javnu slubu. (3) Visokokolska ustanova ima status pravne osobe. lanak 15. (Osnivai visokokolske ustanove) (1) Visokokolsku ustanovu moe osnovati domaa ili strana pravna ili fizika osoba. (2) Visokokolsku ustanovu mogu osnovati dva osnivaa ili vie osnivaa i, u tom sluaju, njihova se meusobna prava, obveze i odgovornosti utvruju sporazumom i ureuju statutom. (3) Visokokolske ustanove mogu biti javne i privatne. (4) Visokokolsku ustanovu kao javnu ustanovu moe osnovati opina ili Kanton ili je mogu osnovati dvije opine ili vie opina, dva kantona ili vie kantona, ili jedna opina ili vie opina i jedan kanton ili vie kantona zajedno. (5) Ako visokokolsku ustanovu utemeljuje vie osnivaa (suosnivaa) iz stavka (4) ovoga lanka, pri osnivanju visokokolske ustanove primjenjuju se zakonski propisi prema sjeditu visokokolske ustanove, a rad njezinih ustrojbenih jedinica izvan sjedita uskladit e sa zakonskim propisima na tom podruju, ili sporazumom osnivai (suosnivai) mogu odrediti koji e se zakonski propisi
mogu odrediti koji e se zakonski propisi primjenjivati na tu visokokolsku ustanovu, bez obzira na njezino sjedite. lan 16. (Podnoenje zahtjeva za osnivanje i dostava garancije) (1) Zahtjev za osnivanje visokokolske ustanove osniva podnosi , odnosno osnivai visokokolske ustanove podnose Ministarstvu do 31. marta tekue godine ako visokokolska ustanova ili osniva namjerava poeti s obavljanjem djelatnosti od poetka akademske godine u tekuoj kalendarskoj godini, a ako visokokolska ustanova ili osniva podnese zahtjev nakon 31. marta tekue kalendarske godine, smatra se da je zahtjev podnesen za akademsku godinu u sljedeoj kalendarskoj godini. (2) Uz zahtjev za osnivanje visokokolske ustanove osniva prilae dokaz o uplati naknade na tekui raun Ministarstva, u iznosu utvrenom odlukom Vlade Kantona, za podmirenje trokova voenja postupka osnivanja visokokolske ustanove, od podnoenja zahtjeva do okonanja postupka povodom zahtjeva. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovoga lana osniva je obavezan dostaviti prijedlog elaborata o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove te garancije za osnivanje, u pogledu unaprijed osiguranih i planiranih finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove. (4) Garancije iz stava (3) ovoga lana osniva univerziteta dostavlja za period od, najmanje, pet godina, a osniva visoke kole za vrijeme trajanja prvoga ciklusa studija. (5) Ministarstvo obavjetava osnivaa visokokolske ustanove o urednosti dostavljenoga zahtjeva za osnivanje visokokolske ustanove i o usklaenosti sa zakonom te odreuje rok za otklanjanje eventualno utvrenih nedostataka. (6) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (5) ovoga lana je 60 dana. (7) Smatra se da je osniva odustao od zahtjeva iz stava (1) ovoga lana ako u roku od 60 dana od dana dostave obavijesti iz stava (5) ovoga lana ne otkloni utvrene nedostatke. lan 17. (Elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove) (1) Elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove priprema osniva, odnosno osnivai visokokolske ustanove. (2) Elaborat iz stava (1) ovoga lana sadri: podatke o osnivau i sjeditu te naziv i ciljeve, kao i dokaz o postojanju drutvene potrebe za obrazovanjem odreenoga profila kadra na podruju Kantona te Bosne i Hercegovine, podatke o duljini trajanja studija, okvirni nastavni plan i program, struni naziv koji se stjee nakon svretka studija, podatke o ispunjavanju opih i posebnih uvjeta prema standardima visokog obrazovanja, sredstva potrebna za ispunjavanje tih uvjeta i nain njihova osiguravanja. (3) Elaborat o osnivanju visokokolske ustanove dostavlja se Ministarstvu uz zahtjev za davanje saglasnosti za osnivanje visokokolske ustanove i obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.
primjenjivati na tu visokokolsku ustanovu, bez obzira na njezino sjedite. lanak 16. (Podnoenje zahtjeva za osnivanje i dostava jamstva) (1) Osniva visokokolske ustanove odnosno osnivai visokokolske ustanove podnose zahtjev za osnivanje visokokolske ustanove Ministarstvu do 31. oujka tekue godine ako visokokolska ustanova ili osniva namjerava poeti s obavljanjem djelatnosti od poetka akademske godine u tekuoj kalendarskoj godini, a ako visokokolska ustanova ili osniva podnese zahtjev nakon 31. oujka tekue kalendarske godine, smatra se da je zahtjev podnesen za akademsku godinu u sljedeoj kalendarskoj godini. (2) Uz zahtjev za osnivanje visokokolske ustanove osniva prilae dokaz o uplati naknade na tekui raun Ministarstva, u iznosu utvrenom odlukom Vlade Kantona, za podmirenje trokova voenja postupka osnivanja visokokolske ustanove od podnoenja zahtjeva do okonanja postupka u povodu zahtjeva. (3) Uz zahtjev iz stavka (1) ovoga lanka osniva je obvezan dostaviti prijedlog elaborata o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove te jamstva za osnivanje, u pogledu unaprijed osiguranih i planiranih financijskih sredstava za osiguranje uvjeta za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove. (4) Jamstva iz stavka (3) ovoga lanka osniva sveuilita dostavlja za razdoblje od, najmanje, pet godina, a osniva visoke kole za vrijeme trajanja prvoga studijskoga ciklusa. (5) Ministarstvo obavjetava osnivaa visokokolske ustanove o urednosti dostavljenoga zahtjeva za osnivanje visokokolske ustanove i usklaenosti sa zakonom te odreuje rok za otklanjanje eventualno utvrenih nedostataka. (6) Rok za otklanjanje nedostataka iz stavka (5) ovoga lanka je 60 dana. (7) Smatra se da je osniva odustao od zahtjeva iz stavka (1) ovoga lanka ako u roku od 60 dana od dana dostave obavijesti iz stavka (5) ovoga lanka ne otkloni utvrene nedostatke. lanak 17. (Elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove) (1) Elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove priprema osniva odnosno osnivai visokokolske ustanove. (2) Elaborat iz stavka (1) ovoga lanka sadri: podatke o osnivau, naziv i sjedite, ciljeve, dokaz o postojanju drutvene potrebe za obrazovanjem odreenoga profila kadra na podruju Kantona te Bosne i Hercegovine, podatke o duljini trajanja studija, okvirni nastavni plan i program, struni naziv koji se stjee zavretkom studija, udovoljavanje opim i posebnim uvjetima prema standardima visokoga obrazovanja, podatke o sredstvima potrebnim za udovoljavanje tim uvjetima te nainu njihova osiguravanja. (3) Elaborat o osnivanju visokokolske ustanove dostavlja se Ministarstvu uz zahtjev za davanje suglasnosti
lan 18. (Ekspertna komisija) (1) Nakon dostavljanja urednoga zahtjeva iz lana 16. ovoga zakona, Ministarstvo donosi posebni akt kojim imenuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i davanja strunog miljenja na elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove. (2) Ekspertna komisija iz stava (1) ovoga lana ima najmanje pet lanova, a sastavljena je od istaknutih naunih radnika i strunjaka za odgovarajue naunonastavne, odnosno umjetnikonastavne oblasti te predstavnika osnivaa visokokolske ustanove u osnivanju. Komisija ima sekretara, zaposlenika u Ministarstvu, koji je diplomirani pravnik ili magistar pravne struke, sa 300 ECTS bodova. (3) Akt o imenovanju ekspertne komisije iz stava (1) ovoga lana obavezno sadri: opis poslova i zadataka te podatke o nainu rada, roku za izvrenje povjerenih poslova i zadataka te o iznosu naknade za rad lanovima komisije. (4) Odluku o davanju saglasnosti na elaborat iz stava (1) lana 17. ovoga zakona donosi Ministarstvo na prijedlog ekspertne komisije. Odluka Ministarstva o elaboratu mora biti donesena najkasnije u roku od 60 dana, raunajui od dana dostave elaborata Ministarstvu. Nakon to donese odluku, Ministarstvo e u roku od osam dana obavijestiti osnivaa o odluci. lan 19. (Posebna ekspertna komisija) (1) Ako Ministarstvo odbije dati saglasnost na elaborat iz stava (1) lana 17. ovoga zakona, osniva moe traiti osnivanje posebne ekspertne komisije koja e jo jednom razmotriti elaborat i razloge odbijanja davanja saglasnosti. Nalaz i miljenje te komisije Ministarstvo e dostaviti Vladi Kantona na daljnje odluivanje. (2) Uz zahtjev za osnivanje posebne ekspertne komisije osniva prilae dokaz o uplati naknade, u iznosu utvrenom odlukom Vlade Kantona, na tekui raun Ministarstva, za podmirenje trokova voenja postupka, od podnoenja zahtjeva do okonanja postupka povodom zahtjeva. (3) Ako visokokolsku ustanovu osniva vie osnivaa iz vie kantona, Ministarstvo u sjeditu visokokolske ustanove daje saglasnost na elaborat iz stava (1) lana 17. ovoga zakona te ga upuuje Vladi Kantona na odluivanje, ako sporazumom nije drugaije odreeno. (4) Posebnu ekspertnu komisiju imenuje ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljnjem tekstu: ministar) i ima najmanje pet lanova koji su istaknuti nauni radnici i strunjaci za odgovarajue naunonastavne, odnosno umjetnikonastavne oblasti te predstavnici osnivaa visokokolske ustanove u osnivanju i jedan lan iz ekspertne komisije. Komisija ima sekretara, zaposlenika u Ministarstvu, koji je diplomirani pravnik ili magistar pravne struke, sa 300 ECTS bodova. (5) Akt o imenovanju posebne ekspertne komisije iz stava (4) ovoga lana obavezno sadri: opis poslova i zadataka, podatke o nainu rada, podatke o roku za izvrenje povjerenih poslova i zadataka te o iznosu naknade za rad lanovima komisije.
za osnivanje visokokolske ustanove i obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja. lanak 18. (Ekspertno povjerenstvo) (1) Nakon dostave urednoga zahtjeva iz lanka 16. ovoga Zakona, Ministarstvo donosi posebni akt kojim imenuje ekspertno povjerenstvo radi razmatranja zahtjeva i davanja strunoga miljenja na elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove. (2) Ekspertno povjerenstvo iz stavka (1) ovoga lanka ima najmanje pet lanova, a sastavljeno je od istaknutih znanstvenih djelatnika i strunjaka za odgovarajue znanstveno-nastavne odnosno umjetniko-nastavne oblasti te predstavnika osnivaa visokokolske ustanove u osnivanju. Povjerenstvo ima tajnika, zaposlenika u Ministarstvu, koji je diplomirani pravnik ili magistar pravne struke, s 300 ECTS bodova. (3) Akt o imenovanju ekspertnoga povjerenstva iz stavka (1) ovoga lanka obvezno sadri: opis poslova i zadaa te podatke o nainu rada, roku za izvrenje povjerenih poslova i zadaa i iznosu naknade za rad lanovima povjerenstva. (4) Odluku o davanju suglasnosti na elaborat iz stavka (1) lanka 17. ovoga Zakona donosi Ministarstvo na prijedlog ekspertnoga povjerenstva iz stavka (1) ovoga lanka. Odluka Ministarstva o elaboratu mora biti donesena najkasnije u roku od 60 dana, raunajui od dana dostave elaborata Ministarstvu. Nakon to donese odluku, Ministarstvo e u roku od osam dana obavijestiti osnivaa o odluci. lanak 19. (Posebno ekspertno povjerenstvo) (1) Ako Ministarstvo odbije dati suglasnost na elaborat iz stavka (1) lanka 17. ovoga Zakona, osniva moe traiti osnivanje posebnoga ekspertnoga povjerenstva koje e jo jednom razmotriti elaborat i razloge odbijanja davanja suglasnosti. Nalaz i miljenje toga povjerenstva Ministarstvo e dostaviti Vladi Kantona na daljnje odluivanje. (2) Uz zahtjev za osnivanje posebnoga ekspertnoga povjerenstva osniva prilae dokaz o uplati naknade, u iznosu utvrenom odlukom Vlade Kantona, na tekui raun Ministarstva, za podmirenje trokova voenja postupka, od podnoenja zahtjeva do okonanja postupka u povodu zahtjeva. (3) Ako visokokolsku ustanovu osniva vie osnivaa iz vie kantona, Ministarstvo u sjeditu visokokolske ustanove daje suglasnost na elaborat iz stavka (1) lanka 17. ovoga Zakona te ga upuuje Vladi Kantona na odluivanje, ako sporazumom nije drugaije odreeno. (4) Posebno ekspertno povjerenstvo, koje imenuje ministar obrazovanja, znanosti, kulture i porta (u daljnjem tekstu: ministar), ima, najmanje, pet lanova, koji su istaknuti znanstveni djelatnici i strunjaci za odgovarajue znanstvenonastavne odnosno umjetniko-nastavne oblasti te predstavnici osnivaa visokokolske ustanove u osnivanju i jedan lan iz ekspertnoga povjerenstva. Posebno ekspertno povjerenstvo ima tajnika, zaposlenika u Ministarstvu, koji je diplomirani pravnik ili magistar pravne struke, s 300 ECTS bodova.
lan 20. (Odluka Vlade Kantona o elaboratu o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove) (1) Ako ekspertna komisija iz lana 18. ovoga zakona pozitivno ocijeni elaborat o opravdanosti osnivanja javne visokokolske ustanove, Ministarstvo dostavlja uredan zahtjev osnivaa, sa strunim miljenjem ekspertne komisije, Vladi Kantona koja svoj prijedlog odluke upuuje Skuptini Kantona na razmatranje i prihvaanje. (2) Ako ekspertna komisija iz lana 18. ovoga zakona pozitivno ocijeni elaborat o opravdanosti osnivanja privatne visokokolske ustanove, Ministarstvo dostavlja uredan zahtjev osnivaa, sa strunim miljenjem ekspertne komisije, Vladi Kantona koja ga razmatra te prihvaa ili odbija. (3) Odluka Vlade Kantona o elaboratu o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove iz stavova (1) i (2) ovoga lana mora biti donesena u roku od 30 dana od dana dostave strunog miljenja ekspertne komisije Ministarstvu. (4) Nakon to Vlada Kantona donese prijedlog odluke iz stava (1) ovoga lana, Ministarstvo e o tome, u roku od osam dana, obavijestiti osnivaa. (5) Ako je ocjena posebne ekspertne komisije iz lana 19. ovoga zakona pozitivna, Ministarstvo dostavlja uredan zahtjev osnivaa, sa strunim miljenjem posebne ekspertne komisije i strunim miljenjem komisije iz stava (1) lana 18. ovoga zakona, Vladi Kantona, na razmatranje i prihvaanje. (6) Vlada Kantona e donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz lana 16. ovoga zakona ako je struno miljenje ekspertne i posebne ekspertne komisije negativno. (7) Na odluku Vlade Kantona iz stavova (5) i (6) ovoga lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u roku od 30 dana od dana primitka rjeenja. lan 21. (Odluka Skuptine Kantona o osnivanju javne visokokolske ustanove) (1) Odluka Skuptine Kantona o zahtjevu osnivaa za osnivanje javne visokokolske ustanove mora biti donesena u roku od etiri mjeseca od dana podnoenja Ministarstvu urednoga zahtjeva iz stava (1) lana 16. ovoga zakona, odnosno do 31. jula tekue godine. (2) Odluka Skuptine Kantona iz stava (1) ovoga lana konana je i dostavlja se osnivau preko Ministarstva. (3) Nakon to Skuptina Kantona donese odluku kojom se daje saglasnost na elaborat o opravdanosti osnivanja javne visokokolske ustanove, odluku Skuptine Kantona, sa zahtjevom, Ministarstvo dostavlja Vladi Kantona, odnosno osnivau radi imenovanja komisije matiara i provoenja daljnjega postupka koji vodi do upisa novoosnovane visokokolske ustanove u registar pravnih lica u nadlenom sudu u Kantonu (u daljnjem tekstu: sudski registar) i Registar visokokolskih ustanova koji vodi Ministarstvo. (4) Ako je odluka Vlade Kantona, o osnivanju visokokolske ustanove, i Skuptine Kantona, o osnivanju javne visokokolske ustanove, iz stava (2) ovoga lana bila negativna, isti osniva ili suosniva moe podnijeti isti zahtjev iz lana 16. ovoga zakona nakon isteka roka od najmanje tri godine od donoenja te odluke.
(5) Akt o imenovanju posebnoga ekspertnoga povjerenstva iz stavka (4) ovoga lanka obvezno sadri: opis poslova i zadaa, podatke o nainu rada, podatke o roku izvrenja povjerenih poslova i zadaa te o iznosu naknade za rad lanovima povjerenstva. lanak 20. (Odluka Vlade Kantona o elaboratu o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove) (1) Ako ekspertno povjerenstvo iz lanka 18. ovoga Zakona ocijeni pozitivnim elaborat o opravdanosti osnivanja javne visokokolske ustanove, Ministarstvo dostavlja uredan zahtjev osnivaa, sa strunim miljenjem ekspertnoga povjerenstva, Vladi Kantona koja svoj prijedlog odluke upuuje Saboru Kantona na razmatranje i prihvaanje. (2) Ako ekspertno povjerenstvo iz lanka 18. ovoga Zakona ocijeni pozitivnim elaborat o opravdanosti osnivanja privatne visokokolske ustanove, Ministarstvo dostavlja uredan zahtjev osnivaa, sa strunim miljenjem ekspertnoga povjerenstva, Vladi Kantona koja ga razmatra te prihvaa ili odbija. (3) Odluka Vlade Kantona o elaboratu o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove iz stavaka (1) i (2) ovoga lanka mora biti donesena u roku od 30 dana od dana dostave strunog miljenja ekspertnoga povjerenstva Ministarstvu. (4) Nakon to Vlada Kantona donese prijedlog odluke iz stavka (1) ovoga lanka, Ministarstvo e o tome, u roku od osam dana, obavijestiti osnivaa. (5) Ako je ocjena posebnoga ekspertnoga povjerenstva iz lanka 19. ovoga Zakona pozitivna, Ministarstvo dostavlja uredan zahtjev osnivaa, sa strunim miljenjem posebnoga ekspertnoga povjerenstva i strunim miljenjem povjerenstva iz stavka (1) ovoga lanka, Vladi Kantona, na razmatranje i prihvaanje. (6) Vlada Kantona donijet e odluku o odbijanju zahtjeva iz lanka 16. ovoga Zakona ako je struno miljenje ekspertnoga i posebnoga ekspertnoga povjerenstva negativno. (7) Na odluke Vlade Kantona iz stavaka (5) i (6) ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred mjerodavnim sudom u roku od 30 dana od dana primitka rjeenja. lanak 21. (Odluka Sabora Kantona o osnivanju javne visokokolske ustanove) (1) Odluka Sabora Kantona o zahtjevu osnivaa za osnivanje javne visokokolske ustanove mora biti donesena u roku od etiri mjeseca od dana podnoenja Ministarstvu urednoga zahtjeva iz stavka (1) lanka 16. ovoga Zakona odnosno do 31. srpnja tekue godine. (2) Odluka Sabora Kantona iz stavka (1) ovoga lanka konana je i dostavlja se, preko Ministarstva, osnivau. (3) Nakon to Sabor Kantona donese odluku kojom se daje suglasnost na elaborat o opravdanosti osnivanja javne visokokolske ustanove, Ministarstvo dostavlja odluku Sabora Kantona, sa zahtjevom, Vladi Kantona odnosno osnivau radi imenovanja povjerenstva matiara i provedbe daljnjega postupka koji vodi do upisa novoosnovane visokokolske
lan 22. (Komisija matiara) (1) Prilikom osnivanja visokokolske ustanove kao javne ustanove, Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, imenuje komisiju matiara iz lana 21. ovoga zakona, a prilikom osnivanja visokokolske ustanove kao ustanove, imenuje ju osniva. (2) Nakon to nadleno ministarstvo, odnosno Vlada Kantona dadne saglasnost na elaborat o opravdanosti osnivanja, a prije nego nadleno ministarstvo izda rjeenje o ispunjenosti uvjeta za osnivanje i poetak rada, komisija matiara: a) donosi opi akt o pravilima studija; b) objavljuje konkurs te izabire nastavnike i saradnike za ue nauno, odnosno umjetniko podruje ili za nastavne predmete prvoga ciklusa; c) predlae broj studenata za upis u prvu godinu studija; d) donosi nastavni plan i program; e) utvruje prijedlog statuta; f) objavljuje konkurs te izabire lanove upravnog odbora; g) predlae broj studenata za upis u prvu studijsku godinu; h) prati proces ispunjavanja ostalih uvjeta nunih za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove koja se osniva; i) dostavlja osnivau i Ministarstvu izvjetaj o ispunjenosti uvjeta potrebnih za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove koja se osniva, s obrazloenim kalendarom aktivnosti za donoenje osnivakog akta, rokom za provjeru uvjeta za poetak rada i daljnji rad te s datumom poetka rada visokokolske ustanove koja se osniva. (3) Akt o imenovanju komisije matiara iz stava (1) ovoga lana sadri i rok za podnoenje izvjetaja, komisije matiara, o ispunjenosti uvjeta za rad, s predloenim i obrazloenim kalendarom aktivnosti za donoenje akta Skuptine Kantona, o osnivanju visokokolske ustanove, te rok za provjeru ispunjenosti uvjeta i datum poetka rada visokokolske ustanove. (4) Ako komisija matiara dostavi izvjetaj o ispunjenosti uvjeta neophodnih za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove, Ministarstvo daje miljenje o izvjetaju komisije matiara te ga, ako je pozitivno, dostavlja Vladi Kantona, odnosno osnivau koji donosi akt o osnivanju visokokolske ustanove. (5) Blii propis o sastavu i radu komisije matiara donosi ministar. (6) Ako visokokolsku ustanovu osniva vie osnivaa iz vie kantona, primjenjuju se propisi o sastavu i radu komisije matiara u sjeditu visokokolske ustanove. lan 23. (Akt o osnivanju visokokolske ustanove) (1) Nakon to se prihvati i odobri elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove te izvjetaj komisije matiara, osniva donosi, odnosno osnivai donose akt o osnivanju visokokolske ustanove. (2) Aktom o osnivanju visokokolske ustanove utvruje se: a) naziv osnivaa / suosnivaa;
ustanove u registar pravnih osoba u mjerodavnome sudu u Kantonu (u daljnjem tekstu: sudski registar) i Registar visokokolskih ustanova koji vodi Ministarstvo. (4) Ako je odluka Vlade Kantona, o osnivanju visokokolske ustanove, i Sabora Kantona, o osnivanju javne visokokolske ustanove, iz stavka (2) ovoga lanka bila negativna, isti osniva ili suosniva moe podnijeti isti zahtjev iz lanka 16. ovoga Zakona nakon isteka roka od najmanje tri godine od donoenja te odluke. lanak 22. (Povjerenstvo matiara) (1) Prilikom osnivanja visokokolske ustanove kao javne ustanove, Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, imenuje povjerenstvo matiara iz lanka 21. ovoga Zakona, a prilikom osnivanja visokokolske ustanove kao ustanove, imenuje ga osniva. (2) Povjerenstvo matiara, nakon to mjerodavno ministarstvo odnosno Vlada Kantona dadne suglasnost na elaborat o osnivanju, a prije nego mjerodavno ministarstvo izda rjeenje o udovoljenosti uvjetima za osnivanje i poetak rada: a) donosi opi akt o pravilima studija; b) objavljuje natjeaj te izabire nastavnike i suradnike za ue znanstveno odnosno umjetniko podruje ili za nastavne predmete prvoga studijskoga ciklusa; c) predlae broj studenata za upis u prvu godinu studija; d) donosi nastavni plan i program; e) utvruje prijedlog statuta; f) objavljuje natjeaj te izabire lanove upravnoga vijea; g) predlae broj studenata za upis u prvu studijsku godinu; h) prati proces udovoljavanja ostalim uvjetima nunim za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove koja se osniva; i) dostavlja osnivau i Ministarstvu izvjee o udovoljenosti uvjetima potrebnim za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove koja se osniva, s obrazloenim kalendarom aktivnosti za donoenje osnivakoga akta, rokom za provjeru uvjeta za poetak rada i daljnji rad te s datumom poetka rada visokokolske ustanove koja se osniva. (3) Akt o imenovanju povjerenstva matiara iz stavka (1) ovoga lanka sadri i rok za podnoenje izvjea povjerenstva matiara o udovoljenosti uvjetima za rad, s predloenim i obrazloenim kalendarom aktivnosti Sabora Kantona za donoenje akta o osnivanju visokokolske ustanove, te rok za provjeru udovoljenosti uvjetima i datum poetka rada visokokolske ustanove. (4) Ako povjerenstvo matiara dostavi izvjee o udovoljenosti uvjetima neophodnim za poetak rada i daljnji rad visokokolske ustanove, Ministarstvo daje miljenje o izvjeu povjerenstva matiara i, ako je miljenje pozitivno, dostavlja ga Vladi Kantona odnosno osnivau koji donosi akt o osnivanju visokokolske ustanove. (5) Podrobniji propis o sastavu i radu povjerenstva matiara donosi ministar. (6) Ako visokokolsku ustanovu utemeljuje vie osnivaa iz vie kantona, primjenjuju se propisi o sastavu i
b) naziv i sjedite visokokolske ustanove; c) djelatnost visokokolske ustanove; d) iznos sredstava za osnivanje i za poetak rada visokokolske ustanove te nain osiguravanja sredstava; e) izvori sredstava i nain osiguravanja sredstava za rad visokokolske ustanove; f) odgovarajui prostor i akademsko osoblje; g) meusobna prava i obaveze izmeu osnivaa i visokokolske ustanove; h) nain raspolaganja vikom prihoda nad izdacima i nain kojim se pokriva viak izdataka nad prihodima; i) prava, obaveze i odgovornosti visokokolske ustanove u pravnom prometu; j) ime i prezime lica koje e do imenovanja rukovodioca predstavljati i zastupati visokokolsku ustanovu te ovlatenja i odgovornosti toga lica; k) rok za donoenje statuta visokokolske ustanove te imenovanje tijela upravljanja visokokolske ustanove i rukovoenja visokokolskom ustanovom; l) ostala pitanja znaajna za rad visokokolske ustanove. lan 24. (Rjeenje o ispunjenosti uvjeta za osnivanje i poetak rada visokokolske ustanove te obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja) (1) Ministarstvo osniva komisiju koja ispituje uvjete za poetak rada i obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. (2) Komisija iz stava (1) ovoga lana ima pet lanova, ine ju univerzitetski nastavnici iz naunoga i strunoga podruja za koje se osniva visokokolska ustanova, a u njezin sastav ulazi i jedan predstavnik osnivaa. Ako visokokolska ustanova ima vie osnivaa, osnivai e sporazumom odrediti svoga predstavnika. Komisija ima sekretara, zaposlenika u Ministarstvu, koji je diplomirani pravnik ili magistar pravne struke, sa 300 ECTS bodova. (3) Na osnovu pozitivne ocjene komisije iz stava (1) ovoga lana, Ministarstvo donosi rjeenje o ispunjenosti uvjeta za osnivanje i poetak rada visokokolske ustanove te obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. (4) Rjeenje iz stava (3) ovoga lana, doneseno povodom zahtjeva, upravni je akt na koji nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (5) Zahtjev za donoenje rjeenja iz stava (3) ovoga lana podnosi se u roku od est mjeseci prije poetka akademske godine u kojoj osniva planira zapoeti obavljati djelatnost. Uz zahtjev se prilae: zemljinoknjini izvod, vlasniki list, graevinska dozvola, lokacijska dozvola i upotrebna dozvola za graevinu u kojoj e se nastava izvoditi. (6) Rjeenje o ispunjenosti uvjeta izdano u tekuoj akademskoj godini vrijedi za upis studenata u sljedeu akademsku godinu. (7) Visokokolska ustanova upisuje studente na osnovu odluke o upisu. Odluku o upisu donosi visokokolska ustanova uz saglasnost nadlenoga ministarstva. (8) Odlukom o upisu utvruje se za svaki studij: a) broj redovnih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva; b) broj redovnih studenata koji sami plaaju studij; c) broj vanrednih studenata;
radu povjerenstva matiara u sjeditu visokokolske ustanove. lanak 23. (Akt o osnivanju visokokolske ustanove) (1) Nakon to se prihvati i odobri elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove te izvjee povjerenstva matiara, osniva donosi odnosno osnivai donose akt o osnivanju visokokolske ustanove. (2) Aktom o osnivanju visokokolske ustanove utvruje se: a) naziv osnivaa/suosnivaa; b) naziv i sjedite visokokolske ustanove; c) djelatnost visokokolske ustanove; d) iznos sredstava za osnivanje i za poetak rada visokokolske ustanove te nain osiguravanja sredstava; e) izvori sredstava i nain osiguravanja sredstava za rad visokokolske ustanove; f) odgovarajui prostor i akademsko osoblje; g) meusobna prava i obveze izmeu osnivaa i visokokolske ustanove; h) nain raspolaganja vikom prihoda nad izdatcima i nain kojim se pokriva viak izdataka nad prihodima; i) prava, obveze i odgovornosti visokokolske ustanove u pravnome prometu; j) ime i prezime osobe koja e do imenovanja rukovoditelja predstavljati i zastupati visokokolsku ustanovu te ovlasti i odgovornosti te osobe; k) rok za donoenje statuta visokokolske ustanove te imenovanje tijela upravljanja visokokolske ustanove i rukovoenja visokokolskom ustanovom; l) druga pitanja znaajna za rad visokokolske ustanove. lanak 24. (Rjeenje o udovoljenosti uvjetima za osnivanje i poetak rada) (1) Ministarstvo osniva povjerenstvo koje provjerava uvjete za poetak rada i obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja. (2) Povjerenstvo iz stavka (1) ovoga lanka ima pet lanova, a ine ga sveuilini nastavnici iz znanstvenoga i strunoga podruja za koje se osniva visokokolska ustanova te jedan predstavnik osnivaa. Ako visokokolska ustanova ima vie osnivaa, osnivai e sporazumom odrediti svoga predstavnika. Povjerenstvo ima tajnika, zaposlenika u Ministarstvu, koji je diplomirani pravnik ili magistar pravne struke, s 300 ECTS bodova. (3) Na temelju pozitivne ocjene povjerenstva iz stavka (1) ovoga lanka, Ministarstvo donosi rjeenje o udovoljenosti uvjetima za osnivanje i poetak rada visokokolske ustanove te obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja. (4) Rjeenje doneseno u povodu zahtjeva, iz stavka (3) ovoga lanka, upravni je akt na koji nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (5) Zahtjev za donoenje rjeenja iz stavka (3) ovoga lanka podnosi se u roku od est mjeseci prije poetka akademske godine u kojoj osniva planira zapoeti obavljati djelatnost. Uz zahtjev se prilae: zemljinoknjini izvadak, vlasniki list, graevinsku dozvolu, lokacijsku dozvolu i uporabnu dozvolu za graevinu u kojoj e se izvoditi nastava.
d) broj studenata za uenje na daljinu; e) broj studenata stranih dravljana. (9) Na osnovu odluke o upisu iz stavova (7) i (8) ovoga lana, visokokolska ustanova raspisuje konkurs za upis studenata. Konkurs se objavljuje u javnoj tampi i na slubenoj web-stranici visokokolske ustanove. (10) Statutom visokokolske ustanove odreuje se sadraj konkursa za upis studenata, izbor pristupnika i nain upisa studenata. (11) Ako Ministarstvo ne odobri upis studenata, moe se podnijeti alba komisiji za albe, Vlade Kantona. lan 25. (Standardi i kriteriji) (1) Visokokolska ustanova moe poeti s radom i obavljanjem djelatnosti ako zadovoljava kriterije, standarde i normative za visoko obrazovanje, odnosno standarde i normative za osnivanje te za reorganizaciju studijskih programa, koje donosi Vlada Kantona na prijedlog resornoga ministarstva za obrazovanje. (2) Univerzitet i visoka kola mogu poeti s radom i obavljanjem djelatnosti ako ispunjavaju kadrovske uvjete i imaju u radnom odnosu najmanje jednu polovinu od ukupnoga broja nastavnika potrebnih za izvoenje nastave na obaveznim nastavnim predmetima utvrenim nastavnim planom za sve cikluse koje organizira, osim na umjetnikim akademijama, koji imaju najmanje naunonastavno ili umjetniko zvanje docent na univerzitetu, odnosno nastavno ili umjetniko zvanje na visokoj koli. (3) Iznimno, za studij medicinske grupe nauka, broj angairanih zaposlenika iz zdravstvene institucije u nastavnom procesu na visokokolskoj ustanovi ulazi u broj nastavnika iz stava (2) ovoga lana, a to se ureuje posebnim ugovorom izmeu visokokolske ustanove i zdravstvene institucije. (4) Visokokolska ustanova koja ne ispunjava uvjete iz stavova (1), (2) i (3) ovoga lana ne moe izdavati javne isprave. lan 26. (Dozvola za rad i registar) (1) Nakon donoenja rjeenja o ispunjenosti uvjeta za osnivanje i poetak rada te obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i akta o osnivanju, ministar izdaje dozvolu za rad (licencu). (2) Visokokolska ustanova se smatra osnovanom upisom u sudski registar, ime stjee svojstvo pravnoga lica, i u Registar visokokolskih ustanova, ime stjee uvjete za poetak rada i obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja. (3) Visokokolska ustanova moe upisati studente i poeti s radom nakon upisa u Registar visokokolskih ustanova i u sudski registar. (4) Osim Registra iz stava (3) ovoga lana, Ministarstvo vodi evidenciju, odnosno registre: a) studijskih programa; b) studija izvan sjedita visokokolske ustanove; c) akademskog osoblja i ostalih zaposlenika u oblasti visokog obrazovanja; d) lica kojima je izreena mjera suspenzija, odnosno
(6) Rjeenje o udovoljenosti uvjetima izdano u tekuoj akademskoj godini vrijedi za upis studenata u sljedeu akademsku godinu. (7) Visokokolska ustanova upisuje studente na temelju odluke o upisu. Odluku o upisu donosi visokokolska ustanova uz suglasnost mjerodavnoga ministarstva. (8) Odlukom o upisu utvruje se za svaki studij: a) broj redovitih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva; b) broj redovitih studenata koji sami plaaju studij; c) broj izvanrednih studenata; d) broj studenata za uenje na daljinu; e) broj studenata stranih dravljana. (9) Na temelju odluke o upisu iz stavaka (7) i (8) ovoga lanka, visokokolska ustanova raspisuje natjeaj za upis studenata. Natjeaj se objavljuje u javnome tisku i na slubenoj web-stranici visokokolske ustanove. (10) Sadraj natjeaja za upis studenata, izbor pristupnika i nain upisa studenata odreuju se statutom visokokolske ustanove. (11) Ako Ministarstvo ne odobri upis studenata, moe se podnijeti alba povjerenstvu za albe, Vlade Kantona. lanak 25. (Standardi i kriteriji) (1) Visokokolska ustanova moe poeti s radom i obavljanjem djelatnosti ako zadovoljava kriterije, standarde i normative za visoko obrazovanje odnosno standarde i normative za osnivanje te za preustroj studijskih programa, koje donosi Vlada Kantona na prijedlog resornoga ministarstva za obrazovanje. (2) Sveuilite i visoka kola mogu poeti s radom i obavljanjem djelatnosti ako udovoljavaju kadrovskim uvjetima i imaju u radnome odnosu najmanje jednu polovicu od ukupnoga broja nastavnika potrebnih za izvoenje nastave u obveznim nastavnim predmetima utvrenim nastavnim planom za sve studijske cikluse koje organizira, osim na umjetnikim akademijama, koji imaju najmanje znanstvenonastavno ili umjetniko zvanje docent na sveuilitu odnosno nastavno ili umjetniko zvanje na visokoj koli. (3) Iznimno, za studij medicinske skupine znanosti, broj angairanih zaposlenika iz zdravstvene institucije u nastavnom procesu u visokokolskoj ustanovi ulazi u broj nastavnika iz stavka (2) ovoga lanka, a to se ureuje posebnim ugovorom izmeu visokokolske ustanove i zdravstvene institucije. (4) Visokokolska ustanova koja ne udovoljava uvjetima iz stavaka (1), (2) i (3) ovoga lanka, ne moe izdavati javne isprave. lanak 26. (Dozvola za rad i registar) (1) Nakon donoenja rjeenja o udovoljenosti uvjetima za osnivanje i poetak rada te obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i akta o osnivanju, ministar izdaje dozvolu za rad (licenciju). (2) Visokokolska ustanova se smatra osnovanom upisom u sudski registar, ime stjee svojstvo pravne osobe, i u Registar visokokolskih ustanova, ime stjee uvjete za
otkaz ugovora o radu na visokokolskim ustanovama na podruju Kantona; e) lica protiv kojih je pokrenut i okonan prekrajni postupak. (5) Ministarstvo donosi propis kojim se preciznije ureuje postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta za postupak upisa studenata i upisa visokokolskih ustanova u registre te sadraj i nain voenja registara. lan 27. (Visokokolska ustanova sa sjeditem izvan Kantona) (1) Visokokolska ustanova sa sjeditem izvan Kantona ili u drugoj dravi moe organizirati studij na podruju Kantona, na prijedlog Ministarstva i uz saglasnost Vlade Kantona ako su ispunjeni uvjeti prema ovom zakonu. (2) Na osnovu saglasnosti iz stava (1) ovoga lana, Ministarstvo utvruje jesu li ispunjeni uvjeti iz lana 25. ovoga zakona. (3) Na osnovu ispunjenih uvjeta iz stava (2) ovoga lana, Ministarstvo daje prethodnu saglasnost na odluku o broju i kriterijima upisa studenata u prvu godinu dodiplomskoga studija iz stava (1) ovoga lana. (4) Nadlena inspekcija e zabraniti rad i zapeatiti prostorije, po slubenoj dunosti, visokokolskoj ustanovi koja obavlja rad na podruju Kantona suprotno odredbama ovoga lana. lan 28. (Period utvrivanja uvjeta za rad) (1) Nadleno ministarstvo najmanje jednom u pet godina utvruje ispunjava li visokokolska ustanova uvjete propisane ovim zakonom. (2) Ako nadleno ministarstvo utvrdi da visokokolska ustanova, odnosno organizacijska jedinica visokokolske ustanove ne ispunjava uvjete za rad, odredit e rok za otklanjanje utvrenih nedostataka, koji ne moe biti krai od est mjeseci. (3) U roku iz stava (2) ovoga lana ne moe se upisivati studente u prvu godinu studija na visokokolskoj ustanovi, odnosno organizacijskoj jedinici koja ne ispunjava uvjete utvrene ovim zakonom. (4) Ako se u odreenom roku nedostaci iz stava (2) ovoga lana ne otklone, visokokolskoj ustanovi ili njezinom organizacijskom dijelu koji ne ispunjavaju uvjete iz ovoga zakona nadleno ministarstvo e zabraniti obavljanje djelatnosti te o tome obavijestiti osnivaa. (5) Pravosnano rjeenje o trajnoj zabrani rada nadleno ministarstvo dostavlja osnivau, nadlenom registarskom sudu i nadlenoj Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljnjem tekstu: Agencija) radi brisanja visokokolske ustanove iz registra. (6) Kanton moe zajedno s drugim kantonima ili opinama (koji su osnivai visokokolske ustanove) osnovati meukantonalnu instituciju koja je zajedniki interes za razvitak visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, a koje nisu u nadlenosti Agencije. (7) Osnivanje i nain rada institucije iz stava (6) ovoga lana blie se ureuje aktom o osnivanju.
poetak rada i obavljanja djelatnosti visokoga obrazovanja. (3) Visokokolska ustanova moe upisati studente i poeti s radom nakon upisa u Registar visokokolskih ustanova i u sudski registar. (4) Osim Registra iz stavka (3) ovoga lanka, Ministarstvo vodi evidenciju odnosno registre: a) studijskih programa; b) studija izvan sjedita visokokolske ustanove; c) akademskoga osoblja i ostalih zaposlenika u oblasti visokoga obrazovanja; d) osoba kojima je izreena mjera suspenzija odnosno otkaz ugovora o radu na visokokolskim ustanovama na podruju Kantona; e) osoba protiv kojih je pokrenut i okonan prekrajni postupak. (5) Propis kojim se preciznije ureuje postupak utvrivanja udovoljenosti uvjetima za postupak upisa studenata i upisa visokokolskih ustanova u registre te sadraj i nain voenja registara donosi Ministarstvo. lanak 27. (Visokokolska ustanova sa sjeditem izvan Kantona) (1) Visokokolska ustanova sa sjeditem izvan Kantona ili u drugoj dravi moe organizirati studij na podruju Kantona, na prijedlog Ministarstva i uz suglasnost Vlade Kantona, ako je udovoljeno uvjetima prema ovom Zakonu. (2) Na temelju suglasnosti iz stavka (1) ovoga lanka, Ministarstvo utvruje je li udovoljeno uvjetima iz lanka 25. ovoga Zakona. (3) Na temelju udovoljenosti uvjetima iz stavka (2) ovoga lanka, Ministarstvo daje prethodnu suglasnost na odluku o broju i kriterijima upisa studenata u prvu godinu dodiplomskoga studija iz stavka (1) ovoga lanka. (4) Visokokolskoj ustanovi koja obavlja rad na podruju Kantona suprotno odredbama ovoga lanka mjerodavna inspekcija e, po slubenoj dunosti, zabraniti rad i zapeatiti njezine prostorije. lanak 28. (Razdoblje utvrivanja uvjeta za rad) (1) Mjerodavno ministarstvo najmanje jednom u pet godina utvruje udovoljava li visokokolska ustanova uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) Ako mjerodavno ministarstvo utvrdi da visokokolska ustanova odnosno ustrojbena jedinica visokokolske ustanove ne udovoljava uvjetima za rad, odredit e rok za otklanjanje utvrenih nedostataka, koji ne moe biti krai od est mjeseci. (3) U roku iz stavka (2) ovoga lanka ne moe se upisivati studente u prvu godinu studija u visokokolskoj ustanovi odnosno ustrojbenoj jedinici koja ne udovoljava uvjetima utvrenim ovim Zakonom. (4) Ako se u odreenom roku nedostatci iz stavka (2) ovoga lanka ne otklone, visokokolskoj ustanovi ili njezinom ustrojbenom dijelu koji ne udovoljava uvjetima iz ovoga Zakona mjerodavno ministarstvo e zabraniti obavljanje djelatnosti te o tome obavijestiti osnivaa. (5) Pravomono rjeenje o trajnoj zabrani rada mjerodavno ministarstvo dostavlja osnivau, sudu
lan 29. (Osnivanje novih organizacijskih i podorganizacijskih jedinica) Novi fakultet, akademija, institut, studij, odsjek i institut, kao podorganizacijska jedinica na visokokolskoj ustanovi koja je upisana u registre, osniva se na nain i postupkom predvienim za osnivanje visokokolske ustanove, a na osnovu zahtjeva i elaborata koji je prihvatio senat visokokolske ustanove. lan 30. (Statusne promjene) U skladu sa zakonom te uz saglasnost osnivaa i odluku upravnog odbora, visokokolska ustanova moe proiriti, odnosno promijeniti djelatnost, naziv i sjedite, kao i obavljati statusne promjene. lan 31. (Prestanak rada visokokolske ustanove) (1) Visokokolska ustanova prestaje s radom u sluajevima odreenim zakonom ili aktom o osnivanju. (2) Akt o prestanku visokokolske ustanove donosi osniva, odnosno donose osnivai. (3) Aktom o prestanku rada visokokolske ustanove utvruje se nain zatite prava korisnika usluga i ostala pitanja znaajna za prestanak rada visokokolske ustanove, u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove. (4) Ako visokokolska ustanova prestane s radom, osniva je duan zateenim studentima omoguiti zavretak zapoetih studija u nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi, bez dodatnih trokova studentu. (5) Prije donoenja akta o prestanku visokokolske ustanove, osniva osniva, odnosno osnivai osnivaju ekspertnu komisiju sa zadatkom da pripremi elaborat o opravdanosti prestanka javne visokokolske ustanove. lan 32. (Obaveze nakon prestanka rada visokokolske ustanove) U sluaju prestanka rada visokokolske ustanove, odgovornost osnivaa je osigurati trajno uvanje javnih isprava, arhive i druge dokumentacije u skladu sa zakonom te studentima koji su zapoeli studiranje omoguiti svretak studija u nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi. lan 33. (Primjena zakona o ustanovama) Na osnivanje i rad visokokolskih ustanova primjenjuje se zakon o ustanovama, ako ovim zakonom ili drugim propisom iz podruja visokog obrazovanja nije drugaije ureeno. IV. LICENCA I AKREDITACIJA lan 34. (Kriteriji za licenciranje) Visokokolska ustanova moe poeti s radom i obavljati svoju djelatnost nakon dobivanja licence.
mjerodavnom za registar i mjerodavnoj Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete (u daljnjem tekstu: Agencija) radi brisanja visokokolske ustanove iz registra. (6) Kanton moe zajedno s drugim kantonima ili opinama (koji su osnivai visokokolske ustanove) utemeljiti meukantonalnu instituciju od zajednikog interesa za razvitak visokoga obrazovanja i osiguranje kvalitete, a koje nisu u mjerodavnosti Agencije. (7) Aktom o utemeljenju blie se ureuje osnivanje i nain rada institucije iz stavka (6) ovoga lanka. lanak 29. (Osnivanje novih ustrojbenih i podustrojbenih jedinica) Novi fakultet, akademija, institut, studij i odsjek te institut kao podustrojbena jedinica na visokokolskoj ustanovi koja je upisana u registre osnivaju se na nain i postupkom predvienim za osnivanje visokokolske ustanove, a na temelju zahtjeva i elaborata koji je prihvatio senat visokokolske ustanove. lanak 30. (Statusne promjene) Visokokolska ustanova moe, sukladno zakonu te uz suglasnost osnivaa i odluku upravnoga vijea, proiriti odnosno promijeniti djelatnost, naziv i sjedite te obavljati statusne promjene. lanak 31. (Prestanak rada visokokolske ustanove) (1) Visokokolska ustanova prestaje s radom u sluajevima odreenim zakonom ili aktom o osnivanju. (2) Akt o prestanku visokokolske ustanove donosi osniva odnosno donose osnivai. (3) Aktom o prestanku rada visokokolske ustanove utvruje se nain zatite prava korisnika usluga i ostala pitanja znaajna za prestanak rada visokokolske ustanove, sukladno zakonu i statutu visokokolske ustanove. (4) Ako visokokolska ustanova prestane s radom, osniva je duan zateenim studentima omoguiti zavretak zapoetih studija u nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi, bez dodatnih trokova studentu. (5) Prije donoenja akta o prestanku visokokolske ustanove osniva osniva odnosno osnivai osnivaju ekspertno povjerenstvo ija je zadaa pripremiti elaborat o opravdanosti prestanka javne visokokolske ustanove. lanak 32. (Obveze nakon prestanka rada visokokolske ustanove) Ako prestane s radom visokokolska ustanova, odgovornost osnivaa je osigurati trajno uvanje javnih isprava, arhive i ostale dokumentacije sukladno zakonu te studentima koji su zapoeli studiranje omoguiti zavretak studija u nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi. lanak 33. (Primjena zakona o ustanovama) Na osnivanje i rad visokokolskih ustanova primjenjuje se zakon o ustanovama, ako ovim Zakonom ili drugim propisom iz podruja visokoga obrazovanja nije drugaije ureeno.
lan 35. (Licenca) (1) Licenca je dokument koji izdaje nadleno ministarstvo, kojim se visokokolskoj ustanovi doputa pruanje usluga visokog obrazovanja, odnosno daje dozvola za rad. (2) Licencom se utvruju vrsta visokokolske ustanove i akreditirani studijski programi, kao i stepeni i diplome koji se mogu dodjeljivati. (3) Kriterije za dobivanje licence iz stava (1) ovoga lana donosi Ministarstvo na osnovu preporuke Agencije. lan 36. (Akreditacija) (1) Akreditiranje je postupak provjere organiziranja rada, raspoloivih prostornih, materijalno-tehnikih i kadrovskih resursa, kvaliteta obrazovnoga procesa, studijskih programa i kvalifikacija kojima raspolae, odnosno koje prua i dodjeljuje visokokolska ustanova, ega je rezultat rjeenje o akreditaciji visokokolske ustanove koje izdaje nadleno ministarstvo. (2) U postupku akreditiranja doktorskoga studijskoga programa utvruje se jesu li ispunjeni uvjeti za obavljanje naunoistraivakoga, odnosno umjetnikoga rada u skladu sa zakonom. lan 37. (Postupak izdavanja akreditacije) (1) Visokokolska ustanova podnosi Ministarstvu i Agenciji zahtjev za akreditaciju visokokolske ustanove, odnosno njezinih studijskih programa, za davanje preporuka o akreditaciji visokokolske ustanove, odnosno njezinih studijskih programa, najmanje godinu dana prije datuma za koji se trai akreditacija. (2) Visokokolska ustanova moe nezavisno, osim zahtjeva iz stava (1) ovoga lana, podnijeti zahtjev i odgovarajuoj meunarodnoj agenciji za ocjenjivanje i reviziju kvaliteta visokog obrazovanja, za davanje preporuka o akreditaciji visokokolske ustanove, odnosno njezinih studijskih programa. (3) Na osnovu preporuke (ocjene) agencije iz stavova (1) i (2) ovoga lana, u postupku akreditacije Ministarstvo moe: a) izdati rjeenje o akreditaciji i licenciranju visokokolske ustanove, odnosno studijskoga programa; b) utvrditi nedostatke u pogledu ispunjavanja uvjeta i kvaliteta rada visokokolske ustanove, odnosno studijskoga programa te odrediti rok za otklanjanje navedenih nedostataka, s tim to, nakon isteka roka, odluuje o zahtjevu za akreditaciju; c) donijeti rjeenje kojim se zahtjev za akreditaciju odbija. (4) Akreditacija prema zahtjevu iz stava (1) ovoga lana izdaje se najdulje na etiri godine, nakon ega se mora provesti ponovno akreditiranje. (5) Ponovni zahtjev za akreditaciju moe se podnijeti nakon isteka roka od jedne godine od donoenja rjeenja kojim se zahtjev za akreditaciju odbija. (6) Visokokolska ustanova moe odabrati, uz
IV. LICENCIJA I AKREDITACIJA lanak 34. (Kriteriji za licenciranje) Visokokolska ustanova moe poeti s radom i obavljati svoju djelatnost nakon dobivanja licencije. lanak 35. (Licencija) (1) Licencija je dokument koji izdaje mjerodavno ministarstvo, kojim se visokokolskoj ustanovi doputa pruanje usluga visokoga obrazovanja odnosno daje dozvola za rad. (2) Licencijom se utvruju vrsta visokokolske ustanove i akreditirani studijski programi te stupnjevi i diplome koji se mogu dodjeljivati. (3) Kriterije za dobivanje licencije iz stavka (1) ovoga lanka donosi Ministarstvo na temelju preporuke Agencije. lanak 36. (Akreditacija) (1) Akreditacija je postupak provjere organiziranja rada, raspoloivih prostornih, materijalno-tehnikih i kadrovskih resursa, kvalitete obrazovnoga procesa, studijskih programa i kvalifikacija kojima raspolae odnosno koje prua i dodjeljuje visokokolska ustanova, nakon ega mjerodavno ministarstvo izdaje rjeenje o akreditaciji visokokolske ustanove. (2) U postupku akreditiranja doktorskoga studijskoga programa utvruje se je li udovoljeno uvjetima za obavljanje znanstvenoistraivakoga odnosno umjetnikoga rada sukladno zakonu. lanak 37. (Postupak izdavanja akreditacije) (1) Visokokolska ustanova podnosi zahtjev za akreditaciju visokokolske ustanove odnosno njezinih studijskih programa Ministarstvu i Agenciji, za davanje preporuka o akreditaciji visokokolske ustanove odnosno njezinih studijskih programa, najmanje godinu dana prije datuma za koji se trai akreditacija. (2) Visokokolska ustanova moe neovisno, osim zahtjeva iz stavka (1) ovoga lanka, podnijeti zahtjev i odgovarajuoj meunarodnoj agenciji za ocjenjivanje i reviziju kvalitete visokoga obrazovanja, za davanje preporuka o akreditaciji visokokolske ustanove odnosno njezinih studijskih programa. (3) Na temelju preporuke (ocjene) agencija iz stavaka (1) i (2) ovoga lanka, u postupku akreditacije Ministarstvo moe: a) izdati rjeenje o akreditaciji i licenciranju visokokolske ustanove odnosno studijskoga programa; b) utvrditi nedostatke u pogledu udovoljavanja uvjetima i kvalitete rada visokokolske ustanove odnosno studijskoga programa te odrediti rok za otklanjanje navedenih nedostataka, s tim to, nakon isteka roka, odluuje o zahtjevu za akreditaciju; c) donijeti rjeenje kojim se zahtjev za akreditaciju odbija. (4) Akreditacija prema zahtjevu iz stavka (1) ovoga
saglasnost osnivaa, odgovarajuu meunarodnu agenciju za akreditaciju. lan 38. (Ovlatenje akreditirane visokokolske ustanove) (1) Akreditirana visokokolska ustanova jedina je ovlatena dodjeljivati akademske titule i zvanja te izdavati diplome navedene u rjeenju o akreditaciji. (2) Nee se priznati akademske titule, struna i nauna zvanja i diplome koje su izdale visokokolske ustanove bez akreditacije. lan 39. (Oduzimanje licence) (1) Ako se na osnovu inspekcijskoga nadzora utvrdi da je visokokolska ustanova prestala ispunjavati uvjete iz licence i akreditacije, a uoeni propusti se ne mogu otkloniti bez ozbiljnih posljedica na kvalitet studija, nadleno ministarstvo e, na prijedlog nadlene agencije, rjeenjem oduzeti licencu. (2) Ako se uoeni nedostaci iz stava (1) ovoga lana mogu otkloniti, nadleno ministarstvo e ostaviti rok, ne dulji od est mjeseci, u kojem visokokolska ustanova mora otkloniti uoene nedostatke. lan 40. (Samovrednovanje i osiguranje kvaliteta) (1) Senat visokokolske ustanove izrauje i donosi dokument o politici osiguranja kvaliteta i metode samovrednovanja za sve tri studijska ciklusa. (2) Visokokolska ustanova je obavezna razviti vlastite sisteme osiguranja kvaliteta kako bi osigurala kvalitet i realizaciju svoje misije. (3) Visokokolska ustanova provodi kontinuirano, u pravilu na kraju kolske godine, a najvie u intervalima od tri kolske godine, postupak samovrednovanja i ocjenjivanja kvaliteta svojih studijskih programa, nastave i uvjeta rada. (4) Postupak iz stava (3) ovoga lana visokokolska ustanova, odnosno njezine organizacijske jedinice provode u skladu sa statutom, odnosno opim aktom visokokolske ustanove i metodama samovrednovanja koje utvruje senat. (5) Izvjetaj o samovrednovanju i ocjenjivanju kvaliteta studijskih programa objavljuje se tako da bude dostupan akademskom osoblju i studentima u toj visokokolskoj ustanovi. (6) Na zahtjev nadlenoga ministarstva, odnosno Agencije, visokokolska ustanova im dostavlja informaciju o postupku i rezultatima, kao i druge podatke znaajne za ocjenu kvaliteta. lan 41. (Interne evaluacije) Visokokolska ustanova izvodi interne evaluacije u skladu s trajanjem nastavnih ciklusa i statutom. lan 42. (Uspostava informacijskoga sistema) Visokokolska ustanova uspostavlja informacijski sistem kojim se osigurava realizacija mjera politike osiguranja kvaliteta i stalni pristup informacijama: a) o napretku studenata i uspjenosti;
lanka izdaje se najdulje na etiri godine, nakon ega se mora provesti ponovna akreditacija. (5) Ponovni zahtjev za akreditaciju moe se podnijeti nakon isteka roka od jedne godine od donoenja rjeenja kojim se zahtjev za akreditaciju odbija. (6) Visokokolska ustanova moe odabrati, uz suglasnost osnivaa, odgovarajuu meunarodnu agenciju za akreditaciju. lanak 38. (Ovlast akreditirane visokokolske ustanove) (1) Akreditirana visokokolska ustanova jedina je ovlatena dodjeljivati akademske titule i zvanja te izdavati diplome navedene u rjeenju o akreditaciji. (2) Ne priznaju se akademske titule, struna i znanstvena zvanja te diplome koje su izdale visokokolske ustanove bez akreditacije. lanak 39. (Oduzimanje licencije) (1) Ako se na temelju inspekcijskoga nadzora utvrdi da je visokokolska ustanova prestala udovoljavati uvjetima iz licencije i akreditacije, a uoeni propusti ne mogu se otkloniti bez ozbiljnih posljedica za kvalitetu studija, mjerodavno ministarstvo e, na prijedlog mjerodavne agencije, rjeenjem oduzeti licenciju. (2) Ako se uoeni nedostatci iz stavka (1) ovoga lanka mogu otkloniti, mjerodavno ministarstvo e ostaviti rok, ne dulji od est mjeseci, u kojemu visokokolska ustanova mora otkloniti uoene nedostatke. lanak 40. (Samovrednovanje i osiguranje kvalitete) (1) Senat visokokolske ustanove izrauje i donosi dokument o politici osiguranja kvalitete i metode samovrednovanja za sve tri studijska ciklusa. (2) Visokokolska ustanova je obvezna razviti vlastite sustave osiguranja kvalitete kako bi osigurala kvalitetu i realizaciju svoje misije. (3) Visokokolska ustanova provodi kontinuirano, u pravilu na kraju kolske godine, a najvie u intervalima od tri kolske godine, postupak samovrednovanja i ocjenjivanja kvalitete svojih studijskih programa, nastave i uvjeta rada. (4) Postupak iz stavka (3) ovoga lanka visokokolska ustanova odnosno njezine ustrojbene jedinice provode sukladno statutu odnosno opem aktu visokokolske ustanove i metodama samovrednovanja koje utvruje senat. (5) Izvjee o samovrednovanju i ocjenjivanju kvalitete objavljuje se tako da bude dostupno akademskom osoblju i studentima u toj visokokolskoj ustanovi. (6) Informaciju o postupku i rezultatima samovrednovanja visokokolska ustanova dostavlja mjerodavnome ministarstvu odnosno Agenciji, na njihov zahtjev, kao i druge podatke znaajne za ocjenu kvalitete. lanak 41. (Interne evaluacije) Visokokolska ustanova izvodi interne evaluacije
b) o zaposlenosti diplomiranih studenata; c) o zadovoljstvu studenata vlastitim nastavnim programima; d) o djelotvornosti nastavnog osoblja; e) o strukturi studentske populacije; f) o raspoloivim nastavnim resursima i njihovoj cijeni; g) o indikatorima performansa ustanove; h) o ostalim elementima bitnim za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja. lan 43. (Misija visokokolske ustanove) Visokokolska ustanova donosi, publicira i kontinuirano aurira misiju, odnosno izjavu o misiji, kojom precizno i saeto opisuje visokokolsku ustanovu, definira njezin status, identificira postavljene ciljeve i politike, odreuje nain prilagoavanja organizacijske strukture ustanove potrebama studenata i drutvene zajednice te daje naznake o nainu realiziranja postavljenih ciljeva. V. EVIDENCIJE I JAVNE ISPRAVE lan 44. (Matine knjige i evidencije) (1) Visokokolska ustanova vodi matine knjige studenata i lica koja su zavrila prvi, drugi i trei ciklus, kao i evidencije o ispitima, o uspjehu studenata na kraju akademske godine, o izdanim diplomama i dodacima diplomi, te i ostale evidencije utvrene opim aktima visokokolske ustanove. (2) Matine knjige i evidencije o izdanim diplomama i dodacima diplomi (supplementima) uvaju se trajno. (3) Blii propis o nainu voenja matinih knjiga i evidencija o izdanim diplomama i dodacima diplomi donosi ministar. (4) Opim aktima visokokolske ustanove ureuje se nain voenja ostalih evidencija. lan 45. (Javne isprave) (1) Visokokolska ustanova moe izdavati javne isprave na osnovu slubene evidencije. (2) Blii propis o sadraju javnih isprava, osim diplome i dodatka diplomi, donosi visokokolska ustanova. (3) Blii propis o sadraju diplome i dodatka diplomi donosi Ministarstvo, u skladu s uputstvom Agencije. lan 46. (Izdavanje javne isprave) (1) Ako se nastava izvodi na stranom jeziku, javne isprave se izdaju na obrascu tampanom dvojezino, s tim da se, na zahtjev studenta, moe izdati javna isprava odvojeno, na jednom jeziku ili na vie jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, na nain utvren statutom visokokolske ustanove, te na stranom jeziku. (2) Na zahtjev studenta, visokokolska ustanova izdaje javnu ispravu o savladanom dijelu studijskoga programa, koja sadri podatke o nivou, prirodi i sadraju studija, kao i o postignutim rezultatima.
sukladno trajanju nastavnih ciklusa i statutu. lanak 42. (Uspostava informacijskoga sustava) Visokokolska ustanova uspostavlja informacijski sustav kojim se osigurava realiziranje mjera politike osiguranja kvalitete i stalni pristup informacijama: a) o napretku studenata i uspjenosti; b) o zaposlenosti diplomiranih studenata; c) o zadovoljstvu studenata vlastitim nastavnim programima; d) o uinkovitosti nastavnoga osoblja; e) o strukturi studentske populacije; f) o raspoloivim nastavnim resursima i njihovoj cijeni; g) o indikatorima performansa ustanove; h) o drugim elementima bitnim za osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja. lanak 43. (Misija visokokolske ustanove) Visokokolska ustanova donosi i publicira te kontinuirano aurira misiju odnosno izjavu o misiji, kojom precizno i saeto opisuje visokokolsku ustanovu, definira njezin status, identificira postavljene ciljeve i politike, odreuje nain prilagoavanja ustrojbene strukture ustanove potrebama studenata i drutvene zajednice te daje naznake o nainu realiziranja postavljenih ciljeva. V. EVIDENCIJE I JAVNE ISPRAVE lanak 44. (Matine knjige i evidencije) (1) Visokokolska ustanova vodi matine knjige studenata i osoba koje su zavrile prvi, drugi i trei studijski ciklus, kao i evidencije o ispitima, uspjehu studenata na kraju akademske godine, izdanim diplomama i dodatcima diplomi, te i druge evidencije utvrene opim aktima visokokolske ustanove. (2) Matine knjige i evidencije o izdanim diplomama i dodatcima diplomi (suplementima) trajno se uvaju. (3) Detaljniji propis o nainu voenja matinih knjiga i evidencija o izdanim diplomama i dodatcima diplomi donosi ministar. (4) Opim aktima visokokolske ustanove ureuje se nain voenja ostalih evidencija. lanak 45. (Javne isprave) (1) Visokokolska ustanova moe izdavati javne isprave na temelju slubene evidencije. (2) Detaljniji propis o sadraju javnih isprava, osim diplome i dodatka diplomi, donosi visokokolska ustanova. (3) Detaljniji propis o sadraju diplome i dodatka diplomi donosi Ministarstvo, sukladno naputku Agencije. lanak 46. (Izdavanje javne isprave) (1) Ako se nastava izvodi na stranome jeziku, javne isprave izdaje se na tiskanom dvojezinom obrascu, s tim da
lan 47. (Nitavost javnih isprava) Diplomu, odnosno dodatak diplomi nadleno ministarstvo oglaava nitavim ako ih je izdala neovlatena ustanova ili ih je potpisalo neovlateno lice ili vlasnik diplome nije ispunio sve ispitne obaveze na nain utvren zakonom i studijskim programima. lan 48. (Zabrana rada) (1) Javne isprave iz lana 47. ovoga zakona koje izda visokokolska ustanova koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja na podruju Kantona a nema dozvolu za rad na podruju Kantona izdanu u skladu s ovim Zakonom, pravno su nitave. (2) Nadlena inspekcija e, po slubenoj dunosti, zabraniti rad i zapeatiti prostorije visokokolskoj ustanovi koja obavlja rad bez odobrenja za rad izdanog u skladu s ovim zakonom ili ako joj to odobrenje bude ukinuto u skladu s ovim zakonom. VI. STATUT VISOKOKOLSKE USTANOVE lan 49. (Statut visokokolske ustanove) (1) Statut je temeljni akt kojim se ureuju pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove. (2) Statut donosi senat, uz prethodno pribavljeno miljenje upravnog odbora visokokolske ustanove. (3) Statut visokokolske ustanove mora biti usklaen s ovim zakonom. lan 50. (Sadraj statuta) Statut visokokolske ustanove sadri odredbe kojima se ureuju sljedea pitanja: a) organiziranje visokokolske ustanove; b) zastupanje i predstavljanje visokokolske ustanove; c) pravila za izbor lanova upravnog odbora visokokolske ustanove koje imenuje senat i osniva; d) naine organiziranja i izvoenja studija; e) pravila studiranja i prava studenata; f) izbor u naunonastavna, nastavna i saradnika zvanja; g) organiziranje te nain i uvjeti rada studentskoga parlamenta; h) nain primjene ECTS-a (Evropskoga kreditnoga prijenosnoga sistema); i) kriteriji za dodjelu akademskih titula; j) obaveze visokokolske ustanove prema osnivau; k) ovlatenja visokokolske ustanove u pravnom prometu; l) organiziranje i nadlenosti organizacijskih jedinica; m) statusne promjene te osnivanje novih organizacijskih jedinica i studijskih odsjeka; n) ostvarivanje prihoda te upravljanje sredstvima i imovinom; o) organiziranje naunoistraivakoga i umjetnikoga rada; p) kriteriji provoenja procesa i objavljivanje rezultata
se, na zahtjev studenta, moe izdati javnu ispravu odvojeno, na jednom jeziku ili na vie jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, na nain utvren statutom visokokolske ustanove, i na stranom jeziku. (2) Na zahtjev studenta, visokokolska ustanova izdaje javnu ispravu o savladanom dijelu studijskoga programa, koja sadri podatke o razini, prirodi i sadraju studija, kao i o postignutim rezultatima. lanak 47. (Nitavost javnih isprava) Diplomu odnosno dodatak diplomi mjerodavno ministarstvo oglaava nitavim ako ih je izdala neovlatena ustanova ili ih je potpisala neovlatena osoba ili vlasnik diplome nije izvrio sve ispitne obveze na nain utvren zakonom i studijskim programima. lanak 48. (Zabrana rada) (1) Javne isprave iz lanka 47. ovoga Zakona koje izda visokokolska ustanova koja obavlja djelatnost visokoga obrazovanja na podruju Kantona a nema dozvolu za rad na podruju Kantona izdanu sukladno ovome Zakonu, pravno su nitave. (2) Mjerodavna inspekcija e, po slubenoj dunosti, zabraniti rad i zapeatiti prostorije visokokolskoj ustanovi koja obavlja rad bez odobrenja za rad izdanog sukladno ovome Zakonu ili ako joj to odobrenje bude ukinuto sukladno ovome Zakonu. VI. STATUT VISOKOKOLSKE USTANOVE lanak 49. (Statut visokokolske ustanove) (1) Statut je temeljni akt kojim se ureuju pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove. (2) Statut donosi senat uz prethodno pribavljeno miljenje upravnoga vijea visokokolske ustanove. (3) Statut visokokolske ustanove mora biti usklaen s ovim Zakonom. lanak 50. (Sadraj statuta) Statut visokokolske ustanove sadri odredbe kojima se ureuju sljedea pitanja: a) ustroj visokokolske ustanove; b) zastupanje i predstavljanje visokokolske ustanove; c) pravila izbora lanova upravnoga vijea visokokolske ustanove koje imenuje senat i osniva; d) naine ustrojavanja i izvoenja studija; e) pravila studiranja i prava studenata; f) izbor u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnika zvanja; g) ustrojavanje te nain i uvjeti rada studentskoga parlamenta; h) nain primjene Europskoga sustava prijenosa studijskih bodova (ECTS-a); i) kriteriji dodjele akademskih titula; j) obveze visokokolske ustanove prema osnivau;
evaluacije te primjena njihovih zakljuaka; q) sastav senata i nain njegova biranja; r) oblik i nivo uea studenata u radu visokokolske ustanove; s) nain izjanjavanja i donoenja odluka o pojedinim pitanjima, kao i preciziranje odluka koje se mogu donositi tajnim glasanjem; t) ostala pitanja u skladu sa zakonom i osnivakim aktom. VII. TIJELA VISOKOKOLSKE USTANOVE lan 51. (Tijela visokokolske ustanove) (1) Tijela univerziteta su: upravni odbor, senat i rektor. (2) Univerzitet moe imati organizacijske jedinice, kao to su fakulteti, akademije, visoke kole ili nauni instituti, koje izvode nastavni, naunoistraivaki i umjetniki rad u jednom obrazovnom i naunom podruju ili u vie obrazovnih i naunih podruja. (3) Organiziranje i nadlenosti organizacijskih jedinica blie se utvruju statutom univerziteta. (4) Tijela visoke kole su: upravni odbor, senat i direktor. (5) Visokokolska ustanova moe imati i ostala struna, rukovodea ili nadzorna tijela, ije se osnivanje, sastav i nadlenost ureuju osnivakim aktom i statutom. (6) Nadlenost, sastav, trajanje mandata, nain izbora i razrjeenja te nain rada i odluivanja tijela visokokolske ustanove ureuju se statutom. 1. Upravni odbor lan 52. (Upravni odbor) Najvie tijelo upravljanja u domenu poslovanja visokokolske ustanove je upravni odbor. lan 53. (Sastav upravnog odbora te broj lanova, mandat i izuzee) (1) Upravni odbor visokokolske ustanove ima izmeu sedam i jedanaest lanova, od kojih najmanje jednu treinu imenuje osniva, za privatne visokokolske ustanove, a za javne visokokolske ustanove javni konkurs provodi Ministarstvo koje Vladi Kantona predlae lica za imenovanje, a ostale lanove predlae senat te visokokolske ustanove u skladu sa statutom. (2) Lice koje je svojim javnim djelovanjem tetilo ugledu visokokolske ustanove ne moe biti imenovano lanom upravnog odbora, to se ureuje statutom visokokolske ustanove. (3) Mandat lanova upravnog odbora visokokolske ustanove traje etiri godine. (4) Rektor, direktor, rukovodilac organizacijske jedinice univerziteta i lanovi senata visokokolske ustanove ne mogu biti lanovi upravnog odbora te visokokolske ustanove.
k) ovlasti visokokolske ustanove u pravnome prometu; l) ustroj i mjerodavnosti ustrojbenih jedinica; m) statusne promjene te osnivanje novih ustrojbenih jedinica i studijskih odsjeka; n) ostvarivanje prihoda te upravljanje sredstvima i imovinom; o) ustroj znanstvenoistraivakoga i umjetnikoga rada; p) kriteriji provedbe procesa i objavljivanje rezultata evaluacije te primjena njihovih zakljuaka; q) sastav senata i nain njegova biranja; r) oblik i razina sudjelovanja studenata u radu visokokolske ustanove; s) nain oitovanja te donoenja odluka o pojedinim pitanjima, kao i preciziranje odluka koje se mogu donositi tajnim glasovanjem; t) ostala pitanja sukladno zakonu i osnivakome aktu. VII. TIJELA VISOKOKOLSKE USTANOVE lanak 51. (Tijela visokokolske ustanove) (1) Tijela sveuilita su: upravno vijee, senat i rektor. (2) Sveuilite moe imati ustrojbene jedinice, kao to su fakulteti, akademije, visoke kole ili znanstveni instituti, koje izvode nastavni, znanstvenoistraivaki i umjetniki rad u jednom ili vie obrazovnih i znanstvenih podruja. (3) Ustroj i mjerodavnosti ustrojbenih jedinica blie se utvruju statutom sveuilita. (4) Tijela visoke kole su: upravno vijee, senat i ravnatelj. (5) Visokokolska ustanova moe imati i ostala struna, rukovodea ili nadzorna tijela, ije se osnivanje, sastav i mjerodavnost ureuju osnivakim aktom i statutom. (6) Mjerodavnost, sastav, trajanje mandata lanova te nain izbora i razrjeenja, kao i nain rada i odluivanja tijela visokokolske ustanove ureuju se statutom. 1. Upravno vijee lanak 52. (Upravno vijee) Najvie tijelo upravljanja u domeni poslovanja visokokolske ustanove je upravno vijee. lanak 53. (Sastav upravnoga vijea te broj lanova, mandat i izuzee) (1) Upravno vijee visokokolske ustanove ima izmeu sedam i jedanaest lanova, od kojih najmanje jednu treinu imenuje osniva ako se radi o privatnoj visokokolskoj ustanovi, a za javnu visokokolsku ustanovu javni natjeaj provodi Ministarstvo, te predlae Vladi Kantona lanove za imenovanje, a ostale lanove za imenovanje upravnoga vijea visokokolske ustanove predlae senat te visokokolske ustanove sukladno statutu. (2) Osoba koja je svojim javnim djelovanjem tetila ugledu visokokolske ustanove ne moe biti imenovana lanom upravnoga vijea, to se ureuje statutom visokokolske ustanove.
lan 54. (Razrjeenje dunosti lana upravnog odbora) (1) Dunosti lana upravnog odbora visokokolske ustanove kojega su predloili za imenovanje senat, odnosno osniva moe se razrijeiti i prije isteka vremena na koje je imenovan: a) ako se utvrdi da je odgovoran za neuspjean ili nezakonit rad visokokolske ustanove; b) ako se utvrdi da ima line ili druge interese koji su u suprotnosti s interesima visokokolske ustanove; c) ako svojim radom povrijedi ugled visokokolske ustanove; d) na njegov lini zahtjev; e) ako ne obavlja dunost lana upravnog odbora; f) i u ostalim sluajevima utvrenim zakonom, osnivakim aktom i statutom. (2) Postupak razrjeenja dunosti lana upravnog odbora blie se ureuje statutom visokokolske ustanove. (3) Razrjeenje dunosti lana upravnog odbora iz reda osnivaa, za javne visokokolske ustanove, provodi Vlada Kantona na prijedlog resornog Ministarstva. lan 55. (Djelokrug rada upravnog odbora) Upravni odbor visokokolske ustanove obavlja poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i statutom visokokolske ustanove, a naroito: a) daje prethodno miljenje na statut visokokolske ustanove; b) donosi pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, na prijedlog senata; c) utvruje planove finansiranja i razvoja; d) donosi godinji program rada visokokolske ustanove, na prijedlog senata visokokolske ustanove; e) donosi finansijski plan i prihvaa godinji obraun; f) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora ili direktora, u domenu finansijskoga poslovanja; g) odluuje o koritenju sredstava u skladu sa statutom; h) odgovara osnivau za finansijske rezultate rada visokokolske ustanove; i) podnosi osnivau izvjetaj o poslovanju visokokolske ustanove, najmanje jednom godinje; j) donosi odluku o osnivanju i ukidanju organizacijskih jedinica, na prijedlog senata; k) donosi odluku o osnivanju i ukidanju ostalih pravnih lica, u skladu sa zakonom i statutom; l) donosi i ostale ope akte u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove; m) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom. 2. Rektor univerziteta i direktor visoke kole lan 56. (Rektor univerziteta i direktor visoke kole) (1) Univerzitetom rukovodi rektor, a visokom kolom direktor, u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove. (2) Za rektora univerziteta moe biti izabran nastavnik u
(3) Mandat lanova upravnoga vijea visokokolske ustanove traje etiri godine. (4) Rektor, ravnatelj, elnik ustrojbene jedinice sveuilita i lanovi senata visokokolske ustanove ne mogu biti lanovi upravnoga vijea te visokokolske ustanove. lanak 54. (Razrjeenje dunosti lana upravnoga vijea) (1) lana upravnoga vijea visokokolske ustanove kojega su predloili za imenovanje senat odnosno osniva moe se razrijeiti dunosti i prije isteka vremena na koje je imenovan: a) ako se utvrdi da je odgovoran za neuspjean ili nezakonit rad visokokolske ustanove; b) ako se utvrdi da ima osobne ili druge interese koji su u suprotnosti s interesima visokokolske ustanove; c) ako svojim radom povrijedi ugled visokokolske ustanove; d) na njegov osobni zahtjev; e) ako ne obavlja dunost lana upravnoga vijea; f) u ostalim sluajevima utvrenim zakonom, osnivakim aktom i statutom. (2) Postupak razrjeenja dunosti lana upravnoga vijea poblie se ureuje statutom visokokolske ustanove. (3) Razrjeenje predstavnika osnivaa dunosti lana upravnoga vijea javne visokokolske ustanove provodi Vlada Kantona na prijedlog resornoga Ministarstva. lanak 55. (Djelokrug rada upravnoga vijea) Upravno vijee visokokolske ustanove obavlja poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i statutom visokokolske ustanove, a osobito: a) daje prethodno miljenje na statut visokokolske ustanove; b) donosi pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta na prijedlog senata; c) utvruje planove financiranja i razvoja; d) donosi godinji program rada visokokolske ustanove na prijedlog senata visokokolske ustanove; e) donosi financijski plan i prihvaa godinji obraun; f) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora ili ravnatelja u domeni financijskoga poslovanja; g) odluuje o koritenju sredstava sukladno statutu; h) odgovara osnivau za financijske rezultate rada visokokolske ustanove; i) podnosi osnivau izvjee o poslovanju visokokolske ustanove, najmanje jednom godinje; j) donosi odluku o osnivanju i ukidanju ustrojbenih jedinica na prijedlog senata; k) donosi odluku o osnivanju i ukidanju ostalih pravnih osoba sukladno zakonu i statutu; l) donosi i ostale ope akte sukladno zakonu i statutu visokokolske ustanove; m) obavlja i ostale poslove sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu.
naunonastavnom zvanju redovnoga profesora koji ispunjava uvjete za to zvanje na univerzitetu na kojem se prijavljuje. (3) Za direktora visoke kole moe biti izabrano lice koje ispunjava uvjete za nastavnika te visoke kole. lan 57. (Izbor rektora i direktora) (1) Rektora univerziteta i direktora visoke kole bira senat, na osnovu javnoga konkursa, na mandat od etiri godine, i moe biti ponovno izabran. (2) Postupak izbora rektora univerziteta i direktora visoke kole mora osigurati potivanje principa zakonitosti, kvaliteta, otvorenosti i transparentnosti. (3) Postupak izbora i razrjeenja te uvjeti i kriteriji za izbor, kao i razlozi razrjeenja dunosti rektora univerziteta i direktora visoke kole utvruju se statutom. lan 58. (Poslovi rektora univerziteta i direktora visoke kole) (1) Rektor univerziteta ili direktor visoke kole rukovodi radom visokokolske ustanove. (2) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke kole obavlja poslove utvrene zakonom i statutom, a naroito: a) zastupa i predstavlja visokokolsku ustanovu; b) organizira rad te upravlja radom visokokolske ustanove i odgovoran je za zakonitost rada visokokolske ustanove; c) predlae ope akte te donosi pojedinane akte u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove; d) predlae upravnom odboru i senatu mjere za unapreenje rada visokokolske ustanove; e) predlae upravnom odboru mjere za djelotvorno i zakonito obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove; f) predlae upravnom odboru i senatu planove rada i razvoja visokokolske ustanove; g) provodi odluke upravnog odbora i ostalih tijela visokokolske ustanove; h) odluuje o koritenju sredstava do iznosa utvrenog statutom visokokolske ustanove; i) odluuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa; j) podnosi upravnom odboru izvjetaj o finansijskom poslovanju visokokolske ustanove; k) naredbodavac je za izvrenje finansijskoga plana; l) uestvuje u radu rektorske konferencije; m) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, osnivakim aktom i statutom visokokolske ustanove. (3) Rektoru univerziteta u radu pomau dekani i prorektori. (4) Broj prorektora te mandat, uvjeti i nain izbora prorektora blie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lan 59. (Odgovornost rektora univerziteta i direktora visoke kole) (1) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke kole za svoj rad u okviru akademskih pitanja odgovorni su senatu, a u okviru poslovanja upravnom odboru visokokolske
2. Rektor sveuilita i ravnatelj visoke kole lanak 56. (Rektor sveuilita i ravnatelj visoke kole) (1) Sveuilitem upravlja rektor, a visokom kolom ravnatelj, sukladno zakonu i statutu visokokolske ustanove. (2) Za rektora sveuilita moe biti izabran nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga profesora koji udovoljava uvjetima za to zvanje na sveuilitu na kojem se prijavljuje. (3) Za ravnatelja visoke kole moe biti izabrana osoba koja udovoljava uvjetima za nastavnika te visoke kole. lanak 57. (Izbor rektora i ravnatelja) (1) Rektora sveuilita i ravnatelja visoke kole bira senat na temelju javnoga natjeaja, na mandat od etiri godine i moe biti ponovno izabran. (2) Postupak izbora rektora sveuilita i ravnatelja visoke kole mora osigurati potovanje naela zakonitosti, kvalitete, otvorenosti i transparentnosti. (3) Postupak izbora i razrjeenja te uvjeti i kriteriji izbora, kao i razlozi razrjeenja dunosti rektora sveuilita i ravnatelja visoke kole utvruju se statutom. lanak 58. (Poslovi rektora sveuilita i ravnatelja visoke kole) (1) Rektor sveuilita ili ravnatelj visoke kole upravlja radom visokokolske ustanove. (2) Rektor sveuilita odnosno ravnatelj visoke kole obavlja poslove utvrene zakonom i statutom, a osobito: a) zastupa i predstavlja visokokolsku ustanovu; b) organizira rad te upravlja radom visokokolske ustanove i odgovoran je za zakonitost rada visokokolske ustanove; c) predlae ope akte te donosi pojedinane akte sukladno zakonu i statutu visokokolske ustanove; d) predlae upravnome vijeu i senatu mjere za unapreenje rada visokokolske ustanove; e) predlae upravnome vijeu mjere za uinkovito i zakonito obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove; f) predlae upravnome vijeu i senatu planove rada i razvoja visokokolske ustanove; g) provodi odluke upravnoga vijea i ostalih tijela visokokolske ustanove; h) odluuje o koritenju sredstava do iznosa utvrenog statutom visokokolske ustanove; i) odluuje o pravima, obvezama i odgovornostima zaposlenika iz radnoga odnosa; j) podnosi upravnome vijeu izvjee o financijskome poslovanju visokokolske ustanove; k) naredbodavac je za izvrenje financijskoga plana; l) sudjeluje u radu rektorskoga zbora; m) obavlja i ostale poslove sukladno zakonu, osnivakome aktu i statutu visokokolske ustanove. (3) Rektoru sveuilita u radu pomau dekani i prorektori. (4) Broj prorektora te mandat, uvjeti i nain izbora
ustanove. (2) Rektor univerziteta i direktor visoke kole jednom godinje podnose senatu i upravnom odboru visokokolske ustanove izvjetaj o svome radu. lan 60. (Razrjeenje dunosti rektora univerziteta i direktora visoke kole) (1) Rektor univerziteta i direktor visoke kole mogu biti razrijeeni dunosti i prije isteka vremena na koje su imenovani, i to: a) na lini zahtjev; b) ako se utvrdi da je odgovoran za neuspjean ili nezakonit rad visokokolske ustanove; c) ako se utvrdi da ima line ili druge interese koji su u suprotnosti s interesima visokokolske ustanove; d) u ostalim sluajevima utvrenim zakonom i statutom visokokolske ustanove. (2) Postupak razrjeenja dunosti rektora univerziteta i direktora visoke kole ureuje se statutom visokokolske ustanove. lan 61. (Obustava izvravanja opeg i pojedinanog akta) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke kole duan je obustaviti izvravanje opeg akta donesenog u visokokolskoj ustanovi koji nije u skladu sa ustavom ili je u suprotnosti sa zakonom, kao i izvravanje pojedinanog akta kojim se nanosi teta visokokolskoj ustanovi. lan 62. (Disciplinska odgovornost rukovodioca visokokolske ustanove) Za krenje odredbi ovoga zakona rukovodilac visokokolske ustanove podlijee disciplinskoj odgovornosti u skladu s opim aktom visokokolske ustanove. 3. Senat lan 63. (Sastav senata) (1) Sastav senata te nain izbora i razrjeenja dunosti lanova senata, kao i nain rada senata utvruje se statutom visokokolske ustanove. (2) Najmanje 15% lanova senata su predstavnici studenata iz svakog ciklusa, koje bira studentsko predstavniko tijelo. lan 64. (Djelokrug senata) (1) Senat visokokolske ustanove odluuje o svim akademskim pitanjima, a naroito: a) odluuje o pitanjima nastavne, naune, umjetnike i strune djelatnosti visokokolske ustanove; b) donosi statut visokokolske ustanove uz prethodno miljenje upravnog odbora; c) donosi etiki kodeks, kojim se utvruju etiki principi u visokom obrazovanju, objavljivanju naunih rezultata, odnosu prema intelektualnom vlasnitvu, odnosima izmeu
prorektora poblie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lanak 59. (Odgovornost rektora sveuilita i ravnatelja visoke kole) (1) Za svoj rad u okviru akademskih pitanja rektor sveuilita odnosno ravnatelj visoke kole odgovorni su senatu, a u okviru poslovanja upravnome vijeu visokokolske ustanove. (2) Rektor sveuilita i ravnatelj visoke kole jednom godinje podnose senatu i upravnome vijeu visokokolske ustanove izvjee o svome radu. lanak 60. (Razrjeenje dunosti rektora sveuilita i ravnatelja visoke kole) (1) Rektor sveuilita odnosno ravnatelj visoke kole moe biti razrijeen dunosti i prije isteka vremena na koje je imenovan, i to: a) na osobni zahtjev; b) ako se utvrdi da je odgovoran za neuspjean ili nezakonit rad visokokolske ustanove; c) ako se utvrdi da ima osobne ili druge interese koji su u suprotnosti s interesima visokokolske ustanove; d) u ostalim sluajevima utvrenim zakonom i statutom visokokolske ustanove. (2) Postupak razrjeenja dunosti rektora sveuilita odnosno ravnatelja visoke kole ureuje se statutom visokokolske ustanove. lanak 61. (Obustava provedbe opega i pojedinanoga akta) Rektor sveuilita odnosno ravnatelj visoke kole duan je obustaviti provedbu opega akta donesenog u visokokolskoj ustanovi koji nije sukladan ustavu ili je u suprotnosti sa zakonom, kao i provedbu pojedinanoga akta kojim se nanosi teta visokokolskoj ustanovi. lanak 62. (Stegovna odgovornost elnika visokokolske ustanove) Za krenje odredbi ovoga Zakona elnik visokokolske ustanove podlijee stegovnoj odgovornosti sukladno opem aktu visokokolske ustanove. 3. Senat lanak 63. (Sastav senata) (1) Sastav senata te nain izbora i razrjeenja dunosti lanova senata, kao i nain rada senata utvruje se statutom visokokolske ustanove. (2) Najmanje 15% lanova senata su predstavnici studenata iz svakoga studijskoga ciklusa, koje bira studentsko predstavniko tijelo. lanak 64. (Djelokrug senata) (1) Senat visokokolske ustanove odluuje o svim
nastavnika i saradnika te drugih zaposlenika i studenata, odnosu prema javnosti i sredstvima javnoga saopavanja i uope u nastupanju ustanove, nastavnika, saradnika i studenata u pravnom prometu; d) donosi ope akte u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove; e) donosi nastavne planove i nastavne programe dodiplomskoga, diplomskoga i doktorskoga studija; f) bira rektora i prorektore univerziteta te direktora visoke kole na prijedlog upravnog odbora univerziteta, odnosno visoke kole; g) predlae upravnom odboru unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta; h) daje saglasnost na izbor u naunonastavna, umjetnikonastavna, nastavna i saradnika zvanja; i) imenuje komisiju u postupku stjecanja doktorata nauka; j) dodjeljuje poasno zvanje professor emeritus te poasni doktor nauka; k) daje inicijativu upravnom odboru za osnivanje i ukidanje organizacijskih jedinica univerziteta; l) odobrava razvojne i organizacijske planove; m) imenuje stalna ili privremena senatska tijela, radne grupe, odbore, grupe za praenje i slino; n) propisuje odredbe kojima se ureuju aktivnosti tijela koja imenuje senat; o) obavlja i ostale poslove u skladu sa zakonom i statutom ustanove. (2) Senat ustanove odluuje o akademskim pitanjima na prijedlog strunih tijela organizacijskih jedinica, kao i ostalih tijela ustanove i predstavnikih tijela studenata. lan 65. (Ostala tijela visokokolske ustanove) Visokokolska ustanova moe imati i ostala tijela, u skladu s osnivakim aktom i statutom. VIII. ORGANIZACIJA UNIVERZITETA lan 66. (Vrste organizacijskih jedinica) (1) Univerzitet je integrirana visokokolska ustanova koja u svome sastavu ima organizacijske jedinice, kao to su fakulteti, akademije, visoke kole i naunoistraivaki instituti, koji izvode nastavni, naunoistraivaki i umjetniki rad, u jednom ili vie obrazovnih i naunih podruja. (2) Visokokolska ustanova, kao i njezine organizacijske jedinice, uz saglasnost visokokolske ustanove, mogu osnovati svoje organizacijske jedinice u ijem radu mogu uestvovati i studenti (centar za transfer tehnologija, inovacijski centar, poslovno-tehnoloki park, ininjerijski biro, radionica, umjetniki sastav, galerija, TV-stanica i ostalo) i ostale organizacijske jedinice. (3) Organizacija i nadlenost organizacijskih jedinica blie se ureuju statutom visokokolske ustanove.
akademskim pitanjima, a osobito: a) odluuje o pitanjima nastavne, znanstvene, umjetnike i strune djelatnosti visokokolske ustanove; b) donosi statut visokokolske ustanove uz prethodno miljenje upravnoga vijea; c) donosi etiki kodeks, kojim se utvruju etika naela u visokom obrazovanju, u objavljivanju znanstvenih rezultata, odnosu prema intelektualnom vlasnitvu, odnosima izmeu nastavnika i suradnika te drugih zaposlenika i studenata, odnosu prema javnosti i sredstvima javnoga priopavanja i openito u nastupanju ustanove, nastavnika, suradnika i studenata u pravnome prometu; d) donosi ope akte sukladno zakonu i statutu visokokolske ustanove; e) donosi nastavne planove i nastavne programe dodiplomskoga, diplomskoga i doktorskoga studija; f) bira rektora i prorektore sveuilita te ravnatelja visoke kole na prijedlog upravnoga vijea sveuilita odnosno visoke kole; g) predlae upravnome vijeu unutarnji ustroj i sistematizaciju radnih mjesta; h) daje suglasnost na izbor u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i suradnika zvanja; i) imenuje povjerenstva u postupku stjecanja doktorata znanosti; j) dodjeljuje poasno zvanje professor emeritus te poasni doktor znanosti; k) daje inicijativu upravnome vijeu za osnivanje i ukidanje ustrojbenih jedinica sveuilita; l) odobrava razvojne i ustrojbene planove; m) imenuje stalna ili privremena senatska tijela, radne skupine, odbore, skupine za praenje i slino; n) propisuje odredbe kojima se ureuju aktivnosti tijela koja imenuje senat; o) obavlja i ostale poslove sukladno zakonu i statutu ustanove. (2) Senat ustanove odluuje o akademskim pitanjima na prijedlog strunih tijela ustrojbenih jedinica, kao i ostalih tijela ustanove i predstavnikih tijela studenata. lanak 65. (Ostala tijela visokokolske ustanove) Visokokolska ustanova moe imati i ostala tijela, sukladno osnivakome aktu i statutu. VIII. USTROJ SVEUILITA lanak 66. (Vrste ustrojbenih jedinica) (1) Sveuilite je integrirana visokokolska ustanova koja u svome sastavu ima ustrojbene jedinice, kao to su fakulteti, akademije, visoke kole i znanstvenoistraivaki instituti, koje izvode nastavni, znanstvenoistraivaki i umjetniki rad u jednom ili vie obrazovnih i znanstvenih podruja. (2) Visokokolska ustanova, kao i njezine ustrojbene jedinice uz suglasnost visokokolske ustanove, mogu osnovati svoje ustrojbene jedinice u ijem radu mogu sudjelovati i studenti (centar za transfer tehnologija, inovacijski centar,
lan 67. (Definicije organizacijskih jedinica) (1) Fakultet je organizacijska jedinica univerziteta koja izvodi univerzitetske studije te razvija struni i nauni rad u jednom ili vie naunih i strunih podruja. (2) Akademija je organizacijska jedinica univerziteta koja organizira i izvodi univerzitetske umjetnike studije te razvija umjetniko stvaralatvo i naunoistraivaki rad na podruju umjetnosti. (3) Nauni institut je naunoistraivaka organizacijska jedinica univerziteta koja obavlja fundamentalna, primijenjena i razvojna istraivanja iz odgovarajueg naunoga podruja. (4) Organizacijske jedinice ne mogu imati status pravnoga lica. (5) Nauni institut moe imati status pravnoga lica, to se utvruje osnivakim aktom. lan 68. (Osnivanje i izvoenje naunih, strunih i umjetnikih studija) (1) Fakultet i umjetnika akademija mogu osnovati i izvoditi univerzitetske, naune, strune, odnosno umjetnike studije u skladu sa zakonom. (2) Nauni institut u sastavu univerziteta moe ostvarivati dio studijskih programa iz svih ciklusa studija na univerzitetu, u skladu sa statutom, odnosno opim aktom univerziteta. lan 69. (Uvoenje novog studija) (1) Fakulteti i akademije mogu se osnovati u visokokolskoj ustanovi radi uvoenja nove vrste studija u skladu sa standardima i normativima visokog obrazovanja. (2) Ako se na fakultetu izvode studiji iz vie obrazovnih i naunih podruja, organiziraju se studijski odsjeci za svako obrazovno i nauno podruje. lan 70. (Ovlatenje u pravnom prometu) (1) Organizacijske jedinice univerziteta mogu imati odreena ovlatenja u pravnom prometu, kao i posebni obraun rezultata poslovanja, u skladu s osnivakim aktom i statutom univerziteta. (2) Organizacijske jedinice univerziteta mogu istupati u pravnom prometu pod nazivom univerziteta u ijem su sastavu i svojim nazivom, u skladu sa statutom. lan 71. (Tijela organizacijskih jedinica u sastavu univerziteta) (1) Tijela fakulteta, akademije i visoke kole, kao organizacijskih jedinica univerziteta, jesu: a) naunonastavno vijee i umjetnikonastavno vijee; b) dekan ili direktor. (2) Organizacijske jedinice univerziteta iz stava (1) ovoga lana mogu imati i ostala tijela, u skladu s osnivakim aktom i statutom.
poslovno-tehnoloki park, inenjerijski biro, radionica, umjetniki sastav, galerija, televizijska postaja i ostalo) i ostale ustrojbene jedinice. (3) Ustroj i mjerodavnost ustrojbenih jedinica blie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lanak 67. (Definicije ustrojbenih jedinica) (1) Fakultet je ustrojbena jedinica sveuilita koja izvodi sveuiline studije te razvija struni i znanstveni rad u jednom ili vie znanstvenih i strunih podruja. (2) Akademija je ustrojbena jedinica sveuilita koja organizira i izvodi sveuiline umjetnike studije te razvija umjetniko stvaralatvo i znanstvenoistraivaki rad na podruju umjetnosti. (3) Znanstveni institut je znanstvenoistraivaka ustrojbena jedinica sveuilita koja obavlja fundamentalna, primijenjena i razvojna istraivanja iz odgovarajuega znanstvenoga podruja. (4) Ustrojbene jedinice ne mogu imati status pravne osobe. (5) Znanstveni institut moe imati status pravne osobe, to se utvruje osnivakim aktom. lanak 68. (Osnivanje i izvoenje znanstvenih, strunih i umjetnikih studija) (1) Fakultet i umjetnika akademija mogu osnovati i izvoditi sveuiline, znanstvene, strune odnosno umjetnike studije sukladno zakonu. (2) Znanstveni institut u sastavu sveuilita moe ostvarivati dio studijskih programa iz svih studijskih ciklusa na sveuilitu, sukladno statutu odnosno opem aktu sveuilita. lanak 69. (Uvoenje novoga studija) (1) Fakulteti i akademije mogu se osnovati u visokokolskoj ustanovi radi uvoenja nove vrste studija sukladno standardima i normativima visokoga obrazovanja. (2) Ako se na fakultetu izvode studiji iz vie obrazovnih i znanstvenih podruja, ustrojava se studijski odsjek za svako obrazovno i znanstveno podruje. lanak 70. (Ovlasti u pravnome prometu) (1) Ustrojbene jedinice sveuilita mogu imati odreene ovlasti u pravnome prometu, kao i posebni obraun rezultata poslovanja, sukladno osnivakome aktu i statutu sveuilita. (2) Ustrojbene jedinice sveuilita mogu istupati u pravnome prometu pod nazivom sveuilita u ijem su sastavu i svojim nazivom, sukladno statutu. lanak 71. (Tijela ustrojbenih jedinica u sastavu sveuilita) (1) Tijela fakulteta, akademije i visoke kole, kao ustrojbenih jedinica sveuilita, jesu: a) znanstveno-nastavno vijee i umjetniko-nastavno vijee;
lan 72. (Naunonastavno vijee i umjetnikonastavno vijee) (1) Naunonastavno vijee, odnosno umjetnikonastavno vijee je akademsko tijelo organizacijske jedinice, a ine ga svi nastavnici i saradnici koji su u radnom odnosu u visokokolskoj ustanovi i koji uestvuju u naunonastavnom procesu organizacijske jedinice, kao i studenti koje je izabralo studentsko predstavniko tijelo, u skladu sa statutom visokokolske ustanove. (2) Naunonastavno vijee, odnosno umjetnikonastavno vijee: a) predlae nastavni plan i program za organizacijsku jedinicu kao dio integralnog nastavnoga plana i programa visokokolske ustanove; b) predlae komisije u postupku stjecanja naunih stepena magistar i doktor te predlae mentore; c) predlae senatu razrjeenje dunosti dekana i prodekana; d) odluuje o prigovorima studenata na odluku dekana o pojedinanim obavezama i odgovornostima; e) obavlja i ostale poslove u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove. lan 73. (Dekan) (1) Dekan koji je najmanje u zvanju vanredni profesor ili direktor koji je najmanje u zvanju docent, rukovodi radom fakulteta, akademije i visoke kole kao organizacijske jedinice univerziteta te predstavlja i zastupa fakultet, akademiju i visoku kolu te ima prava i obaveze utvrene statutom univerziteta. (2) Postupak i kriteriji imenovanja te uvjeti za imenovanje, kao i postupak i razlozi razrjeenja dunosti dekana ili direktora blie se ureuju statutom univerziteta. lan 74. (Tijela instituta) Institut kao organizacijska jedinica univerziteta moe imati direktora, struno vijee i ostala tijela u skladu s osnivakim aktom i statutom univerziteta. IX. IZBOR U NAUNONASTAVNA ZVANJA lan 75. (Naunonastavna, umjetnika i nastavna zvanja) (1) Univerzitet dodjeljuje naunonastavna, umjetnika i nastavna zvanja, i to: a) redovni profesor; b) vanredni profesor; c) docent; d) lektor; e) vii asistent; f) asistent. (2) Visoka kola dodjeljuje nastavna i umjetnika zvanja, i to: a) profesor visoke kole; b) predava visoke kole; c) asistent.
b) dekan ili ravnatelj. (2) Ustrojbene jedinice sveuilita iz stavka (1) ovoga lanka mogu imati i ostala tijela sukladno osnivakome aktu i statutu. lanak 72. (Znanstveno-nastavno vijee i umjetniko-nastavno vijee) (1) Znanstveno-nastavno vijee odnosno umjetnikonastavno vijee je akademsko tijelo ustrojbene jedinice, a ine ga svi nastavnici i suradnici koji su u radnome odnosu u visokokolskoj ustanovi te koji sudjeluju u znanstvenonastavnom procesu ustrojbene jedinice, kao i studenti koje je izabralo studentsko predstavniko tijelo, sukladno statutu visokokolske ustanove. (2) Znanstveno-nastavno vijee odnosno umjetnikonastavno vijee: a) predlae nastavni plan i program za ustrojbenu jedinicu kao dio integralnoga nastavnoga plana i programa visokokolske ustanove; b) predlae povjerenstva u postupku stjecanja znanstvenih stupnjeva magistar i doktor, te predlae mentore; c) predlae senatu razrjeenje dunosti dekana i prodekana; d) odluuje o prigovorima studenata na odluku dekana o pojedinanim obvezama i odgovornostima; e) obavlja i ostale poslove sukladno zakonu i statutu visokokolske ustanove. lanak 73. (Dekan) (1) Dekan koji je u zvanju, najmanje, izvanredni profesor ili ravnatelj koji je u zvanju, najmanje, docent rukovodi radom fakulteta, akademije i visoke kole kao ustrojbene jedinice sveuilita te predstavlja i zastupa fakultet, akademiju i visoku kolu i ima prava i obveze utvrene statutom sveuilita. (2) Postupak i kriteriji imenovanja te uvjeti za imenovanje, kao i postupak i razlozi razrjeenja dunosti dekana ili ravnatelja blie se ureuju statutom sveuilita. lanak 74. (Tijela instituta) Institut kao ustrojbena jedinica sveuilita moe imati ravnatelja, struno vijee i ostala tijela sukladno osnivakome aktu i statutu sveuilita. IX. IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNA ZVANJA lanak 75. (Znanstveno-nastavna, umjetnika i nastavna zvanja) (1) Sveuilite dodjeljuje znanstveno-nastavna, umjetnika i nastavna zvanja, i to: a) redoviti profesor; b) izvanredni profesor; c) docent; d) lektor; e) vii asistent; f) asistent. (2) Visoka kola dodjeljuje nastavna i umjetnika
SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA zvanja, i to: a) profesor visoke kole; b) predava visoke kole; c) asistent.
lan 76. (Poasni doktorat) (1) Univerzitet moe dodijeliti poasni doktorat honoris causa istaknutim naunim i javnim linostima iz zemlje i inozemstva, za iznimne doprinose u pojedinim podrujima naunoga, naunonastavnoga, kulturnoga i umjetnikoga stvaralatva, kao i za iznimne doprinose u duhovnom i materijalnom razvoju te djelovanju na promoviranju mira, tolerancije i humanosti. (2) Postupak dodjele i oduzimanja poasnoga doktorata utvruje se opim aktom univerziteta. lan 77. (Profesor emeritus) (1) Na prijedlog fakulteta ili druge organizacijske jedinice, univerzitet moe dodijeliti zvanje professor emeritus redovnom profesoru koji se posebno istaknuo svojim naunim, odnosno umjetnikom radom, stekao meunarodnu reputaciju i postigao rezultate u osiguravanju nastavno-naunog, odnosno umjetnikog podmlatka u oblasti za koju je izabran. (2) Profesor emeritus moe uestvovati u izvoenju nastave na drugom i na treem ciklusu studija, uestvovati u izradi istraivakih projekata i biti lan komisije za izbor u zvanja, a moe biti odreen za odgovornog nastavnika na drugom i treem ciklusu studija. Takoer, moe biti mentor pri izradi doktorskih i magistarskih radova (3) Postupak i uvjeti dodjele zvanja i prava lica iz stava (1) ovoga lana blie se utvruju opim aktom univerziteta. (4) Prava i obaveze lica koje je izabrano u zvanje iz stava (1) ovoga lana utvruje se ugovorom o angairanju za izvoenje nastave. lan 78. (Period na koji se bira akademsko osoblje) (1) Akademsko osoblje na univerzitetu bira se na sljedee periode: a) asistent na period od etiri godine, bez mogunosti ponovnog izbora; b) vii asistent na period od pet godina, s mogunou ponovnog izbora iskljuivo ako postigne stepen treeg ciklusa; c) lektor na period od pet godina, bez mogunosti ponovnog izbora; d) docent na period od pet godina, s mogunou ponovnog izbora; e) vanredni profesor na period od est godina, s mogunou ponovnog izbora; f) redovni profesor trajno. (2) Redovni profesor sklapa ugovor o radu na neodreeno vrijeme. (3) Akademsko osoblje na visokoj koli bira se na sljedee periode: a) asistent na period od etiri godine, bez mogunosti ponovnog izbora; b) predava visoke kole na period od pet godina, s mogunou ponovnog izbora; c) profesor visoke kole trajno.
lanak 76. (Poasni doktorat) (1) Sveuilite moe dodijeliti poasni doktorat honoris causa istaknutim znanstvenim i javnim osobama iz zemlje i inozemstva, za iznimne doprinose u pojedinim podrujima znanstvenoga, znanstveno-nastavnoga, kulturnoga i umjetnikoga stvaralatva, kao i za iznimne doprinose u duhovnom i materijalnom razvoju te djelovanju na promoviranju mira, tolerancije i humanosti. (2) Postupak dodjele i oduzimanja poasnoga doktorata utvruje se opim aktom sveuilita. lanak 77. (Profesor emeritus) (1) Sveuilite moe, na prijedlog fakulteta ili druge ustrojbene jedinice, dodijeliti zvanje professor emeritus redovitom profesoru koji se posebno istaknuo svojim znanstvenim, odnosno umjetnikim radom te stekao meunarodnu reputaciju i postigao rezultate u osiguravanju nastavno-znanstvenog odnosno umjetnikog pomlatka u oblasti za koju je izabran. (2) Profesor emeritus moe sudjelovati u izvoenju nastave na drugom i treem studijskom ciklusu, sudjelovati u izradi istraivakih projekata i biti lan povjerenstva za izbor u zvanja, a moe biti odreen za odgovornog nastavnika na drugom i treem studijskom ciklusu. Takoer, moe biti mentor pri izradi doktorskih i magistarskih radova. (3) Postupak i uvjeti dodjele zvanja i prava osoba iz stavka (1) ovoga lanka poblie se utvruju opim aktom sveuilita. (4) Prava i obveze osobe koja je izabrana u zvanje iz stavka (1) ovoga lanka utvruju se ugovorom o angairanju za izvoenje nastave. lanak 78. (Razdoblje na koje se bira akademsko osoblje) (1) Akademsko osoblje na sveuilitu bira se na sljedea razdoblja: a) asistent, na razdoblje od etiri godine, bez mogunosti ponovnoga izbora; b) vii asistent, na razdoblje od pet godina, s mogunosti ponovnoga izbora iskljuivo ako postigne stupanj treega studijskoga ciklusa; c) lektor, na razdoblje od pet godina, bez mogunosti ponovnoga izbora; d) docent, na razdoblje od pet godina, s mogunou ponovnoga izbora; e) izvanredni profesor, na razdoblje od est godina, s mogunosti ponovnoga izbora; f) redoviti profesor, trajno. (2) Redoviti profesor sklapa ugovor o radu na neodreeno vrijeme. (3) Akademsko osoblje na visokoj koli bira se na sljedea razdoblja:
lan 79. (Nain izbora akademskog osoblja) (1) Akademsko osoblje bira se u svim sluajevima javnim konkursom, u skladu s kriterijima odreenim zakonom, statutom visokokolske ustanove i opeprihvaenim standardima u danoj struci. (2) lan akademskog osoblja sklapa ugovor o radu s visokokolskom ustanovom na odreeno vrijeme, i to na period na koji je izabran. Nakon isteka toga perioda visokokolska ustanova duna je sklopiti novi ugovor o radu sa svakim lanom akademskog osoblja koji je izabran u isto ili vie akademsko zvanje u skladu s ovim zakonom. lan 80. (Struna komisija) (1) Akademsko osoblje bira se na osnovu konkursa, koji raspisuje senat, na prijedlog naunonastavnoga ili umjetnikoga vijea. Konkurs se raspisuje u sredstvima javnog saopavanja. Radi pripremanja prijedloga za izbor, naunonastavno ili umjetniko vijee imenuje strunu komisiju iz reda nastavnika. (2) Sastav strune komisije za izbor u zvanje te broj lanova, kao i procedure, rokovi i ostala pitanja u provedbi konkursa iz stava (1) ovoga lana blie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lan 81. (Struna komisija za izbor) (1) Struna komisija za izbor sastoji se od najmanje tri lana koji ne mogu biti u niem zvanju od zvanja u koje se kandidat bira i od kojih najmanje jedan lan mora biti iz nastavnoga predmeta ili ueg naunoga /umjetnikoga podruja za koje se kandidat bira. (2) Pri izboru za multidisciplinarne predmete ili ue nauno / umjetniko podruje, struna komisija ima najmanje pet lanova, od kojih najmanje po jedan lan mora biti iz uih naunih / umjetnikih podruja za koja se bira. lan 82. (Registar domaih i meunarodnih asopisa) (1) Senat visokokolske ustanove izrauje registar domaih i meunarodnih asopisa i zbornika radova s naunih skupova, koji se smatra referentnim za bodovanje nastavnika i saradnika u postupku izbora u odgovarajua zvanja, koji dostavlja Ministarstvu na odobrenje. (2) Nain upisa u registar asopisa i zbornika radova visokokolske ustanove blie se ureuje pravilnikom i procedurama za izbor i napredovanje nastavnika i saradnika, koji donosi senat. (3) Pri ocjenjivanju validnosti publikacija vodi se rauna o meunarodnom ugledu, referentnosti, nainu recenzija radova i ostalim relevantnim pokazateljima. lan 83. (Publikacije) (1) Publikacijom se smatra objavljena knjiga, monografija, univerzitetski udbenik ili umjetnika knjiga (roman, zbirka pripovjedaka i sl.). (2) Domae publikacije pisane na bosanskom jeziku,
a) asistent, na razdoblje od etiri godine, bez mogunosti ponovnoga izbora; b) predava visoke kole, na razdoblje od pet godina, s mogunou ponovnoga izbora; c) profesor visoke kole, trajno. lanak 79. (Nain izbora akademskoga osoblja) (1) Akademsko osoblje bira se u svim sluajevima javnim natjeajem, sukladno kriterijima odreenim zakonom, statutu visokokolske ustanove i opeprihvaenim standardima u danoj struci. (2) lan akademskoga osoblja sklapa ugovor o radu s visokokolskom ustanovom na odreeno vrijeme, i to na razdoblje na koje je izabran. Nakon isteka toga razdoblja visokokolska ustanova duna je sklopiti novi ugovor o radu sa svakim lanom akademskoga osoblja koji je izabran u isto ili vie akademsko zvanje sukladno ovom Zakonu. lanak 80. (Struno povjerenstvo) (1) Akademsko osoblje bira se na temelju natjeaja, koji raspisuje senat, na prijedlog znanstveno-nastavnoga ili umjetnikoga vijea. Natjeaj se raspisuje u sredstvima javnoga priopavanja. Radi pripremanja prijedloga za izbor, znanstveno-nastavno ili umjetniko vijee imenuje, iz reda nastavnika, struno povjerenstvo za izbor. (2) Sastav strunoga povjerenstva za izbor u zvanje te broj lanova, kao i procedure, rokovi i ostala pitanja u provedbi natjeaja iz stavka (1) ovoga lanka blie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lanak 81. (Struno povjerenstvo za izbor) (1) Struno povjerenstvo za izbor sastoji se od najmanje tri lana koji ne mogu biti u niem zvanju od zvanja u koje se kandidat bira i od kojih najmanje jedan lan mora biti iz nastavnoga predmeta ili ueg znanstvenoga/umjetnikoga podruja za koje se kandidat bira. (2) Pri izboru za multidisciplinarne predmete ili ue znanstveno/umjetniko podruje, struno povjerenstvo ima najmanje pet lanova, od kojih najmanje po jedan lan mora biti iz uih znanstvenih/umjetnikih podruja za koja se bira. lanak 82. (Registar domaih i meunarodnih asopisa) (1) Senat visokokolske ustanove izrauje registar domaih i meunarodnih asopisa i zbornika radova sa znanstvenih skupova, koji se smatra referentnim za bodovanje nastavnika i suradnika u postupku izbora u odgovarajua zvanja, koji dostavlja Ministarstvu na odobrenje. (2) Nain upisa u registar asopisa i zbornika radova visokokolske ustanove blie se ureuje pravilnikom i procedurama za izbor i napredovanje nastavnika i suradnika koji donosi senat. (3) Pri ocjenjivanju validnosti publikacija vodi se rauna o meunarodnom ugledu, referentnosti, nainu recenzija radova i ostalim relevantnim pokazateljima.
hrvatskom jeziku ili srpskom jeziku moraju ispunjavati sljedee uvjete: a) da je publikacija objavljena u punom obimu; b) da je publikaciju recenziralo lice struno za podruje na koje se publikacija odnosi, to podrazumijeva najmanje jednog recenzenta u zvanju akademika ili najmanje dva recenzenta u univerzitetskim nastavnikim zvanjima s matinih ili srodnih naunih podruja; c) da je postupak katalogizacije obavljen prema meunarodnim standardima (ISBN-u i ISSN-u). lan 84. (Uvjeti izbora u naunonastavna zvanja) (1) Uvjeti izbora akademskog osoblja u naunonastavna zvanja na visokokolskoj ustanovi su: a) asistent: odgovarajui univerzitetski stepen, s najmanje 240 ECTS bodova i s najniom prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) vii asistent: stepen drugoga ciklusa (magisterij); c) lektor: stepen drugoga ciklusa (magisterij); d) docent: nauni stepen doktor nauka u danom podruju, najmanje tri nauna rada objavljena u priznatim publikacijama te pokazane nastavnike sposobnosti; e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docent, najmanje pet naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni struni uspjeh, kao to je projekt, patent ili originalna metoda, sve nakon izbora u zvanje docent, te mentorstvo kandidata za stepen drugoga ciklusa; f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanredni profesor, najmanje dvije objavljene knjige, najmanje osam naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon stjecanja zvanja vanredni profesor, te uspjeno mentorstvo kandidata za stepen drugoga i treega ciklusa. (2) Postupak i uvjeti izbora u naunonastavna i nastavna zvanja na visokokolskoj ustanovi ureuju se opim aktima visokokolske ustanove. lan 85. (Uvjeti izbora u umjetnikonastavna zvanja) Ako je za nastavni predmet od naroitog znaaja umjetniki kriterij, uvjeti izbora u umjetnikonastavna zvanja u koja se bira akademsko osoblje na studijskim profilima na univerzitetu su: a) asistent: zavren stepen prvoga ciklusa, s najmanje 240 ECTS bodova i s prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) vii asistent: zavren stepen drugoga ciklusa, odnosno stepen prvoga ciklusa i javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva; c) docent: zavren stepen najmanje drugoga ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikoga stvaralatva i pokazani rezultati u nastavnom radu; d) vanredni profesor: zavren stepen najmanje prvoga ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikoga stvaralatva, priznanja za uspjeno djelovanje u odgovarajuem podruju i pokazani rezultati u nastavnom radu; e) redovni profesor: zavren stepen najmanje prvoga
lanak 83. (Publikacije) (1) Publikacijom se smatra objavljena knjiga, monografija, sveuilini udbenik ili umjetnika knjiga (roman, zbirka pripovjedaka i slino). (2) Domae publikacije pisane na hrvatskome jeziku, bosanskome jeziku ili srpskome jeziku moraju udovoljavati sljedeim uvjetima: a) da je publikacija objavljena u punome opsegu; b) da je publikaciju recenzirala osoba struna za podruje na koje se publikacija odnosi, to podrazumijeva najmanje jednog recenzenta u zvanju akademik ili najmanje dva recenzenta u sveuilinim nastavnikim zvanjima s matinih ili srodnih znanstvenih podruja; c) da je postupak katalogizacije obavljen prema meunarodnim standardima (ISBN-u i ISSN-u). lanak 84. (Uvjeti izbora u znanstveno-nastavna zvanja) (1) Za izbor akademskog osoblja u znanstveno-nastavna zvanja na visokokolskoj ustanovi, uvjeti su: a) asistent: odgovarajui sveuilini stupanj, s najmanje 240 ECTS bodova i s najniom prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) vii asistent: stupanj drugoga studijskoga ciklusa (magisterij); c) lektor: stupanj drugoga studijskoga ciklusa (magisterij); d) docent: znanstveni stupanj doktor znanosti u danom podruju, najmanje tri znanstvena rada objavljena u priznatim publikacijama te pokazane nastavnike sposobnosti; e) izvanredni profesor: provedeno najmanje jedno izborno razdoblje u zvanju docent, najmanje pet znanstvenih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni struni uspjeh, kao to je projekt, patent ili originalna metoda, sve nakon izbora u zvanje docent, te mentorstvo kandidata za stupanj drugoga studijskoga ciklusa; f) redoviti profesor: provedeno najmanje jedno izborno razdoblje u zvanju izvanredni profesor, najmanje dvije objavljene knjige, najmanje osam znanstvenih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon stjecanja zvanja izvanredni profesor, te uspjeno mentorstvo kandidata za stupanj drugoga i treega studijskoga ciklusa. (2) Postupak i uvjeti izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja na visokokolskoj ustanovi ureuju se opim aktima visokokolske ustanove. lanak 85. (Uvjeti izbora u umjetniko-nastavna zvanja) Za izbor u umjetniko-nastavna zvanja akademskog osoblja na studijskim profilima na sveuilitu, ako je za nastavni predmet od osobitog znaenja umjetniki kriterij, uvjeti su: a) asistent: zavren stupanj prvoga studijskoga ciklusa, s najmanje 240 ECTS bodova i s prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) vii asistent: zavren stupanj drugoga studijskoga ciklusa odnosno stupanj prvoga studijskoga ciklusa i javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva; c) docent: zavren stupanj najmanje drugoga studijskoga
ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikoga stvaralatva koji su znaajno doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti te podizanju nastavnoga i umjetnikoga kadra. lan 86. (Uvjeti izbora u nastavna zvanja na visokoj koli) (1) Minimalni uvjeti izbora u nastavna zvanja na visokoj koli su: a) asistent: zavren stepen prvoga ciklusa, s najmanjom prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) predava visoke kole: zavren stepen drugoga ciklusa i pokazana nastavna sposobnost; c) profesor visoke kole: zavren stepen treega ciklusa i pokazana nastavna sposobnost. (2) Na visokoj koli nastavu mogu izvoditi i lica koje imaju zvanje redovni profesor, vanredni profesor i docent, birana na univerzitetu. lan 87. (Uvjeti izbora u umjetnika zvanja na visokoj koli) (1) Minimalni uvjeti za izbor u umjetnika zvanja na visokoj koli su: a) asistent: zavren stepen prvoga ciklusa, s najmanjom prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) predava visoke kole: zavren stepen najmanje prvoga ciklusa, javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva i pokazana nastavna sposobnost; c) profesor visoke kole: zavren stepen prvoga ciklusa, istaknuti javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva i pokazana nastavna sposobnost. (2) Na visokoj koli nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju izbor na umjetnikonastavnim predmetima na univerzitetu. lan 88. (Izbor u isto zvanje i u vie zvanje) Za izbor u isto zvanje ili u vie zvanje u obzir se uzimaju samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, projekti te mentorstva, odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva u vremenu od posljednjeg izbora. lan 89. (Zatita prava akademskog i drugog osoblja) Zatita prava akademskog i drugog osoblja visokokolskih ustanova ostvaruje se u skladu sa statutom i drugim aktima visokokolske ustanove. Protiv konane odluke visokokolske ustanove moe se pokrenuti spor pred nadlenim sudom. lan 90. (Stalno struno usavravanje) (1) Stalne i povremene oblike strunog usavravanja organizira visokokolska ustanova preko organizacijskih jedinica. (2) Program strunog usavravanja donosi senat, na svoju inicijativu ili na prijedlog naunonastavnog vijea fakulteta, odnosno umjetnikonastavnog vijea akademije. (3) O ueu u pojedinim oblicima strunog
ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikoga stvaralatva i pokazani rezultati u nastavnome radu; d) izvanredni profesor: zavren stupanj najmanje prvoga studijskoga ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikoga stvaralatva, priznanja za uspjeno djelovanje u odgovarajuem podruju i pokazani rezultati u nastavnome radu; e) redoviti profesor: zavren stupanj najmanje prvoga studijskoga ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikoga stvaralatva koji su znaajno pridonijeli razvoju kulture i umjetnosti te doprinos podizanju nastavnoga i umjetnikoga kadra. lanak 86. (Uvjeti izbora u nastavna zvanja na visokoj koli) (1) Za izbor u nastavna zvanja na visokoj koli, minimalni uvjeti su: a) asistent: zavren stupanj prvoga studijskoga ciklusa, s najmanjom prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) predava visoke kole: zavren stupanj drugoga studijskoga ciklusa i pokazana nastavna sposobnost; c) profesor visoke kole: zavren stupanj treega studijskoga ciklusa i pokazana nastavna sposobnost. (2) Na visokoj koli nastavu mogu izvoditi i osobe koje imaju zvanja redoviti profesor, izvanredni profesor i docent, birana na sveuilitima. lanak 87. (Uvjeti izbora u umjetnika zvanja na visokoj koli) (1) Za izbor u umjetnika zvanja na visokoj koli, minimalni uvjeti su: a) asistent: zavren stupanj prvoga studijskoga ciklusa, s najmanjom prosjenom ocjenom 3,5 ili 8; b) predava visoke kole: zavren stupanj najmanje prvoga studijskoga ciklusa, javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva i pokazana nastavna sposobnost; c) profesor visoke kole: zavren stupanj prvoga studijskoga ciklusa, istaknuti javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva i pokazana nastavna sposobnost. (2) Na visokoj koli nastavu mogu izvoditi i osobe koje imaju izbor na umjetniko-nastavnim predmetima na sveuilitima. lanak 88. (Izbor u isto zvanje i u vie zvanje) Za izbor u isto zvanje ili u vie zvanje u obzir se uzimaju samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, projekti te mentorstva odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikoga stvaralatva u vremenu od posljednjega izbora. lanak 89. (Zatita prava akademskoga i drugoga osoblja) Zatita prava akademskoga i drugoga osoblja visokokolskih ustanova ostvaruje se sukladno statutu i drugim aktima visokokolske ustanove. Protiv konane odluke visokokolske ustanove moe se pokrenuti spor pred mjerodavnim sudom.
usavravanja kandidatu se izdaju odgovarajue potvrde. X. RADNI ODNOSI lan 91. (Zasnivanje radnog odnosa u javnoj visokokolskoj ustanovi) (1) Radni odnos u visokokolskoj ustanovi zasniva se preko javnoga konkursa, odnosno javnog oglasa. (2) Kriteriji, postupak i ostala pitanja zasnivanja radnog odnosa u javnoj visokokolskoj ustanovi ureuju se opim aktom te ustanove. (3) Izbor akademskog osoblja u svim se sluajevima provodi javnim konkursom, u skladu s kriterijima odreenim zakonom, statutom visokokolske ustanove i opeprihvaenim standardima u danoj struci. lan 92. (Dodatno radno angairanje) (1) Nastavnik, odnosno saradnik moe sklopiti ugovor kojim se radno angaira u drugoj visokokolskoj ustanovi ili kod drugog pravnog lica samo ako takav rad ne bi negativno utjecao na rad u visokokolskoj ustanovi u kojoj je u radnom odnosu, niti bi dovodio do sukoba interesa, a uz prethodno odobrenje rukovodioca organizacijske jedinice. (2) Opim aktom visokokolske ustanove propisuju se uvjeti i postupak davanja odobrenja iz stava (1) ovoga lana. (3) Ako se niko ne javi na raspisani konkurs, moe se angairati penzionirani nastavnik ako ispunjava uvjete konkursa. lan 93. (Plaeni dopust) Nakon jedne godine provedene u nastavi u javnoj visokokolskoj ustanovi, nastavniku i saradniku moe se odobriti plaeni dopust radi strunog, odnosno umjetnikog usavravanja, u trajanju do dva semestra, u skladu sa statutom visokokolske ustanove. lan 94. (Mirovanje radnog odnosa) Osim razloga utvrenih zakonom, nastavniku i saradniku u javnoj visokokolskoj ustanovi moe se odobriti neplaeni dopust, u trajanju do jedne godine, i u tome periodu miruju mu prava i obaveze iz radnog odnosa, u sluajevima utvrenim statutom visokokolske ustanove. lan 95. (Mirovanje rokova za izbor u nauna zvanja) Nastavniku i saradniku koji je na neplaenom dopustu, porodiljskom dopustu i dopustu radi njege djeteta, bolovanju preko tri mjeseca i obavljanju javne dunosti, kao i u ostalim sluajevima utvrenim zakonom, kolektivnim ugovorom ili statutom, rokovi za izbor u nauna zvanja i na radno mjesto miruju i nee se uraunavati u izborni period. lan 96. (Penzioniranje nastavnika) Nastavnik u zvanju redovni profesor koji je ispunio
lanak 90. (Stalno struno usavravanje) (1) Stalne i povremene oblike strunoga usavravanja organizira visokokolska ustanova preko ustrojbenih jedinica. (2) Program strunoga usavravanja donosi senat, na svoju inicijativu ili na prijedlog znanstveno-nastavnoga vijea fakulteta odnosno umjetniko-nastavnoga vijea akademije. (3) O sudjelovanju u pojedinim oblicima strunoga usavravanja kandidatu se izdaju odgovarajue potvrde. X. RADNI ODNOSI lanak 91. (Zasnivanje radnoga odnosa u javnoj visokokolskoj ustanovi) (1) Radni odnos u visokokolskoj ustanovi zasniva se preko javnoga natjeaja odnosno javnoga oglasa. (2) Kriteriji, postupak i ostala pitanja zasnivanja radnoga odnosa u javnoj visokokolskoj ustanovi ureuju se opim aktom te ustanove. (3) Izbor akademskoga osoblja u svim se sluajevima provodi javnim natjeajem, sukladno kriterijima odreenim zakonom, statutom visokokolske ustanove i opeprihvaenim standardima u danoj struci. lanak 92. (Dodatno radno angairanje) (1) Nastavnik odnosno suradnik moe sklopiti ugovor kojim se radno angaira u drugoj visokokolskoj ustanovi ili kod druge pravne osobe samo ako takav rad ne bi negativno utjecao na rad u visokokolskoj ustanovi u kojoj je u radnome odnosu, niti bi dovodio do sukoba interesa, a uz prethodno odobrenje elnika ustrojbene jedinice. (2) Opim aktom visokokolske ustanove propisuju se uvjeti i postupak davanja odobrenja iz stavka (1) ovoga lanka. (3) Ako se nitko ne javi na natjeaj, moe se umirovljenoga nastavnika angairati ako udovoljava uvjetima natjeaja. lanak 93. (Plaeni dopust) Nakon jedne godine provedene u nastavi u javnoj visokokolskoj ustanovi, nastavniku i suradniku moe se odobriti plaeni dopust radi strunoga odnosno umjetnikoga usavravanja, u trajanju do dva semestra, sukladno statutu visokokolske ustanove. lanak 94. (Mirovanje radnoga odnosa) Osim razloga utvrenih zakonom, nastavniku i suradniku u javnoj visokokolskoj ustanovi moe se odobriti neplaeni dopust, u trajanju do jedne godine, i u tome razdoblju miruju mu prava i obveze iz radnoga odnosa, u sluajevima utvrenim statutom visokokolske ustanove. lanak 95. (Mirovanje rokova za izbor u znanstvena zvanja) Nastavniku i suradniku koji je na neplaenom dopustu,
uvjete za penzioniranje u skladu sa zakonom moe ostati u radnom odnosu u visokokolskoj ustanovi do navrenih 75 godina ivota ako za tim postoji potreba i ako se na konkurs za popunu njegova radnog mjesta, koji se obavezno raspisuje jednom godinje, ne prijavi kandidat koji ispunjava uvjete za izbor. lan 97. (Prava i obaveze iz radnog odnosa) U pogledu prava i obaveza iz radnog odnosa akademskog osoblja i zaposlenika u visokokolskoj ustanovi primjenjuju se odredbe Zakona o radu ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 43/99, 32/2000 i 29/03), ako ovim zakonom nije drukije ureeno. XI. STUDENTI lan 98. (Upis studenata) (1) Na odobrene, odnosno akreditirane studijske programe mogu se upisati kandidati preko konkursa, u skladu sa zakonom i opim aktom visokokolske ustanove. (2) Studenti ostvaruju prava i izvravaju obaveze tokom studija u skladu sa zakonom, statutom i drugim opim aktima visokokolske ustanove. lan 99. (Indeks studentska knjiica) (1) Studenti koji su primljeni i upisani u visokokolsku ustanovu stupaju u ugovorni odnos s tom visokokolskom ustanovom. (2) Lice koje se upie na studijske programe iz lanova 121. i 122. ovoga zakona stjee status studenta i visokokolska ustanova mu izdaje indeks (studentsku knjiicu). (3) Minimalni sadraj indeksa propisuje Ministarstvo. (4) Oblik indeksa utvruje visokokolska ustanova. lan 100. (Upisna politika) (1) Upisnom politikom definiraju se uvjeti, procedure i kriteriji prijema studenata svih studijskih ciklusa na visokokolsku ustanovu. (2) Na osnovu upisne politike, visokokolska ustanova: a) propisuje pravila i procedure za prijem i upis studenata, uz poten, jasan i eksplicitan kriterij koji e se primjenjivati konzistentno, koristei transparentne i jasno definirane uvjete upisa; b) osigurava promotivni materijal, s relevantnim sadrajem i tanim podacima koji se odnose na vrijeme upisa, a koji je dostupan zainteresiranim kandidatima; c) osigurava transparentnost procedura selekcije kandidata za upis te njihovo paljivo i djelotvorno provoenje, vodei rauna o povjerljivosti podataka o studentima; d) osigurava obavjetavanje potencijalnih kandidata o svim informacijama relevantnim za prijem i upis; e) osigurava obavjetavanje odabranih studenata o svim znaajnijim promjenama od vremena kada je objavljen konkurs za upis, kao i o svim opcijama koje imaju na raspolaganju u datim okolnostima; f) upoznaje studente koji su uspjeno proli prijemne
rodiljskom dopustu i dopustu radi njege djeteta, bolovanju preko tri mjeseca i obnaanju javne dunosti, kao i u ostalim sluajevima utvrenim zakonom, kolektivnim ugovorom ili statutom, rokovi za izbor u znanstvena zvanja i na radno mjesto miruju i nee se uraunavati u izborno razdoblje. lanak 96. (Umirovljenje nastavnika) Nastavnik u zvanju redoviti profesor koji je udovoljio uvjetima za umirovljenje sukladno zakonu moe ostati u radnome odnosu u visokokolskoj ustanovi do navrenih 75 godina ivota ako za tim postoji potreba i ako se na natjeaj za popunu njegova radnoga mjesta, koji se obvezno raspisuje jednom godinje, ne prijavi kandidat koji udovoljava uvjetima za izbor. lanak 97. (Prava i obveze iz radnoga odnosa) U pogledu prava i obveza iz radnoga odnosa akademskoga osoblja i zaposlenika u visokokolskoj ustanovi primjenjuju se odredbe Zakona o radu (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 43/99, 32/2000 i 29/03), ako ovim Zakonom nije drukije ureeno. XI. STUDENTI lanak 98. (Upis studenata) (1) Na odobrene odnosno akreditirane studijske programe mogu se upisati kandidati preko natjeaja, sukladno zakonu i opem aktu visokokolske ustanove. (2) Studenti ostvaruju prava i izvravaju obveze tijekom studija sukladno zakonu, statutu i drugim opim aktima visokokolske ustanove. lanak 99. (Studentska knjiica indeks) (1) Studenti koji su primljeni i upisani u visokokolsku ustanovu stupaju u ugovorni odnos s tom visokokolskom ustanovom. (2) Osoba koje se upie na studijske programe iz lanaka 121. i 122. ovoga Zakona stjee status studenta i visokokolska ustanova joj izdaje studentsku knjiicu (indeks). (3) Minimalni sadraj studentske knjiice (indeksa) propisuje Ministarstvo. (4) Oblik studentske knjiice (indeksa) utvruje visokokolska ustanova. lanak 100. (Upisna politika) (1) Upisnom politikom definira se uvjete, procedure i kriterije prijma studenata svih studijskih ciklusa na visokokolsku ustanovu. (2) Na temelju upisne politike visokokolska ustanova: a) propisuje pravila i procedure za prijam i upis studenata, uz poten, jasan i eksplicitan kriterij koji e se primjenjivati konzistentno, koristei transparentne i jasno definirane uvjete upisa;
procedure s pravilima upisa, eventualnim pripremama za nove studente i mogunostima koje se pruaju studentima kao podrka uenju ili poboljanju standarda. lan 101. (Kriteriji odabira kandidata) (1) Na studij se upisuje na osnovu javnoga konkursa, koji mora sadravati: uvjete upisa, status i broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokovima za podnoenje prijava. (2) Visokokolska ustanova utvruje postupak odabira kandidata i kriterije na osnovu kojih se klasificiraju i biraju kandidati za upis. (3) Kandidat za upis na studij prvoga ciklusa polae prijemni ispit ili ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti, ako je to predvieno opim aktom visokokolske ustanove. lan 102. (Upis stranih dravljana i lica bez dravljanstva) (1) Strani dravljanin i lice bez dravljanstva mogu se upisati na studijske programe pod istim uvjetima kao i domai dravljanin u skladu s ovim zakonom i statutom visokokolske ustanove te u skladu s kvotom upisa studenata stranih dravljana koju utvruje Ministarstvo na prijedlog visokokolske ustanove. (2) Strani dravljani plaaju trokove studija na visokokolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi, prema cjenovniku predvienom za strane dravljane, osim ako to nije, za odreene drave, drugaije definirano meudravnim ugovorima. (3) Studenti dravljani drava nastalih disolucijom Socijalistike federativne republike Jugoslavije upisuju se na visokokolsku ustanovu i plaaju trokove studija na visokokolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi pod istim finansijskim uvjetima kao dravljani Bosne i Hercegovine i u skladu s kvotom upisa studenata iz te kategorije koju odobri Vlada Kantona, na prijedlog visokokolske ustanove. lan 103. (Prava studenata) (1) Studenti imaju sljedea prava: a) prisustvovati svim predavanjima, seminarima i ostalim oblicima nastave organiziranim u okviru njihovih predmeta, u skladu s njihovim statusom te, zavisno od mogunosti, i ostalim oblicima organizirane nastave; b) pravo na konsultacije i mentorski rad; c) pravo na izjanjavanje o kvalitetu nastave i nastavnika; d) pravo na pritube u sluaju povrede studentskih prava utvrenih zakonom, statutom ili drugim opim aktom visokokolske ustanove; e) pravo na koritenje biblioteke i ostalih usluga za studente koje se nalaze u visokokolskoj ustanovi; f) pravo na uee na izborima za studentska mjesta u studentskim predstavnikim tijelima i ostalim tijelima ustanovljenim u skladu sa statutom visokokolske ustanove; g) pravo na pravovremeno i tano obavjetavanje o svim pitanjima koja se odnose na studije; h) pravo na samoorganiziranje i izraavanje vlastitoga
b) osigurava promotivni materijal, s relevantnim sadrajem i tonim podatcima koji se odnose na vrijeme upisa, a koji je dostupan zainteresiranim kandidatima; c) osigurava transparentnost procedura selekcije kandidata za upis te paljivu i uinkovitu njihovu provedbu, vodei rauna o povjerljivosti podataka o studentima; d) osigurava obavjetavanje potencijalnih kandidata o svim informacijama relevantnim za prijam i upis; e) osigurava obavjetavanje odabranih studenata o svim znaajnijim promjenama od vremena kada je objavljen natjeaj za upis, kao i o svim opcijama koje imaju na raspolaganju u danim okolnostima; f) upoznaje studente koji su uspjeno proli prijamne procedure s pravilima upisa, eventualnim pripremama za nove studente i mogunostima koje se pruaju studentima kao potpora uenju ili poboljanju standarda. lanak 101. (Kriteriji odabira kandidata) (1) Na studij se upisuje na temelju javnoga natjeaja, koji mora sadravati: uvjete upisa, status i broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokovima za podnoenje prijava. (2) Postupak odabira kandidata te kriterije na temelju kojih se klasificiraju i biraju kandidati za upis utvruje visokokolska ustanova. (3) Prijamni ispit ili ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti polae kandidat za upis na studij prvoga studijskoga ciklusa ako je to predvieno opim aktom visokokolske ustanove. lanak 102. (Upis stranih dravljana i osoba bez dravljanstva) (1) Strani dravljanin i osoba bez dravljanstva mogu se upisati na studijske programe pod istim uvjetima kao i domai dravljanin sukladno ovome Zakonu i statutu visokokolske ustanove te kvoti upisa studenata stranih dravljana koju utvruje Ministarstvo na prijedlog visokokolske ustanove. (2) Strani dravljanin plaa trokove studija na visokokolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi, prema cjeniku predvienom za strane dravljane, osim ako to nije, za odreene drave, drugaije definirano meudravnim ugovorima. (3) Studenti dravljani drava nastalih disolucijom Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije upisuju se na visokokolsku ustanovu i plaaju trokove studija na visokokolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi pod istim financijskim uvjetima kao dravljani Bosne i Hercegovine i sukladno kvoti upisa studenata iz te kategorije, koju odobri Vlada Kantona, na prijedlog visokokolske ustanove. lanak 103. (Prava studenata) (1) Student ima pravo: a) nazoiti svim predavanjima, seminarima i ostalim oblicima nastave organiziranim u okviru njegovih predmeta, sukladno njegovu statusu te ovisno o mogunostima i ostalim oblicima organizirane nastave; b) na konzultacije i mentorski rad;
miljenja; i) pravo na ravnopravnost u pogledu uvjeta studija i tretmana u visokokolskoj ustanovi, kao i na povlastice koje nosi studentski status; j) pravo na razliitost i zatitu od diskriminacije; k) pravo na priznavanje i prijenos bodova izmeu visokokolskih ustanova u Bosni i Hercegovini; l) i na ostala prava utvrena statutom i drugim opim aktom visokokolske ustanove. (2) Nain ostvarivanja prava studenata blie se ureuje statutom. lan 104. (Obaveze studenata) Studenti imaju sljedee obaveze: a) pridravati se pravila koje je propisala visokokolska ustanova; b) ispunjavati nastavne i ostale obaveze studenta; c) iskazivati duno potovanje prema pravima osoblja i drugih studenata u visokokolskoj ustanovi; d) pokazivati dunu i punu panju svome studiju i uestvovati u akademskim aktivnostima. lan 105. (Sloboda i zatita studenata) Statutom visokokolske ustanove obavezno se ureuju i odredbe koje: a) osiguravaju slobodu studenata da, u skladu sa zakonom, ispituju i testiraju primljena znanja i nude nove ideje te kontroverzna i nepopularna miljenja, a da se time ne izlau opasnosti od gubitka svoga statusa ili bilo koje druge privilegije koju eventualno u visokokolskoj ustanovi uivaju; b) osiguravaju, u skladu sa zakonom, slobodu govora, organiziranja i okupljanja studenata; c) tite studente od diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, brani status, boja koe, izgled, vjera, jezik, politiko ili drugo miljenje, nacionalno, etniko ili socijalno porijeklo, povezanost s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, roenje ili bilo koji drugi status; d) pruaju pravine i nepristrane mehanizme rjeavanja disciplinskih pitanja koja se tiu studenata. lan 106. (Odgovornost studenata) (1) Studenti imaju pravo iznijeti svoja vienja u pogledu kvaliteta nastave ili ostalih usluga visokokolske ustanove, a statut mora sadravati odredbe za pravino rjeavanje takvih pritubi. (2) Okolnosti pod kojima studenti mogu biti ispisani, iz akademskih ili disciplinskih razloga, kao i albene procedure razrauju se u statutu visokokolske ustanove. lan 107. (Disciplinska odgovornost studenta) (1) Student je odgovoran za povredu obaveze koja je u vrijeme izvrenja bila utvrena opim aktom visokokolske ustanove. (2) Za teu povredu obaveze studentu se moe izrei i
c) na oitovanje o kvaliteti nastave i nastavnika; d) na pritubu u sluaju povrede studentskih prava utvrenih zakonom, statutom ili drugim opim aktom visokokolske ustanove; e) na koritenje knjinice i drugih usluga za studente koje se nalaze u visokokolskoj ustanovi; f) na sudjelovanje na izborima za studentska mjesta u studentskim predstavnikim tijelima i ostalim tijelima ustanovljenim sukladno statutu visokokolske ustanove; g) na pravodobno i tono obavjetavanje o svim pitanjima koja se odnose na studije; h) na samoorganiziranje i izraavanje vlastitoga miljenja; i) na ravnopravnost u pogledu uvjeta studija i tretmana u visokokolskoj ustanovi, kao i na povlastice koje nosi studentski status; j) na razliitost i zatitu od diskriminacije; k) na priznavanje i prijenos bodova izmeu visokokolskih ustanova u Bosni i Hercegovini; l) na ostala prava utvrena statutom i drugim opim aktom visokokolske ustanove. (2) Nain ostvarivanja prava studenata blie se ureuje statutom. lanak 104. (Obveze studenata) Student ima sljedee obveze: a) pridravati se pravila koje je propisala visokokolska ustanova; b) izvravati nastavne i ostale obveze studenta; c) iskazivati duno potivanje prava osoblja i ostalih studenata u visokokolskoj ustanovi; d) pokazivati dunu i punu pozornost svome studiju i sudjelovati u akademskim aktivnostima. lanak 105. (Sloboda i zatita studenata) Statutom visokokolske ustanove obvezno se ureuju i odredbe koje: a) osiguravaju slobodu studenata da, sukladno zakonu, ispituju i testiraju primljena znanja i nude nove ideje te kontroverzna i nepopularna miljenja a da se time ne izlau opasnosti od gubitka svoga statusa ili bilo koje druge privilegije koju eventualno u visokokolskoj ustanovi uivaju; b) osiguravaju, sukladno zakonu, slobodu govora, organiziranja i okupljanja studenata; c) tite studente od diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao to je spol, rasa, brani status, boja koe, izgled, vjera, jezik, politiko ili drugo miljenje, nacionalno, etniko ili socijalno podrijetlo, povezanost s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, roenje ili bilo koji drugi status; d) pruaju pravine i nepristrane mehanizme rjeavanja stegovnih pitanja koja se tiu studenata. lanak 106. (Odgovornost studenata) (1) Student ima pravo iznijeti svoja vienja u pogledu kvalitete nastave ili ostalih usluga visokokolske ustanove, a
mjera iskljuenje sa studija na visokokolskoj ustanovi. (3) Disciplinski postupak ne moe se pokrenuti nakon isteka est mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze studenta, a najkasnije dvanaest mjeseci od dana kada je povreda uinjena. (4) Opim aktom visokokolske ustanove utvruju se tee i lake povrede obaveza, disciplinska tijela i postupak utvrivanja studentove odgovornosti. lan 108. (Pravo na sudsku zatitu) Student ima pravo pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom radi osporavanja svih konanih odluka visokokolske ustanove iz stava (2) lana 106. ovoga zakona, koje se na njega odnose. lan 109. (Osiguranje potrebnih uvjeta) Visokokolska ustanova osigurava odgovarajue preduvjete licima s posebnim potrebama za pristup studiju, studiranje i rad. lan 110. (Prestanak statusa studenta) (1) Status studenta prestaje zavretkom studijskoga programa i dobivanjem stepena za koji se koluje, ispisom iz visokokolske ustanove prije zavretka studija, odnosno ako student ne upie sljedeu godinu studija ili ne obnovi upis u istu godinu u propisanom roku, a ne miruju mu prava i obaveze studenta. (2) Status redovnoga studenta prestaje: a) ako visokokolska ustanova redovnom studentu izrekne disciplinsku mjeru prestanak statusa redovnoga studenta, u postupku utvrenom opim aktom visokokolske ustanove; b) ako redovni student dva puta obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u viu godinu studija. lan 111. (Primjena Zakona o upravnom postupku, s obzirom na prava i obaveze studenata) Visokokolska ustanova postupa prema Zakonu o upravnom postupku ako rjeava o pojedinanim pravima i obavezama studenata, i to: a) o upisu kandidata u prvu godinu studija; b) o upisu studenta u sljedeu godinu studija; c) o pravu studenta na izdavanje diplome; d) o mjeri iskljuenje; e) o obavezi plaanja trokova studija; f) i o ostalim sluajevima utvrenim zakonom. lan 112. (Studentsko organiziranje) (1) Studenti imaju pravo na predstavljanje u tijelima visokokolske ustanove, pravo na udruivanje i djelovanje studentskih organizacija u visokokolskim ustanovama, pravo na studentske izbore, pravo na izbor i djelovanje studentskoga pravobranioca te druga pitanja u vezi s djelovanjem studentskih organizacija.
statut mora sadravati odredbe za pravino rjeavanje takve pritube. (2) Okolnosti pod kojima student moe biti ispisan, iz akademskih ili stegovnih razloga, kao i albene procedure razrauju su u statutu visokokolske ustanove. lanak 107. (Stegovna odgovornost studenta) (1) Student je odgovoran za povredu obveze koja je u vrijeme izvrenja bila utvrena opim aktom visokokolske ustanove. (2) Za teu povredu obveze studentu se moe izrei i mjera iskljuenje sa studija na visokokolskoj ustanovi. (3) Stegovni postupak ne moe se pokrenuti nakon isteka est mjeseci od dana saznanja za povredu obveze studenta, a najkasnije 12 mjeseci od dana kada je povreda uinjena. (4) Opim aktom visokokolske ustanove utvruju se tee i lake povrede obveza te stegovna tijela i postupak utvrivanja odgovornosti studenta. lanak 108. (Pravo na sudsku zatitu) Studenti imaju pravo pokrenuti upravni spor pred mjerodavnim sudom radi osporavanja svih konanih odluka visokokolske ustanove iz stavka (2) lanka 106. ovoga Zakona, koje se na njega odnose. lanak 109. (Osiguranje potrebnih uvjeta) Visokokolska ustanova osigurava odgovarajue preduvjete za pristup studiju, studiranje i rad osobama s posebnim potrebama. lanak 110. (Prestanak statusa studenta) (1) Status studenta prestaje zavretkom studijskoga programa i dobivanjem stupnja za koji se koluje, ispisom iz visokokolske ustanove prije zavretka studija odnosno ako student ne upie sljedeu godinu studija ili ne obnovi upis u istu godinu u propisanome roku, a ne miruju mu prava i obveze studenta. (2) Status redovitoga studenta prestaje: a) ako visokokolska ustanova redovitom studentu izrekne stegovnu mjeru prestanak statusa redovitoga studenta, u postupku utvrenom opim aktom visokokolske ustanove; b) ako redoviti student dva puta obnovi istu studijsku godinu i ne stekne uvjete za upis u viu godinu studija. lanak 111. (Primjena zakona o upravnom postupku, s obzirom na prava i obveze studenata) Visokokolska ustanova postupa prema zakonu o upravnom postupku ako rjeava o pojedinanim pravima i obvezama studenata, i to: a) o upisu kandidata u prvu godinu studija; b) o upisu studenata u sljedeu godinu studija; c) o pravu studenata na izdavanje diplome; d) o mjeri iskljuenje;
(2) U smislu ovoga zakona, pojmovi imaju sljedea znaenja: a) studentsko predstavniko tijelo izborno predstavniko tijelo koje titi interese studenata, uestvuje u odluivanju u tijelima visokokolske ustanove i predstavlja studente u sistemu visokog obrazovanja; b) studentska organizacija studentsko predstavniko tijelo i druga organizacija studenata, nezavisno od oblika organiziranja, koja djeluje u visokokolskoj ustanovi. lan 113. (Principi studentskih organizacija) (1) lanstvo u studentskim organizacijama dobrovoljno
e) o obvezi plaanja trokova studija; f) i o ostalim sluajevima utvrenim zakonom. lanak 112. (Studentsko organiziranje) (1) Studenti imaju pravo na predstavljanje u tijelima visokokolske ustanove, pravo na udruivanje te djelovanje studentskih organizacija u visokokolskim ustanovama, pravo na studentske izbore, pravo na izbor i djelovanje studentskoga pravobranitelja te ostala pitanja u vezi s djelovanjem studentskih organizacija. (2) U smislu ovoga Zakona, pojmovi imaju sljedea znaenja: a) studentsko predstavniko tijelo izborno predstavniko tijelo koje titi interese studenata, sudjeluje u odluivanju u tijelima visokokolske ustanove i predstavlja studente u sustavu visokoga obrazovanja; b) studentska organizacija studentsko predstavniko tijelo i druga organizacija studenata, neovisno o obliku organiziranja, koja djeluje na visokokolskoj ustanovi. lanak 113. (Naela studentskih organizacija) (1) lanstvo u studentskim organizacijama dobrovoljno
je.
(2) Studenti uestvuju u upravljanju visokokolskom ustanovom kroz studentsko predstavniko tijelo kao izborno predstavniko tijelo studenata visokokolske ustanove. (3) Na visokokolskim ustanovama slobodno djeluju i ostale studentske organizacije kojima je djelatnost unapreenje studija i zadovoljavanje studentskih potreba (struna i nauna aktivnost, kultura, sport, standard i drugo). (4) Zabranjena je svaka diskriminacija studenata, na bilo kojoj osnovi, u odnosu na pravo na lanstvo i rad u studentskim organizacijama, na zatitu koju uivaju pred studentskim pravobraniocem, u pravu na uee u izborima, kao i u odnosu na druga prava predviena ovim zakonom. lan 114. (Obaveze visokokolske ustanove) (1) Visokokolska ustanova duna je studentskom predstavnikom tijelu i studentskom pravobraniocu osigurati prostor za rad, sufinansirati njihovu djelatnost te im pruati administrativno-tehniku pomo. Visokokolska ustanova duna je, u skladu sa svojim mogunostima, podupirati rad drugih studentskih organizacija. (2) Visokokolska ustanova duna je osigurati zakonitost rada studentskoga predstavnikoga tijela i ostalih studentskih organizacija koje djeluju u visokokolskoj ustanovi, osigurati zakonito i pravovremeno provoenje studentskih izbora i omoguiti svim studentima ravnopravno uee u izborima. (3) Visokokolska ustanova duna je omoguiti studentskim organizacijama autonomno raspolaganje sredstvima za njihov rad koja se vode na raunima visokokolske ustanove u skladu sa zakonom i opim aktom visokokolske ustanove. (4) Obaveze visokokolskih ustanova iz stavova (1), (2) i (3) ovoga lana ureuju se opim aktom visokokolske ustanove. (5) Visokokolska ustanova duna je voditi evidenciju studentskih organizacija koje djeluju u toj visokokolskoj ustanovi. (6) Nain voenja evidencije iz stava (5) ovoga lana propisuje se opim aktom visokokolske ustanove. lan 115. (Studentsko predstavniko tijelo) (1) Studentsko predstavniko tijelo osniva se i djeluje na nain predvien ovim zakonom te opim aktima visokokolske ustanove i studentskoga predstavnikoga
je.
(2) Studenti sudjeluju u upravljanju visokokolskom ustanovom kroz studentsko predstavniko tijelo kao izborno predstavniko tijelo studenata visokokolske ustanove. (3) Na visokokolskim ustanovama slobodno djeluju i ostale studentske organizacije kojima je djelatnost unapreenje studija i zadovoljavanje studentskih potreba (struna i znanstvena aktivnost, kultura, port, standard i drugo). (4) Zabranjena je svaka diskriminacija studenata, na bilo kojoj osnovi, u odnosu na pravo na lanstvo i rad u studentskim organizacijama, pravo na zatitu koju uivaju pred studentskim pravobraniteljem, pravo na sudjelovanje u izborima, kao i u odnosu na ostala prava predviena ovim Zakonom. lanak 114. (Obveze visokokolske ustanove) (1) Visokokolska ustanova duna je studentskom predstavnikom tijelu i studentskom pravobranitelju osigurati prostor za rad, sufinancirati njihovu djelatnost te im pruati administrativno-tehniku pomo. Visokokolska ustanova duna je, sukladno svojim mogunostima, podupirati rad ostalih studentskih organizacija. (2) Visokokolska ustanova duna je osigurati zakonitost rada studentskoga predstavnikoga tijela i ostalih studentskih organizacija koje djeluju na visokokolskoj ustanovi te osigurati zakonitu i pravodobnu provedbu studentskih izbora i omoguiti svim studentima ravnopravno sudjelovanje u izborima. (3) Visokokolska ustanova duna je omoguiti studentskim organizacijama autonomno raspolaganje sredstvima za njihov rad koja se vode na raunima visokokolske ustanove sukladno zakonu i opem aktu visokokolske ustanove. (4) Obveze visokokolskih ustanova iz stavaka (1), (2)
22. marta/oujka 2013. godine tijela.
(2) Studentsko predstavniko tijelo osniva se u visokokolskoj ustanovi; ako visokokolska ustanova ima sastavnice, u njima djeluje studentsko predstavniko tijelo sastavnice. (3) Posebnim zakonom ili statutom visokokolske ustanove preciznije se utvruje pitanje uspostave i naina rada predstavnikih tijela studenata, njihova prava, obaveze i odgovornosti, pitanja studentskoga standarda i ostala pitanja bitna za rad predstavnikoga tijela studenata. (4) Studentsko predstavniko tijelo moe pristupiti odgovarajuim udruenjima studentskih predstavnikih tijela na nivou Bosne i Hercegovine radi ostvarivanja lanstva u meunarodnim studentskim udruenjima. lan 116. (Ostale studentske organizacije) (1) Na visokokolskim ustanovama mogu djelovati studentske organizacije nastale udruivanjem studenata u okviru visokokolske ustanove. (2) Status studentske organizacije stjee se upisom u evidenciju studentskih organizacija pri visokokolskoj ustanovi, rjeenjem rukovodioca visokokolske ustanove kojim se potvruje da organizacija ispunjava uvjete iz ovoga zakona. Visokokolska ustanova e jednom godinje provjeravati status studentske organizacije. Ako organizacija prestane ispunjavati uvjete iz ovoga stava, visokokolska ustanova rjeenjem e ukinuti status studentske organizacije. Na rjeenje kojim se status studentske organizacije priznaje, odbija ili ukida doputena je alba senatu visokokolske ustanove, a nakon toga mogue je pokrenuti upravni spor u nadlenom sudu. (3) Studentske organizacije slobodno djeluju u visokokolskoj ustanovi. Visokokolska ustanova osigurava, u skladu s mogunostima, prostorne i materijalne uvjete za rad studentskih organizacija. (4) Djelovanje studentskih organizacija u visokokolskoj ustanovi moe se detaljnije urediti opim aktom visokokolske ustanove. lan 117. (Studentski pravobranilac) (1) Visokokolska ustanova ima studentskoga pravobranioca kojega imenuje studentsko predstavniko tijelo na vrijeme od jedne godine, u skladu s opim aktom studentskoga predstavnikoga tijela. Mandat studentskoga pravobranioca moe se jednom ponoviti. Studentski pravobranilac moe imati jednog ili vie zamjenika. (2) Za studentskoga pravobranioca ili zamjenika studentskoga pravobranioca moe biti imenovan student koji ispunjava uvjete za lana studentskoga predstavnikoga tijela propisane ovim zakonom. (3) Studentski pravobranilac: a) prima pritube studenata koje se odnose na njihova prava te raspravlja o tome s nadlenim tijelima visokokolske ustanove; b) savjetuje studente o nainu ostvarivanja njihovih prava; c) moe uestvovati u disciplinskim postupcima protiv
i (3) ovoga lanka ureuju se opim aktom visokokolske ustanove. (5) Visokokolska ustanova duna je voditi evidenciju studentskih organizacija koje djeluju na toj visokokolskoj ustanovi. (6) Nain voenja evidencije iz stavka (5) ovoga lanka propisuje se opim aktom visokokolske ustanove. lanak 115. (Studentsko predstavniko tijelo) (1) Studentsko predstavniko tijelo ustrojava se i djeluje na nain predvien ovim Zakonom te opim aktima visokokolske ustanove i studentskoga predstavnikoga tijela. (2) Studentsko predstavniko tijelo ustrojava se na visokokolskoj ustanovi, a ako visokokolska ustanova ima sastavnice, na njima djeluje studentsko predstavniko tijelo sastavnice. (3) Pitanje uspostave i naina rada predstavnikih tijela studenata, njihova prava, obveze i odgovornosti, pitanja studentskoga standarda i ostala pitanja bitna za rad predstavnikoga tijela studenata preciznije se utvruju posebnim zakonom ili statutom visokokolske ustanove. (4) Studentsko predstavniko tijelo moe pristupiti odgovarajuim udrugama studentskih predstavnikih tijela na razini Bosne i Hercegovine radi ostvarivanja lanstva u meunarodnim studentskim udrugama. lanak 116. (Ostale studentske organizacije) (1) Na visokokolskim ustanovama mogu djelovati studentske organizacije nastale udruivanjem studenata u okviru visokokolske ustanove. (2) Status studentske organizacije stjee se upisom u evidenciju studentskih organizacija pri visokokolskoj ustanovi, rjeenjem elnika visokokolske ustanove kojim se potvruje da organizacija udovoljava uvjetima ovoga Zakona. Visokokolska ustanova e jednom godinje provjeravati status studentske organizacije. Ako organizacija prestane udovoljavati uvjetima iz ovoga stavka, visokokolska ustanova rjeenjem e ukinuti status studentske organizacije. Na rjeenje kojim se status studentske organizacije priznaje, odbija ili ukida doputena je alba senatu visokokolske ustanove, a nakon toga mogue je pokrenuti upravni spor u mjerodavnome sudu. (3) Studentske organizacije slobodno djeluju na visokokolskoj ustanovi. Visokokolska ustanova osigurava, sukladno mogunostima, prostorne i materijalne uvjete za rad studentskih organizacija. (4) Djelovanje studentskih organizacija na visokokolskoj ustanovi moe se detaljnije urediti opim aktom visokokolske ustanove. lanak 117. (Studentski pravobranitelj) (1) Visokokolska ustanova ima studentskoga pravobranitelja kojega imenuje studentsko predstavniko tijelo na vrijeme od jedne godine, sukladno opem aktu studentskoga predstavnikoga tijela. Mandat studentskoga pravobranitelja moe se jednom ponoviti. Studentski
studenata radi zatite njihovih prava; d) obavlja i ostale poslove utvrene opim aktom visokokolske ustanove. XII. VISOKOOBRAZOVNA DJELATNOST lan 118. (Nain studiranja) (1) Visoko obrazovanje moe se stjecati redovno, vanredno, uenjem na daljinu ili kombiniranjem tih triju naina studiranja na nain utvren statutom. (2) Visokokolska ustanova, odnosno njezine organizacijske jedinice u okviru svoje djelatnosti mogu obavljati naunoistraivaku, umjetniku, ekspertnokonsultantsku i izdavaku djelatnost, a mogu obavljati i ostale poslove iz naunoga, strunoga, istraivakoga i umjetnikoga rada, pod uvjetom da se tim poslovima ne ugroava kvalitet nastave. (3) Visokokolska ustanova, odnosno fakultet, umjetnika akademija i visoka kola kao organizacijska jedinica u okviru svoje djelatnosti moe realizirati programe obrazovanja tokom cijeloga ivota izvan okvira studijskih programa za koje je dobila dozvolu za rad, na nain utvren opim aktom visokokolske ustanove. (4) Lice koje je upisano na program iz stava (3) ovoga lana nema status studenta i nakon uspjeno svladanoga programa izdaje mu se potvrda. lan 119. (Organiziranje predavanja i ostalih oblika nastave za studente) Visokokolska ustanova je duna organizirati predavanja i ostale oblike nastave za sve studente u skladu s opim aktom visokokolske ustanove. lan 120. (Obavjetavanje studenata o odravanju nastave) (1) Visokokolska ustanova je duna na odgovarajui nain obavijestiti studente o nainu, vremenu i mjestu odravanja nastave, ciljevima, metodama i sadrajima nastave, o sadrajima, metodama, kriterijima i mjerilima ispitivanja, o nainu osiguranja javnosti na ispitu te o nainu uvida u rezultate, kao i o ostalim pitanjima znaajnim za studente. (2) Nain organiziranja i vrijeme odravanja oblika studija te obavjetavanja studenata ureuju se opim aktom visokokolske ustanove. lan 121. (Angairanje studenta) (1) Zbir od 60 ECTS bodova odgovara prosjenom ukupnom angamanu studenta u obimu 40-satne radne sedmice tokom jedne kolske godine. (2) Ukupno angairanje studenta sastoji se od nastave (predavanja, vjebe, praktikumi, seminari i dr.), samostalnoga rada, kolokvija, ispita, izrade zavrnih radova, dobrovoljnog rada u lokalnoj zajednici i ostalih oblika angairanja, a visokokolska ustanova obavezna je odrediti optereenje za svaki poloeni studijski predmet. (3) Jedan ECTS bod predstavlja izmeu 25 i 30 sati rada
pravobranitelj moe imati jednog ili vie zamjenika. (2) Za studentskoga pravobranitelja ili zamjenika studentskoga pravobranitelja moe biti imenovan student koji udovoljava uvjetima za lana studentskoga predstavnikoga tijela propisanim ovim Zakonom. (3) Studentski pravobranitelj: a) prima pritube studenata koje se odnose na njihova prava te raspravlja o tome s mjerodavnim tijelima visokokolske ustanove; b) savjetuje studente o nainu ostvarivanja njihovih prava; c) moe sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zatite njihovih prava; d) obavlja i ostale poslove utvrene opim aktom visokokolske ustanove. XII. VISOKOOBRAZOVNA DJELATNOST lanak 118. (Nain studiranja) (1) Visoko obrazovanje moe se stjecati redovito, izvanredno, uenjem na daljinu ili kombiniranjem tih triju naina studiranja, na nain utvren statutom. (2) Visokokolska ustanova odnosno njezine ustrojbene jedinice u okviru svoje djelatnosti mogu obavljati znanstvenoistraivaku, umjetniku, ekspertnokonzultantsku i izdavaku djelatnost, a mogu obavljati i ostale poslove iz znanstvenoga, strunoga, istraivakoga i umjetnikoga rada, pod uvjetom da se tim poslovima ne ugroava kvaliteta nastave. (3) Visokokolska ustanova odnosno fakultet, umjetnika akademija i visoka kola kao ustrojbena jedinica u okviru svoje djelatnosti mogu realizirati programe obrazovanja tijekom cijeloga ivota izvan okvira studijskih programa za koje su dobile dozvolu za rad, na nain utvren opim aktom visokokolske ustanove. (4) Osoba upisana na program iz stavka (3) ovoga lanka nema status studenta, a nakon uspjeno svladanoga programa izdaje joj se potvrda. lanak 119. (Organiziranje predavanja i ostalih oblika nastave za studente) Visokokolska ustanova duna je organizirati predavanja i ostale oblike nastave za sve studente sukladno opem aktu visokokolske ustanove. lanak 120. (Obavjetavanje studenata o odravanju nastave) (1) Visokokolska ustanova duna je na odgovarajui nain obavijestiti studente o nainu, vremenu i mjestu odravanja nastave, ciljevima, metodama i sadrajima nastave, o sadrajima, metodama, kriterijima i mjerilima ispitivanja, o nainu osiguranja javnosti na ispitu te o nainu uvida u rezultate, kao i o ostalim pitanjima znaajnim za studente. (2) Nain organiziranja i vrijeme odravanja oblika studija te obavjetavanja studenata ureuju se opim aktom visokokolske ustanove.
22. marta/oujka 2013. godine studenta.
lan 122. (Ciklusi studiranja) (1) Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa: a) prvi ciklus ili dodiplomski studij, odnosno preddiplomski studij vodi do akademskoga zvanja zavrenoga dodiplomskoga studija (the degree of Bachelor) ili ekvivalent, steenog nakon najmanje tri i najvie etiri godine redovnoga studija nakon stjecanja svjedodbe o zavrenoj srednjoj koli, koji se vrednuje s najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova; b) drugi ciklus ili diplomski studij vodi do akademskoga zvanja magistar odreene oblasti ili ekvivalent, steenog nakon zavrenoga dodiplomskoga studija, traje jednu godinu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60, odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova; c) trei ciklus ili doktorski studij vodi do akademskoga zvanja doktor (nauka) ili ekvivalent, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim dvama ciklusima nosi 480 ECTS bodova. (2) U sistemu ECTS-a jedna studijska godina vrijedi 60 bodova (ukupno radno optereenje studenta tokom godine), odnosno jedan semestar vrijedi 30 bodova. (3) Iz odredbi stava (1) ovoga lana izuzima se studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu, koji se vrednuje sa 360 ECTS bodova. lan 123. (Akademske titule i struna zvanja) (1) Zavretkom odreenoga ciklusa studija stjee se pravo na akademsku titulu u odreenom podruju, u skladu s ovim zakonu i pravilnikom o koritenju akademskih titula te stjecanju naunih i strunih zvanja, koji donosi ministar. (2) Osim zvanja koje se dodjeljuje kao poasni doktorat nauka (honoris causa), ne mogu se dodjeljivati zvanja koja nisu predviena zakonom. lan 124. (Studijski program) (1) Studij se organizira prema studijskom programu. (2) Studijski program je skup obaveznih i izbornih studijskih podruja, odnosno predmeta, s okvirnim sadrajem, ijim se svladavanjem osiguravaju neophodna znanja i vjetine za stjecanje diplome odgovarajueg nivoa i vrste studija. (3) Studijski program predlae naunonastavno vijee (fakultetsko vijee), odnosno umjetnikonastavno vijee senatu na donoenje, a sadri: a) struni i akademski naziv te stepen koji se stjee zavretkom studija; b) uvjete upisa na studijski program; c) listu obaveznih i izbornih predmeta te broj sati potrebnih za njihovu realizaciju; d) bodovnu vrijednost svakoga predmeta i zavrnoga rada iskazanu u ECTS bodovima; e) uvjete prelaska s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruja studija; f) nain izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
lanak 121. (Angairanje studenta) (1) Zbroj od 60 ECTS bodova odgovara prosjenom ukupnom angamanu studenta u opsegu 40-satnog radnog tjedna tijekom jedne kolske godine. (2) Ukupno angairanje studenta sastoji se od nastave (predavanja, vjebi, praktikuma, seminara i dr.), samostalnoga rada, kolokvija, ispita, izrade zavrnih radova, dobrovoljnog rada u lokalnoj zajednici i ostalih oblika angairanja, a visokokolska ustanova obvezna je odrediti optereenje za svaki poloeni studijski predmet. (3) Jedan ECTS bod predstavlja izmeu 25 i 30 sati rada studenta. lanak 122. (Ciklusi studiranja) (1) Visoko obrazovanje ustrojava se u tri studijska ciklusa: a) prvi studijski ciklus ili dodiplomski studij, odnosno preddiplomski studij, vodi do akademskoga zvanja zavrenoga dodiplomskoga studija prvostupnik (the degree of Bachelor) ili ekvivalent, steenog nakon najmanje tri a najvie etiri godine redovitoga studija nakon stjecanja svjedodbe o zavrenoj srednjoj koli, koji se vrednuje s najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova; b) drugi studijski ciklus ili diplomski studij vodi do akademskoga zvanja magistar za odreeno podruje ili ekvivalent, steenog nakon zavrenoga dodiplomskoga studija, traje jednu godinu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbroju s prvim studijskim ciklusom nosi 300 ECTS bodova; c) trei studijski ciklus ili doktorski studij vodi do akademskoga zvanja doktor (znanosti) ili ekvivalent, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova, i to tako da u zbroju s prvim dvama studijskim ciklusima nosi 480 ECTS bodova. (2) U sustavu ECTS-a jedna studijska godina vrijedi 60 bodova (ukupno radno optereenje studenta tijekom godine) odnosno 30 bodova vrijedi jedan semestar. (3) Iz odredbi stavka (1) ovoga lanka izuzima se studij medicinske skupine znanosti u prvom studijskom ciklusu, koji se vrednuje s 360 ECTS bodova. lanak 123. (Akademske titule i struna zvanja) (1) Zavretkom odreenoga studijskoga ciklusa stjee se pravo na akademsku titulu u odreenom podruju, sukladno ovome Zakonu i pravilniku o koritenju akademskih titula te stjecanju znanstvenih i strunih zvanja, koji donosi ministar. (2) Osim zvanja koje se dodjeljuje kao poasni doktorat znanosti (honoris causa), ne mogu se dodjeljivati zvanja koja nisu predviena zakonom. lanak 124. (Studijski program) (1) Studij se ustrojava prema studijskome programu. (2) Studijski program je skup obveznih i izbornih studijskih podruja odnosno predmeta, s okvirnim sadrajem, ijim se svladavanjem osiguravaju neophodna znanja i vjetine za stjecanje diplome odgovarajue razine i vrste studija.
g) uvjete upisa u sljedei semestar ili tromjeseje, odnosno sljedeu godinu studija te nain zavretka studija; h) nain izvoenja studija i nain provjere znanja za svaki predmet; i) i ostala pitanja znaajna za izvoenje studijskoga programa. (4) Usklaivanje studijskoga programa s organizacijom rada te dostignuima nauke i umjetnosti ne smatra se novim studijskim programom. (5) Pri utvrivanju studijskoga programa organizacijska jedinica treba naroito brinuti da studij bude: a) savremen i primjeren mogunostima i interesima studenta te potrebama poslodavca; b) uporediv sa srodnim programima na referentnim stranim visokokolskim ustanovama. lan 125. (Zajednika diploma) (1) Visokokolske ustanove, domae i strane, mogu prihvatiti zajedniki studijski program koji izvode dvije visokokolske ustanove ili vie visokokolskih ustanova koje imaju akreditaciju za odgovarajui studijski odsjek. (2) Studijskim programom iz stava (1) ovoga lana stjee se zajednika diploma iji izgled i sadraj zajedniki utvruju visokokolske ustanove koje izvode nastavu iz stava (1) ovoga lana, uz saglasnost nadlenih tijela visokokolskih ustanova. lan 126. (Provjera znanja) (1) Uspjenost studenata u svladavanju pojedinoga nastavnoga predmeta kontinuirano se prati tokom nastave, na nain predvien nastavnim planom i programom, odnosno studijskim programom i izraava se u bodovima. (2) Opim aktom visokokolske ustanove blie se ureuje nain polaganja ispita i ocjenjivanja studenata. (3) Opim aktom visokokolske ustanove ureuje se i postupak prigovora na dobivenu ocjenu. lan 127. (Provjera znanja u visokokolskoj ustanovi) (1) Ispit je jedinstven i polae se usmeno, pisano, odnosno praktino. (2) Ispit se polae u sjeditu visokokolske ustanove, odnosno u objektima navedenim u dozvoli za rad. (3) Iznimno od stava (2) ovoga lana, visokokolska ustanova moe organizirati polaganje ispita izvan sjedita samo ako se radi o ispitu iz predmeta ija priroda to zahtijeva. lan 128. (Odravanje nastave i ispita te ostale obaveze) Statutom visokokolske ustanove ili drugim opim aktom blie se ureuju naroito: a) vrijeme odravanja nastave za redovne i vanredne studente; b) nain polaganja ispita i izvravanja ostalih obaveza; c) nain i vrijeme obavjetavanja studenata o ostvarivanju prava i izvravanju obaveza iz nastave, o datumu i mjestu odravanja ispita te o rezultatima ispita i ostalih
(3) Studijski program predlae znanstveno-nastavno vijee (fakultetsko vijee) odnosno umjetniko-nastavno vijee senatu na donoenje, a sadri: a) struni i akademski naziv te stupanj koji se stjee zavretkom studija; b) uvjete upisa na studijski program; c) listu obveznih i izbornih predmeta te broj sati potrebnih za njihovu realizaciju; d) bodovnu vrijednost svakoga predmeta i zavrnoga rada iskazanu u ECTS bodovima; e) uvjete prelaska s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruja studija; f) nain izbora predmeta iz drugih studijskih programa; g) uvjete upisa u sljedei semestar ili tromjeseje odnosno sljedeu godinu studija te nain zavretka studija; h) nain izvoenja studija i provjere znanja za svaki predmet; i) i ostala pitanja znaajna za izvoenje studijskoga programa. (4) Usklaivanje studijskoga programa s organizacijom rada te dostignuima znanosti i umjetnosti ne smatra se novim studijskim programom. (5) Pri utvrivanju studijskoga programa ustrojbena jedinica treba osobito brinuti da studij bude: a) suvremen i primjeren mogunostima i interesima studenta te potrebama poslodavca; b) usporediv sa srodnim programima na referentnim stranim visokokolskim ustanovama. lanak 125. (Zajednika diploma) (1) Visokokolske ustanove, domae i strane, mogu prihvatiti zajedniki studijski program koji izvode dvije visokokolske ustanove ili vie visokokolskih ustanova koje imaju akreditaciju za odgovarajui studijski odsjek. (2) Studijskim programom iz stavka (1) ovoga lanka stjee se zajednika diploma iji izgled i sadraj zajedniki utvruju visokokolske ustanove koje izvode nastavu iz stavka (1) ovoga lanka, uz suglasnost mjerodavnih tijela visokokolskih ustanova. lanak 126. (Provjera znanja) (1) Uspjenost studenta u svladavanju pojedinoga nastavnoga predmeta kontinuirano se prati tijekom nastave, na nain predvien nastavnim planom i programom odnosno studijskim programom, i izraava se u bodovima. (2) Opim aktom visokokolske ustanove poblie se ureuje nain polaganja ispita i ocjenjivanja studenata. (3) Opim aktom visokokolske ustanove ureuje se i postupak prigovora na dobivenu ocjenu. lanak 127. (Provjera znanja u visokokolskoj ustanovi) (1) Ispit je jedinstven i polae se usmeno, pisano odnosno praktino. (2) Ispit se polae u sjeditu visokokolske ustanove, odnosno u objektima navedenim u dozvoli za rad. (3) Iznimno od stavka (2) ovoga lanka, visokokolska ustanova moe organizirati polaganje ispita izvan sjedita
izvrenih obaveza; d) pravo prigovora na ocjenu; e) blii uvjeti za upis u sljedeu godinu studija; f) uvjeti stjecanja diplome; g) prava i obaveze studenata koji su obnovili upis; h) uvjeti i nain ponovnoga stjecanja statusa studenta; i) nain priznavanja poloenih ispita u drugoj visokokolskoj ustanovi; j) uvjeti nastavka studija prilikom prelaska s druge visokokolske ustanove; k) uvjeti pod kojima zainteresirana lica mogu pohaati nastavu i polagati ispite iz odreenih nastavnih predmeta; l) uvjeti prijevremenog zavravanja studija; m) uvjeti i nain ukljuivanja studenata u naunoistraivaki rad; n) pohvale i nagrade; o) lake i tee povrede obaveza studenata; p) zatita prava studenata, nadlena tijela i postupak odluivanja o pravima, obavezama i odgovornostima studenata te o zatiti prava kandidata koji nisu primljeni, prema konkursu za upis u prvu godinu studija; q) obaveze nastavnika i saradnika u izvoenju nastave i dr. lan 129. (Polaganje ispita) (1) Polaganjem ispita student stjee odreeni broj bodova u skladu sa studijskim programom. (2) Student koji ne poloi ispit iz obaveznoga predmeta do poetka sljedee akademske godine, upisuje isti predmet. (3) Student koji ne poloi ispit iz izbornoga predmeta, moe se ponovno upisati na isti predmet ili se opredijeliti za drugi izborni predmet. (4) Studijskim programom moe se uvjetovati opredjeljenje studenta za odreeni predmet prethodno poloenim ispitima iz jednoga predmeta ili vie predmeta utvrenih studijskim programom. (5) Pravila studiranja blie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lan 130. (Mirovanje prava i obaveza studenata) (1) Prava i obaveze studenta miruju dok je na porodiljskom dopustu ili tokom trajanja bolesti zbog koje nije mogao pohaati nastavu i polagati ispite, a to utvruje dekan na osnovu prethodno pribavljenoga miljenja lijenika. (2) Visokokolska ustanova moe studentu, na njegov zahtjev, odobriti da mu, iz opravdanih razloga, odreeno vrijeme, a najdulje jednu godinu, miruju prava i obaveze. Zahtjev za mirovanje prava i obaveza podnosi se u vrijeme upisa prvoga semestra ili tromjeseja tekue kolske godine. (3) Vrijeme u statusu mirovanja prava i obaveza studenta ne uzima se u obzir pri odreivanju participacije u trokovima studija na osnovu obnavljanja studijskih godina. lan 131. (Vrednovanje i ocjenjivanje znanja studenta) (1) Uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje ocjenama u sistemu
samo ako se radi o ispitu iz predmeta ija priroda to zahtijeva. lanak 128. (Odravanje nastave i ispita te druge obveze) Statutom visokokolske ustanove ili drugim opim aktom ureuju se osobito: a) vrijeme odravanja nastave za redovite i izvanredne studente; b) nain polaganja ispita i izvravanja drugih obveza; c) nain i vrijeme obavjetavanja studenata o ostvarivanju prava i izvravanju obveza iz nastave, o datumu i mjestu odravanja ispita te o rezultatima ispita i ostalih izvrenih obveza; d) pravo prigovora na ocjenu; e) podrobniji uvjeti za upis u sljedeu godinu studija; f) uvjeti stjecanja diplome; g) prava i obveze studenata koji su obnovili upis; h) uvjeti i nain ponovnoga stjecanja statusa studenta; i) nain priznavanja poloenih ispita na drugoj visokokolskoj ustanovi; j) uvjeti nastavka studija prilikom prelaska s druge visokokolske ustanove; k) uvjeti pod kojima zainteresirane osobe mogu pohaati nastavu i polagati ispite iz odreenih nastavnih predmeta; l) uvjeti prijevremenog zavravanja studija; m) uvjeti i nain ukljuivanja studenata u znanstvenoistraivaki rad; n) pohvale i nagrade; o) lake i tee povrede studentskih obveza; p) zatita prava studenata, mjerodavna tijela i postupak odluivanja o pravima, obvezama i odgovornostima studenata te o zatiti prava kandidata koji nisu primljeni, prema natjeaju za upis u prvu godinu studija; q) obveze nastavnika i suradnika u izvoenju nastave i drugo. lanak 129. (Polaganje ispita) (1) Polaganjem ispita student stjee odreeni broj bodova sukladno studijskome programu. (2) Student koji ne poloi ispit iz obveznoga predmeta do poetka sljedee akademske godine, upisuje isti predmet. (3) Student koji ne poloi ispit iz izbornoga predmeta, moe se ponovno upisati na isti predmet ili se opredijeliti za drugi izborni predmet. (4) Studijskim programom moe se uvjetovati opredjeljenje studenta za odreeni predmet prethodno poloenim ispitima iz jednoga predmeta ili vie predmeta utvrenih studijskim programom. (5) Pravila studija poblie se ureuju statutom visokokolske ustanove. lanak 130. (Mirovanje prava i obveza studenata) (1) Prava i obveze studenta miruju dok je na rodiljskom dopustu ili tijekom trajanja bolesti zbog koje nije mogao pohaati nastavu i polagati ispite, a to utvruje dekan na temelju prethodno pribavljenoga lijenikog miljenja. (2) Visokokolska ustanova moe studentu odobriti, na
ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) ili ocjenama u sistemu ocjenjivanja od 5 (nedovoljan) do 10 (izvrstan) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sistemu ECTS-a. (2) Uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja u skladu sa stavom (1) ovoga lana vrednuje se i ocjenjuje u sistemu ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sistemu ECTS-a, prema sljedeem: a) ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS-a, i obrnuto; b) ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS-a, i obrnuto; c) ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS-a, i obrnuto; d) ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u skali ECTS-a, a ocjene D i E u skali ECTS-a prevode se u ocjenu dovoljan (2); e) ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F u skali ECTS-a, a ocjene F i FX u skali ECTS-a prevode se u ocjenu nedovoljan (1). Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2). (3) Uspjeh studenta na ispitu i drugim oblicima provjere znanja u skladu sa stavom (1) ovoga lana vrednuje se i ocjenjuje u sistemu ocjenjivanja od nedovoljan (5) do izvrstan (10) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sistemu ECTS-a, prema sljedeem: a) ocjena izvrstan (10) odgovara ocjeni A u skali ECTS-a, i obrnuto; b) ocjena vrlo dobar (9) odgovara ocjeni B u skali ECTS-a, i obrnuto; c) ocjena dobar (8) odgovara ocjeni C u skali ECTS-a, i obrnuto; d) ocjena zadovoljava (7) odgovara ocjeni D u skali ECTS-a, i obrnuto; e) ocjena dovoljan (6) odgovara ocjeni E u skali ECTS-a, i obrnuto; f) ocjena nedovoljan (5) odgovora ocjeni F u skali ECTS-a, a ocjene F i FX u skali ECTS-a prevode se u ocjenu nedovoljan (5). Prolazne ocjene su: izvrstan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), zadovoljava (7) i dovoljan (6). (4) U indeks (studentsku knjiicu) upisuju se samo prolazne ocjene iz stava (2) ili iz stava (3) ovoga lana. (5) Visokokolska ustanova odreuje, svojim statutom, koji se od sistema ocjenjivanja iz stavova (2) ili (3) ovoga lana koristi u ocjenjivanju studenata. lan 132. (Bodovanje i postoci) (1) Uspjenost studenta prati se kontinuirano tokom nastave i izraava u bodovima i postocima. (2) Studijskim programom utvruje se odnos bodova steenih u predispitnim obavezama i na ispitu, s tim da predispitne obaveze ne mogu iznositi manje od 30 ni vie od 70 obrazovnih bodova. (3) Svaki predmet ukupno nosi 100 obrazovnih bodova: student aktivnostima tokom nastave ostvaruje 70 a
njegov zahtjev, iz opravdanih razloga, da mu miruju prava i obveze odreeno vrijeme, a najdulje jednu godinu. Zahtjev za mirovanje prava i obveza podnosi se u vrijeme upisa prvoga semestra ili tromjeseja tekue kolske godine. (3) Vrijeme u statusu mirovanja prava i obveza studenta ne uzima se u obzir pri odreivanju participacije u trokovima studija na temelju obnavljanja studijskih godina. lanak 131. (Vrednovanje i ocjenjivanje znanja studenata) (1) Uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje ocjenama u sustavu ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) ili ocjenama u sustavu ocjenjivanja od 5 (nedovoljan) do 10 (izvrstan) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sustavu ECTS-a. (2) Uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja sukladno stavku (1) ovoga lanka vrednuje se i ocjenjuje u sustavu ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sustavu ECTS-a, prema sljedeem: a) ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS-a, i obrnuto; b) ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS-a, i obrnuto; c) ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS-a, i obrnuto; d) ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u skali ECTS-a, a ocjene D i E u skali ECTS-a prevode se u ocjenu dovoljan (2); e) ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F u skali ECTS-a, a ocjene F i FX u skali ECTS-a prevode se u ocjenu nedovoljan (1). Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2). (3) Uspjeh studenta na ispitu i drugim oblicima provjere znanja sukladno stavku (1) ovoga lanka vrednuje se i ocjenjuje u sustavu ocjenjivanja od nedovoljan (5) do izvrstan (10) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sustavu ECTS-a, prema sljedeem: a) ocjena izvrstan (10) odgovara ocjeni A u skali ECTS-a, i obrnuto; b) ocjena vrlo dobar (9) odgovara ocjeni B u skali ECTS-a, i obrnuto; c) ocjena dobar (8) odgovara ocjeni C u skali ECTS-a, i obrnuto; d) ocjena zadovoljava (7) odgovara ocjeni D u skali ECTS-a, i obrnuto; e) ocjena dovoljan (6) odgovara ocjeni E u skali ECTS-a, i obrnuto; f) ocjena nedovoljan (5) odgovora ocjeni F u skali ECTS-a, a ocjene F i FX u skali ECTS-a prevode se u ocjenu nedovoljan (5). Prolazne ocjene su: izvrstan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), zadovoljava (7) i dovoljan (6). (4) U studentsku knjiicu (indeks) upisuju se samo prolazne ocjene iz stavka (2) ili iz stavka (3) ovoga lanka. (5) Visokokolska ustanova odreuje, svojim statutom, koji se od sustava ocjenjivanja iz stavaka (2) ili (3) ovoga lanka koristi u ocjenjivanju studenata.
na zavrnom ispitu 30 obrazovnih bodova, koji se pretvara u postotak prihvaenoga znanja (teorijskog i / ili injeninog), vjetina (kognitivnih i praktinih) i kompetencija (odgovornosti i samostalnosti), radi utvrivanja uspjeha studenta na predmetu. (4) Jedan obrazovni bod predstavlja 1,0% prihvaenog znanja, vjetina i kompetencija. Postotak prihvaenog znanja, vjetina i kompetencija studenta izraava se od 0,0% do 100%. (5) Najmanje potrebno prihvaeno znanje, vjetine i kompetencije studenta za prolazak na predmetu je 55%, a najvee 100%. (6) Student koji ostvari manje od 55% prihvaenosti znanja, vjetina i kompetencija ocjenjuje se ocjenom nedovoljan, odnosno FX ili F, te ne ispunjava uvjete za stjecanje kvalifikacije. lan 133. (Zavrni rad i disertacija) (1) Studijskim programom prvoga ciklusa moe biti predvien zavrni rad. (2) Studijski program drugoga ciklusa obavezno sadri struni magistarski rad. (3) Doktorska disertacija je zavrni dio studijskoga programa treega ciklusa, osim doktorata umjetnosti, koji je umjetniki projekt. (4) Broj bodova kojima se iskazuje zavrni rad, odnosno zavrni dio studijskoga programa ulazi u ukupni broj bodova potrebnih za zavretak studija. (5) Nain i postupak pripreme te odbrane strunoga magistarskoga rada, odnosno doktorske disertacije ureuje se opim aktom visokokolske ustanove. lan 134. (Nastavni plan i program) (1) Studij za sve tri ciklusa na visokokolskim ustanovama izvodi se prema nastavnim planovima i nastavnim programima koje svojom odlukom odobrava senat. (2) Visokokolska ustanova je obavezna u cijelosti realizirati prihvaene i odobrene nastavne planove i programe. (3) Nastavnim planom utvruju se nastavni predmeti, ukupni broj sati predavanja, vjebi i ostalih oblika nastavnoga rada (u daljnjem tekstu: nastava). (4) Nastavnim programom utvruje se: sadraj nastavnoga predmeta, nain izvoenja nastave i polaganja ispita i ostalih oblika provjere znanja te obavezni udbenici, prirunici i ostala obavezna literatura na osnovu koje se polae ispit iz toga nastavnoga predmeta, kao i broj ECTS bodova. lan 135. (Donoenje nastavnih planova i programa) (1) Nastavne planove i nastavne programe svih ciklusa, na prijedlog naunonastavnoga (fakultetskoga) vijea, odnosno umjetnikonastavnoga vijea organizacijskih jedinica, donosi senat. (2) Visokokolska ustanova osigurava djelotvornu dostupnost i transparentnost nastavnih planova i programa.
lanak 132. (Bodovanje i postotci) (1) Uspjenost studenata prati se kontinuirano tijekom nastave i izraava u bodovima i postotcima. (2) Studijskim programom utvruje se odnos bodova steenih u predispitnim obvezama i na ispitu, s tim da predispitne obveze ne mogu iznositi manje od 30 ni vie od 70 obrazovnih bodova. (3) Svaki predmet ukupno nosi 100 obrazovnih bodova: aktivnostima tijekom nastave student ostvaruje 70, a na zavrnom ispitu 30 obrazovnih bodova, koje se pretvara u postotak prihvaenoga znanja (teorijskoga i/ili injeninoga), vjetina (kognitivnih i praktinih) i kompetencija (odgovornosti i samostalnosti), radi utvrivanja uspjeha studenta na predmetu. (4) Jedan obrazovni bod predstavlja 1,0% prihvaenog znanja, vjetina i kompetencija. Postotak prihvaenoga znanja, vjetina i kompetencija studenta izraava se od 0,0% do 100%. (5) Najmanje potrebno prihvaeno znanje, vjetine i kompetencije studenta za prolazak na predmetu je 55%, a najvee 100%. (6) Student koji ostvari manje od 55% prihvaenosti znanja, vjetina i kompetencija ocjenjuje se ocjenom nedovoljan odnosno FX ili F, te ne udovoljava uvjetima za stjecanje kvalifikacije. lanak 133. (Zavrni rad i disertacija) (1) Studijskim programom prvoga ciklusa moe biti predvien zavrni rad. (2) Studijski program drugoga ciklusa obvezno sadri struni magistarski rad. (3) Doktorska disertacija je zavrni dio studijskoga programa treega ciklusa, osim doktorata umjetnosti, koji je umjetniki projekt. (4) Broj bodova kojima se iskazuje zavrni rad odnosno zavrni dio studijskoga programa ulazi u ukupni broj bodova potrebnih za zavretak studija. (5) Nain i postupak pripreme te obrane strunoga magistarskoga rada odnosno doktorske disertacije ureuje se opim aktom visokokolske ustanove. lanak 134. (Nastavni plan i program) (1) Studij za sve tri ciklusa na visokokolskim ustanovama izvodi se prema nastavnim planovima i nastavnim programima koje svojom odlukom odobrava senat. (2) Visokokolska ustanova je obvezna u cijelosti realizirati prihvaene i odobrene nastavne planove i programe. (3) Nastavnim planom utvruju se nastavni predmeti, ukupni broj sati predavanja, vjebi i ostalih oblika nastavnoga rada (u daljnjem tekstu: nastava). (4) Nastavnim programom utvruje se: sadraj nastavnoga predmeta, nain izvoenja nastave i polaganja ispita i ostalih oblika provjere znanja te obvezni udbenici, prirunici i ostala obvezna literatura na temelju koje se polae ispit iz toga nastavnoga predmeta, kao i broj ECTS bodova.
lan 136. (Primjena nastavnih planova i programa) Primjenu nastavnih planova i nastavnih programa prati senat visokokolske ustanove koji je duan svake etiri godine od poetka njihove primjene pokrenuti postupak njihovog cjelovitog preispitivanja. lan 137. (Zavretak zapoetoga studija) Studenti imaju pravo zavriti zapoeti studij prema nastavnom planu i programu koji je vaio prije obavljene izmjene, u roku utvrenom statutom visokokolske ustanove. lan 138. (Nastavni predmeti) (1) Nastavni predmeti mogu biti: opi, struni i fakultativni. (2) Struni i opi nastavni predmeti su obavezni, a fakultativni su obavezni samo za onog studenta koji ih je izabrao. (3) Fakultativni nastavni predmeti se uvode u nastavni plan i program te predlau studentu kao izbor za proirivanje strunih znanja, obrazovanja i ope kulture. (4) Visokokolska ustanova moe utvrditi da neki od strunih nastavnih predmeta budu zajedniki predmeti kojima se daju zajednike strune osnove studentima koji studiraju komplementarne naune, odnosno umjetnike oblasti. (5) Nastava iz opih nastavnih predmeta moe se organizirati i na nivou univerziteta koji tu nastavu organizira s matinom organizacijskom jedinicom visokokolske ustanove za svaki predmet. (6) Nastava i ispiti iz odreenih nastavnih predmeta mogu se izvoditi i obavljati i na drugoj organizacijskoj jedinici koja je matina za taj predmet, to se ureuje statutom, odnosno drugim opim aktom visokokolske ustanove. (7) Univerzitet moe utvrditi da neki od strunih predmeta budu zajedniki predmeti kojima se daje zajednika struna osnova studentima koji studiraju komplementarna nauna, odnosno umjetnika podruja. (8) Nastava i ispiti iz odreenih nastavnih predmeta mogu se izvoditi i provoditi i na drugoj visokokolskoj ustanovi koja je matina za taj predmet, to se ureuje ugovorom izmeu visokokolskih ustanova. (9) Ope nastavne predmete za organizacijsku jedinicu utvruje univerzitet kao javna ustanova, na prijedlog te organizacijske jedinice. lan 139. (Postupak utvrivanja i donoenja nastavnoga plana i programa nastavnih predmeta) (1) Nastavni plan i program opih nastavnih predmeta utvruje i donosi senat visokokolske ustanove na prijedlog organizacijske jedinice. (2) Nastavni plan i program ostalih nastavnih predmeta utvruje organizacijska jedinica, a donosi senat univerziteta, to se preciznije ureuje statutom, odnosno drugim opim aktom univerziteta.
lanak 135. (Donoenje nastavnih planova i programa) (1) Nastavne planove i nastavne programe svih studijskih ciklusa, na prijedlog znanstveno-nastavnoga (fakultetskoga) vijea odnosno umjetniko-nastavnoga vijea ustrojbenih jedinica, donosi senat. (2) Visokokolska ustanova osigurava uinkovitu dostupnost i transparentnost nastavnih planova i programa. lanak 136. (Primjena nastavnih planova i programa) Primjenu nastavnih planova i nastavnih programa prati senat visokokolske ustanove koji je duan svake etiri godine od poetka njihove primjene pokrenuti postupak njihova cjelovitog preispitivanja. lanak 137. (Zavretak zapoetoga studija) Studenti imaju pravo zavriti zapoeti studij prema nastavnome planu i programu koji je vaio prije obavljene izmjene, u roku utvrenom statutom visokokolske ustanove. lanak 138. (Nastavni predmeti) (1) Nastavni predmeti mogu biti: opi, struni i fakultativni. (2) Struni i opi nastavni predmeti su obvezni, a fakultativni su obvezni samo za studente koji su ih izabrali. (3) Fakultativne nastavne predmete uvodi se u nastavni plan i program te ih se predlae studentu kao izbor za proirivanje strunih znanja, obrazovanja i ope kulture. (4) Visokokolska ustanova moe utvrditi da neki od strunih nastavnih predmeta budu zajedniki predmeti kojima se daju zajednike strune osnove studentima koji studiraju komplementarne znanstvene odnosno umjetnike oblasti. (5) Nastava iz opih nastavnih predmeta moe se ustrojiti i na razini sveuilita koje tu nastavu ustrojava s matinom ustrojbenom jedinicom visokokolske ustanove za svaki predmet. (6) Nastava i ispiti iz odreenih nastavnih predmeta mogu se izvoditi i obavljati i na drugoj ustrojbenoj jedinici koja je matina za taj predmet, to se ureuje statutom odnosno drugim opim aktom visokokolske ustanove. (7) Sveuilite moe utvrditi da neki od strunih predmeta budu zajedniki predmeti kojima se daje zajednika struna osnova studentima koji studiraju komplementarna znanstvena odnosno umjetnika podruja. (8) Nastava i ispiti iz odreenih nastavnih predmeta mogu se izvoditi i obavljati i na drugoj visokokolskoj ustanovi koja je matina za taj predmet, to se ureuje ugovorom izmeu visokokolskih ustanova. (9) Ope nastavne predmete za ustrojbenu jedinicu utvruje sveuilite kao javna ustanova, na prijedlog te ustrojbene jedinice. lanak 139. (Postupak utvrivanja i donoenja nastavnoga plana i programa nastavnih predmeta) (1) Nastavni plan i program opih nastavnih predmeta utvruje i donosi senat visokokolske ustanove na prijedlog
lan 140. (Izmjene nastavnoga plana i programa) (1) Visokokolska ustanova moe samostalno mijenjati nastavni plan i program najvie do 30 (ECTS) studijskih bodova kredita tokom trajanja jednoga ciklusa studija. (2) Nastavni plan i nastavni program mijenjaju se istim postupkom kojim se i donose, utvrenim ovim zakonom, i ne moe se primjenjivati retroaktivno. lan 141. (Organiziranje nastave) (1) Nastava se izvodi i ispiti se odravaju tokom akademske godine, koja poinje od 1. oktobra tekue kalendarske godine i traje do 30. septembra sljedee kalendarske godine. (2) Datum poetka nastave te vremenski plan realiziranja nastavnih planova i ispitivanja studenata utvruje senat. (3) Nastava se organizira u semestre, tako da jedan semestar traje najmanje 15 radnih sedmica, ili u tromjeseja, tako da jedno tromjeseje traje najmanje 10 radnih sedmica, to se utvruje statutom. lan 142. (Sedmino optereenje studenata) Sedmini broj sati nastave za studente odreuje se na osnovu nastavnoga plana i programa. lan 143. (Dobrovoljni rad) (1) Dobrovoljni rad je rad studenata bez naknade, koji organizira visokokolska ustanova na projektima znaajnim za lokalnu zajednicu i koji se vrednuju u sistemu visokog obrazovanja. (2) Uvjeti te nain organiziranja i vrednovanja dobrovoljnoga rada studenata ureuju se opim aktom visokokolske ustanove. XIII. FINANSIRANJE lan 144. (Finansiranje visokokolskih ustanova) (1) Visokokolska ustanova stjee sredstva za obavljanje svoje djelatnosti: a) od osnivaa; b) iz fondova; c) iz donacija, oporuka i darova; d) od kolarine; e) prodajom intelektualnih, kulturnih i materijalnih dobara i usluga; f) iz prihoda na osnovu autorskih prava i patenata; g) iz ostalih izvora u skladu sa zakonom. (2) Nain finansiranja visokokolske ustanove ureuje se osnivakim aktom i statutom. lan 145. (Sredstva za provoenje studijskih programa) (1) Osniva osigurava, odnosno osnivai osiguravaju sredstva za finansiranje djelatnosti visokokolske ustanove, kao i za obavljanje naunoistraivakoga, odnosno
ustrojbene jedinice. (2) Nastavni plan i program ostalih nastavnih predmeta utvruje ustrojbena jedinica, a donosi senat sveuilita, to se preciznije ureuje statutom odnosno drugim opim aktom sveuilita. lanak 140. (Izmjene nastavnoga plana i programa) (1) Visokokolska ustanova moe samostalno mijenjati nastavni plan i program najvie do 30 studijskih bodova kredita (ECTS-a) tijekom trajanja jednoga studijskoga ciklusa. (2) Izmjena nastavnoga plana i nastavnoga programa obavlja se istim postupkom kojim se i donose, utvrenim ovim Zakonom, i ne moe se primjenjivati retroaktivno. lanak 141. (Ustroj nastave) (1) Nastava se izvodi i ispiti se obavljaju tijekom akademske godine, koja poinje od 1. listopada tekue kalendarske godine i traje do 30. rujna sljedee kalendarske godine. (2) Datum poetka nastave te vremenski plan realiziranja nastavnih planova i ispitivanja studenata utvruje senat. (3) Nastava se ustrojava u semestre, tako da jedan semestar traje najmanje 15 radnih tjedana, ili u tromjeseja, tako da jedno tromjeseje traje najmanje 10 radnih tjedana, to se utvruje statutom. lanak 142. (Tjedno optereenje studenata) Tjedni broj sati nastave za studente odreuje se na temelju nastavnoga plana i programa. lanak 143. (Dobrovoljni rad) (1) Dobrovoljni rad je studentov rad bez naknade koji organizira visokokolska ustanova na projektima znaajnim za lokalnu zajednicu i koji se vrednuju u sustavu visokoga obrazovanja. (2) Uvjeti te nain organiziranja i vrednovanja dobrovoljnoga rada studenata ureuju se opim aktom visokokolske ustanove. XIII. FINANCIRANJE lanak 144. (Financiranje visokokolskih ustanova) (1) Visokokolska ustanova stjee sredstva za obavljanje svoje djelatnosti: a) od osnivaa; b) iz fondova; c) iz donacija, oporuka i darova; d) iz kolarine; e) prodajom intelektualnih, kulturnih i materijalnih dobara i pruanja usluga; f) iz prihoda na temelju autorskih prava i patenata; g) iz drugih izvora sukladno zakonu. (2) Nain financiranja visokokolske ustanove ureuje se osnivakim aktom i statutom.
umjetnikoga rada koji je u funkciji podizanja kvaliteta nastave. (2) Sredstvima iz stava (1) ovoga lana osiguravaju se: a) plae, naknade plaa i naknade zaposlenicima u javnoj visokokolskoj ustanovi u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, kao i drugim licima koja uestvuju u naunonastavnom procesu; b) oprema za rad i stvaranje uvjeta za studiranje; c) sredstva za materijalne trokove i investicijsko odravanje; d) rad drugih pravnih lica iji je osniva univerzitet te ijom se djelatnou osigurava cjelovitost i potrebni standard sistema visokog obrazovanja; e) razvoj ustanove i ulaganja u ustanovu te poticanje razvoja naunonastavnoga, nastavnoga i umjetnikonastavnoga rada; f) rad s nadarenim studentima i meunarodna saradnja; g) druge namjene u skladu sa zakonom. lan 146. (Vlastiti prihodi) (1) Vlastiti prihodi javne visokokolske ustanove pripadaju toj ustanovi i troe se u skladu sa zakonom, podzakonskim propisima, statutom i prihvaenim finansijskim planom. (2) Organizacijske jedinice visokokolske ustanove mogu imati podraune u okviru irorauna visokokolske ustanove. (3) Organizacijska jedinica visokokolske ustanove na svome podraunu raspolae vlastitim sredstvima koja ostvaruje na osnovu upisnina i sredstava ostvarenih pruanjem ostalih usluga iz svoje djelatnosti. (4) Lica ovlatena za rukovanje podraunom organizacijske jedinice su dekan i lica koja ovlasti dekan. Organizacijske jedinice slobodno upravljaju i raspolau sredstvima. (5) Organizacijska jedinica izdvaja dio iz vlastitih sredstava za finansiranje zajednikih poslova i zajednikih projekata visokokolske ustanove, u skladu s njezinim godinjim planom i budetom, a to se ureuje statutom visokokolske ustanove. (6) Blie odredbe o finansiranju visokokolske ustanove i njezinih organizacijskih jedinica uredit e se statutom visokokolske ustanove. lan 147. (Nadzor nad provoenjem ovoga zakona) (1) Provoenje zakonitosti rada visokokolskih ustanova nadzire Ministarstvo. (2) Nadzor iz stava (1) ovoga lana obavlja se na nain koji ne naruava autonomiju visokokolske ustanove i ne ometa njezin redovni rad. lan 148. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad radom visokokolskih ustanova obavlja inspekcija Ministarstva, u skladu sa zakonom.
lanak 145. (Sredstva za provedbu studijskih programa) (1) Osniva osigurava odnosno osnivai osiguravaju sredstva za financiranje djelatnosti visokokolske ustanove, kao i za obavljanje znanstvenoistraivakoga odnosno umjetnikoga rada koji je u funkciji podizanja kvalitete nastave. (2) Sredstvima iz stavka (1) ovoga lanka osiguravaju se: a) plae, naknade plaa i naknade zaposlenicima u javnoj visokokolskoj ustanovi sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru te drugim osobama koje sudjeluju u znanstvenonastavnom procesu; b) oprema za rad i stvaranje uvjeta za studiranje; c) sredstva za materijalne trokove i investicijsko odravanje; d) rad drugih pravnih osoba iji je osniva sveuilite te ijom se djelatnou osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokoga obrazovanja; e) razvoj ustanove i ulaganja u ustanovu te poticanje razvoja znanstveno-nastavnoga, nastavnoga i umjetnikonastavnoga rada; f) rad s darovitim studentima i meunarodna suradnja; g) ostale namjene sukladno zakonu. lanak 146. (Vlastiti prihodi) (1) Vlastiti prihodi javne visokokolske ustanove pripadaju toj ustanovi i troe se sukladno zakonu, podzakonskim propisima, statutu i prihvaenom financijskom planu. (2) Ustrojbene jedinice visokokolske ustanove mogu imati podraune u okviru irorauna visokokolske ustanove. (3) Ustrojbena jedinica visokokolske ustanove na svom podraunu raspolae vlastitim sredstvima koja ostvaruje na temelju upisnina i pruanjem ostalih usluga iz svoje djelatnosti. (4) Osobe ovlatene za rukovanje podraunom ustrojbene jedinice su dekan i osobe koje ovlasti dekan. Ustrojbene jedinice slobodno upravljaju i raspolau sredstvima. (5) Ustrojbena jedinica izdvaja dio iz vlastitih sredstava za financiranje zajednikih poslova i zajednikih projekata visokokolske ustanove, sukladno njezinom godinjem planu i proraunu, a to se ureuje statutom visokokolske ustanove. (6) Financiranje visokokolske ustanove i njezinih ustrojbenih jedinica uredit e se podrobnijim odredbama, u statutu visokokolske ustanove. lanak 147. (Nadzor nad provedbom ovoga Zakona) (1) Provedbu zakonitosti rada visokokolskih ustanova nadzire Ministarstvo. (2) Nadzor iz stavka (1) ovoga lanka obavlja se na nain koji ne naruava autonomiju visokokolske ustanove i ne ometa njezin redoviti rad. lanak 148. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad radom visokokolskih ustanova obavlja inspekcija Ministarstva sukladno zakonu.
22. marta/oujka 2013. godine XIV. KAZNENE ODREDBE
SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA XIV. KAZNENE ODREDBE
lan 149. (1) Novanom kaznom u iznosu do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova: a) ako se na visokokolskoj ustanovi obavlja politiko, stranako ili vjersko organiziranje ili djelovanje [stav (2) lana 12. ovoga zakona]; b) ako rektor univerziteta ili direktor visoke kole ne obustavi izvrenje opeg akta koji nije u skladu sa ustavom ili je u suprotnosti sa zakonom, kao i pojedinanog akta kojim se nanosi teta visokokolskoj ustanovi ili drutvenoj zajednici te o tome ne obavijesti nadleno ministarstvo (lan 61. ovoga zakona). (2) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorno lice u visokokolskoj ustanovi novanom kaznom u iznosu do 500,00 KM. lan 150. (1) Novanom kaznom u iznosu do 8.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova: a) ako otpone s radom prije upisa u sudski registar, suprotno stavu (3) lana 24. ovoga zakona; b) ako visokokolska ustanova pone s radom bez dobivene licence i akreditacije, suprotno odredbama lanova 34., 35., 36., 37. i 38. ovoga zakona; c) ako izvodi nastavu prema nastavnom planu i programu koji nije donijelo nadleno tijelo, suprotno stavu (1) lana 134. ovoga zakona; d) ako provodi izbor nastavnika i saradnika suprotno odredbama lanova 84., 85., 86. i 87. ovoga zakona; e) ako ne pokrene i provede postupak izbora nastavnika i saradnika u isto ili vie zvanje u skladu s odredbama lana 78. ovoga zakona; f) ako ne provede postupak upisa studenata u skladu s odredbama lanova 98., 99., 100., 101. i 102. ovoga zakona; g) ako upie studenta suprotno odredbama lana 122. ovoga zakona. (2) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorno lice u visokokolskoj ustanovi novanom kaznom u iznosu do 1.500,00 KM. lan 151. (1) Novanom kaznom u iznosu do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova: a) ako rektor univerziteta ili direktor visoke kole bude imenovan ili razrijeen suprotno odredbama lanova 57. i 60. ovoga zakona; b) ako dekan bude imenovan suprotno odredbi lana 73. ovoga zakona. (2) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorno lice u visokokolskoj ustanovi novanom kaznom u iznosu do 1.000,00 KM. XV. ZAVRNE ODREDBE lan 152. (Organizacijske promjene) (1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona, univerziteti
lanak 149. (1) Novanom kaznom u iznosu do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova: a) ako se na visokokolskoj ustanovi obavlja politiko, stranako ili vjersko organiziranje ili djelovanje [stavak (2) lanka 12. ovoga Zakona]; b) ako rektor sveuilita ili ravnatelj visoke kole ne obustavi provedbu opega akta koji nije sukladan ustavu ili je u suprotnosti sa zakonom, kao i pojedinanoga akta kojim se nanosi teta visokokolskoj ustanovi ili drutvenoj zajednici, te o tome ne obavijesti mjerodavno ministarstvo (lanak 61. ovoga Zakona). (2) Za prekraje iz stavka (1) ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u visokokolskoj ustanovi, novanom kaznom u iznosu do 500,00 KM. lanak 150. (1) Novanom kaznom u iznosu do 8.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova: a) ako otpone s radom prije upisa u sudski registar, suprotno stavku (3) lanka 24. ovoga Zakona; b) ako pone s radom bez dobivene licencije i akreditacije, suprotno odredbama lanaka 34., 35., 36., 37. i 38. ovoga Zakona; c) ako izvodi nastavu prema nastavnom planu i programu koji nije donijelo mjerodavno tijelo, suprotno stavku (1) lanka 134. ovoga Zakona; d) ako provodi izbor nastavnika i suradnika suprotno odredbama lanaka 84., 85., 86. i 87. ovoga Zakona; e) ako ne pokrene i provede postupak izbora nastavnika i suradnika u isto ili vie zvanje sukladno odredbama lanka 78. ovoga Zakona; f) ako ne provede postupak upisa studenata sukladno odredbama lanaka 98., 99., 100., 101. i 102. ovoga Zakona; g) ako upie studenta suprotno odredbama lanka 122. ovoga Zakona. (2) Za prekraje iz stavka (1) ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u visokokolskoj ustanovi, novanom kaznom u iznosu do 1.500,00 KM. lanak 151. (1) Novanom kaznom u iznosu do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova: a) ako rektor sveuilita ili ravnatelj visoke kole bude imenovan ili razrijeen dunosti suprotno odredbama lanaka 57. i 60. ovoga Zakona; b) ako dekan bude imenovan suprotno odredbi lanka 73. ovoga Zakona. (2) Za prekraje iz stavka (1) ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u visokokolskoj ustanovi, novanom kaznom u iznosu do 1.000,00 KM. XV. ZAVRNE ODREDBE lanak 152. (Ustrojbene promjene) (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, sveuilita
i njihove organizacijske jedinice na podruju Kantona, i to: a) javne visokokolske ustanove: 1) Sveuilite u Mostaru, 2) Univerzitet u Tuzli; b) visokokolske ustanove: 1) Internacionalni univerzitet Travnik (IUT), 2) Univerzitet / Sveuilite "Vitez", Travnik, 3) Univerzitet u Travniku 4) Vrhbosansko sveuilite u Travniku, 5) Univerzitet / Sveuilite Interlogos u Kiseljaku, 6) Visoka kola "Centar za poslovne studije" u Kiseljaku, nastavljaju s radom prema dosadanjim propisima do njihova usklaivanja s novim propisima. (2) Visokokolske ustanove iz stava (1) ovoga lana uskladit e svoj statut i ostale ope akte potrebne za prilagoavanje organiziranja novim propisima u roku od jedne godine od dana njihova stupanja na snagu. (3) Integriranje visokokolskih ustanova na podruju Kantona zapoinje danom stupanja na snagu novih propisa, a zavrit e se do 30. septembra 2014. godine. (4) Odluku o suosnivakim pravima i obavezama nad Univerzitetom u Tuzli i Sveuilitem u Mostaru, na prijedlog Ministarstva i Vlade Kantona, Skuptina Kantona e donijeti najkasnije u roku od est mjeseci od stupanja na snagu ovoga zakona. (5) Odluka Skuptine Kantona iz stava (4) ovoga lana bit e upisana u osnivaki akt visokokolskih ustanova iz stava (4) ovoga lana. lan 153. (Nadlenost Ministarstva) (1) Ministarstvo e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti blie propise: a) o radu komisije matiara iz lana 22. ovoga zakona; b) o nainu voenja matinih knjiga iz lana 44. ovoga zakona; c) o sadraju javnih isprava iz lana 45. ovoga zakona; d) o sadraju i nainu voenja registra iz lana 26. ovoga zakona; e) o minimalnom sadraju indeksa iz lana 99. ovoga zakona; f) o akademskim titulama iz lana 123. ovoga zakona; g) o kriterijima i mjerilima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na podruju Kantona; h) o postupku akreditacije; i) o drugim podzakonskim aktima potrebnim za provoenje ovoga zakona. lan 154. (Finansiranje visokokolske ustanove) (1) Vlada Kantona e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti, na prijedlog Ministarstva, standarde i normative za visoko obrazovanje. (2) Danom stupanja na snagu ovoga zakona Kanton e nastaviti finansirati djelatnost Univerziteta u Tuzli i Sveuilita u Mostaru koju obavljaju na podruju Kantona, prema posebnim ugovorima izmeu Vlade Kantona i navedenih visokokolskih ustanova.
i njihove ustrojbene jedinice na podruju Kantona: a) javne visokokolske ustanove: 1) Sveuilite u Mostaru, 2) Univerzitet u Tuzli; b) visokokolske ustanove: 1) Internacionalni univerzitet Travnik (IUT), 2) Sveuilite/Univerzitet Vitez, Travnik, 3) Univerzitet u Travniku, 4) Vrhbosansko sveuilite u Travniku, 5) Sveuilite/Univerzitet Interlogos u Kiseljaku, 6) Visoka kola Centar za poslovne studije u Kiseljaku nastavljaju s radom prema dosadanjim propisima do njihova usklaivanja s novim propisima. (2) Visokokolske ustanove iz stavka (1) ovoga lanka uskladit e svoj statut i ostale ope akte potrebne za prilagodbu ustroja novim propisima u roku od jedne godine od dana njihova stupanja na snagu. (3) Integriranje visokokolskih ustanova na podruju Kantona zapoinje danom stupanja na snagu novih propisa, a zavrit e se do 30. rujna 2014. godine. (4) Odluku o suosnivakim pravima nad Sveuilitem u Mostaru i Univerzitetom u Tuzli te obvezama prema njima, na prijedlog Ministarstva i Vlade Kantona, Sabor Kantona e donijeti najkasnije u roku od est mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (5) Odluka Sabora Kantona iz stavka (4) ovoga lanka bit e upisana u osnivaki akt visokokolskih ustanova iz stavka (4) ovoga lanka. lanak 153. (Mjerodavnost Ministarstva) Ministarstvo e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podrobnije propise: a) o radu povjerenstva matiara iz lanka 22. ovoga Zakona; b) o nainu voenja matinih knjiga iz lanka 44. ovoga Zakona; c) o sadraju javnih isprava iz lanka 45. ovoga Zakona; d) o sadraju i nainu voenja registra iz lanka 26. ovoga Zakona; e) o minimalnom sadraju studentske knjiice (indeksa) iz lanka 99. ovoga Zakona; f) o akademskim titulama iz lanka 123. ovoga Zakona; g) o kriterijima i mjerilima za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja na podruju Kantona; h) o postupku akreditacije; i) o ostalim podzakonskim aktima potrebnim za provedbu ovoga Zakona. lanak 154. (Financiranje visokokolske ustanove) (1) Vlada Kantona e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti, na prijedlog Ministarstva, standarde i normative za visoko obrazovanje. (2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Kanton e nastaviti financirati djelatnost Sveuilita u Mostaru i Univerziteta u Tuzli koju obavljaju na podruju Kantona, prema posebnim ugovorima izmeu Vlade Kantona i navedenih visokokolskih ustanova.
lan 155. (Pravo na zavretak studija) (1) Postupci izbora nastavnika i saradnika zapoeti prije stupanja na snagu ovoga zakona okonat e se pod uvjetima te postupkom i u rokovima utvrenim ranijim propisima. (2) Opi akti visokokolske ustanove te ugovori o radu i radnopravnom statusu zaposlenika uskladit e se s odredbama ovoga zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Student upisan na dodiplomski ili postdiplomski studij na dan stupanja na snagu ovoga zakona ima pravo dovriti zapoeti studij prema nastavnom planu i programu koji je vaio prilikom upisa u prvu godinu studija i stei odgovarajui struni, odnosno nauni naziv prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga zakona. (4) Lica koja su prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovoga zakona stekla akademsko zvanje magistar nauka mogu stei akademsko zvanje doktor nauka odbranom doktorske disertacije rada prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga zakona, najkasnije u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (5) Studenti iji je postdiplomski studij drugoga ciklusa za stjecanje zvanja magistar ili ekvivalent u toku, mogu nakon njegova zavretka stei akademsko zvanje doktor nauka na isti nain i u istom roku kao i lica iz stava (4) ovoga lana. (6) Lica koja su prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovoga zakona stekla sedmi stepen strune spreme mogu stei akademsko zvanje magistar nauka odbranom magistarskoga rada prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga zakona, najkasnije u roku od etiri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 156. (Steena nauna i struna zvanja) (1) Lice koje je steklo odreena struna i nauna zvanja zadrava pravo njihova koritenja u skladu s propisima prema kojima ih je steklo. (2) Lice iz stava (1) ovoga lana moe traiti od visokokolske ustanove na kojoj je steklo zvanje da mu, u postupku i pod uvjetima predvienim statutom visokokolske ustanove, izda dokument (potvrdu ili diplomu) o ekvivalenciji ranije steenog akademskoga naziva s novim akademskim nazivom. (3) Akademsko zvanje doktor nauka steeno prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga zakona izjednaeni su s akademskim zvanjem doktor nauka steenim prema ovom zakonu, a lice koje ga je steklo ima ista prava kao i lice koje je akademsko zvanje doktor nauka steklo prema ovom zakonu. lan 157. (Ravnopravnost spolova) Gramatika terminologija u ovom podrazumijeva ukljuivanje obaju spolova.
lanak 155. (Pravo na zavretak studija) (1) Postupci izbora nastavnika i suradnika zapoeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona okonat e se pod uvjetima te postupkom i u rokovima utvrenim ranijim propisima. (2) Opi akti visokokolske ustanove te ugovori o radu i radnopravnom statusu zaposlenika uskladit e se s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Student upisan na dodiplomski ili poslijediplomski studij na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ima pravo dovriti zapoeti studij prema nastavnom planu i programu koji je vaio prilikom upisa u prvu godinu studija i stei odgovarajui struni odnosno znanstveni naziv prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Osobe koje su prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademsko zvanje magistar znanosti mogu stei akademsko zvanje doktor znanosti obranom doktorske disertacije rada prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (5) Studenti iji je poslijediplomski studij drugoga ciklusa za stjecanje zvanja magistar ili ekvivalent u tijeku, mogu nakon njegova zavretka stei akademsko zvanje doktor znanosti na isti nain i u istom roku kao i osobe iz stavka (4) ovoga lanka. (6) Osobe koje su prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekle sedmi stupanj strune spreme mogu stei akademsko zvanje magistar znanosti obranom magistarskoga rada prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od etiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 156. (Steena znanstvena i struna zvanja) (1) Osoba koja je stekla odreena struna i znanstvena zvanja zadrava pravo njihova koritenja sukladno propisima prema kojima ih je stekla. (2) Osoba iz stavka (1) ovoga lanka moe traiti od visokokolske ustanove na kojoj je stekla zvanje da joj, u postupku i pod uvjetima predvienim statutom visokokolske ustanove, izda dokument (potvrdu ili diplomu) o ekvivalenciji ranije steenoga akademskoga naziva s novim akademskim nazivom. (3) Akademsko zvanje doktor znanosti steeno prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona izjednaeni su s akademskim zvanjem doktor znanosti steenim prema ovome Zakonu, a osoba koja ga je stekla ima ista prava kao i osobe koje su akademsko zvanje doktor znanosti stekle prema ovome Zakonu. lanak 157. (Ravnopravnost spolova) Gramatika terminologija koritena u ovome Zakonu podrazumijeva ukljuivanje obaju spolova. lanak 158. (Teoloki fakultet, visoke teoloke kole i akademije) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na teoloke fakultete, visoke teoloke kole i akademije. Te institucije
zakonu
lan 158. (Teoloki fakultet, visoke teoloke kole i akademije) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na teoloke fakultete, visoke teoloke kole i akademije. Te institucije
mogu biti u sastavu univerziteta, to se ureuje posebnim ugovorom. lan 159. (Prijelazni period za akreditiranje i licenciranje) (1) Postojee visokokolske ustanove iz lana 152. ovoga zakona stupanjem na snagu ovoga zakona dobivaju od Ministarstva privremenu akreditaciju. (2) Privremenom akreditacijom odreuje se rok u kojem e se obaviti akreditiranje svakoga pojedinoga programa koji se izuava na visokokolskoj ustanovi, a sve u skladu s kriterijima i procedurama akreditiranja, kao i standardima. (3) Akreditiranje visokokolskih ustanova obavit e se u periodu od, najvie, dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 160. (Prestanak vaenja ranijih propisa) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje na podruju Srednjobosanskog kantona primjena Zakona o univerzitetu ("Slubeni list Socijalistike republike Bosne i Hercegovine", broj 39/1990; "Slubeni list Republike Bosne i Hercegovine", broj: 3/93, 24/93 i 13/94) te Zakona o Sveuilitu ("Narodni list HR-HB", broj: 32/94, 24/95, 38/95, 16/96 i 44/96). lan 161. Do donoenja provedbenih propisa iz lana 153. ovoga zakona primjenjivat e se propisi zateeni u visokokolskim ustanovama ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom. lan 162. (Primjena Zakona) Na pitanja koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuje se Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini i ostali propisi koji ureuju predmetnu oblast, odnosno predmetno pitanje. lan 163. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-27/13 29. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
mogu biti u sastavu sveuilita, to se ureuje posebnim ugovorom. lanak 159. (Prijelazno razdoblje za akreditiranje i licenciranje) (1) Postojee visokokolske ustanove iz lanka 152. ovoga Zakona stupanjem na snagu ovoga Zakona dobivaju privremenu akreditaciju od Ministarstva. (2) Privremenom akreditacijom iz stavka (1) ovoga lanka odreuje se rok u kojem e se obaviti akreditiranje svakoga pojedinoga programa koji se izuava na visokokolskim ustanovama iz lanka 152. ovoga Zakona, a sve sukladno kriterijima i procedurama akreditiranja te standardima. (3) Akreditacija visokokolskih ustanova obavit e se u razdoblju od, najvie, dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 160. (Prestanak vaenja ranijih propisa) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona na podruju Kantona prestaje primjena Zakona o univerzitetu (Slubeni list Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, broj: 39/90; Slubeni list Republike Bosne i Hercegovine, broj: 3/93, 24/93 i 13/94) i Zakona o Sveuilitu u Mostaru (Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosne, broj: 32/94, 24/95, 38/95, 16/96 i 44/96). lanak 161. Do donoenja provedbenih propisa iz lanka 153. ovog Zakona primjenjivat e se zateeni propisi u visokokolskim ustanovama ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. lanak 162. (Primjena Zakona) Na pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini te drugi propisi koji ureuju predmetnu oblast odnosno predmetno pitanje. lanak 163. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj:01-02-27/13 29. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
106
Na osnovu take j) stava 1. lana 32a. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), donosim UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O PRESTANKU VAENJA ZAKONA O NADZIIVANJU ZGRADA, IZGRADNJI POTKROVNIH STANOVA I DOGRADNJI STANOVA Proglaavam Zakon o prestanku vaenja Zakona o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova, koji je donijela Skuptina Srednjobosanskog kantona na XXI. sjednici odranoj 29. januara 2013. godine. Broj: 01-02-28/13 30. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
106
Na temelju toke j) stavka 1. lanka 32a. Ustava Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 ispravak teksta, 8/98, 10/2000, 8/03; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/04 i 14/04), donosim ODLUKU O PROGLAENJU ZAKONA O PRESTANKU VAENJA ZAKONA O NADZIIVANJU ZGRADA, IZGRADNJI POTKROVNIH STANOVA I DOGRADNJI STANOVA Proglaavam Zakon o prestanku vaenja Zakona o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova, koji je donio Sabor Kantona Sredinja Bosna na XXI. sjednici, odranoj 29. sijenja 2013. godine. Broj: 01-02-28/13 30. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
107
ZAKON O PRESTANKU VAENJA ZAKONA O NADZIIVANJU ZGRADA, IZGRADNJI POTKROVNIH STANOVA I DOGRADNJI STANOVA lan 1. Zakon o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 15/2000) prestaje vaiti danom stupanja na snagu ovoga zakona. lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-29/13 30. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
107
ZAKON O PRESTANKU VAENJA ZAKONA O NADZIIVANJU ZGRADA, IZGRADNJI POTKROVNIH STANOVA I DOGRADNJI STANOVA lanak 1. Zakon o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 15/2000) prestaje vaiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-29/13 30. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
108
Na osnovu lana 161. Poslovnika Skuptine Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 3/04), Skuptina Srednjobosanskog kantona, na XXI. sjednici odranoj 29. januara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O OSNIVANJU STALNIH I POVREMENIH RADNIH TIJELA SKUPTINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I. U Odluci o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela Skuptine Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 8/11), u taki I. pod b. Komisija za pravdu, ljudska prava i graanske slobode, podtaka 5. mijenja se i glasi: "5. SALKO OSMANOVI, vanskuptinski lan Komisije". II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-30/13 30. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
108
Na temelju lanka 161. Poslovnika Sabora Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 3/04), Sabor Kantona Sredinja Bosna na XXI. sjednici, odranoj 29. sijenja 2013. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O OSNIVANJU STALNIH I POVREMENIH RADNIH TIJELA SABORA KANTONA SREDINJA BOSNA I. U Odluci o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela Sabora Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 8/11), u toki I. pod b) Povjerenstvo za pravdu, ljudska prava i graanske slobode, toka 5. mijenja se i glasi: "5. SALKO OSMANOVI, izvansaborski lan Povjerenstva". II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-30/13 30. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
109
Na osnovu lana 41. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 ispravka teksta, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04) i lanova 22. i 24. Zakona o javnom pravobranilatvu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 6/97, 8/98, 1/2000, 14/03 i 2/04), Skuptina Srednjobosanskog kantona, na XXI. sjednici odranoj 29. januara 2013. godine, donosi ODLUKU O IMENOVANJU KANTONALNE JAVNE PRAVOBRANITELJICE I. Imenuje se ZEHRA HADI, diplomirana pravnica, iz Donjeg Vakufa, kantonalnom javnom pravobraniteljicom. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit
109
Na temelju stavka 1. lanka 41. Ustava Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 ispravak teksta, 8/98, 10/2000, 8/03; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/04 i 14/04) te lanaka 22. i 24. Zakona o javnom pravobranilatvu (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 6/97, 8/98, 1/2000, 14/03; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/04), Sabor Kantona Sredinja Bosna na XXI. sjednici, odranoj 29. sijenja 2013. godine, donosi ODLUKU O IMENOVANJU KANTONALNE JAVNE PRAVOBRANITELJICE I. Imenuje se ZEHRU HADI, diplomiranu pravnicu, iz Donjeg Vakufa, kantonalnom javnom pravobraniteljicom. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit
e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-32/13 30. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-32/13 30. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
110
Na osnovu lana 110. Poslovnika Skuptine Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 3/04), a povodom razmatranja Inicijative zastupnice Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine Ismete Dervoz, Skuptina Srednjobosanskog kantona, na XXI. sjednici odranoj 29. januara 2013. godine, donosi Z A K LJ U A K I. Skuptina Srednjobosanskog kantona podrava Inicijativu Ismete Dervoz, zastupnice Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, i daje preporuku svim izabranim dunosnicima zastupnicima Skuptine Srednjobosanskog kantona da postanu lanovi "Lige pravih mukaraca" iji je cilj borba protiv nasilja nad enama, ukljuivanjem u konkretne akcije na eliminiranju nasilja nad enama, podizanjem svijesti javnosti te donoenjem odgovarajuih zakona koji podravaju prevenciju i borbu protiv nasilja nad enama i djevojicama. II. Ovaj zakljuak stupa na snagu danom donoenja, te e se dostaviti Vladi Srednjobosanskog kantona i Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-05-35/13 30. januara 2013. Travnik PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE Josip Kvasina, s. r.
110
Na temelju stavka 2. lanka 110. Poslovnika Sabora Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 3/04), a u povodu razmatranja Inicijative koju je podnijela zastupnica Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine Ismeta Dervoz, Sabor Kantona Sredinja Bosna na XXI. sjednici, odranoj 29. sijenja 2013. godine, donosi Z A K LJ U A K I. Sabor Kantona Sredinja Bosna podrava Inicijativu zastupnice Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine Ismete Dervoz te daje preporuku svim izabranim dunosnicima lanovima Sabora Kantona Sredinja Bosna da postanu lanovi "Lige pravih mukaraca" iji je cilj borba protiv nasilja nad enama, ukljuivanjem u konkretne akcije na eliminiranju nasilja nad enama s ciljem podizanja svijesti javnosti te donoenja odgovarajuih zakona koji podravaju prevenciju i borbu protiv nasilja nad enama i djevojicama. II. Ovaj Zakljuak stupa na snagu danom donoenja, a dostavit e se Vladi Kantona Sredinja Bosna i Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine te e se objaviti u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-05-35/13 30. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDATELJ SABORA Josip Kvasina, v. r.
V LA D A SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 111

Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) i Zakljuka Vlade Srednjobosanskog kantona, broj 01-05-4/13-21 od 11. januara 2013. godine, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 32. sjednici odranoj 22. januara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU, ZA NABAVKU KOTLA ZA GRIJANJE TE UGRADNJU U ZGRADI TREE OSNOVNE KOLE, OBORCI (DONJI VAKUF) lan 1. S pozicije Rekonstrukcija i investicijsko odravanje, ekonomski kod 821600, Tree osnovne kole, Oborci (Donji Vakuf), izdvajaju se sredstva za nabavku kotla za grijanje te ugradnju u zgradi Tree osnovne kole, Oborci (Donji Vakuf), u iznosu od 11.800,00 KM. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke doznait e se firmi "Termal", d. o. o., Jajce. lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuje se Ministarstvo finansija. lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-19/13 25. januara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
V LA D A KANTONA SREDINJA BOSNA 111

Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13) i Zakljuka Vlade Kantona Sredinja Bosna, broj 01-05-4/1321 od 11. sijenja 2013. godine, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 32. sjednici, odranoj 22. sijenja 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU, ZA NABAVU KOTLA ZA GRIJANJE TE UGRADNJU U ZGRADI TREE OSNOVNE KOLE, OBORCI (DONJI VAKUF) lanak 1. Sa stavke Rekonstrukcija i investicijsko odravanje, ekonomski kod 821600, Tree osnovne kole, Oborci (Donji Vakuf), izdvajaju se sredstva za nabavu kotla za grijanje te ugradnju u zgradi Tree osnovne kole, Oborci (Donji Vakuf), u iznosu od 11.800,00 KM. lanak 2. Iznos iz lanka 1. ove Odluke doznait e se tvrtki "Termal", d. o. o., Jajce. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuje se Ministarstvo financija. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-19/13 25. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
112
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i stava (4) lana 32. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA ZA SUFINANSIRANJE VISOKOG KOLSTVA I INSTITUCIJA VISOKOG OBRAZOVANJA, ZA 2013. GODINU lan 1. Ovom odlukom utvruje se akontativna raspodjela sredstava planiranih Budetom Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) za sufinansiranje visokog kolstva i institucija visokog obrazovanja u 2013. godini, u iznosu od 1.397.749,48 KM. Sredstva iz stava 1. ovoga lana rasporeuju se sljedeim korisnicima: 1. Univerzitetu u Tuzli (dug za akademsku godinu 2011./2012.) 525.120,34 KM 2. Sveuilitu u Mostaru (dug za akademsku godinu 2011./2012.) 468.783,14 KM 3. Studentskom centru u Sarajevu (rauni za septembar, oktobar, novembar i decembar akademske godine 2012./2013.) 255.906,00 KM 4. Studentskom centru Sveuilita u Mostaru (rauni za septembar, oktobar, novembar i decembar akademske godine 2012./2013.) 75.647,50 KM 5. Studentskom centru u Zenici (rauni za oktobar, novembar i decembar akademske godine 2012./2013.) 46.399,50 KM 6. Studentskom centru "Demal Bijedi" u Mostaru (rauni za septembar, oktobar, novembar i decembar akademske godine 2012./2013.) 15.687,00 KM 7. Studentskom centru u Tuzli (rauni za septembar, oktobar, novembar i decembar akademske godine 2012./2013.) 10.206,00 KM lan 2. Sredstva predviena ovom odlukom bit e uklopljena u ukupna sredstva utvrena za visoko kolstvo u Budetu Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), u odluku o raspodjeli ukupnih sredstava za visoko kolstvo. lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo finansija Srednjobosanskog kantona.
112
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i stavka (4) lanka 32. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA ZA SUFINANCIRANJE VISOKOG KOLSTVA I INSTITUCIJA VISOKOG KOLSTVA, ZA 2013. GODINU lanak 1. Ovom Odlukom utvruje se akontativna raspodjela sredstava planiranih, Proraunom Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), za sufinanciranje visokoga kolstva i institucija visokoga kolstva u 2013. godini, u iznosu od 1.397.749,48 KM. Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka rasporeuju se sljedeim korisnicima: 1. Univerzitetu u Tuzli (dug za akademsku godinu 2011./2012.) 525.120,34 KM 2. Sveuilitu u Mostaru (dug za akademsku godinu 2011./2012.) 468.783,14 KM 3. Studentskom centru u Sarajevu (rauni za rujan, listopad, studeni i prosinac akademske godine 2012./2013.) 255.906,00 KM 4. Studentskom centru Sveuilita u Mostaru (rauni za rujan, listopad, studeni i prosinac akademske godine 2012./2013.) 75.647,50 KM 5. Studentskom centru u Zenici (rauni za listopad, studeni i prosinac akademske godine 2012./2013.) 46.399,50 KM 6. Studentskom centru "Demal Bijedi" u Mostaru (rauni za rujan, listopad, studeni i prosinac akademske godine 2012./2013.) 15.687,00 KM 7. Studentskom centru u Tuzli (rauni za rujan, listopad, studeni i prosinac akademske godine 2012./2013.) 10.206,00 KM. lanak 2. Sredstva predviena ovom Odlukom bit e uklopljena u ukupna sredstva utvrena za visoko kolstvo u Proraunu Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), u odluku o raspodjeli ukupnih sredstava za visoko kolstvo. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta i Ministarstvo financija Kantona Sredinja Bosna.
lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-29/13 8. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-29/13 8. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
113
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i stava (1) lana 27. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog izabranih dunosnika zakonodavne vlasti u Srednjobosanskom kantonu, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU PARLAMENTARNIM POLITIKIM STRANKAMA lan 1. Ovom odlukom obavlja se akontativna raspodjela sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) parlamentarnim politikim strankama, za januar 2013. godine. Sredstva navedena u ovoj odluci isplatit e se sa 10. razdjela Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, kako slijedi: - Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH, iznos od 14.333,33 KM - Stranci demokratske akcije, iznos od 11.333,33 KM - Socijaldemokratskoj partiji BiH Socijaldemokratima, iznos od 12.166,67 KM - Savezu za bolju budunost BiH, iznos od 6.500,00 KM - Stranci za Bosnu i Hercegovinu, iznos od 2.500,00 KM - Hrvatskoj demokratskoj zajednici 1990, iznos od 2.583,33 KM - Narodnoj stranci Radnom za boljitak, iznos od 4.666,67 KM - HSS-u NHI-u, iznos od 2.500,00 KM lan 2. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Struna sluba Skuptine Srednjobosanskog kantona i Ministarstvo finansija.
113
Na osnovi stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i stavka (1) lanka 27. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13) te na prijedlog izabranih dunosnika zakonodavne vlasti u Kantonu Sredinja Bosna, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU PARLAMENTARNIM POLITIKIM STRANKAMA lanak 1. Ovom Odlukom obavlja se akontativna raspodjela sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13) parlamentarnim politikim strankama, za sijeanj 2013. godine. Sredstva navedena u ovoj Odluci isplatit e se s 10. razdjela lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu, kako slijedi: - Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH, iznos od 14.333,33 KM - Socijaldemokratskoj partiji BiH Socijaldemokratima, iznos od 12.166,67 KM - Stranci demokratske akcije, iznos od 11.333,33 KM - Savezu za bolju budunost BiH, iznos od 6.500,00 KM - Narodnoj stranci Radnom za boljitak, iznos od 4.666,67 KM - Hrvatskoj demokratskoj zajednici 1990, iznos od 2.583,33 KM - HSS-u NHI-u, iznos od 2.500,00 KM - Stranci za Bosnu i Hercegovinu, iznos od 2.500,00 KM. lanak 2. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Struna sluba Sabora Kantona Sredinja Bosna i Ministarstvo financija.
lanak 3. Ovaj Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-31/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
114
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (1) lana 39. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog Strune slube Skuptine Srednjobosanskog kantona, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU, ZA USLUGU NADZORA NAD IZVOENJEM GRAEVINSKIH RADOVA NA REKONSTRUKCIJI SALE SKUPTINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA lan 1. S pozicije Izdaci za nabavku stalnih sredstava, glave 03, 11. razdjela Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), izdvaja se iznos od 2.808,00 KM. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke doznait e se preduzeu "Urbs projekt", projektovanje, nadzor, dizajn, Vitez. lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Struna sluba Skuptine Srednjobosanskog kantona i Ministarstvo finansija, svako u okviru svoje nadlenosti. lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-34/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
114
Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (1) lanka 39. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), te na prijedlog Strune slube Sabora Kantona Sredinja Bosna, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU, ZA USLUGU NADZORA NAD IZVOENJEM GRAEVINSKIH RADOVA NA REKONSTRUKCIJI DVORANE SABORA KANTONA SREDINJA BOSNA lanak 1. Sa stavke Izdatci za nabavu stalnih sredstava, 11. razdjela, glave 03, lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), izdvaja se iznos od 2.808,00 KM. lanak 2. Sredstva iz lanka 1. ove Odluke doznait e se poduzeu "Urbs projekt", projektovanje, nadzor, dizajn, Vitez. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Struna sluba Sabora Kantona Sredinja Bosna i Ministarstvo financija, svatko u okviru svoje mjerodavnosti. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-34/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
115
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (1) lana 39. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog Strune slube Skuptine Srednjobosanskog kantona, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU, ZA IZVOENJE RADOVA NA REKONSTRUKCIJI SALE SKUPTINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA TE NABAVKU I UGRADNJU OPREME lan 1. S pozicije Izdaci za nabavku stalnih sredstava, glave 03, 11. razdjela Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), izdvaja se iznos od 117.999,88 KM. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke doznait e se preduzeu Trgoten, d. o. o., Travnik. lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Struna sluba Skuptine Srednjobosanskog kantona i Ministarstvo finansija, svako u okviru svoje nadlenosti. lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-35/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
115
Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (1) lanka 39. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), te na prijedlog Strune slube Sabora Kantona Sredinja Bosna, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU, ZA IZVOENJE RADOVA NA REKONSTRUKCIJI DVORANE SABORA KANTONA SREDINJA BOSNA TE NABAVU I UGRADNJU OPREME lanak 1. Sa stavke Izdatci za nabavu stalnih sredstava, 11. razdjela, glave 03, lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), izdvaja se iznos od 117.999,88 KM. lanak 2. Sredstva iz lanka 1. ove Odluke doznait e se poduzeu Trgoten, d. o. o., Travnik. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Struna sluba Sabora Kantona Sredinja Bosna i Ministarstvo financija, svatko u okviru svoje mjerodavnosti. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-35/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
116
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) te stava (7) lana 32. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA lan 1. Ovom odlukom utvruje se utroak sredstava planiranih Budetom Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) za razdjel 17, ekonomski kod 614100, poziciju Transfer za djecu s posebnim potrebama, u iznosu od 700,00 KM. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke rasporeuje se: 1. Sabiri Mameledija (za Rijada, slabovidno dijete) za trokove prijevoza na relaciji Turbe Sarajevo, za 2013. godinu 700,00 KM lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo finansija. lan 4. Korisnici sredstava duni su resornom ministarstvu dostaviti izvjetaj o namjenskom utroku sredstava odobrenih ovom odlukom. lan 5. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-36/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
116
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) te stavka (7) lanka 32. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA lanak 1. Ovom Odlukom utvruje se troenje sredstava planiranih, Proraunom Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), za razdjel 17, ekonomski kod 614100, stavku Transfer za djecu s posebnim potrebama, u iznosu od 700,00 KM. lanak 2. Iznos iz lanka 1. ove Odluke rasporeuje se: 1. Sabiri Mameledija (za Rijada, slabovidno dijete) za trokove prijevoza na relaciji Turbe Sarajevo, za 2013. godinu 700,00 KM. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta i Ministarstvo financija. lanak 4. Korisnici sredstava duni su resornom ministarstvu dostaviti izvjee o namjenskom utroku sredstava odobrenih ovom Odlukom. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-36/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
117
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) te stava (6) lana 32. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA SUFINANSIRANJE TROKOVA PRIJEVOZA UENIKA OSNOVNIH KOLA U 2013. GODINI lan 1. Ovom odlukom utvruje se akontativna raspodjela sredstava planiranih Budetom Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13; u daljnjem tekstu: Budet) za razdjel 17, ekonomski kod 614100, poziciju Transfer za sufinansiranje trokova prijevoza uenika, za II. obrazovni period kolske godine 2012./2013., u iznosu od 1.626.793,00 KM. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke raspodjeljuje se opinama u skladu s Odlukom o kriterijima raspodjele sredstava za sufinansiranje trokova prijevoza uenika osnovnih kola ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 7/11) te potpisanim ugovorima o preuzimanju finansiranja prijevoza uenika izmeu Vlade Srednjobosanskog kantona i opina, kako slijedi, u KM: 1. Opini Busovaa 80.597,00 2. Opini Fojnica 139.706,00 3. Opini Kiseljak 79.013,00 4. Opini Gornji Vakuf Uskoplje 99.824,00 5. Opini Kreevo 50.665,00 6. Opini Dobretii 15.950,00 7. Opini Travnik 380.000,00 8. Opini Donji Vakuf 29.150,00 9. Opini Jajce 333.669,00 10. Opini Novi Travnik 182.160,00 11. Opini Vitez 131,835,00 12. Opini Bugojno 104.225,00 lan 3. Sredstva iz lana 2. ove odluke, s pozicije za svaku opinu doznaivat e se prijevoznicima uenika osnovnih kola na transakcijske raune otvorene u poslovnim bankama, a prema potpisanim aneksima ugovora izmeu prijevoznika i nadlenih opina, do okonanja procedure javne nabavke usluga prijevoza, a najkasnije do okonanja nastavne godine 2012./2013. lan 4. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo finansija
117
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) te stavka (6) lanka 32. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O AKONTATIVNOJ RASPODJELI SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA SUFINANCIRANJE TROKOVA PRIJEVOZA UENIKA OSNOVNIH KOLA U 2013. GODINI lanak 1. Ovom Odlukom utvruje se akontativna raspodjela sredstava planiranih, Proraunom Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13; u daljnjem tekstu: Proraun), za razdjel 17, ekonomski kod 614100, stavku Transfer za sufinanciranje trokova prijevoza uenika, za II. obrazovno razdoblje kolske godine 2012./2013., u iznosu od 1.626.793,00 KM. lanak 2. Sredstva iz lanka 1. ove Odluke raspodjeljuju se opinama sukladno Odluci o kriterijima raspodjele sredstava sa stavke "Prijenos sredstava za sufinanciranje trokova prijevoza uenika" (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 7/11) te potpisanim ugovorima o preuzimanju financiranja prijevoza uenika izmeu Vlade Kantona Sredinja Bosna i opina, kako slijedi, u KM: 1. Opini Busovaa 80.597,00 2. Opini Fojnica 139.706,00 3. Opini Kiseljak 79.013,00 4. Opini Gornji Vakuf Uskoplje 99.824,00 5. Opini Kreevo 50.665,00 6. Opini Dobretii 15.950,00 7. Opini Travnik 380.000,00 8. Opini Donji Vakuf 29.150,00 9. Opini Jajce 333.669,00 10. Opini Novi Travnik 182.160,00 11. Opini Vitez 131,835,00 12. Opini Bugojno 104.225,00. lanak 3. Sredstva iz lanka 2. ove Odluke, sa stavke za svaku opinu doznaivat e se prijevoznicima koje prevoze uenike osnovnih kola, na transakcijske raune otvorene u poslovnim bankama, a prema potpisanim aneksima ugovora izmeu prijevoznika i mjerodavnih opina, do okonanja procedure javne nabave usluga prijevoza, a najkasnije do okonanja nastavne godine 2012./2013. lanak 4. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta i Ministarstvo financija Kantona Sredinja Bosna.
22. marta/oujka 2013. godine Srednjobosanskog kantona.
lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-37/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
118 118
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i stava (11) lana 31. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog ministra zdravstva i socijalne politike, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA lan 1. Iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), s ekonomskoga koda 614300, pozicije Transfer Crvenom kriu Srednjobosanskog kantona, izdvaja se iznos od 30.000,00 KM kao pomo pri kupovini premija za viekratne darovaoce krvi. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke uplatit e se na iroraun Crvenoga kria Srednjobosanskog kantona, Novi Travnik, broj 1549995000463349, otvoren u Intesa Sanpaolo banci. lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo finansija i Ministarstvo zdravstva i socijalne politike. lan 4. Zaduuje se Crveni kri Srednjobosanskog kantona da Ministarstvu zdravstva i socijalne politike dostavi izvjetaj o utroku sredstava navedenih u lanu 1. ove odluke. lan 5. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-39/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r. Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i stavka (11) lanka 31. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13) te na prijedlog ministra zdravstva i socijalne politike, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA lanak 1. Iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), s ekonomskog koda 614300, stavke Transfer Crvenom kriu Kantona Sredinja Bosna, izdvaja se iznos od 30.000,00 KM kao potpora pri kupnji premija za viekratne darovatelje krvi. lanak 2. Iznos iz lanka 1. ove Odluke uplatit e se na iroraun Crvenog kria Kantona Sredinja Bosna, Novi Travnik, broj 1549995000463349, otvoren u Intesa Sanpaolo banci. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo financija i Ministarstvo zdravstva i socijalne politike. lanak 4. Zaduuje se Crveni kri Kantona Sredinja Bosna da Ministarstvu zdravstva i socijalne politike dostavi izvjee o utroku sredstava navedenih u lanku 1. ove Odluke. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-39/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
119
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i lana 23. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU lan 1. S ekonomskog koda 613900 Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), izdvajaju se sredstva za refundiranje putnih trokova dnevnica u obavljanju ekstradicije, u iznosu od 210,00 KM, za policijske slubenike Granine policije Bosne i Hercegovine. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke doznait e se Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, Graninoj policiji. Refundaciju obaviti u korist: JRT Trezor BiH Centralna banka BiH, broj: 000 003 00000001 45, poziv na broj: 00000037111, svrha uplate: Uplata putnih trokova za obavljene ekstradicije (Granina policija Bosne i Hercegovine). lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo pravosua i uprave i Ministarstvo finansija. lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-40/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
119
Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i lanka 23. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU lanak 1. S ekonomskog koda 613900, lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), izdvajaju se sredstva za refundiranje putnih trokova dnevnica u obavljanju ekstradicije, u iznosu od 210,00 KM, za policijske slubenike Granine policije Bosne i Hercegovine. lanak 2. Iznos iz lanka 1. ove Odluke doznait e se Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, Graninoj policiji. Refundaciju obaviti u korist: JRT Trezor BiH Centralna banka BiH, broj: 000 003 00000001 45, poziv na broj: 00000037111, svrha uplate: Uplata putnih trokova za obavljene ekstradicije (Granina policija Bosne i Hercegovine). lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo pravosua i uprave i Ministarstvo financija. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-40/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
120
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o razrjeenju VLADE BORE, diplomiranog ininjera umarstva, dunost vrioca dunosti izvrnoga direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj: 02342/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-44/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
120
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o razrjeenju VLADE BORE, dipl. ing. umarstva, dunosti vritelja dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-342/13 od 18. sijenja 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-44/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
121
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju BAJRE MAKIA, diplomiranog ininjera umarstva, vriocem dunosti direktora umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj 02323/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-45/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
121
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju BAJRE MAKIA, dipl. ing. umarstva, vriteljem dunosti direktora umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-323/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-45/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
122
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju SLAVKA LUKIA, diplomiranog ininjera umarstva, vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj 02329/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 18. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-46/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
122
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju SLAVKA LUKIA, dipl. ing. umarstva, vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-329/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 18. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-46/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
123
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju FAHRUDINA MEMIA, diplomiranog ininjera umarstva, vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za razvoj, plan i analizu, ureivanje, drvni fond i edukaciju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj 02-327/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-47/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
123
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju FAHRUDINA MEMIA, dipl. ing. umarstva, vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za razvoj, plan i analizu, ureivanje, drvni fond i edukaciju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-327/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-47/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
124
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju NERMINA SABITOVIA, diplomiranog ekonomiste, vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj 02328/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-48/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
124
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju NERMINA SABITOVIA, dipl. oec., vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za ekonomskofinancijske i komercijalne poslove umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-328/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-48/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
125
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju HARISA GRABUSA, diplomiranog pravnika, vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za ope, pravne, imovinskopravne i kadrovske poslove umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj 02326/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-49/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
125
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju HARISA GRABUSA, dipl. iur., vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za ope, pravne, imovinskopravne i kadrovske poslove umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-326/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-49/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
126
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju VILDANA HAJIA, diplomiranog ininjera mainstva, vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za integralnu zatitu uma i ekologiju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, broj 02325/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", Donji Vakuf, drutva s ogranienom odgovornou, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-50/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
126
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju VILDANA HAJIA, dipl. ing. strojarstva, vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za integralnu zatitu uma i ekologiju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-325/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna.
Broj: 01-02-50/13 11. veljae 2013. Travnik
PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
127
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 9. Zakona o umama ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 14/02, 2/05 i 8/11) i lanom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume / ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 2/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI I. Vlada Srednjobosanskog kantona daje saglasnost na Odluku o imenovanju MLADINKA PERKOVIA, diplomiranog ekonomiste, vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za uzgajanje uma i sjemensko-rasadniku proizvodnju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02324/13 od 18. januara 2013. godine, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, Donji Vakuf, na period od 60 dana. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. januara 2013. godine, i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-51/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
127
Na temelju stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 9. Zakona o umama (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 14/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/05 i 8/11) i lankom 17. Izmjena i dopuna Statuta umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne / Srednjobosanske ume" drutva s ogranienom odgovornou (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 2/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI I. Vlada Kantona Sredinja Bosna daje suglasnost na Odluku o imenovanju MLADINKA PERKOVIA, dipl. oec., vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za uzgajanje uma i sjemensko-rasadniku proizvodnju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou, broj 02-324/13 od 18. sijenja 2013. godine, na razdoblje od 60 dana, koju je donio Nadzorni odbor umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume" / umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne" / koeo a "Cpeoocacke e", drutva s ogranienom odgovornou. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 29. sijenja 2013. godine, i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-51/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
128
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (1) lana 8. Zakona o plaama i naknadama policijskih slubenika Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/11) i stavom (1) lana 5. Zakona o plaama i naknadama u organima vlasti Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 2/12 i 3/12 ispravka teksta), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi O DL U K U O ODREIVANJU OSNOVICA ZA OBRAUN PLAA ZA JANUAR 2013. GODINE I. Osnovica za obraun plaa zaposlenika u kantonalnim organima dravne slube te u osnovnom i srednjem obrazovanju, za januar 2013. godine iznosi 250,00 KM. II. Osnovica za obraun plaa nosilaca pravosudnih funkcija, za januar 2013. godine iznosi 105,26 KM. III. Osnovica za zagarantovanu plau za januar 2013. godine iznosi 586,49 KM ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 5/13). IV. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-52/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
128
Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (1) lanka 8. Zakona o plaama i naknadama policijskih slubenika Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 11/11) i stavkom (1) lanka 5. Zakona o plaama i naknadama u tijelima vlasti Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/12 i 3/12 ispravak teksta), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi O DL U K U O ODREIVANJU OSNOVICA ZA OBRAUN PLAA ZA SIJEANJ 2013. GODINE I. Osnovica za obraun plaa za sijeanj 2013. godine zaposlenika u kantonalnim tijelima dravne slube te u osnovnom i srednjem obrazovanju iznosi 250,00 KM. II. Osnovica za obraun plaa za sijeanj 2013. godine nositelja pravosudnih dunosti iznosi 105,26 KM. III. Osnovica za zajamenu plau za sijeanj 2013. godine iznosi 586,49 KM (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 5/13). IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-52/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
129
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi s lanom 27. Zakona o plaama i naknadama u organima vlasti Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 2/12 i 3/12 ispravka teksta) i stavom (2) lana 24. Zakona o plaama i naknadama policijskih slubenika Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 11/11), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O ODREIVANJU IZNOSA NAKNADE ZA TOPLI OBROK ZA I. TROMJESEJE 2013. GODINE I. Naknada za topli obrok za I. tromjeseje 2013. godine iznosi 8,40 KM za sve korisnike Budeta Srednjobosanskog kantona. II. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-53/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
129
Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa lankom 27. Zakona o plaama i naknadama u tijelima vlasti Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 2/12 i 3/12 ispravak teksta) i stavkom (2) lanka 24. Zakona o plaama i naknadama policijskih slubenika Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 11/11), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O ODREIVANJU IZNOSA NAKNADE ZA TOPLI OBROK ZA I. TROMJESEJE 2013. GODINE I. Naknada za topli obrok za I. tromjeseje 2013. godine iznosi 8,40 KM za sve korisnike Prorauna Kantona Sredinja Bosna. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-53/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
130
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i stava (6) lana 30. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/12 i 3/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA S POZICIJE TRANSFER REGIONALNOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI lan 1. Ovom odlukom izdvajaju se sredstva s pozicije Transfer Regionalnoj ekonomskoj zajednici Budeta Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/12 i 4/13), za
130
Na osnovi stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i stavka (6) lanka 30. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2012. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 1/12 i 3/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA SA STAVKE TRANSFER REGIONALNOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI lanak 1. Ovom Odlukom izdvajaju se sredstva sa stavke Transfer Regionalnoj ekonomskoj zajednici, lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2012. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 1/12 i 4/13), za sufinanciranje
sufinansiranje Regionalne ekonomske zajednice, u iznosu od 70.000,00 KM, koji e se uplatiti na raun Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna Bosna i Hercegovina, broj 1610550004760016, otvoren u Raiffeisen bank, d. d., Bosna i Hercegovina. lan 2. Sredstva izdvojena prema lanu 1. ove odluke isplatit e se kroz 8 jednakih mjesenih rata, od po 8.333,33 KM, te jednu mjesenu ratu, u iznosu od 3.333,36 KM, i utroit e se iskljuivo za provedbu projekata u opinama Srednjobosanskog kantona. lan 3. Odluka o izdvajanju sredstava s pozicije Transfer Regionalnoj ekonomskoj zajednici, broj 01-02-111/12 od 20. februara 2012. ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 5/12), stavlja se van snage. lan 4. Za provoenje ove odluke zaduuju se Ministarstvo privrede i Ministarstvo finansija, svako u okviru svoje nadlenosti. lan 5. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-54/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
Regionalne ekonomske zajednice, u iznosu od 70.000,00 KM, koji e se uplatiti na raun, broj 1610550004760016, Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna Bosna i Hercegovina, otvoren u Raiffeisen bank, d. d., Bosna i Hercegovina. lanak 2. Sredstva izdvojena prema lanku 1. ove Odluke isplatit e se kroz 8 jednakih mjesenih rata, od po 8.333,33 KM, te jednu mjesenu ratu, u iznosu od 3.333,36 KM, i utroit e se iskljuivo za provedbu projekata u opinama Kantona Sredinja Bosna. lanak 3. Odluka o izdvajanju sredstava sa stavke "Transfer Regionalnoj ekonomskoj zajednici", broj 01-02-111/12 od 20. veljae 2012. (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 5/12), stavlja se izvan snage. lanak 4. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija, svako u okviru svoje mjerodavnosti. lanak 5. Ovo Odluka stupa na snagu donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-54/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
131
Na osnovu stava (1) lana 29. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU OPINI DOBRETII I. S pozicije Transfer potpora Opini Dobretii, 14. razdjela Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), izdvaja se iznos od 50.000,00 KM kao potpora Opini Dobretii za period januar mart 2013. godine.
131
Na temelju stavka (1) lanka 29. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi
ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU OPINI DOBRETII I. Sa stavke Transfer potpora Opini Dobretii, 14. razdjela, lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), izdvaja se iznos od 50.000,00 KM kao potpora Opini Dobretii za razdoblje sijeanj oujak 2013. godine.
II. Za realizaciju ove odluke zaduuje se Ministarstvo finansija Srednjobosanskog kantona. III. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-59/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
II. Za provedbu ove Odluke zaduuje se Ministarstvo financija Kantona Sredinja Bosna. III Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-59/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
132
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i lana 39. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUDETA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2013. GODINU OPINSKOM SUDU U JAJCU lan 1. S pozicije Kapitalni izdaci Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), izdvajaju se sredstva za nabavku audioopreme za snimanje roita u krivinim predmetima, u iznosu od 19.961,58 KM, s uraunatim porezom na dodanu vrijednost. lan 2. Iznos iz lana 1. ove odluke doznait e se Opinskom sudu u Jajcu. lan 3. Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo pravosua i uprave Odjeljenje pravosua, Trezorska jedinica, i Ministarstvo finansija. lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-66/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
132
Na osnovi stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i lanka 39. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAUNA KANTONA SREDINJA BOSNA ZA 2013. GODINU OPINSKOME SUDU U JAJCU lanak 1. Sa stavke Kapitalni izdatci, lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), izdvajaju se sredstva za nabavu audioopreme za snimanje roita u kaznenim predmetima, u iznosu od 19.961,58 KM, s uraunatim porezom na dodanu vrijednost. lanak 2. Iznos iz lanka 1. ove Odluke doznait e se Opinskom sudu u Jajcu. lanak 3. Za provedbu ove Odluke zaduuju se Ministarstvo pravosua i uprave Odjel pravosua, Riznina jedinica, i Ministarstvo financija. lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-66/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
133
Na osnovu stava 2. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) i Pravilnika o popisivanju sredstava i izvora sredstava ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 14/11), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi ODLUKU O PRIJENOSU I KNJIENJU IMOVINE I. Motorno vozilo, marke koda Octavia: - registarskih oznaka: T69 A 107 - godina proizvodnje: 2000. - inventurni broj: 304, ifra: 21161 - nabavna vrijednost: 31.172,31 KM - otpisana vrijednost: 31.172,31 KM - sadanja vrijednost: 0 KM, Ministarstva finansija, prenosi se Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. II. Motorno vozilo iz take I. ove odluke knjii se u imovinu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. III. Za provoenje ove odluke zaduuje se Ministarstvo finansija Srednjobosanskog kantona. IV. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-67/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
133
Na temelju stavka 2. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) i Pravilnika o popisivanju sredstava i izvora sredstava (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 14/11), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi ODLUKU O PRIJENOSU I KNJIENJU IMOVINE I. Motorno vozilo, marke koda Octavia: - registarskih oznaka: T69 A 107 - godina proizvodnje: 2000. - inventarski broj: 304, ifra: 21161 - nabavna vrijednost: 31.172,31 KM - otpisana vrijednost: 31.172,31 KM - sadanja vrijednost: 0,00 KM, Ministarstva financija, prenosi se Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. II. Motorno vozilo iz toke I. ove Odluke knjii se u imovinu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. III. Za provedbu ove Odluke zaduuje se Ministarstvo financija Kantona Sredinja Bosna. IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-67/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
134
Na osnovu lana 62. Zakona o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 49/05), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 32. sjednici odranoj 22. januara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O RAZRJEENJU DUNOSTI PREDSJEDNICE DRUGOSTEPENE DISCIPLINSKE KOMISIJE ZA NAMJETENIKE IZ KANTONALNIH I OPINSKIH ORGANA DRAVNE SLUBE RUICA I. JANKOVI razrjeuje se dunosti
134
Na osnovi lanka 62. Zakona o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 49/05), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 32. sjednici, odranoj 22. sijenja 2013. godine, donosi R J E E NJ E O RAZRJEENJU DUNOSTI PREDSJEDNICE DRUGOSTUPANJSKOG STEGOVNOG POVJERENSTVA ZA NAMJETENIKE IZ KANTONALNIH I OPINSKIH TIJELA DRAVNE SLUBE Razrjeuje se I. RUICU JANKOVI dunosti
predsjednice Drugostepene disciplinske komisije za namjetenike iz kantonalnih i opinskih organa dravne slube. II. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-14-24/13 25. januara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
predsjednice Drugostupanjskog stegovnog povjerenstva za namjetenike iz kantonalnih i opinskih tijela dravne slube. II. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-14-24/13 25. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
135
Na osnovu lana 62. Zakona o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 49/05), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 32. sjednici odranoj 22. januara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA DRUGOSTEPENE DISCIPLINSKE KOMISIJE ZA NAMJETENIKE IZ KANTONALNIH I OPINSKIH ORGANA DRAVNE SLUBE I. ELIMIR GAVRI imenuje se predsjednikom Drugostepene disciplinske komisije za namjetenike iz kantonalnih i opinskih organa dravne slube. II. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-14-25/13 25. januara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
135
Na osnovi lanka 62. Zakona o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 49/05), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 32. sjednici, odranoj 22. sijenja 2013. godine, donosi R J E E NJ E O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA DRUGOSTUPANJSKOG STEGOVNOG POVJERENSTVA ZA NAMJETENIKE IZ KANTONALNIH I OPINSKIH TIJELA DRAVNE SLUBE I. Imenuje se ELIMIRA GAVRIA predsjednikom Drugostupanjskog stegovnog povjerenstva za namjetenike iz kantonalnih i opinskih tijela dravne slube. II. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-14-25/13 25. sijenja 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
136
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O IMENOVANJU TIMA ZA IZRADU OPEGA PLANA BORBE PROTIV KORUPCIJE VLADE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I. Tim za izradu Opega plana borbe protiv korupcije Vlade Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Tim) imenuje se u sljedeem sastavu: 1. ZIJAD KONJALI, predstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne politike predsjednik Tima 2. MILICA MALINOVI, predstavnica Ministarstva finansija 3. STJEPAN MEDI, predstavnik Ministarstva privrede 4. STIPO KRIANAC, predstavnik Ministarstva prostornog ureenja, gradnje, zatite okolia, povratka i stambenih poslova 5. SULEJMAN TUKAR, predstavnik Ministarstva unutranjih poslova 6. IVICA AUGUSTINOVI, predstavnik Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta II. Zadatak Tima iz take I. ovoga rjeenja je u roku od 60 dana izraditi Opi plan borbe protiv korupcije Vlade Srednjobosanskog kantona te ga dostaviti na prihvaanje Vladi Srednjobosanskog kantona. III. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-34-61/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
136
Na osnovi stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi R J E E NJ E O IMENOVANJU TIMA ZA IZRADU OPEGA PLANA BORBE PROTIV KORUPCIJE VLADE KANTONA SREDINJA BOSNA I. Tim za izradu Opega plana borbe protiv korupcije Vlade Kantona Sredinja Bosna imenuje se u sljedeem sastavu: 1. ZIJAD KONJALI, predstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne politike predsjednikom Tima 2. MILICA MALINOVI, predstavnica Ministarstva financija 3. STJEPAN MEDI, predstavnik Ministarstva gospodarstva 4. STIPO KRIANAC, predstavnik Ministarstva prostornog ureenja, gradnje, zatite okolia, povratka i stambenih poslova 5. SULEJMAN TUKAR, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova 6. IVICA AUGUSTINOVI, predstavnik Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i porta. II. Zadaa Tima iz toke I. ovoga Rjeenja je u roku od 60 dana izraditi Opi plan borbe protiv korupcije Vlade Kantona Sredinja Bosna te ga dostaviti na prihvaanje Vladi Kantona Sredinja Bosna. III. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-34-61/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
137
Na osnovu stava 1. lana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O IMENOVANJU RADNOGA TIMA ZA IZRADU STRATEGIJE KOMUNIKACIJA VLADE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I. Radni tim za izradu Strategije komunikacija Vlade Srednjobosanskog kantona imenuje se u sljedeem sastavu: 1. SILVIJA BILI, zaposlenica u Kabinetu premijera Srednjobosanskog kantona 2. SNJEANA GUANIN, zaposlenica u Ministarstvu zdravstva i socijalne politike 3. VILDANA GELI, zaposlenica u Ministarstvu unutranjih poslova 4. HAJRUDIN ALIBAI, zaposlenik u Ministarstvu pravosua i uprave 5. NUSRET BARUIJA, zaposlenik u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta II. Zadatak Radnoga tima iz take I. ovoga rjeenja je u saradnji s Uredom OESC-a u Travniku u roku od 30 dana izraditi Strategiju komunikacija Vlade Srednjobosanskog kantona. III. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-34-62/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
137
Na osnovi stavka 1. lanka 31. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi R J E E NJ E O IMENOVANJU RADNOGA TIMA ZA IZRADU STRATEGIJE KOMUNIKACIJA VLADE KANTONA SREDINJA BOSNA I. Radni tim za izradu Strategije komunikacija Vlade Kantona Sredinja Bosna imenuje se u sljedeem sastavu: 1. SILVIJA BILI, zaposlenica u Uredu predsjednika Vlade Kantona Sredinja Bosna 2. SNJEANA GUANIN, zaposlenica u Ministarstvu zdravstva i socijalne politike 3. VILDANA GELI, zaposlenica u Ministarstvu unutarnjih poslova 4. HAJRUDIN ALIBAI, zaposlenik u Ministarstvu pravosua i uprave 5. NUSRET BARUIJA, zaposlenik u Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i porta. II. Zadaa Radnoga tima iz toke I. ovoga Rjeenja je u suradnji s Uredom OESS-a u Travniku u roku od 30 dana izraditi Strategiju komunikacija Vlade Kantona Sredinja. III. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-34-62/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
138
Na osnovu stava 3. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi s lanom 99. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 13/2000, 13/02, 11/04, 5/05, 12/09 i 10/12) i lanom 18. Statuta Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 16/12), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O RAZRJEENJU DUNOSTI lANA UPRAVNOG ODBORA ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I. Razrjeuje se SALEM HODI dunosti lana Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona, na lini zahtjev, zbog nespojivosti dunosti. II. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-34-63/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
138
Na temelju stavka 3. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa lankom 99. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 13/2000, 13/02; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 11/04, 5/05, 12/09 i 10/12) i lankom 18. Statuta Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 16/12), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi R J E E NJ E O RAZRJEENJU DUNOSTI LANA UPRAVNOGA VIJEA ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE KANTONA SREDINJA BOSNA I. Razrjeuje se SALEMA HODIA dunosti lana Upravnoga vijea Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sredinja Bosna, na osobni zahtjev, zbog nespojivosti dunosti. II. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-34-63/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
139
Na osnovu stava 3. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) te stava 2. lana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 12/03 i 34/03), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O PRODULJENJU MANDATA lANOVIMA UPRAVNOG ODBORA ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA lan 1. lanovima Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno
139
Na temelju stavka 3. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) te stavka 2. lanka 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 12/03 i 34/03), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi R J E E NJ E O PRODULJENJU MANDATA LANOVIMA UPRAVNOGA VIJEA ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE KANTONA SREDINJA BOSNA lanak 1. lanovima Upravnoga vijea Zavoda za zdravstveno
osiguranje Srednjobosanskog kantona: 1. HUSEINU AJKUNIU, predsjedniku 2. PERI LOVRIU, lanu 3. ELVEDINU KAPI, lanu 4. VERICI LACI, lanici 5. SABINI BOJI, lanici 6. SLAVKU LUKETINI, lanu 7. OLIVERI LOVRINOVI, lanici 8. BOIDARU MARKOVIU, lanu 9. EDINU ABANOVIU, lanu produljuje se mandat. lan 2. Mandat lanovima Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona iz lana 1. ovoga rjeenja produljuje se do okonanja postupka izbora i imenovanja novih lanova Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona, a najdulje na dva mjeseca. lan 3. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-34-64/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
osiguranje Kantona Sredinja Bosna: 1. HUSEINU AJKUNIU, predsjedniku 2. PERI LOVRIU, lanu 3. ELVEDINU KAPI, lanu 4. VERICI LACI, lanici 5. SABINI BOJI, lanici 6. SLAVKU LUKETINI, lanu 7. OLIVERI LOVRINOVI, lanici 8. BOIDARU MARKOVIU, lanu 9. EDINU ABANOVIU, lanu produljuje se mandat. lanak 2. Mandat lanovima Upravnoga vijea Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sredinja Bosna iz lanka 1. ovoga Rjeenja produljuje se do okonanja postupka izbora i imenovanja novih lanova Upravnoga vijea Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sredinja Bosna, a najdulje na dva mjeseca. lanak 3. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-34-64/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
140
Na osnovu stava 3. lana 32. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03) te stava 2. lana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 12/03 i 34/03), Vlada Srednjobosanskog kantona, na 35. sjednici odranoj 14. februara 2013. godine, donosi R J E E NJ E O PRODULJENJU MANDATA lANOVIMA UPRAVNOG ODBORA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO SREDNJOBOSANSKOG KANTONA lan 1. lanovima Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona: 1. IVANU BRIZIU, predsjedniku 2. ANKICI MARTI, lanici 3. BRANISLAVU MARIU, lanu 4. VELIDU HRNJIU, lanu 5. ADISU HRVAIU, lanu produljuje se mandat.
140
Na temelju stavka 3. lanka 32. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03) te stavka 2. lanka 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 12/03 i 34/03), Vlada Kantona Sredinja Bosna na 35. sjednici, odranoj 14. veljae 2013. godine, donosi R J E E NJ E O PRODULJENJU MANDATA LANOVIMA UPRAVNOGA VIJEA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA SREDINJA BOSNA lanak 1. lanovima Upravnoga vijea Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sredinja Bosna: 1. IVANU BRIZIU, predsjedniku 2. ANKICI MARTI, lanici 3. BRANISLAVU MARIU, lanu 4. VELIDU HRNJIU, lanu 5. ADISU HRVAIU, lanu produljuje se mandat.
lan 2. Mandat lanovima Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona iz lana 1. ovoga rjeenja produljuje se do okonanja postupka izbora i imenovanja novih lanova Upravnog odbora, a najdulje na dva mjeseca. lan 3. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-34-65/13 18. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
lanak 2. Mandat lanovima Upravnoga vijea Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sredinja Bosna iz lanka 1. ovoga Rjeenja produljuje se do okonanja postupka izbora i imenovanja novih lanova Upravnoga vijea, a najdulje na dva mjeseca. lanak 3. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-34-65/13 18. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
141
Na osnovu lana 36., a u vezi s lanom 38. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog Kantonalne uprave za branioce, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi PROGRAM I KRITERIJE UTROKA SREDSTAVA ZA STIPENDIRANJE, ZA 2013. GODINU lan 1. Ovim Programom i kriterijima utroka sredstava za stipendiranje, za 2013. godinu (u daljnjem tekstu: Program) utvruju se uvjeti i postupak dodjele stipendija za akademsku godinu 2012./2013. djeci branilaca koja imaju status redovnih studenata i imaju prebivalite na podruju Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton), kao i studentima iji lanovi porodice ostvaruju prava iz branilako-invalidske zatite na podruju Kantona. lan 2. Konkurs za dodjelu stipendija studentima iz lana 1. ovoga programa raspisuje Kantonalna uprava za branioce (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava). lan 3. Konkursom za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2012./2013. propisuje se: 1. ko ima pravo uea na konkursu 2. koje se prijave nee razmatrati 3. dokaze koje studenti prilau uz prijavu na konkurs 4. rok prijavljivanja na konkurs i organ kojem se prijava podnosi.
141
Na osnovi lanka 36., a u vezi sa lankom 38. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13) te na prijedlog Kantonalne uprave za branitelje, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi PROGRAM I KRITERIJE TROENJA SREDSTAVA S TRANSFERA ZA STIPENDIRANJE, ZA 2013. GODINU lanak 1. Ovim Programom i kriterijima troenja sredstava s transfera za stipendiranje, za 2013. godinu (u daljnjem tekstu: Program) utvruju se uvjeti i postupak dodjele stipendija za akademsku godinu 2012./2013. djeci branitelja koja imaju status redovitih studenata i imaju prebivalite na podruju Kantona Sredinja Bosna, kao i studentima iji lanovi obitelji ostvaruju prava iz braniteljsko-invalidske skrbi na podruju Kantona. lanak 2. Natjeaj za dodjelu stipendija studentima iz lanka 1. ovoga Programa raspisuje Kantonalna uprava za branitelje (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava). lanak 3. Natjeajem za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2012./2013. propisuje se: 1. tko ima pravo sudjelovanja na natjeaju 2. koje se prijave nee razmatrati 3. dokaze koje studenti prilau uz prijavu na natjeaj 4. rok prijavljivanja na natjeaj i tijelo kojemu se prijava podnosi.
lan 4. Pravo uea na konkursu za stipendiranje imaju: 1. djeca poginulih branilaca 2. djeca umrlih ratnih vojnih invalida 3. djeca ratnih vojnih invalida 4. djeca demobilisanih branilaca 5. djeca nosilaca najveeg ratnog odlikovanja / priznanja S djecom ratnih vojnih invalida iz taaka 2. i 3. stava 1. ovoga lana izjednaena su djeca mirnodopskih vojnih invalida. Kantonalna uprava dodjeljuje stipendije redovnim studentima II., III., IV., V. i VI. godine studija za stjecanje VII. stepena strune spreme VSS, odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja, osim studentima prve godine. lan 5. Pojmovi iz lana 4. ovoga programa koriste se u skladu sa Zakonom o pravima branilaca i lanova njihovih porodica ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 33/04, 56/05 ispravka teksta, 70/07 i 9/10) i Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i lanova njihovih porodica ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 70/05, 61/06 i 9/10). lan 6. Nee se razmatrati prijave: 1. studenta koji je u akademskoj godini 2012./2013. upisao prvu godinu studija 2. studenta koji je upisao studij za stjecanje zvanja magistar struke (masters, diplomski i poslijediplomski studij) 3. studenta smjetenog u studentski dom 4. vanrednog studenta 5. studenta apsolventa 6. studenta koji je u tekuoj studijskoj godini na istom ili drugom fakultetu ponovno upisao istu godinu studija 7. studenta koji prima stipendiju drugog davaoca 8. studenta koji ivi u zajednikom domainstvu iji prihod po lanu porodinog domainstva prelazi iznos od 400,00 KM 9. studenta koji s danom objave konkursa navrava 25 godina ivota lan 7. Ako se u postupku dodjele stipendija utvrdi da je student dao netane podatke ili neispravne dokumente iz stava 1. lana 6. ovoga programa, eliminisat e ga se iz daljnjega postupka dodjele stipendije. lan 8. Lista prioriteta za dodjelu stipendija bit e sastavljena na osnovu ostvarenog broja bodova prema sljedeim kriterijima: 1. socijalno-ekonomska situacija 2. ratna priznanja 3. svojstvo korisnika 4. godina redovnoga studija
lanak 4. Pravo sudjelovanja na natjeaju za stipendiranje imaju: 1. djeca poginulih branitelja 2. djeca umrlih ratnih vojnih invalida 3. djeca ratnih vojnih invalida 4. djeca razvojaenih branitelja 5. djeca nositelja najveeg ratnog odlija/priznanja. S djecom ratnih vojnih invalida iz toaka 2. i 3. stavka 1. ovoga lanka izjednaena su djeca mirnodopskih vojnih invalida. Kantonalna uprava dodjeljuje stipendije redovitim studentima II., III., IV., V. i VI. godine studija za stjecanje VII. stupnja strune spreme VSS odnosno visokog obrazovanja prvog ciklusa bolonjskog sustava studiranja, osim studentima prve godine. lanak 5. Pojmovi iz lanka 4. ovoga Programa koriste se sukladno Zakonu o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33/04, 56/05 ispravak teksta, 70/07 i 9/10) i Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 70/05, 61/06 i 9/10). lanak 6. Nee se razmatrati prijave: 1. studenta koji je u akademskoj godini 2012./2013. upisao prvu godinu studija 2. studenta koji je upisao studij za stjecanje zvanja magistar struke (masters, diplomski i poslijediplomski studij) 3. studenta smjetenog u studentski dom 4. izvanrednog studenta 5. studenta apsolventa 6. studenta koji je u tekuoj studijskoj godini na istom ili drugom fakultetu ponovno upisao istu godinu studija 7. studenta koji prima stipendiju drugog davatelja 8. studenta koji ivi u zajednikom kuanstvu iji prihod po lanu obiteljskoga kuanstva prelazi iznos od 400,00 KM 9. studenta koji s danom objave natjeaja navrava 25 godina ivota. lanak 7. Ako se u postupku dodjele stipendija utvrdi da je student dao netone podatke ili neispravne dokumente iz stavka 1. lanka 6. ovoga Programa, eliminirat e ga se iz daljnjega postupka dodjele stipendije. lanak 8. Lista prioriteta za dodjelu stipendija bit e sastavljena na osnovi ostvarenog broja bodova prema sljedeim kriterijima: 1. socijalno-ekonomska situacija 2. ratna priznanja 3. svojstvo korisnika 4. godina redovitog studija.
KRITERIJ SOCIJALNO-EKONOMSKA SITUACIJA lan 9. 1. Na osnovu prihoda po lanu porodinog domainstva, utvruje se broj bodova kako slijedi: - do 100,00 KM 25 bodova - od 100,01 KM do 200,00 KM 20 bodova - od 200,01 KM do 300,00 KM 15 bodova - od 300,01 KM do 400,00 KM 10 bodova lan 10. Ukupna primanja, u smislu lana 9. ovoga programa, ine primanja koja lanovi porodinog domainstva ostvaruju na osnovu: 1. plae 2. ostvarene dobiti vlasnika samostalne radionice i preduzea 3. starosne, invalidske ili obiteljske penzije 4. inozemne starosne, invalidske ili obiteljske penzije 5. primanja u oblasti branilako-invalidske zatite (line i porodine invalidnine te mjesenog novanog dodatka za nosioca ratnog odlikovanja) 6. alimentacije 7. socijalne pomoi 8. dodatka na djecu Dokazi o primanjima, u smislu ovoga programa, su: 1. potvrda o iznosu plae u posljednja tri mjeseca (original potvrde) 2. potvrda/uvjerenje o iznosu invalidnine branilakoinvalidske zatite (original potvrde) 3. rjeenje o mjesenom novanom dodatku branilakoinvalidske zatite (original ili ovjerena kopija rjeenja) 4. ek penzijsko-invalidskog osiguranja na iznos penzije (ek koji nije stariji od 90 dana, original) 5. dokaz o iznosu alimentacije 6. dokaz o iznosu primanja na osnovu socijalne i djeje pomoi KRITERIJ DODIJELJENO RATNO PRIZNANJE/ ODLIKOVANJE lan 11. Prema kriteriju dodijeljeno ratno priznanje/odlikovanje, studentu pripadaju 2 boda. Ratnim priznanjem/odlikovanjem smatra se ratno priznanje/odlikovanje navedeno u lanu 2. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i lanova njihovih porodica. KRITERIJ SVOJSTVO KORISNIKA lan 12. Prema kriteriju svojstvo korisnika utvruje se broj bodova kako slijedi: 1. djeci ehida / poginulih branilaca 15 bodova 2. djeci umrlih ratnih vojnih invalida 6 bodova 3. djeci ratnih vojnih invalida 4 boda 4. djeci demobilisanih branilaca 2 boda
KRITERIJ SOCIJALNO-EKONOMSKA SITUACIJA lanak 9. 1. Na osnovi prihoda po lanu obiteljskoga kuanstva utvruje se broj bodova kako slijedi: - do 100,00 KM 25 bodova - od 100,01 KM do 200,00 KM 20 bodova - od 200,01 KM do 300,00 KM 15 bodova - od 300,01 KM do 400,00 KM 10 bodova. lanak 10. Ukupna primanja, u smislu lanka 9. ovoga Programa, ine primanja koja lanovi obiteljskoga kuanstva ostvaruju na osnovi: 1. plae 2. ostvarene dobiti vlasnika samostalne radionice i poduzea 3. starosne, invalidske ili obiteljske mirovine 4. inozemne starosne, invalidske ili obiteljske mirovine 5. primanja u oblasti braniteljsko-invalidske skrbi (osobne i obiteljske invalidnine te mjesenog novanog dodatka za nositelja ratnog odlija) 6. alimentacije 7. socijalne skrbi 8. dodatka na djecu. Dokazi o primanjima, u smislu ovoga Programa, su: 1. potvrda o iznosu plae u posljednja tri mjeseca (original potvrde) 2. potvrda/uvjerenje o iznosu invalidnine braniteljskoinvalidske skrbi (original potvrde) 3. rjeenje o mjesenom novanom dodatku braniteljskoinvalidske skrbi (original ili ovjerena kopija rjeenja) 4. ek mirovinsko-invalidskog osiguranja na iznos mirovine (ek koji nije stariji od 90 dana, original) 5. dokaz o iznosu alimentacije 6. dokaz o iznosu primanja na osnovi socijalne i djeje skrbi. KRITERIJ PRIZNANJE DODIJELJENO RATNO ODLIJE/
lanak 11. Prema kriteriju dodijeljeno ratno odlije/priznanje, studentu pripadaju 2 boda. Ratnim odlijem/priznanjem smatra se ratno odlije/ priznanje navedeno u lanku 2. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlija i lanova njihovih obitelji. KRITERIJ SVOJSTVO KORISNIKA lanak 12. Prema kriteriju svojstvo korisnika, podnositelju prijave na natjeaj utvruje se broj bodova kako slijedi: 1. djeci poginulih branitelja 15 bodova 2. djeci umrlih ratnih vojnih invalida 6 bodova 3. djeci ratnih vojnih invalida 4 boda 4. djeci razvojaenih branitelja 2 boda.
KRITERIJ GODINA REDOVNOGA STUDIJA lan 13. Prema kriteriju godina redovitoga studija podnositelju prijave na natjeaj utvruje se broj bodova kako slijedi: 1. za II. godinu studija 3 boda 2. za III. godinu studija 5 bodova 3. za IV. godinu studija 7 bodova 4. za V. i VI. godinu studija 9 bodova lan 14. Djeca branilaca bez obaju roditelja ostvaruju pravo na dodjelu stipendije bez obzira na prihode zajednikog domainstva iz take 8. stava 1. lana 6. ove odluke. Djeca branilaca bez obaju roditelja ostvaruju pravo na dodjelu stipendije bez bodovanja. lan 15. Stipendija, u smislu ovoga programa, moe biti dodijeljena samo jednom studentu iz jednog porodinog domainstva. lan 16. Ako se utvrdi da dva studenta ili vie studenata imaju jednak broj bodova, prednost pri izboru ima student kojem je utvren manji prihod po lanu porodinog domainstva. Ako se utvrdi da dva studenta ili vie studenata imaju jednak broj bodova i jednak prihod po lanu porodinog domainstva, prednost pri izboru ima student koji ima vei broj bodova prema kriteriju godina redovnog studija. lan 17. Uz prijavu na konkurs za dodjelu stipendija prema ovom programu student prilae sljedeu dokumentaciju: 1. potvrdu/uvjerenje o prebivalitu (originalnu potvrdu CIPS-a, koja nije starija od 30 dana) 2. potvrdu o redovnom studiju (originalnu potvrdu ili ovjerenu kopiju potvrde iz koje je vidljivo da je prvi put upisana navedena godina studija) 3. izjavu studenta da ne prima stipendiju drugog davaoca (originalnu izjavu ovjerenu u opini, koja nije starija od 30 dana) 4. potvrdu/uvjerenje o iznosu porodine ili line invalidnine (odnosi se na porodice poginulih branilaca i ratne vojne invalide; originalnu potvrdu, koja nije starija od 30 dana) 5. rjeenje o mjesenom novanom dodatku (odnosi se na dobitnike ratnih priznanja/odlikovanja; originalno rjeenje ili ovjerenu kopiju rjeenja) 6. potvrdu o vremenu provedenom u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine (odnosi na demobilisane branioce; originalnu potvrdu ili ovjerenu kopiju potvrde) 7. ovjerenu kunu listu (originalnu kunu listu, koja nije starija od 30 dana) 8. karticu tekueg rauna (kopiju kartice) 9. potvrdu o upisu u tekuu kolsku, odnosno akademsku godinu (odnosi se na redovnog uenika osnovne, odnosno srednje kole ili redovnog studenta; originalnu potvrdu ili ovjerenu kopiju potvrde)
KRITERIJ GODINA REDOVITOGA STUDIJA lanak 13. Prema kriteriju godina redovitoga studija, podnositelju prijave na natjeaj utvruje se broj bodova kako slijedi: 1. za II. godinu studija 3 boda 2. za III. godinu studija 5 bodova 3. za IV. godinu studija 7 bodova 4. za V. i VI. godinu studija 9 bodova. lanak 14. Djeca branitelja bez obaju roditelja ostvaruju pravo na dodjelu stipendije bez obzira na prihode zajednikoga kuanstva iz toke 8. stavka 1. lanka 6. ove Odluke. Djeca branitelja bez obaju roditelja ostvaruju pravo na dodjelu stipendije bez bodovanja. lanak 15. Stipendija, u smislu ovoga Programa, moe biti dodijeljena samo jednom studentu iz jednog obiteljskoga kuanstva. lanak 16. Ako se za dodjelu stipendija utvrdi da dva studenta ili vie studenata imaju jednak broj bodova, prednost pri izboru ima student kojemu je utvren manji prihod po lanu obiteljskoga kuanstva. Ako se za dodjelu stipendija utvrdi da dva studenta ili vie studenata imaju jednak broj bodova i jednak prihod po lanu obiteljskoga kuanstva, prednost pri izboru ima student koji ima vei broj bodova prema kriteriju godina redovitoga studija. lanak 17. Uz prijavu na natjeaj za dodjelu stipendija prema ovome Programu student prilae sljedeu dokumentaciju: 1. potvrdu/uvjerenje o prebivalitu (originalnu potvrdu CIPS-a, koja nije starija od 30 dana) 2. potvrdu o redovitom studiju (originalnu potvrdu ili ovjerenu kopiju potvrde iz koje je vidljivo da je prvi put upisana navedena godina studija) 3. izjavu studenta da ne prima stipendiju drugog davatelja (originalnu izjavu ovjerenu u opini, koja nije starija od 30 dana) 4. potvrdu/uvjerenje o iznosu obiteljske ili osobne invalidnine (odnosi se na obitelji poginulih branitelja i ratne vojne invalide; originalnu potvrdu, koja nije starija od 30 dana) 5. rjeenje o mjesenom novanom dodatku (odnosi se na dobitnike ratnih odlija/priznanja; originalno rjeenje ili ovjerenu kopiju rjeenja) 6. potvrdu o vremenu provedenom u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine (odnosi na razvojaene branitelje; originalnu potvrdu ili ovjerenu kopiju potvrde) 7. ovjerenu kunu listu (originalnu kunu listu, koja nije starija od 30 dana) 8. karticu tekueg rauna (kopiju kartice) 9. potvrdu o upisu u tekuu kolsku odnosno akademsku godinu (odnosi se na redovitog uenika osnovne odnosno srednje kole ili redovitog studenta; originalnu potvrdu ili ovjerenu kopiju potvrde)
10. rodne listove djece predkolskoga uzrasta (originalni rodni list ili ovjerenu kopiju rodnog lista) 11. vjenani list (odnosi se na roditelja podnosioca prijave; originalni vjenani list ili ovjerenu kopiju vjenanog lista, koji nije stariji od est mjeseci) 12. rjeenje o rastavi braka (odnosi se na rastavljene roditelje podnosioca prijave; originalno rjeenje ili ovjerenu kopiju rjeenja) 13. potvrdu/uvjerenje Slube za zapoljavanje Srednjobosanskog kantona (odnosi se na lanove domainstva koji se vode u evidenciji nezaposlenih lica a stariji su od 15 godina; originalnu potvrdu, koja nije starija od 30 dana) 14. potvrdu/uvjerenje da se lan domainstva ne nalazi u matinoj evidenciji aktivnih osiguranika (odnosi se na nezaposlene lanove domainstva koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih lica, nisu u radnom odnosu i nisu korisnici penzije; originalnu potvrdu penzijsko-invalidskog osiguranja, koja nije starija od 30 dana) 15. potvrdu o iznosu prosjene plae u posljednja tri mjeseca (originalnu potvrdu) 16. potvrdu o iznosu prosjene plae u posljednja tri mjeseca (odnosi se na vlasnike samostalnih radionica i vlasnike preduzea; originalnu potvrdu koju izda nadlena sluba Porezne uprave) 17. potvrdu o izraenoj dobiti u posljednjoj godini (odnosi se na za vlasnike samostalnih radionica i vlasnike preduzea; originalnu potvrdu koju izda nadlena sluba Porezne uprave) 18. potvrdu/uvjerenje da se nalazi u matinoj evidenciji aktivnih osiguranika, radnik na ekanju (priloiti ako zaposlenik nije u mogunosti priloiti potvrdu o iznosu prosjene plae; originalnu potvrdu penzijsko-invalidskog osiguranja, koja nije starija od 30 dana) 19. ek na iznos porodine, starosne ili invalidske penzije (originalni ek penzijsko-invalidskog osiguranja, koji nije stariji od 90 dana) 20. dokaz o iznosu inozemne penzije (originalnu ispravu koja nije starija od 90 dana) 21. dokaz o iznosu alimentacije (originalnu ispravu ili ovjerenu kopiju isprave) 22. potvrdu o iznosu primanja na osnovu socijalne i djeje zatite (originalnu potvrdu koju izda nadleni centar za socijalni rad, koja nije starija od 30 dana) lan 18. Prijave na konkurs, s potrebnom dokumentacijom, podnose se preko opinske slube nadlene za poslove branilako-invalidske zatite (u daljnjem tekstu: opinska sluba) u opini u kojoj lice ima prebivalite, odnosno u kojoj ostvaruje prava iz branilako-invalidske zatite. Opinske slube dune su u roku od deset dana od dana zatvaranja konkursa za dodjelu stipendija studentima dostaviti Kantonalnoj upravi popise (s imenima i prezimenima) prijavljenih kandidata. lan 19. Listu prioriteta za dodjelu stipendija prema ovom programu utvruje komisija koju rjeenjem imenuje direktor Kantonalne uprave.
10. rodne listove djece predkolskoga uzrasta (originalni rodni list ili ovjerenu kopiju rodnog lista) 11. vjenani list (odnosi se na roditelja podnositelja prijave; originalni vjenani list ili ovjerenu kopiju vjenanog lista, koji nije stariji od est mjeseci) 12. rjeenje o rastavi braka (odnosi se na rastavljene roditelje podnositelja prijave; originalno rjeenje ili ovjerenu kopiju rjeenja) 13. potvrdu/uvjerenje Slube za zapoljavanje Kantona Sredinja Bosna (odnosi se na lanove kuanstva koji se vode u evidenciji nezaposlenih osoba a stariji su od 15 godina; originalnu potvrdu, koja nije starija od 30 dana) 14. potvrdu/uvjerenje da se lan kuanstva ne nalazi u matinoj evidenciji aktivnih osiguranika (odnosi se na nezaposlene lanove kuanstva koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba, nisu u radnom odnosu i nisu korisnici mirovine; originalnu potvrdu mirovinsko-invalidskog osiguranja, koja nije starija od 30 dana) 15. potvrdu o iznosu prosjene plae u posljednja tri mjeseca (originalnu potvrdu) 16. potvrdu o iznosu prosjene plae u posljednja tri mjeseca (odnosi se na vlasnike samostalnih radionica i vlasnike poduzea; originalnu potvrdu koju izda mjerodavna sluba Porezne uprave) 17. potvrdu o izraenoj dobiti u posljednjoj godini (odnosi se na za vlasnike samostalnih radionica i vlasnike poduzea; originalnu potvrdu koju izda mjerodavna sluba Porezne uprave) 18. potvrdu/uvjerenje da se nalazi u matinoj evidenciji aktivnih osiguranika, radnik na ekanju (priloiti ako zaposlenik nije u mogunosti priloiti potvrdu o iznosu prosjene plae; originalnu potvrdu mirovinsko-invalidskog osiguranja, koja nije starija od 30 dana) 19. ek na iznos obiteljske, starosne ili invalidske mirovine (originalni ek mirovinsko-invalidskog osiguranja, koji nije stariji od 90 dana) 20. dokaz o iznosu inozemne mirovine (originalnu ispravu koja nije starija od 90 dana) 21. dokaz o iznosu alimentacije (originalnu ispravu ili ovjerenu kopiju isprave) 22. potvrdu o iznosu primanja na osnovu socijalne i djeje skrbi (originalnu potvrdu koju izda mjerodavni centar za socijalni rad, koja nije starija od 30 dana). lanak 18. Prijave na natjeaj, s potrebnom dokumentacijom, podnose se preko opinske slube mjerodavne za poslove braniteljsko-invalidske skrbi (u daljnjem tekstu: opinska sluba) u opini u kojoj osoba ima prebivalite odnosno u kojoj ostvaruje prava iz braniteljsko-invalidske skrbi. Opinske slube dune su u roku od deset dana od dana zatvaranja natjeaja za dodjelu stipendija studentima dostaviti Kantonalnoj upravi popise (s imenima i prezimenima) prijavljenih kandidata. lanak 19. Listu prioriteta za dodjelu stipendija prema ovom Programu utvruje povjerenstvo koje rjeenjem imenuje ravnatelj Kantonalne uprave.
lan 20. Zadatak komisije iz lana 19. ovoga programa je: 1. razmotriti prijave podnesene na konkurs 2. obaviti uvid u priloenu dokumentaciju 3. sastaviti listu prioriteta za dodjelu stipendija 4. sastaviti zapisnik o svome radu lan 21. Studenti imaju pravo prigovora na listu prioriteta za dodjelu stipendija u roku od osam dana od dana objavljivanja liste. Lista prioriteta za dodjelu stipendija objavljuje se na oglasnoj ploi Vlade Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona). Prigovor iz stava 1. ovoga lana podnosi se neposredno Kantonalnoj upravi. Prigovore iz stava 3. ovoga lana razmatra komisija iz lana 19. ovoga programa te ih, uz miljenje, dostavlja direktoru Kantonalne uprave radi donoenja konane odluke. O prigovorima iz stava 3. ovoga lana odluuje direktor Kantonalne uprave. lan 22. Konanu rang-listu za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2012./2013., na prijedlog komisije iz lana 19. ovoga programa, utvruje direktor Kantonalne uprave. lan 23. Odluku o izdvajanju sredstava za stipendiranje kolovanje djece branilaca donosi Vlada Kantona na prijedlog Kantonalne uprave. Finansijska sredstva s pozicije Transfer za stipendiranje kolovanje djece korisnika branilako-invalidske zatite rasporeuju se odlukama Vlade Kantona na prijedlog Kantonalne uprave. lan 24. Stipendija za akademsku godinu 2012./2013. isplaivat e se u deset jednakih mjesenih rata, u novanom iznosu od 100,00 KM mjeseno. Stipendije se uplauju na tekue raune studenata. lan 25. Ovim programom zamjenjuje se Program i kriteriji utroka sredstava s transfera za stipendiranje djece branilaca, broj 03-14-19/2012 od 23. januara 2012. godine (Program i kriteriji utroka sredstava za sufinansiranje stipendiranja kolovanja djece branilaca, za 2012. godinu, broj 01-0246/12, od 2. februara 2012., objavljen u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 5/12). lan 26. Ovaj program stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 1. januara 2013. godine. Broj: 01-02-30/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
lanak 20. Zadaa povjerenstva iz lanka 19. ovoga Programa je: 1. razmotriti prijave podnesene na natjeaj 2. obaviti uvid u priloenu dokumentaciju 3. sastaviti listu prioriteta za dodjelu stipendija 4. sastaviti zapisnik o svome radu. lanak 21. Studenti imaju pravo prigovora na listu prioriteta za dodjelu stipendija u roku od osam dana od dana objave liste. Listu prioriteta za dodjelu stipendija objavljuje se na oglasnoj ploi Vlade Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona). Prigovor iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se neposredno Kantonalnoj upravi. Prigovore iz stavka 3. ovoga lanka razmatra povjerenstvo iz lanka 19. ovoga Programa te ih, uz miljenje, dostavlja ravnatelju Kantonalne uprave radi donoenja konane odluke. O prigovorima iz stavka 3. ovoga lanka odluuje ravnatelj Kantonalne uprave. lanak 22. Konanu rang-listu za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2012./2013., na prijedlog povjerenstva iz lanka 19. ovoga Programa, utvruje ravnatelj Kantonalne uprave. lanak 23. Odluku o izdvajanju sredstava za stipendiranje kolovanje djece branitelja donosi Vlada Kantona na prijedlog Kantonalne uprave. Financijska sredstva sa stavke Transfer za stipendiranje kolovanje djece korisnika braniteljsko-invalidske skrbi rasporeuju se odlukama Vlade Kantona na prijedlog Kantonalne uprave. lanak 24. Stipendija za akademsku godinu 2012./2013. isplaivat e se u deset jednakih mjesenih rata, u novanom iznosu od 100,00 KM mjeseno. Stipendije se uplauju na tekue raune studenata. lanak 25. Ovim Programom zamjenjuje se Program i kriteriji troenja sredstava s transfera za stipendiranje djece branitelja, broj 03-14-19/2012 od 23. sijenja 2012. godine (Program i kriteriji troenja sredstava za sufinanciranje stipendiranja kolovanja djece branitelja, za 2012. godinu, broj 01-0246/12, od 2. veljae 2012., objavljen u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna, broj 5/12). lanak 26. Ovaj Program stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 1. sijenja 2013. godine. Broj: 01-02-30/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
142
Na osnovu lana 2. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (2) lana 27. i stavom (1) lana 38. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog izabranih dunosnika zakonodavne vlasti u Srednjobosanskom kantonu, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi PROGRAM UTROKA SREDSTAVA NAMIJENJENIH UDRUENJIMA GRAANA I INSTITUCIJAMA, ZA 2013. GODINU I. Ovim programom utvruje se utroak sredstava utvrenih na 10. razdjelu Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), poziciji Transferi udruenjima graana i institucijama, u iznosu od 20.000,00 KM, namijenjenih udruenjima graana i institucijama kulturnog, vjerskog i drutvenog znaaja, i to kako slijedi: 1. udruenjima graana iz oblasti kulture i sporta, branilakih populacija i nevladinoga sektora 7.000,00 KM 2. za vjerske manifestacije tradicionalna okupljanja 6.000,00 KM 3. ostalim udruenjima graana 7.000,00 KM II. O dinamici i prioritetima raspodjele sredstava iz take I. ovoga programa, kao i o pojedinanim iznosima odluuju pojedinano, do jedne treine planiranih sredstava, predsjedavajui Skuptine Srednjobosanskog kantona i zamjenici predsjedavajueg Skuptine Srednjobosanskog kantona, posebnom odlukom, u skladu s lanom 5. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, i to prema sljedeim kriterijima: Kriteriji dodjele sredstava udruenjima graana i institucijama Pravo na pomo prema ovom programu ostvaruju: - udruenja graana iz oblasti kulture i sporta te branilakih populacija, uz priloenu dokumentaciju: dokaz da udruenje djeluje i radi na podruju Srednjobosanskog kantona te da je udruenje aktivno u svome radu - za vjerske manifestacije tradicionalna okupljanja vjerske institucije, uz priloenu dokumentaciju: zahtjev vjerske institucije, na kantonalnom nivou, i program manifestacije, s navedenim tanim datumom i terminom odravanja manifestacije - ostala udruenja graana, uz priloenu dokumentaciju
142
Na osnovi lanka 2. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (2) lanka 27. i stavkom (1) lanka 38. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), te na prijedlog izabranih dunosnika zakonodavne vlasti u Kantonu Sredinja Bosna, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi PROGRAM TROENJA SREDSTAVA NAMIJENJENIH UDRUGAMA GRAANA I INSTITUCIJAMA, ZA 2013. GODINU I. Ovim Programom utvruje se troenje sredstava utvrenih za 10. razdjel lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), stavku Transferi udrugama graana i institucijama, u iznosu od 20.000,00 KM, namijenjenih udrugama graana i institucijama kulturnog, vjerskog i drutvenog znaaja, i to kako slijedi: 1. udrugama graana iz oblasti kulture i porta, braniteljskih populacija i nevladinoga sektora 7.000,00 KM 2. za vjerske manifestacije tradicionalna okupljanja 6.000,00 KM 3. ostalim udrugama graana 7.000,00 KM. II. O dinamici i prioritetima raspodjele sredstava iz toke I. ovoga Programa, kao i o pojedinanim iznosima odluuju pojedinano, do jedne treine planiranih sredstava, predsjedatelj Sabora Kantona Sredinja Bosna i zamjenici predsjedatelja Sabora Kantona Sredinja Bosna, posebnom odlukom, sukladno lanku 5. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu, i to prema sljedeim kriterijima: Kriteriji dodjele sredstava udrugama graana i institucijama Pravo na pomo prema ovom Programu ostvaruju: - udruge graana iz oblasti kulture i porta te braniteljskih populacija, uz priloenu dokumentaciju: dokaz da udruga djeluje i radi na podruju Kantona Sredinja Bosna te da je udruga aktivna u svome radu - za vjerske manifestacije tradicionalna okupljanja, vjerske institucije, uz priloenu dokumentaciju: zahtjev vjerske institucije, na kantonalnoj razini, i program manifestacije, s navedenim tonim datumom i terminom odravanja manifestacije - ostale udruge graana, uz priloenu dokumentaciju.
III. Sredstva iz take I. ovoga Programa doznait e se na iroraune korisnika u skladu s odlukom iz take II. ovoga programa. IV. Ovaj program objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-32/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
III. Sredstva iz toke I. ovoga Programa doznait e se na iroraun korisnika sukladno odluci iz toke II. ovoga Programa. IV. Ovaj Program objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-32/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
143
Na osnovu lana 2. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 5/03 preieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavom (3) lana 27. i stavom (1) lana 38. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13) te na prijedlog izabranih dunosnika zakonodavne vlasti u Srednjobosanskom kantonu, Vlada Srednjobosanskog kantona, na 34. sjednici odranoj 7. februara 2013. godine, donosi PROGRAM UTROKA SREDSTAVA NAMIJENJENIH POJEDINCIMA, ZA 2013. GODINU I. Ovim programom utvruje se utroak sredstava utvrenih na 10. razdjelu Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/13), poziciji Transferi pojedincima, u iznosu od 20.000,00 KM, namijenjenih za pomoi graanima Srednjobosanskog kantona kako slijedi: 1. socijalno ugroenim graanima (u teim oblicima socijalne ugroenosti) 2. teko bolesnim graanima 3. za uee u humanitarnim akcijama 4. pomo povratnikoj populaciji II. O dinamici i prioritetima raspodjele sredstava iz take I. ovoga programa, kao i o pojedinanim iznosima odluuju pojedinano, do jedne treine planiranih sredstava, predsjedavajui Skuptine Srednjobosanskog kantona i zamjenici predsjedavajueg Skuptine Srednjobosanskog kantona, posebnom odlukom, u skladu s lanom 5. Zakona o izvravanju Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, i to prema sljedeim kriterijima:
143
Na osnovi lanka 2. Zakona o Vladi Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj: 5/03 proieni tekst i 14/03), a u vezi sa stavkom (3) lanka 27. i stavkom (1) lanka 38. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), te na prijedlog izabranih dunosnika zakonodavne vlasti u Kantonu Sredinja Bosna, Vlada Kantona Sredinja Bosna na 34. sjednici, odranoj 7. veljae 2013. godine, donosi PROGRAM TROENJA SREDSTAVA NAMIJENJENIH POJEDINCIMA, ZA 2013. GODINU I. Ovim Programom utvruje se troenje sredstava utvrenih za 10. razdjel lanka 3. Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 1/13), stavku Transferi pojedincima, u iznosu od 20.000,00 KM, namijenjenih za pomoi graanima Kantona Sredinja Bosna kako slijedi: 1. socijalno ugroenim graanima (u teim oblicima socijalne ugroenosti) 2. teko bolesnim graanima 3. za sudjelovanje u humanitarnim akcijama 4. pomo povratnikoj populaciji. II. O dinamici i prioritetima raspodjele sredstava iz toke I. ovoga Programa, kao i o pojedinanim iznosima odluuju pojedinano, do jedne treine planiranih sredstava, predsjedatelj Sabora Kantona Sredinja Bosna i zamjenici predsjedatelja Sabora Kantona Sredinja Bosna, posebnom odlukom, sukladno lanku 5. Zakona o izvravanju Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu, i to prema sljedeim kriterijima: Kriteriji dodjele sredstava pojedincima Pravo na pomo prema ovom Programu ostvaruju:
Kriteriji dodjele sredstava pojedincima Pravo na pomo prema ovom programu ostvaruju: - socijalno ugroeni graani (u teim oblicima socijalne ugroenosti), uz priloenu dokumentaciju: potvrdu mjesne zajednice, nadlene opinske slube ili centra za socijalni rad, uz njihovu preporuku da je stanje toga graanina tei oblik socijalne ugroenosti - porodice sa slabim primanjima iz koje se koluju djeca, uz potvrdu o upisu u kolu ili na fakultet - teko bolesni graani, uz priloenu dokumentaciju: dokumentacija klinikih centara s podruja Bosne i Hercegovine ili nadlene zdravstvene ustanove - uee u humanitarnim akcijama, pod uvjetom da humanitarnu akciju vodi humanitarna organizacija - pomo povratnikoj populaciji, uz priloenu dokumentaciju: dokaz da je lice povratnik i potvrdu mjesne zajednice ili nadlene opinske slube, koje e dati preporuku za pomo povratniku III. Sredstva iz take I. ovoga programa doznait e se na iroraun korisnika u skladu s odlukom iz take II. ovoga programa. IV. Ovaj program objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-02-33/13 11. februara 2013. Travnik PREMIJER KANTONA Tahir Lendo, s. r.
- socijalno ugroeni graani (u teim oblicima socijalne ugroenosti), uz priloenu dokumentaciju: potvrdu mjesne zajednice, mjerodavne opinske slube ili centra za socijalni rad, uz njihovu preporuku da je stanje toga graanina tei oblik socijalne ugroenosti - obitelji sa slabim primanjima iz koje se koluju djeca, uz potvrdu o upisu u kolu ili na fakultet - teko bolesni graani, uz priloenu dokumentaciju: dokumentacija klinikih centara s podruja Bosne i Hercegovine ili mjerodavne zdravstvene ustanove - sudjelovanje u humanitarnim akcijama, pod uvjetom da humanitarnu akciju vodi humanitarna organizacija - pomo povratnikoj populaciji, uz priloenu dokumentaciju: dokaz da je osoba povratnik i potvrdu mjesne zajednice ili mjerodavne opinske slube, koje e dati preporuku za pomo povratniku. III. Sredstva iz toke I. ovoga Programa doznait e se na iroraun korisnika sukladno odluci iz toke II. ovoga Programa. IV. Ovaj Program objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-02-33/13 11. veljae 2013. Travnik PREDSJEDNIK VLADE KANTONA Tahir Lendo, v. r.
M I N I S TAR S TV O PRIVREDE 144

Na osnovu stava 2. lana 25. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 28/06 i 2/10) i lana 200. Zakona o upravnom postupku ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 2/98 i 48/99), Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona donosi R J E E NJ E O PRODULJENJU ROKA VAENJA REGISTROVANIH VOZNIH REDOVA NA KANTONALNIM AUTOBUSNIM LINIJAMA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU I. Voznim redovima na kantonalnim autobusnim linijama registrovanim u Ministarstvu privrede Srednjobosanskog kantona iji rok vaenja istjee od 31. januara 2013. godine produljuje se rok vaenja do 31. januara 2014. godine.
M I N I S TAR S TV O GOSPODARSTVA 144

Na temelju stavka 2. lanka 25. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 28/06 i 2/10) i lanka 200. Zakona o upravnom postupku (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 2/98 i 48/99), Ministarstvo gospodarstva Kantona Sredinja Bosna donosi R J E E NJ E O PRODULJENJU ROKA VAENJA REGISTRIRANIH VOZNIH REDOVA NA KANTONALNIM AUTOBUSNIM LINIJAMA U KANTONU SREDINJA BOSNA I. Voznim redovima na kantonalnim autobusnim linijama registriranim u Ministarstvu gospodarstva Kantona Sredinja Bosna iji rok vaenja istjee od 31. sijenja 2013. godine produljuje se rok vaenja do 31. sijenja 2014. godine.
II. Iz odredbi ovoga rjeenja izuzimaju se vozni redovi koji su pravosnanim rjeenjem Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona brisani iz Registra kantonalnih autobusnih linija. III. Ovo rjeenje objavit e se na oglasnoj ploi Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona i u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". IV. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja. Broj: 06-27-95/13 21. januara 2013. Travnik MINISTAR Sedad Milanovi, s. r.
II. Iz odredbi ovoga Rjeenja izuzimaju se vozni redovi koji su pravomonim rjeenjem Ministarstva gospodarstva Kantona Sredinja Bosna brisani iz Registra kantonalnih autobusnih linija. III. Ovo Rjeenje objavit e se na oglasnoj ploi Ministarstva gospodarstva Kantona Sredinja Bosna i u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. IV. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom donoenja. Broj: 06-27-95/13 21. sijenja 2013. Travnik MINISTAR Sedad Milanovi, v. r.
M I N I S TAR S TV O OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA 145

Na osnovu stava 2. lana 64. Zakona o srednjoj koli ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 11/01, 17/04 i 15/12), Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta donosi PRAV I LN I K O VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU UENIKA U SREDNJOJ KOLI I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. (Namjena) Ovim pravilnikom utvruju se naini, postupci i elementi vrednovanja i ocjenjivanja odgojno-obrazovnih postignua uenika u srednjoj koli, prava i obaveze nastavnika, razrednika, pedagoga, direktora kole i uenika u provoenju postupaka napredovanja, vrednovanja i ocjenjivanja tokom kolske godine te prava i obaveze roditelja / staratelja (u daljnjem tekstu: roditelj). lan 2. (Definicije pojmova) (1) Vrednovanje iz lana 1. ovoga pravilnika jeste sistemsko prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutom nivou kompetencija: u znanjima, vjetinama i sposobnostima, te samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i elementima, a sastavnice su praenje,
M I N I S TAR S TV O OBRAZOVANJA, ZNANOSTI, KULTURE I PORTA 145

Na temelju stavka 2. lanka 64. Zakona o srednjem kolstvu (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 11/01; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 17/04 i 15/12), Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta Kantona Sredinja Bosna donosi PRAV I LN I K O VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU UENIKA U SREDNJOJ KOLI I. OSNOVNE ODREDBE lanak 1. (Namjena) Ovim Pravilnikom utvruju se naini, postupci i elementi vrednovanja i ocjenjivanja odgojno-obrazovnih postignua uenika u srednjoj koli, prava i obveze nastavnika, razrednika, pedagoga, ravnatelja i uenika u provoenju postupaka napredovanja, vrednovanja i ocjenjivanja tijekom kolske godine te prava i obveze roditelja/skrbnika (u daljnjem tekstu: roditelj). lanak 2. (Definicije pojmova) (1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vjetinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, sukladno s unaprijed definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i elementima, a sastavnice su praenje,
provjeravanje i ocjenjivanje. (2) Provjeravanje iz stava 1. ovoga lana podrazumijeva procjenu postignutog nivoa kompetencija u nastavnom predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tokom kolske godine. (3) Ocjenjivanje iz stava 1. ovoga lana je brojano i opisno iskazivanje rezultata praenja i provjeravanja uenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta. lan 3. (Sistemsko praenje napredovanja uenika) Srednja kola tokom obrazovanja sistemski prati napredovanje uenika, njihove sklonosti i sposobnosti, vrednuje rezultate njihova rada i usmjerava ih u skladu s programom profesionalne orijentacije za izbor odgovarajueg obrazovanja. lan 4. (Principi vrednovanja i ocjenjivanja) (1) Nastavnik u srednjoj koli vrjednuje uenikova postignua tako da potuje linost uenika i razliitosti meu njima. (2) Nastavnik osigurava javnost vrednovanja i ocjenjivanja tako da: - na poetku kolske godine sve uenike upozna s nainima, elementima i vremenskim planom vrednovanja i ocjenjivanja; - ocjenu saopava ueniku javno pred svim uenicima; - ocjenu poprati usmenim objanjenjem na asu, pred svim uenicima; - ocjenu upisuje u pedagoku dokumentaciju odmah nakon praenja i provjeravanja. (3) Nastavnik u procesu vrednovanja potie uenikovo napredovanje i samopouzdanje. (4) Nastavnik u procesu vrednovanja daje uenicima pravovremenu povratnu informaciju o pojedinanim postignuima. (5) Nastavnik je obavezan izvijestiti razrednika o nepostignutom minimalnom oekivanju svakoga uenika, a razrednik je obavezan o tome obavijestiti roditelja. (6) Nastavnik je obavezan osigurati ueniku dopunsku nastavu ako uenik dva puta zaredom nije postigao minimalna oekivanja iz odreenog nastavnog predmeta te o tome obavijestiti uenika i razrednika. (7) Ocjene iz svih nastavnih predmeta moraju biti poticaj u linom razvoju uenika na tom podruju, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanja uenikovih postignua moraju se potovati njegove sposobnosti. (8) Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja uenikovih kompetencija i ponaanja provode nastavnici, razrednici i struni saradnici transparentno, javno i kontinuirano, potujui uenikovu linost i dajui svakom ueniku jednaku priliku.
provjeravanje i ocjenjivanje. (2) Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom kolske godine. (3) Ocjenjivanje je brojano i opisno iskazivanje rezultata praenja i provjeravanja uenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta. lanak 3. (Sustavno praenje napredovanja uenika) Srednja kola tijekom obrazovanja sustavno prati napredovanje uenika, njihove sklonosti i sposobnosti, vrednuje rezultate njihova rada i usmjerava ih sukladno programu profesionalne orijentacije za izbor odgovarajueg obrazovanja. lanak 4. (Naela vrednovanja i ocjenjivanja) (1) Nastavnik u srednjoj koli vrednuje uenikova postignua tako da potuje osobnost uenika i razliitosti meu njima. (2) Nastavnik osigurava javnost vrednovanja i ocjenjivanja tako da: - na poetku kolske godine sve uenike upozna s nainima, elementima i vremenskim planom vrednovanja i ocjenjivanja; - ocjenu priopava ueniku javno pred svim uenicima; - ocjenu poprati usmenim objanjenjem na satu pred svim uenicima; - ocjenu upisuje u pedagoku dokumentaciju odmah nakon praenja i provjeravanja. (3) Nastavnik u procesu vrednovanja potie uenikovo napredovanje i samopouzdanje. (4) Nastavnik u procesu vrednovanja daje uenicima pravodobnu povratnu informaciju o pojedinanim postignuima. (5) Nastavnik je obvezan izvijestiti razrednika o nepostignutom minimalnom oekivanju svakoga uenika, a razrednik je obvezan izvijestiti o tomu roditelja. (6) Nastavnik je obvezan osigurati ueniku dopunsku nastavu ako uenik dva puta zaredom nije postigao minimalna oekivanja iz odreenog nastavnog predmeta te o tomu izvijestiti uenika i razrednika. (7) Ocjene iz svih nastavnih predmeta moraju biti poticaj u osobnom razvoju uenika na tom podruju, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanja uenikovih postignua moraju se potovati njegove sposobnosti. (8) Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja uenikovih kompetencija i ponaanja provode nastavnici, razrednici i struni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, potujui uenikovu osobnost i dajui svakom ueniku jednaku priliku.
II. PRAVA I OBAVEZE UENIKA, RODITELJA, RAZREDNIKA, NASTAVNIKA I DIREKTORA KOLE U PROCESU VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA UENIKA lan 5. (Prava i obaveze uenika) (1) Uenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja od svakog nastavnika za svaki nastavni predmet i druga pravila u koli koja se odnose na uenika prava i obaveze. (2) Uenik je duan pridravati se svih pravila koja se odnose na naine i postupke vrednovanja, te na pravila ponaanja uenika u koli. lan 6. (Prava i obaveze roditelja) (1) Roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet. (2) O nainima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informie razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima i, ako postoje tehnike mogunosti, obavezno i na web stranici. (3) Roditelj je duan redovno dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom. (4) Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta na organizovanim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom. (5) Roditelj ima pravo od razrednika zatraiti individualni informativni razgovor s predmetnim nastavnikom. (6) Roditelj ima pravo izvijestiti direktora kole ako mu razrednik ili predmetni nastavnik odbija dati pravovremene i potrebne obavijesti o uspjehu njegovoga djeteta. (7) Roditelj ima pravo na pisane i usmene predstavke (primjedbe, komentare i sugestije) o vrednovanju uenika, koje podnosi direktoru kole i/ili vijeu roditelja. (8) U posljednjoj sedmici prije zavretka nastavne godine ne organizuju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori. lan 7. (Prava i obaveze nastavnika) (1) Nastavnik odreenoga nastavnoga predmeta utvruje na strunom aktivu, s nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga podruja elemente ocjenjivanja te naine i postupke vrednovanja. (2) Struni aktiv kole duan je uskladiti naine, postupke i elemente praenja iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih podruja i dostaviti u pisanom obliku pedagogu kole. (3) Nastavnik svakog nastavnoga predmeta duan je na poetku i tokom kolske godine upoznati uenike s elementima ocjenjivanja, kao i s nainima i postupcima vrednovanja. (4) Tokom praenja uenikova razvoja nastavnik u rubriku za biljeke u imeniku upisuje samo ona zapaanja koja su nastavniku u praenju uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku mogu pomoi u konanom ocjenjivanju uspjeha u nastavnom predmetu, odnosno odgojno-obrazovnom podruju.
II. PRAVA I OBVEZE UENIKA, RODITELJA, RAZREDNIKA, NASTAVNIKA I RAVNATELJA KOLE U PROCESU VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA UENIKA lanak 5. (Prava i obveze uenika) (1) Uenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja od svakog nastavnika za svaki nastavni predmet i druga pravila u koli koja se odnose na uenika prava i obveze. (2) Uenik je duan pridravati se svih pravila koja se odnose na naine i postupke vrednovanja, te na pravila ponaanja uenika u koli. lanak 6. (Prava i obveze roditelja) (1) Roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet. (2) O nainima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima i, ako postoje tehnike mogunosti, obvezno i na web-stranici. (3) Roditelj je duan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom. (4) Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene njegova djeteta na organiziranim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom. (5) Roditelj ima pravo od razrednika zatraiti individualni informativni razgovor s predmetnim nastavnikom. (6) Roditelj ima pravo izvijestiti ravnatelja ako mu razrednik ili predmetni nastavnik odbija dati pravodobne i potrebne obavijesti o uspjehu njegova djeteta. (7) Roditelj ima pravo na pisane i usmene predstavke (primjedbe, komentare i sugestije) o vrednovanju uenika koje podnosi ravnatelju i/ili vijeu roditelja. (8) U posljednjem tjednu prije zavretka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori. lanak 7. (Prava i obveze nastavnika) (1) Nastavnik odreenoga nastavnoga predmeta utvruje na strunom aktivu, s nastavnicima istoga nastavnoga predmeta odnosno odgojno-obrazovnoga podruja, elemente ocjenjivanja te naine i postupke vrednovanja. (2) Struni je aktiv kole duan uskladiti naine, postupke i elemente praenja iz svih nastavnih predmeta odnosno odgojno-obrazovnih podruja i dostaviti u pisanom obliku pedagogu kole. (3) Nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na poetku i tijekom kolske godine duan upoznati uenike s elementima ocjenjivanja, kao i s nainima i postupcima vrednovanja. (4) Tijekom praenja uenikova razvoja nastavnik upisuje u imenik, u rubriku za biljeke, samo ona zapaanja koja su nastavniku u praenju uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku mogu pomoi u konanome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome podruju.
(5) U rubriku za biljeke u imeniku nastavnik unosi i sljedee podatke: datum pisane i usmene provjere, cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj moguih bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih uenikovih radova, redovitost izvravanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga predmeta. (6) Uenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje nastavnik koji pouava nastavni predmet. (7) Nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjeljenju ili odgojno-obrazovnoj grupi, osim u iznimnim sluajevima (nastava u bolnici, u kui). (8) Nastavnik je duan svaku ocjenu javno saopiti i obrazloiti ueniku. (9) Nastavnik je duan saopenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajui odjeljak. (10) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, nastavnik je duan dati ueniku na uvid i uvati u koli do kraja kolske godine. (11) U umjetnikim kolama uenikovo znanje na redovnim godinjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tokom nastavne godine i ispitna komisija, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitna komisija. (12) Ispitne komisije formira nastavniko vijee. lan 8. (Prava i obaveze razrednika) (1) Razrednik je duan na prvom roditeljskome sastanku informisati roditelje o odredbama ovoga pravilnika, a na prvome nastavnom asu uenike. (2) Raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora planira i donosi razrednik, o emu pisano obavjetava direktora i pedagogapsihologa kole te roditelje i uenike. (3) Razrednik je duan tokom nastavne godine odrati najmanje etiri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignua u prethodnom periodu i obavijest o uenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti te o njegovu radu, zalaganju, postignuima, uspjehu, izostancima i vladanju, informie roditelje o aktivnostima u razrednom odjeljenju te osigurava razmjenu informacija izmeu roditelja i nastavnika, pedagoga-psihologa i direktora kole. (4) Razrednik je duan jednom sedmino organizovati individualni informativni razgovor za roditelje na kojem obavjetava roditelja o postignutim nivoima kompetencija njegovoga djeteta kroz sve nastavne predmete te o izostancima i vladanju, a o terminima informativnih razgovora razrednik upoznaje uenike, roditelje, direktora kole i strune saradnike na poetku kolske godine. (5) Ako roditelj ne obavijesti razrednika o razlozima nedolaska na individualne razgovore i roditeljske sastanke tokom jednog polugodita, razrednik je duan stupiti s njim u kontakt, zatim pisano, a o neodazivanju roditelja pisanim putem obavijestiti direktora kole. (6) Razrednik je duan dogovoriti informativni razgovor s predmetnim nastavnikom kada to roditelj zahtijeva. (7) Ako uenik ima mjesec dana prije zavretka
(5) U rubriku za biljeke u imeniku nastavnik unosi i sljedee podatke: datum pisane i usmene provjere, cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj moguih bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova uenika, redovitost izvravanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga predmeta. (6) Uenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje nastavnik koji pouava nastavni predmet. (7) Nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini, osim u iznimnim sluajevima (nastava u bolnici, u kui). (8) Nastavnik je duan svaku ocjenu javno priopiti i obrazloiti ueniku. (9) Nastavnik je duan priopenu ocjenu upisati u imenik, u za to odgovarajui odjeljak. (10) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova nastavnik je duan dati ueniku na uvid i uvati u koli do kraja kolske godine. (11) U umjetnikim kolama uenikovo znanje na redovitim godinjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo. (12) Ispitna povjerenstva formira nastavniko vijee. lanak 8. (Prava i obveze razrednika) (1) Razrednik je duan na prvome roditeljskome sastanku informirati roditelje o odredbama ovoga Pravilnika, a na prvome nastavnome satu uenike. (2) Raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora planira i donosi razrednik, o emu pisano obavjetava ravnatelja i pedagoga psihologa kole, roditelje i uenike. (3) Razrednik je duan tijekom nastavne godine odrati najmanje etiri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignua u prethodnome razdoblju i obavijesti o uenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti te o njegovu radu, zalaganju, postignuima, uspjehu, izostancima i vladanju, informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te osigurava razmjenu informacija izmeu roditelja i nastavnika, pedagoga psihologa i ravnatelja. (4) Razrednik je duan jednom tjedno organizirati individualni informativni razgovor za roditelje na kojemu izvjeuje roditelja o postignutim razinama kompetencija njegova djeteta kroz sve nastavne predmete te o izostancima i vladanju, a o terminima informativnih razgovora razrednik upoznaje uenike, roditelje, ravnatelja i strune suradnike na poetku kolske godine. (5) Ako roditelj ne obavijesti razrednika o razlozima nedolaska na individualne razgovore i roditeljske sastanke tijekom jednog polugodita, razrednik je duan stupiti s njim u kontakt, zatim pisano, a o neodazivanju roditelja pisanim putem izvijestiti ravnatelja kole. (6) Razrednik je duan dogovoriti informativni razgovor s predmetnim nastavnikom kada to roditelj zahtijeva. (7) Ako uenik ima mjesec dana prije zavretka polugodita i/ili kolske godine negativne ocjene iz vie od
polugodita i/ili kolske godine negativne ocjene iz vie od dvaju nastavnih predmeta, razrednik je duan o tome pisanim putem obavijestiti roditelja i odjeljensko vijee. (8) Ako razrednik ili nastavnik odbija roditelju dati pravovremene i potrebne obavijesti o postignuima i uspjehu uenika, roditelj o tome moe podnijeti prigovor direktoru kole i inspekciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta. (9) Ocjenu vladanja uenika zakljuuje odjeljensko vijee na prijedlog razrednika. lan 9. (Prava i obaveze direktora kole i pedagoga) (1) Direktor kole duan je na poetku kolske godine informisati sve nastavnike i strune saradnike o odredbama ovoga pravilnika. (2) Direktor kole i pedagog-psiholog kole duni su tokom nastavne godine pratiti provoenje ovoga pravilnika. (3) Direktor kole je duan razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijea roditelja koja se odnosi na naine i postupke vrednovanja uenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke. III. VREDNOVANJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA lan 10. (Naini, postupci i elementi vrednovanja) (1) Naini, postupci i elementi vrednovanja postignutoga nivoa kompetencija proizlaze iz nastavnoga plana i programa, ovoga pravilnika i pravila ponaanja uenika koje donosi kola, te odredbi kantonalnoga Zakona o srednjoj koli. (2) Elemente ocjenjivanja odreenoga nastavnoga predmeta te naine i postupke vrednovanja izrauje nastavnik odreenoga nastavnoga predmeta s nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno na strunom aktivu nastavnika odreenog odgojno-obrazovnoga podruja. (3) Uspjeh uenika u ocjenjivanju zadae, praktinoga rada, pokusa, izvoenja laboratorijske i druge vjebe, nastupa (umjetnike: muzike, plesne i likovne kole), ocjenjuje se na osnovu primjene uenikova znanja u izvoenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vjetina, koritenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okoliu. (4) Naine, postupke i elemente vrednovanja u umjetnikim kolama odreuju strune komisije umjetnikih kola. Vrednovanje provodi ispitna komisija na javnim i internim nastupima te godinjim ispitima. lan 11. (Vrednovanje uenika s tekoama) (1) Naine, postupke i elemente vrednovanja uenika s tekoama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume, ukljuujui i vladanje, nastavnici trebaju uskladiti s tekoom i linou uenika. (2) Vrednovanje uenika s tekoom treba usmjeriti na poticanje uenika na aktivno uee u nastavi i vannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjeaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio ouvane
dvaju nastavnih predmeta, razrednik je duan o tome pisanim putem obavijestiti roditelja i odjelno vijee. (8) Ako razrednik ili nastavnik odbija roditelju dati pravodobne i potrebne obavijesti o postignuima i uspjehu uenika, roditelj o tome moe podnijeti prigovor ravnatelju kole i inspekciji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i porta. (9) Ocjenu vladanja uenika zakljuuje odjelno vijee na prijedlog razrednika. lanak 9. (Prava i obveze ravnatelja i pedagoga) (1) Ravnatelj kole duan je na poetku kolske godine informirati sve nastavnike i strune suradnike o odredbama ovoga Pravilnika. (2) Ravnatelj i pedagog psiholog kole duni su tijekom nastavne godine pratiti provoenje ovoga Pravilnika. (3) Ravnatelj kole duan je razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijea roditelja koja se odnosi na naine i postupke vrednovanja uenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke. III. VRJEDNOVANJE, OCJENJIVANJE UENIKA PROVJERAVANJE I
lanak 10. (Naini, postupci i elementi vrednovanja) (1) Naini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz nastavnoga plana i programa, ovoga Pravilnika i pravila ponaanja uenika koje donosi kola, te odredbi Zakona o srednjem kolstvu u Kantonu Sredinja Bosna. (2) Elemente ocjenjivanja odreenoga nastavnoga predmeta te naine i postupke vrednovanja izrauje nastavnik odreenoga nastavnoga predmeta s nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno na strunom aktivu nastavnika odreenog odgojno-obrazovnoga podruja. (3) Uspjeh uenika u ocjenjivanju uratka, praktinoga rada, pokusa, izvoenja laboratorijske i druge vjebe te nastupa (umjetnike: glazbene, plesne i likovne kole) ocjenjuje se na temelju primjene uenikova znanja u izvoenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vjetina, koritenja materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjene sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okoliu. (4) Naine, postupke i elemente vrednovanja u umjetnikim kolama odreuju struna povjerenstva umjetnikih kola. Vrednovanje provodi ispitno povjerenstvo na javnim i internim nastupima te godinjim ispitima. lanak 11. (Vrednovanje uenika s tekoama) (1) Naine, postupke i elemente vrednovanja uenika s tekoama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume, ukljuujui i vladanje, nastavnici trebaju prilagoditi tekoi i osobnosti uenika. (2) Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje uenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjeaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio ouvane sposobnosti i razvio nove.
sposobnosti i razvio nove. (3) Kod uenika s tekoama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. (4) Naini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama strunoga tima za pojedino podruje, primjereni stepenu i vrsti tekoe te jasni svim uesnicima u procesu vrednovanja. (5) Nivo razvijenosti kompetencija uenika treba provjeravati oblikom u kojem mu njegova tekoa najmanje smeta i u kojem se najbolje moe izraziti. Pogreke nastale zbog tekoe moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. (6) Ako uenik ima izraene tekoe u glasovnogovornoj komunikaciji, moe mu se omoguiti, u dogovoru s razrednim vijeem kole, provjeravanje u pisanom obliku. (7) Ako uenik ima izraene tekoe u pisanoj komunikaciji, treba mu omoguiti, u dogovoru s razrednim vijeem kole, provjeravanje u usmenome obliku. lan 12. (Uvodno ili inicijalno provjeravanje) (1) Nastavnik moe na poetku nastavne godine radi uvida u postignuti nivo kompetencija uenika u pojedinom razrednom odjeljenju i nastavnom predmetu provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje. Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja druge sedmice od poetka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz lana 15. ovoga pravilnika. (2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u biljeke o praenju uenika, ne ocjenjuje se te slui pravovremenom pruanju kvalitetne individualne informacije ueniku i roditelju. (3) Nakon pisane provjere nastavnik je obavezan s uenicima analizirati rezultate pisane provjere. (4) Ako rezultati pisane provjere pokau da veina uenika nema potrebno znanje za svladavanje novih nastavnih sadraja, nastavnik e organizovati naine ponavljanja sadraja koji nisu usvojeni. lan 13. (Usmeno provjeravanje) (1) Usmenim provjeravanjem smatraju se svi usmeni oblici provjere postignutoga nivoa kompetencija uenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni oblici provjere se provode kontinuirano tokom nastavne godine, u pravilu, poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja. (2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenika moe se provoditi na svakom nastavnom asu i, u pravilu, ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta po ueniku. (3) U danu kada pie pisanu provjeru, uenik moe biti usmeno provjeravan samo iz jednog nastavnoga predmeta, odnosno iz dvaju nastavnih predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku za biljeke u imeniku. (4) Uenika se tokom polugodita ocjenjuje iz svih elemenata predvienih za usmeno ocjenjivanje najmanje jednom ocjenom iz nastavnoga predmeta koji je u satnici
(3) Kod uenika s tekoama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadatcima te odgojnim vrijednostima. (4) Naini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama strunoga tima za pojedino podruje, primjereni stupnju i vrsti tekoe te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. (5) Razinu razvijenosti kompetencija uenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova tekoa najmanje smeta i u kojemu se najbolje moe izraziti. Pogreke nastale zbog tekoe moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. (6) Ako uenik ima izraene tekoe u glasovnogovornoj komunikaciji, moe mu se omoguiti provjeravanje u pisanome obliku, u dogovoru s razrednim vijeem kole. (7) Ako uenik ima izraene tekoe u pisanoj komunikaciji, ueniku treba omoguiti provjeravanje u usmenome obliku, u dogovoru s razrednim vijeem kole. lanak 12. (Uvodno ili inicijalno provjeravanje) (1) Nastavnik moe na poetku nastavne godine u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija uenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje. Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od poetka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz lanka 15. ovoga Pravilnika. (2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u biljeke o praenju uenika, ne ocjenjuje se te slui pravovremenom pruanju kvalitetne individualne informacije ueniku i roditelju. (3) Nakon pisane provjere nastavnik je obvezan s uenicima analizirati rezultate pisane provjere. (4) Ako rezultati pisane provjere pokau da veina uenika nema potrebno znanje za svladavanje novih nastavnih sadraja, nastavnik e organizirati naine ponavljanja sadraja koji nisu usvojeni. lanak 13. (Usmeno provjeravanje) (1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija uenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja. (2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenika moe se provoditi na svakom nastavnome satu i, u pravilu, ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta po ueniku. (3) U danu kada pie pisanu provjeru, uenik moe biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta odnosno iz dvaju nastavnih predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku za biljeke u imeniku. (4) Uenika se tijekom polugodita ocjenjuje iz svih elemenata predvienih za usmeno ocjenjivanje najmanje jednom ocjenom iz nastavnog predmeta koji je u satnici
jedan ili jedan i pol as sedmino, odnosno najmanje dva puta iz predmeta koji je dva asa ili vie asova sedmino. (5) Uenik ima pravo samostalno traiti usmenu provjeru usvojenosti nastavnih sadraja ili se jednom, u pravilu, u polugoditu izviniti. (6) Ocjenjivanje uenikova znanja ne smije biti rasporeeno samo na kraj polugodita, odnosno nastavne godine. lan 14. (Pisano provjeravanje) (1) Pisanim provjeravanjem smatraju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom uenikove pisane zadae. Pisano provjeravanje se provodi poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja, kontinuirano tokom nastavne godine. (2) Za potrebe ovoga pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati obimom nastavnoga sadraja. (3) Obrazovna dostignua iz kratkih pisanih provjera upisuju se, u pravilu, u rubriku za biljeke u imeniku. (4) Nastavnik je duan obavijestiti uenike o obimu sadraja koji e se provjeravati i nainu provoenja pisane provjere. (5) U jednom danu uenik moe pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednoj sedmici najvie tri pisane provjere. (6) Ako nakon provedene pisane provjere znanja vie od 50% uenika dobije negativnu ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti. lan 15. (Broj pisanih provjera) (1) Uenikovo znanje se provjerava pisanim oblikom i ocjenjuje samo iz onih nastavnih predmeta za koje su nastavnim planom i programom propisani pisani oblici provjeravanja. (2) Pisane provjere provode se tokom nastavne godine samo poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja. (3) Ako nastavnim planom i programom nisu propisani pisani oblici provjeravanja, usvojenost nastavnih sadraja i razvijenost vjetina i sposobnosti moe se u jednom polugoditu provjeravati ovisno o godinjem broju asova nastavnoga predmeta, i to: - jednom ako je planirano godinje 35 asova nastavnoga predmeta; - dva puta ako je planirano godinje 70 asova nastavnoga predmeta; - tri puta ako je planirano godinje 105 asova nastavnoga predmeta; - etiri puta ako je planirano godinje vie od 105 asova nastavnoga predmeta. (4) Iznimno od stava (1) ovoga lana, uenici s tekoama mogu se pisanim oblikom provjeravati i ocjenjivati iz svih nastavnih predmeta.
jedan ili jedan i pol sat tjedno odnosno najmanje dva puta iz predmeta koji je dva sata ili vie sati tjedno. (5) Uenik ima pravo samostalno traiti usmenu provjeru usvojenosti nastavnih sadraja ili se jednom, u pravilu, u polugoditu ispriati. (6) Ocjenjivanje uenikova znanja ne smije biti rasporeeno samo na kraj polugodita odnosno nastavne godine. lanak 14. (Pisano provjeravanje) (1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom uenikova pisanog uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja, kontinuirano tijekom nastavne godine. (2) Za potrebe ovoga Pravilnika, razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati opsegom nastavnoga sadraja. (3) Obrazovna postignua iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za biljeke u imeniku. (4) Nastavnik je duan obavijestiti uenike o opsegu sadraja koji e se provjeravati i nainu provoenja pisane provjere. (5) U jednome danu uenik moe pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najvie tri pisane provjere. (6) Ako nakon provedene pisane provjere znanja vie od 50% uenika dobije negativnu ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti. lanak 15. (Broj pisanih provjera) (1) Uenika se provjerava pisanim oblikom i ocjenjuje samo iz onih nastavnih predmeta za koje su nastavnim planom i programom propisani pisani oblici provjeravanja. (2) Pisane provjere provode se tijekom nastavne godine samo poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja. (3) Ako nastavnim planom i programom nisu propisani pisani oblici provjeravanja, usvojenost nastavnih sadraja i razvijenost vjetina i sposobnosti moe se u jednom polugoditu provjeravati ovisno o godinjem broju sati nastavnoga predmeta, i to: - jednom ako je planirano godinje 35 sati nastavnoga predmeta; - dva puta ako je planirano godinje 70 sati nastavnoga predmeta; - tri puta ako je planirano godinje 105 sati nastavnoga predmeta; - etiri puta ako je planirano godinje vie od 105 sati nastavnoga predmeta. (4) Iznimno od stavka (1) ovoga lanka, uenici s tekoama mogu se pisanim oblikom provjeravati i ocjenjivati iz svih nastavnih predmeta.
lan 16. (Ponavljanje pisane provjere znanja) (1) Nakon pisane provjere s neoekivanim postignuem uenika, nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i ponoviti pisanu provjeru. O dogovorenome treba obavijestiti razrednika i pedagoga-psihologa kole. (2) Prije ponavljanja pisane provjere, nastavnik je duan organizirati dopunsku nastavu. (3) Ocjene nakon ponovljene pisane provjere se evidentiraju u imeniku. (4) Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon to nastavnik utvrdi neuspjeh uenika, odnosno neoekivana postignua uenika, odnosno kada ocijeni da postignua uenika nisu dovoljna za nastavak pouavanja i uenja. (5) Ako nakon ponovljene pisane provjere rezultati budu ispod minimalnih oekivanja, kola je duna analizirati rad nastavnika. (6) Uenici koji su dobili pozitivnu ocjenu u pisanoj provjeri znanja ne moraju, ali mogu ponoviti pisanu provjeru. lan 17. (Okvirni vremenski plan pisanih provjera znanja) (1) "Okvirni vremenski plan pisanih provjera" je kolski dokument koji je svaka kola duna imati za tekuu kolsku godinu. (2) kola je duna do kraja tree sedmice nastave u svakom polugoditu javno objaviti "okvirni vremenski plan pisanih provjera" za sva razredna odjeljenja na oglasnoj ploi kole i, ako postoje tehnike mogunosti, na web stranici. (3) "Okvirni vremenski plan pisanih provjera" sastoji se od popisa razrednih odjeljenja i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izraen je prema izvedbenom nastavnom planu i programu i rasporedu asova pojedinih razrednih odjeljenja. (4) U "okvirni vremenski plan pisanih provjera" upisuju se i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju pet nastavnih dana prije provedbe. (5) Iznimno, "okvirni vremenski plan pisanih provjera" u strukovnim kolama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec, i to najkasnije 15 dana unaprijed. (6) U iznimnim situacijama mogue je odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrenog "okvirnim vremenskim planom pisanih provjera". Nakon obrazloenja i novoga dogovora s uenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, pedagog i direktor kole. (7) "Okvirni vremenski plan pisanih provjera" predlae nastavnik, a usklauje i donosi nastavniko vijee i pedagog kole. lan 18. (Osnovni elementi ocjenjivanja u postupcima provjeravanja) (1) Osnovni elementi ocjenjivanja uenika u postupcima provjeravanja jesu: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja, usmeno i pisano izraavanje, praktina i kreativna primjena nauenoga gradiva, razvijenost vjetina, naini uea u prihvaanju nastavnih sadraja te napredak u razvoju ostalih uenikovih psihofizikih sposobnosti i mogunosti.
lanak 16. (Ponavljanje pisane provjere znanja) (1) Nakon pisane provjere s neoekivanim postignuem uenika, nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i ponoviti pisanu provjeru. O dogovorenome treba obavijestiti razrednika i pedagoga psihologa kole. (2) Prije ponavljanja pisane provjere nastavnik je duan organizirati dopunsku nastavu. (3) Ocjene nakon ponovljene pisane provjere evidentiraju se u imenik. (4) Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovitoj nastavi nakon to nastavnik utvrdi neuspjeh uenika odnosno neoekivana postignua uenika odnosno kada ocijeni da postignua uenika nisu dovoljna za nastavak pouavanja i uenja. (5) Ako nakon ponovljene pisane provjere rezultati budu ispod minimalnih oekivanja, kola je duna analizirati rad nastavnika. (6) Uenici koji su dobili pozitivnu ocjenu u pisanoj provjeri znanja ne moraju, ali mogu, ponoviti pisanu provjeru. lanak 17. (Okvirni vremenski plan pisanih provjera znanja) (1) Okvirni vremenski plan pisanih provjera (u daljnjem tekstu: okvirni vremenski plan) je kolski dokument koji je svaka kola duna imati za tekuu kolsku godinu. (2) kola je duna do kraja treega tjedna nastave u svakom polugoditu javno objaviti okvirni vremenski plan za sve razredne odjele na oglasnoj ploi kole i, ako postoje tehnike mogunosti, na web-stranici. (3) Okvirni vremenski plan sastoji se od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izraen je prema izvedbenom nastavnom planu i programu te rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. (4) U okvirni vremenski plan upisuju se i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju pet nastavnih dana prije provedbe. (5) Iznimno, okvirni vremenski plan u strukovnim kolama donosi se i objavljuje za svaki sljedei mjesec, i to najkasnije 15 dana unaprijed. (6) U iznimnim je situacijama mogue odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrena okvirnim vremenskim planom. Nakon obrazloenja i novoga dogovora s uenicima, odluku o tome donose predmetni nastavnik, pedagog i ravnatelj kole. (7) Okvirni vremenski plan predlae nastavnik, a usklauje i donosi nastavniko vijee i pedagog kole. lanak 18. (Osnovni elementi ocjenjivanja u postupcima provjeravanja) (1) Osnovni elementi ocjenjivanja uenika u postupcima provjeravanja jesu: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja, usmeno i pisano izraavanje, praktina i kreativna primjena nauenog gradiva, razvijenost vjetina, naini sudjelovanja u prihvaanju nastavnih sadraja te napredak u razvoju ostalih uenikovih psihofizikih sposobnosti i mogunosti.
(2) Uspjeh uenika pri ocjenjivanju njegove zadae, odnosno praktinoga rada, pokusa ili izvoenja laboratorijske i druge vjebe ocjenjuje se u pogledu primjene uenikova znanja u izvoenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vjetina, koritenja materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjene sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okoliu. lan 19. (1) Uenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se, prema elementima iz lana 18. ovoga pravilnika, najmanje kroz jedno pisano i jedno usmeno provjeravanje i ocjenjivanje, u pojedinom polugoditu, ako nastavnim planom i programom nije propisano drugaije. (2) Ocjenjivanje ne smije biti rasporeeno samo na kraj ocjenjivakoga perioda. lan 20. (Ocjenjivanje uenikova vladanja) (1) Ocjene uenikova vladanja u srednjoj koli su: uzorno, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajue i loe, koje se, na osnovu praenja, vrednuju kriterijima za ocjenjivanje uenikova ponaanja. (2) Ocjenu vladanja utvruje odjeljensko vijee na prijedlog razrednika. (3) Na osnovu elemenata ocjenjivanja uenikova vladanja, daje se ocjena uenikova vladanja. (4) Uenikovo vladanje ocjenjuje se praenjem njegova odnosa prema radu, prema drugim uenicima, nastavnicima i ostalim zaposlenicima u koli te prema kolskoj imovini i irem drutvenom i prirodnom okruju na osnovu: - potovanja kolskih pravila i pravila ponaanja uenika; - potovanja tuih prava; - izvravanja dogovorenih zadataka; - potovanja pravila timskoga rada; - prihvaanja odgovornosti za svoje postupke. (5) Razrednik je obavezan usmeno upoznati uenika s predloenom ocjenom njegova vladanja najkasnije posljednjega dana polugodita, odnosno nastavne godine. (6) Na odgojno-disciplinsku mjeru ukor nastavnikog vijea i iskljuenje iz kole uenik, odnosno njegov roditelj mogu podnijeti albu upravnom odboru kole. lan 21. (Ocjena vladanja) (1) Prilikom ocjenjivanja uenikova vladanja sagledava se linost i ponaanje uenika u cjelini. (2) Ocjenu uzorno vladanje (5) dobiva uenik koji redovno pohaa nastavu i ponaa se u skladu s propisanim obavezama i odgovornostima. (3) Ocjenu vladanja smanjuje odjeljensko vijee na prijedlog razrednika u sluaju da uenik ne ispunjava obaveze stava (4) iz lana 20. ovoga pravilnika, a posebno kada mu je izreena odgojno-disciplinska mjera, i to: - za ukor razrednika, vladanje se ocjenjuje ocjenom vrlo dobro (4), - za ukor odjeljenskog vijea, vladanje se ocjenjuje ocjenom dobro (3),
(2) Uspjeh uenika pri ocjenjivanju njegova uratka odnosno praktinoga rada, pokusa ili izvoenja laboratorijske i druge vjebe ocjenjuje se u pogledu primjene uenikova znanja u izvoenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vjetina, koritenja materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjene sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okoliu. lanak 19. (1) Uenikov uspjeh u svakome predmetu ocjenjuje se, prema elementima iz lanka 18. ovoga Pravilnika, najmanje kroz jedno pisano i jedno usmeno provjeravanje i ocjenjivanje, u pojedinom polugoditu, ako nastavnim planom i programom nije propisano drugaije. (2) Ocjenjivanje ne smije biti rasporeeno samo na kraj ocjenjivakoga razdoblja. lanak 20. (Ocjenjivanje uenikova vladanja) (1) Ocjene uenikova vladanja u srednjoj koli su: uzorno, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajue i loe, koje se, na temelju praenja, vrednuju kriterijima za ocjenjivanje uenikova ponaanja. (2) Ocjenu vladanja utvruje odjelno vijee na prijedlog razrednika. (3) Na temelju elemenata ocjenjivanja uenikova vladanja daje se ocjena uenikova vladanja. (4) Uenikovo vladanje ocjenjuje se praenjem njegova odnosa prema radu, prema drugim uenicima, nastavnicima i ostalim zaposlenicima u koli te prema kolskoj imovini i irem drutvenom i prirodnom okruju na temelju: - potovanja kolskih pravila i pravila ponaanja uenika; - potovanja tuih prava; - izvravanja dogovorenih zadataka; - potovanja pravila timskoga rada; - prihvaanja odgovornosti za svoje postupke. (5) Razrednik je obvezan usmeno upoznati uenika s predloenom ocjenom njegova vladanja najkasnije posljednjega dana polugodita odnosno nastavne godine. (6) Na odgojno-disciplinsku mjeru ukor nastavnikoga vijea i iskljuenje iz kole uenik odnosno njegov roditelj mogu podnijeti albu kolskom odboru. lanak 21. (Ocjena vladanja) (1) Prilikom ocjenjivanja uenikova vladanja sagledava se osobnost i ponaanje uenika u cjelini. (2) Ocjenu uzorno vladanje (5) dobiva uenik koji redovito pohaa nastavu i ponaa se sukladno propisanim obvezama i odgovornostima. (3) Ocjenu vladanja uenika smanjuje odjelno vijee na prijedlog razrednika ako uenik ne ispunjava obveze iz stavka (4) lanka 20. ovoga Pravilnika, a posebno kada mu je izreena odgojno-disciplinska mjera, i to: - za ukor razrednika, vladanje se ocjenjuje ocjenom vrlo dobro (4); - za ukor odjelnoga vijea, vladanje se ocjenjuje ocjenom dobro (3);
- za ukor direktora kole, vladanje se ocjenjuje ocjenom zadovoljavajue (2), - za ukor nastavnikog vijea, vladanje se ocjenjuje ocjenom loe (1). (4) Ocjena vladanja popravlja se na prijedlog razrednika ili na inicijativu nastavnika kada se procijeni da je dolo do pozitivnih promjena u ponaanju uenika, a najranije nakon isteka obrazovnog perioda u kojem je donesena. lan 22. (Biljeke o zapaanju) (1) Tokom praenja uenikova razvoja, u rubriku za biljeke u imeniku upisuju se samo ona zapaanja iz stava (2) lana 2. ovoga pravilnika koja su nastavniku u praenju uenikovih postignua uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku mogu pripomoi u konanom ocjenjivanju uspjeha u nastavnom predmetu. (2) Biljeke koje su posljedica sistemskoga praenja uenikovih postignua moraju jasno iskazivati uenikovo napredovanje, ime je ovladao i za to je trenutano osposobljen. (3) Biljeke o praenju uenikova rada i napredovanja moraju biti oblikovane tako da se njima potuje uenikova linost. lan 23. (Oblici, elementi i kriteriji provjeravanja i ocjenjivanja uenika) (1) Oblici, elementi i kriteriji provjeravanja i ocjenjivanja uenikovih postignua u odreenom nastavnom predmetu ili odgojno-obrazovnom podruju propisuju se nastavnim programima koje donosi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. (2) Ako oblici, elementi i kriteriji provjeravanja i ocjenjivanja uenikovih postignua nisu propisani, odreuje ih samostalno nastavnik u skladu sa svojim izvedbenim nastavnim programom, savremenim pedagokim i dokimologijskim spoznajama te odredbama ovoga pravilnika. lan 24. Ocjene iz likovne, muzike, tjelesne i zdravstvene kulture te etike i vjeronauke, kao i iz izbornih i fakultativnih predmeta moraju biti poticaj u linom razvoju uenika u toj oblasti, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanju moraju se potovati uenikove sposobnosti i mogunosti. lan 25. (Brojano ocjenjivanje uenika) (1) Ocjenjivanje u srednjoj koli je javno i brojano. (2) Ocjena se ueniku mora javno saopiti i obrazloiti. (3) Brojanim ocjenjivanjem ocjenjuje se uenikovo znanje od 1 do 5. (4) Brojane ocjene za uenikovo znanje iz predmeta ili oblasti su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), i to: - ocjenu odlian (5) dobiva uenik koji je u potpunosti pokazao sposobnost primjene znanja, umijea i vjetina, kao i samostalnost u radu te usvojio predvieni nivo standarda znanja uz vrlo visoki stepen angaovanja, a prema programu
- za ukor ravnatelja kole, vladanje se ocjenjuje ocjenom zadovoljavajue (2); - za ukor nastavnikoga vijea, vladanje se ocjenjuje ocjenom loe (1). (4) Ocjenu vladanja popravlja se na prijedlog razrednika ili inicijativu nastavnika kada se procijeni da je dolo do pozitivnih promjena u ponaanju uenika, a najranije nakon isteka obrazovnog razdoblja u kojem je donesena. lanak 22. (Biljeke o zapaanju) (1) Tijekom praenja uenikova razvoja, u rubriku za biljeke u imeniku upisuju se samo ona zapaanja iz stavka (2) lanka 2. ovoga Pravilnika koja su nastavniku u praenju uenikovih postignua uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku mogu pripomoi u konanom ocjenjivanju uspjeha u nastavnom predmetu. (2) Biljeke koje su posljedica sustavnoga praenja uenikovih postignua moraju jasno iskazivati uenikovo napredovanje, ime je ovladao i za to je trenutano osposobljen. (3) Biljeke o praenju uenikova rada i napredovanja moraju biti oblikovane tako da se njima potuje uenikova osobnost. lanak 23. (Oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja uenika) (1) Oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja uenikova postignua u odreenom nastavnom predmetu ili odgojno-obrazovnom podruju propisuju se nastavnim programima koje donosi Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta. (2) Ako oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja uenikovih postignua nisu propisani, odreuje ih samostalno nastavnik sukladno svome izvedbenom nastavnom programu, suvremenim pedagokim i dokimologijskim spoznajama te odredbama ovoga Pravilnika. lanak 24. Ocjene iz likovne, glazbene, tjelesne i zdravstvene kulture te etike i vjeronauka, kao i iz izbornih i fakultativnih predmeta moraju biti poticaj osobnome razvoju uenika u toj oblasti, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanju moraju se potovati uenikove sposobnosti i mogunosti. lanak 25. (Brojano ocjenjivanje uenika) (1) Ocjenjivanje u srednjoj koli je javno i brojano. (2) Ocjenu se ueniku mora javno priopiti i obrazloiti. (3) Brojanim ocjenjivanjem ocjenjuje se uenikovo znanje od 1 do 5. (4) Brojane ocjene za uenikovo znanje iz predmeta ili oblasti su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), i to: - Ocjenu odlian (5) dobiva uenik koji je u potpunosti pokazao sposobnost primjene znanja, umijea i vjetina te samostalnost u radu i usvojio predvienu razinu standarda znanja uz vrlo visok stupanj angairanja, a prema programu predmeta.
predmeta; - ocjenu vrlo dobar (4) dobiva uenik koji ima visoki nivo usvojenosti ciljeva i standarda znanja te visok stepen razumijevanja programskih sadraja i koji je pokazao sposobnost primjene znanja, umijea i vjetina uz manju pomo nastavnika i visok stepen linog angairanja, a prema programu predmeta; - ocjenu dobar (3) dobiva uenik koji ima prosjeni nivo usvojenosti ciljeva i standarda znanja, prosjean stepen razumijevanja programskih sadraja i pokazao je sposobnost primjene znanja, umijea i vjetina, uz pomo nastavnika, a prema programu predmeta; - ocjenu dovoljan (2) dobiva uenik koji je usvojio osnovna znanja, umijea i vjetine te ima zadovoljavajui nivo usvojenosti ciljeva i standarda znanja i stepen razumijevanja programskih sadraja, a prema programu predmeta; - ocjenu nedovoljan (1) dobiva uenik koji nije usvojio osnovna znanja, umijea i vjetine te nije dostigao zadovoljavajui nivo usvojenosti ciljeva i standarda znanja, a prema programu predmeta. (5) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna. lan 26. (Upisivanje ocjena u imenik) (1) Nakon usmene provjere znanja ocjena se upisuje u odgovarajuu rubriku u imeniku i saopava se ueniku na istom nastavnom asu na kojem je provedena provjera. (2) Nastavnik moe ocijeniti uenika na osnovu praenja njegova uea u odgojno-obrazovnom radu, ali je prije upisivanja ocjene u imenik obavezan ueniku ocjenu izrei i obrazloiti. (3) Za pisani oblik provjeravanja znanja ocjena se upisuje najkasnije sedam dana nakon provjere. (4) Uenicima koji su odluili ponoviti pisanu provjeru znanja, u skladu sa stavom (6) lana 16. ovoga pravilnika, u imenik se upisuje postignuta via ocjena. (5) Uenicima koji su ocijenjeni samo jednom, upisuje se postignuta ocjena. (6) Ocijenjeni pisani rad mora se dati na uvid ueniku i uvati u koli do kraja kolske godine. lan 27. (Prava uenika vrhunskih sportista i nadarenih uenika) 1) Uenicima koji imaju status kategorizovanog vrhunskog sportiste u skladu s odredbama Zakona o sportu ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 8/05 i 3/10), uenicima posebno nadarenim u umjetnikom podruju i uenicima koji se pripremaju za meunarodna takmienja kola moe odobriti odsutnost s nastave radi pripremanja za takmienje i uea na takmienju. (2) Status kategorizovanog vrhunskog sportiste, posebno nadarenog uenika u umjetnikom podruju i uenika koji se pripremaju za meunarodna takmienja potvruje odjeljensko vijee na osnovu potvrde sportske ili umjetnike organizacije u kojoj je uenik lan. (3) Uenik iz stava (1) ovoga lana ima pravo odsustvovati s nastave na osnovu potvrde sportske ili umjetnike organizacije. (4) Uenik iz stava (1) ovoga lana nastavno gradivo e
- Ocjenu vrlo dobar (4) dobiva uenik koji ima visoku razinu usvojenosti ciljeva i standarda znanja te visok stupanj razumijevanja programskih sadraja i koji je pokazao sposobnost primjene znanja, umijea i vjetina uz manju pomo nastavnika i visok stupanj osobnog angairanja, a prema programu predmeta. - Ocjenu dobar (3) dobiva uenik koji ima prosjenu razinu usvojenosti ciljeva i standarda znanja, prosjean stupanj razumijevanja programskih sadraja i pokazao je sposobnost primjene znanja, umijea i vjetina, uz pomo nastavnika, a prema programu predmeta. - Ocjenu dovoljan (2) dobiva uenik koji je usvojio osnovna znanja, umijea i vjetine te ima zadovoljavajuu razinu usvojenosti ciljeva i standarda znanja i stupanj razumijevanja programskih sadraja, a prema programu predmeta. - Ocjenu nedovoljan (1) dobiva uenik koji nije usvojio osnovna znanja, umijea i vjetine te nije dostigao zadovoljavajuu razinu usvojenosti ciljeva i standarda znanja, a prema programu predmeta. (5) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna. lanak 26. (Upisivanje ocjena u imenik) (1) Nakon usmene provjere znanja ocjena se upisuje u odgovarajuu rubriku u imeniku i priopava se ueniku na istom nastavnom satu na kojem je provedena provjera. (2) Nastavnik moe ocijeniti uenika na temelju praenja njegova sudjelovanja u odgojno-obrazovnom radu, ali je prije upisivanja ocjene u imenik obvezan ueniku ocjenu izrei i obrazloiti. (3) Za pisani oblik provjeravanja znanja ocjenu se upisuje najkasnije sedam dana nakon provjere. (4) Uenicima koji su odluili ponoviti pisanu provjeru znanja, sukladno stavku (6) lanka 16. ovoga Pravilnika, u imenik se upisuje postignuta via ocjena. (5) Uenicima koji su ocijenjeni samo jednom, upisuje se postignuta ocjena. (6) Ocijenjeni pisani rad mora se dati na uvid ueniku i uvati u koli do kraja kolske godine. lanak 27. (Prava uenika vrhunskih portaa i darovitih uenika) (1) Uenicima koji imaju status kategoriziranog vrhunskog portaa sukladno odredbama Zakona o portu (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 8/05 i 3/10), uenicima posebno darovitim u umjetnikom podruju i uenicima koji se pripremaju za meunarodna natjecanja kola moe odobriti odsutnost s nastave radi pripremanja za natjecanje te sudjelovanja na natjecanju. (2) Status kategoriziranog vrhunskog portaa, posebno darovitog uenika u umjetnikom podruju i uenika koji se priprema za meunarodno natjecanje potvruje odjelno vijee na temelju potvrde portske ili umjetnike organizacije u kojoj je uenik lan. (3) Uenik iz stavka (1) ovoga lanka ima pravo odsustvovati s nastave na temelju potvrde portske ili umjetnike organizacije. (4) Uenik iz stavka (1) ovoga lanka nastavno gradivo odgovarat e u dogovoru s predmetnim nastavnikom. (5) Uenik koji tijekom obrazovanja pokae iznimni
odgovarati u dogovoru s predmetnim nastavnikom. (5) Uenik koji u toku obrazovanja pokae izuzetan uspjeh u prethodnom razredu, s prosjenom ocjenom odlian i ima uzorno vladanje, moe bre napredovati, odnosno zavriti dva razreda u toku jedne kolske godine, s tim da jedan razred zavri redovno, pohaanjem nastave, a sljedei (stariji) razred pripremanjem i polaganjem ispita, a za odluku o napredovanju, nastavniko vijee osniva komisiju. (6) Odredbe o pohaanju nastave i polaganju ispita uenika iz stava (1) ovoga lana ureuju se statutom kole. lan 28. (Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta) (1) Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta jeste izraz postignutoga nivoa uenikovih kompetencija u nastavnom predmetu / podruju i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tokom nastavne godine, a izvodi se na osnovu elemenata vrednovanja. (2) Zakljunu ocjenu iz pojedinih nastavnih predmeta utvruje odjeljensko vijee na prijedlog predmetnog nastavnika. (3) Zakljuna ocjena iz svakog nastavnoga predmeta na kraju kolske godine ne smije biti nia od aritmetike sredine zakljunih ocjena na kraju svakog polugodita, osim ako je zakljuna ocjena na drugom polugoditu negativna. (4) Zakljuna ocjena iz svakog nastavnoga predmeta moe biti i via od aritmetike sredine zakljunih ocjena na kraju svakoga polugodita, naroito ako je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu. (5) U sluaju izbivanja ili sprijeenosti nastavnika odreenog nastavnoga predmeta, odnosno razrednika, zakljunu ocjenu utvruje razredno vijee. (6) Prijedlog zakljune ocjene iz nastavnoga predmeta izvodi se i objavljuje na posljednjem nastavnom asu na kraju polugodita i nastavne godine. lan 29. (Prigovor na zakljunu ocjenu) (1) Uenik, njegov roditelj, odnosno staratelj imaju pravo prigovora na zakljunu ocjenu. (2) Prigovorom iz stava (1) ovoga lana moe se zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika u komisiju iz stava (5) ovoga lana. (3) Prigovor iz stava (1) ovoga lana podnosi se nastavnikom vijeu u roku od tri dana od dana priopenja ocjene. (4) Nastavniko vijee duno je donijeti u roku od tri dana odluku o prigovoru iz stava (1) ovoga lana. (5) Ako nastavniko vijee prihvati prigovor iz stava (1) ovoga lana, osnovat e se komisija koja e provjeriti uenikovo znanje u roku od dva dana. (6) Ocjena komisije iz stava (5) ovoga lana konana je. lan 30. (Opi uspjeh uenika) (1) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena na kraju obaju polugodita, a za uenike upuene na popravni ispit, poslije obavljenih ispita. (2) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih predmeta. Uenik je
uspjeh u prethodnom razredu, s prosjenom ocjenom odlian i ima uzorno vladanje, moe bre napredovati odnosno zavriti dva razreda tijekom jedne kolske godine, s tim da jedan razred zavrava redovito, pohaanjem nastave a sljedei (stariji) razred pripremanjem i polaganjem ispita, a za odluku o napredovanju nastavniko vijee osniva povjerenstvo. (6) Odredbe o pohaanju nastave i polaganju ispita uenika iz stavka (1) ovoga lanka ureuju se statutom kole. lanak 28. (Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta) (1) Zakljuna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine uenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/podruju i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se na temelju elemenata vrednovanja. (2) Zakljunu ocjenu iz pojedinih nastavnih predmeta utvruje odjelno vijee na prijedlog predmetnog nastavnika. (3) Zakljuna ocjena iz svakoga nastavnoga predmeta na kraju kolske godine ne smije biti nia od aritmetike sredine zakljunih ocjena na kraju svakoga polugodita, osim ako je zakljuna ocjena na drugom polugoditu negativna. (4) Zakljuna ocjena iz svakoga nastavnoga predmeta moe biti i via od aritmetike sredine zakljunih ocjena na kraju svakoga polugodita, osobito ako je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu. (5) U sluaju izbivanja ili sprijeenosti nastavnika odreenog nastavnog predmeta odnosno razrednika, zakljunu ocjenu utvruje razredno vijee. (6) Prijedlog zakljune ocjene iz nastavnoga predmeta izvodi se i objavljuje na posljednjem nastavnom satu na kraju polugodita i nastavne godine. lanak 29. (Prigovor na zakljunu ocjenu) (1) Uenik, njegov roditelj odnosno skrbnik imaju pravo prigovora na zakljunu ocjenu. (2) Prigovorom iz stavka (1) ovoga lanka moe se zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika u povjerenstvu iz stavka (5) ovoga lanka. (3) Prigovor iz stavka (1) ovoga lanka podnosi se nastavnikom vijeu u roku od tri dana od dana priopenja ocjene. (4) Nastavniko vijee duno je donijeti u roku od tri dana odluku o prigovoru iz stavka (1) ovoga lanka. (5) Ako nastavniko vijee prihvati prigovor iz stavka (1) ovoga lanka, osnovat e se povjerenstvo koje e provjeriti znanje uenika u roku od dva dana. (6) Ocjena povjerenstva iz stavka (5) ovoga lanka konana je. lanak 30. (Opi uspjeh uenika) (1) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovi zakljuenih ocjena na kraju obaju polugodita, a za uenike upuene na popravni ispit, poslije obavljenih ispita. (2) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovi prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih predmeta. Uenik je zavrio razred:
zavrio razred: - odlinim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50; - vrlo dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50, - dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50; - dovoljnim uspjehom ako je imao sve prolazne ocjene i prosjenu ocjenu od 2,00 do 2,49. lan 31. (Popravni ispit i ponavljanje razreda) (1) Uenika koji na kraju drugog polugodita ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene, upuuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku. (2) Uenika koji ima vie od dvije nedovoljne zakljune ocjene i uenika koji ne poloi popravni ispit upuuje se na ponavljanje razreda. lan 32. (Zapisnik o ispitima) (1) O ispitima uenika koji se obavljaju pred ispitnom komisijom vodi se zapisnik. (2) Zapisnik iz stava (1) ovoga lana vodi lan ispitne komisije kojeg odredi predsjednik ispitne komisije. (3) U zapisnik iz stava (1) ovoga lana upisuju se lini podaci o ueniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjena na pisanom dijelu ispita te ocjena za usmeni odgovor na pitanje. (4) Zakljuna ocjena utvruje se na osnovu ocjene iz pisanog i usmenoga dijela ispita. Ako je pisani dio ispita ocijenjen ocjenom nedovoljan, uenik ima pravo polagati usmeni dio ispita. (5) Zapisnik iz stava (1) ovoga lana potpisuju svi lanovi ispitne komisije odmah nakon usaglaavanja o zakljunoj ocjeni. Ako se lan ispitne komisije ne slae s pojedinom ocjenom, u zapisnik e staviti potpis za svoje izdvojeno miljenje. (6) O izdvojenom miljenju raspravlja nastavniko vijee i utvruje konanu ocjenu. (7) Zapisniku iz stava (1) ovoga lana prilae se uenikov pisani rad. lan 33. (Upisivanje ocjena u matinu knjigu) (1) Ocjene iz imenika u matinu knjigu upisuje razrednik. (2) Na osnovu ocjena upisanih u matinu knjigu, razrednik ili drugo ovlateno lice ispisuje uenikovu svjedodbu. (3) Direktor kole ne smije potpisati obrazovnu ispravu (svjedodbu, ueniku knjiicu i dr.) ako uenikove ocjene nisu upisane u matinu knjigu. IV. ZAVRNE ODREDBE lan 34. (Obaveza informisanja i praenja provedbe) (1) Direktor kole duan je o odredbama ovoga
- s odlinim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50; - s vrlo dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50; - s dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50; - s dovoljnim uspjehom ako je imao sve prolazne ocjene i prosjenu ocjenu od 2,00 do 2,49. lanak 31. (Popravni ispit i ponavljanje razreda) (1) Uenika koji na kraju drugog polugodita ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene, upuuje se na popravni ispit u kolovokom ispitnom roku. (2) Uenika koji ima vie od dvije nedovoljne zakljune ocjene i uenika koji ne poloi popravni ispit upuuje se na ponavljanje razreda. lanak 32. (Zapisnik o ispitima) (1) O ispitima uenika koji se obavljaju pred ispitnim povjerenstvom vodi se zapisnik. (2) Zapisnik iz stavka (1) ovoga lanka vodi lan ispitnoga povjerenstva kojega odredi predsjednik ispitnoga povjerenstva. (3) U zapisnik iz stavka (1) ovoga lanka upisuju se osobni podatci o ueniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjena na pisanom dijelu ispita i ocjena za usmeni odgovor na pitanje. (4) Zakljuna ocjena utvruje se na temelju ocjene iz pisanog i usmenoga dijela ispita. Ako je pisani dio ispita ocijenjen ocjenom nedovoljan, uenik ima pravo polagati usmeni dio ispita. (5) Zapisnik iz stavka (1) ovoga lanka potpisuju svi lanovi ispitnoga povjerenstva odmah nakon usuglaavanja o zakljunoj ocjeni. Ako se lan ispitnoga povjerenstva ne slae s pojedinom ocjenom, u zapisnik e staviti potpis za svoje izdvojeno miljenje. (6) O izdvojenom miljenju raspravlja nastavniko vijee i utvruje konanu ocjenu. (7) Zapisniku iz stavka (1) ovoga lanka prilae se uenikov pisani rad. lanak 33. (Upisivanje ocjena u matinu knjigu) (1) U matinu knjigu ocjene iz imenika upisuje razrednik. (2) Na temelju ocjena upisanih u matinu knjigu, razrednik ili druga ovlatena osoba ispisuje uenikovu svjedodbu. (3) Ravnatelj kole ne smije potpisati obrazovnu ispravu (svjedodbu, ueniku knjiicu i dr.) ako uenikove ocjene nisu upisane u matinu knjigu. IV. ZAVRNE ODREDBE lanak 34. (Obveza informiranja i praenja provedbe) (1) Ravnatelj kole duan je o odredbama ovoga Pravilnika informirati sve nastavnike, strune suradnike te lanove vijea roditelja i vijea uenika.
pravilnika informisati sve nastavnike, strune saradnike te lanove vijea roditelja i vijea uenika. (2) Direktor kole, pedagog-psiholog kole i struni aktivi kole duni su tokom nastavne godine pratiti provoenje ovoga pravilnika. (3) O oblicima, elementima i kriterijima praenja napredovanja, provjeravanja i ocjenjivanja uenike obavjetava nastavnik na poetku nastavne godine, a uenikove roditelje razrednik na prvom roditeljskom sastanku. lan 35. Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste u mukom rodu, neutralni su i odnose se na oba roda. lan 36. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 02-02-1909/12 31. decembra 2012. Travnik MINISTAR Jozo Jurina, s. r.
(2) Ravnatelj, pedagog psiholog kole i struni aktivi kole duni su tijekom nastavne godine pratiti provoenje ovoga Pravilnika. (3) O oblicima, elementima i mjerilima praenja napredovanja, provjeravanja i ocjenjivanja uenike izvjeuje nastavnik na poetku nastavne godine, a uenikove roditelje razrednik na prvom roditeljskom sastanku. lanak 35. Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste u mukom rodu, neutralni su i odnose se na oba roda. lanak 36. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 02-02-1909/12 31. prosinca 2012. Travnik MINISTAR Jozo Jurina, v. r.
146
Na temelju lanka 12. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu kantonalnih ministarstava i drugih tijela kantonalne uprave Kantona Sredinja Bosna (Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 15/12 i 17/12 ispravak teksta), a u vezi sa lankom 57. Zakona o osnovnom kolstvu (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 11/01; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj 17/04) i lankom 83. Zakona o srednjem kolstvu (Slubene novine upanije Sredinja Bosna, broj 11/01; Slubene novine Kantona Sredinja Bosna, broj: 17/04 i 15/12), Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta donosi KRITERIJE BODOVANJA KANDIDATA ZA ZASNIVANJE RADNOGA ODNOSA NASTAVNIKA, STRUNIH SURADNIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA NA PODRUJU KANTONA SREDINJA BOSNA lanak 1. (Uvod) Ovim Kriterijima ureuju se bodovanje te pravila i postupak prema raspisanim natjeajima/oglasima radi zasnivanja radnoga odnosa nastavnika, strunih suradnika i ostalih zaposlenika (u daljnjem tekstu: zaposlenik) u osnovnim i srednjim kolama na podruju Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Kanton), s ciljem osiguranja primjene najviih standarda ljudskih prava i sloboda utvrenih meunarodnim aktima, ustavima, zakonima i drugim propisima u podruju obrazovanja, iz djelokruga mjerodavnosti Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i porta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u Kantonu.
146
Na osnovu lana 12. Zakona o organizovanju i djelokrugu kantonalnih ministarstava i drugih organa kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 15/12 i 17/12 ispravka teksta), a u vezi s lanom 57. Zakona o osnovnoj koli ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 11/01 i 17/04) i lanom 83. Zakona o srednjoj koli ("Slubene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 11/01, 17/04 i 15/12), Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta donosi KRITERIJE BODOVANJA KANDIDATA ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA NASTAVNIKA, STRUNIH SARADNIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA NA PODRUJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA lan 1. (Uvod) Ovim kriterijima ureuje se bodovanje, pravila i postupak prema raspisanim konkursima / oglasima za zasnivanje radnoga odnosa nastavnika, strunih saradnika i ostalih zaposlenika (u daljnjem tekstu: zaposlenik) u osnovnim i srednjim kolama na podruju Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton), s ciljem osiguranja primjene najviih standarda ljudskih prava i sloboda
utvrenih meunarodnim aktima, ustavima, zakonima i drugim propisima u podruju obrazovanja, iz djelokruga nadlenosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u Kantonu. lan 2. (Raspisivanje konkursa / oglasa) (1) kola je obavezna raspisati konkurs za popunu upranjenih radnih mjesta nastavnika i strunih saradnika, koji je otvoren osam dana, dva puta tokom kolske godine, i to najkasnije 30 dana prije poetka nove kolske godine, odnosno 30 dana prije poetka drugog polugodita u tekuoj kolskoj godini, u roku u kojem mora biti zavren postupak prema konkursu da se ne bi dovelo u pitanje redovno odvijanje nastavnoga procesa. (2) kola ne moe raspisati konkurs, odnosno oglas za popunu upranjenih radnih mjesta u koli bez prethodne odluke upravnog odbora kole i prethodne saglasnosti Ministarstva, odnosno saglasnosti Vlade Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona), a zahtjev za odobrenje popune slobodnih radnih mjesta u koli upuuje se preko Ministarstva. (3) kola ne moe angaovati lice na privremene i povremene poslove ili prema ugovoru o djelu bez prethodne odluke upravnog odbora kole i prethodne saglasnosti Ministarstva, odnosno saglasnosti Vlade Kantona, a zahtjev za odobrenje angaovanja u koli tih lica uputiti preko Ministarstva. (4) Do dobivanja saglasnosti od Ministarstva, odnosno Vlade Kantona za popunu radnih mjesta nastavnika i strunih saradnika, kola moe angaovati lica za privremene zamjene, a najdulje do 60 dana, u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli, odnosno Zakonom o srednjoj koli, uz prethodnu pisanu saglasnost Ministarstva. lan 3. (Prioriteti kod popune upranjenih radnih mjesta) (1) Prioritet kod popune upranjenih radnih mjesta prema raspisanim konkursima / oglasima radi zasnivanja radnoga odnosa u koli, prema redoslijedu navoenja imaju: a) lice iz stalnog radnog odnosa proglaeno tehnolokim vikom u osnovnoj ili srednjoj koli u Kantonu, a koje nakon proglaenja tehnolokim vikom nije zasnovalo ponovo stalni radni odnos; b) lice s nepotpunom normom u statusu lica u stalnom radnom odnosu na neodreeno radno vrijeme u osnovnoj ili srednjoj koli u Kantonu, ako je radni odnos zasnovalo u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli, odnosno Zakonom o srednjoj koli te vaeim instrukcijama Ministarstva. (2) Ako se na konkurs / oglas prijavi vei broj lica iz stava (1) ovoga lana, prema istom osnovu, prednost ima lice s duim radnim statusom u obrazovanju nakon diplomiranja. (3) Ako se na osnovu prioriteta prijave kandidati s istim uvjetima, prednost ima kandidat koji ostvaruje pravo u skladu sa Zakonom o pravima branilaca i lanova njihovih porodica ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 33/04 i 56/05), Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i lanova njihovih porodica ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:
lanak 2. (Raspisivanje natjeaja/oglasa) (1) kola je obvezna raspisati natjeaj za popunu slobodnih radnih mjesta za nastavnike i strune suradnike dva puta tijekom kolske godine, koji je otvoren osam dana, i to najkasnije 30 dana prije poetka nove kolske godine odnosno 30 dana prije poetka drugog polugodita u tekuoj kolskog godini, u roku u kojem mora biti zavren postupak prema natjeaju kako se ne bi dovelo u pitanje redovito odvijanje nastavnoga procesa. (2) kola ne moe raspisati natjeaj odnosno oglas za popunu slobodnih radnih mjesta u koli bez prethodne odluke kolskoga odbora i prethodne suglasnosti Ministarstva odnosno suglasnosti Vlade Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu:Vlada Kantona), a zahtjev za odobrenje popune slobodnih radnih mjesta u koli upuuje se preko Ministarstva. (3) kola ne moe angairati osobu za obavljanje privremenih i povremenih poslova ili prema ugovoru o djelu bez prethodne odluke kolskoga odbora i prethodne suglasnosti Ministarstva odnosno suglasnosti Vlade Kantona, a zahtjev za odobrenje angairanja u koli tih osoba upuuje se preko Ministarstva. (4) Do dobivanja suglasnosti od Ministarstva odnosno Vlade Kantona za popunu radnih mjesta za nastavnike i strune suradnike, kola moe angairati osobe za privremene zamjene, a najdulje na 60 dana, sukladno Zakonu o osnovnom kolstvu odnosno Zakonu o srednjem kolstvu, uz prethodnu pisanu suglasnost Ministarstva. lanak 3. (Prioriteti pri popuni slobodnih radnih mjesta) (1) Prioritet pri popuni slobodnih radnih mjesta prema raspisanim natjeajima/oglasima radi zasnivanja radnoga odnosa u kolama prema redoslijedu navoenja imaju: a) osoba iz stalnog radnog odnosa proglaena tehnolokim vikom u osnovnoj ili u srednjoj koli u Kantonu, a koja nakon proglaenjem tehnolokim vikom nije ponovno zasnovala stalni radni odnos; b) osoba s nepotpunom normom u statusu osobe u stalnom radnom odnosu na neodreeno radno vrijeme u osnovnoj ili u srednjoj koli u Kantonu, ako je radni odnos zasnovala sukladno Zakonu o osnovnom kolstvu odnosno Zakonu o srednjem kolstvu i vaeim instrukcijama Ministarstva. (2) Ako se na natjeaj/oglas prijavi vei broj osoba iz stavka (1) ovoga lanka, prema istoj osnovi, prednost se daje osobi s duljim radnim statusom u obrazovanju nakon diplomiranja. (3) Ako se na osnovi prioriteta prijave kandidati sa istim uvjetima, prednost se daje kandidatu koji ostvaruje prava sukladno Zakonu o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33/04 i 56/05), Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlija i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 70/05 i 61/06) i Zakonu o pravima demobiliziranih branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 61/06), uz obvezu dostave odgovarajueg dokaza od zakonom mjerodavne institucije.
70/05 i 61/06) i Zakonom o pravima demobilisanih boraca i lanova njihovih porodica ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 61/06), uz obavezu dostavljanja odgovarajueg dokaza koju je izdala prema zakonu nadlena institucija. (4) Za potvrdu prioriteta navedenih u stavovima (1), (2) i (3) ovoga lana potrebno je dostaviti odgovarajue dokaze. lan 4. (Kriteriji bodovanja) (1) Osnovne i srednje kole u Kantonu, prilikom popune upranjenih radnih mjesta prema raspisanim konkursima / oglasima za zasnivanje radnog odnosa u kolama, primjenjivat e sljedee kriterije bodovanja: a) struna sprema - VSS (najmanje VII/1 ili drugi ciklus, s najmanje 300 ECTS bodova) 8 bodova, - zavren prvi ciklus visokog obrazovanja, sa 240 ECTS bodova 7 bodova, - zavren prvi ciklus visokog obrazovanja, sa 180 ECTS bodova 6 bodova, - VS (VI/1) 5 bodova, - V stepen (VKV) 4 boda, - SSS (IV stepen) 3 boda, - SSS(III stepen) 2 boda, - O 1 bod; b) poloen struni ispit 2 boda; c) ekanje na posao nakon stjecanja strune spreme, traen konkursom / oglasom (bodovi se ostvaruju na osnovu evidencije zavoda za zapoljavanje), i to: - 1do 5 godina 1 bod, - 6 do 10 godina 2 boda, - 11 do 15 godina 3 boda, - 16 do 20 godina 4 boda, - 21 godina i vie 5 bodova; d) socijalne prilike (ako kandidat ivi u porodici u kojoj niko nije zaposlen ili nema stalni izvor prihoda): - sa 5 ili vie lanova 6 bodova, - sa 4 lana 5 bodova, - sa 3 lana 4 boda, - sa 2 lana 3 boda, - sa 1 lanom 2 boda, - samac 1 bod, - samohrani roditelj (na broj bodova ovisno o broju lanova porodice) 1 bod; e) prosjena ocjena ostvarena na fakuletu tokom studija - od 6 do 7,4, odnosno od 2 do 3,4 1 bod, - od 7,5 do 8,9, odnosno od 3,5 do 4,4 2 boda, - od 9 do 10, odnosno od 4,5 do 5 3 boda; f) duina radnoga staa za navrene godine u obrazovanju nakon diplomiranja: - 1 do 5 godina 1 bod, - 6 do 10 godina 2 boda, - 11 do 15 godina 3 boda, - 16 do 20 godina 4 boda, - 21 godina i vie 5 bodova; g) bodovi sa obavljenog intervjua. (2) Ako je u toku ekanja na posao lice zasnovalo radni odnos na odreeno vrijeme, koji je trajao jednu nastavnu
(4) Za potvrdu prioriteta navedenih u stavcima (1), (2) i (3) ovoga lanka potrebno je dostaviti odgovarajue dokaze. lanak 4. (Kriteriji bodovanja) (1) Pri popuni slobodnih radnih mjesta prema raspisanim natjeajima/oglasima radi zasnivanja radnoga odnosa u kolama, osnovne i srednje kole u Kantonu primjenjivat e sljedee kriterije bodovanja: a) struna sprema: - VSS (najmanje VII/1 ili drugi studijski ciklus, s najmanje 300 ECTS bodova) 8 bodova - zavren prvi studijski ciklus visokog obrazovanja, s 240 ECTS bodova 7 bodova - zavren prvi studijski ciklus visokog obrazovanja, sa 180 ECTS bodova 6 bodova - VS (VI/1) 5 bodova - V. stupanj (VKV) 4 boda - SSS (IV. stupanj) 3 boda - SSS (III. stupanj) 2 boda - zavrena osnovna kola 1 bod b) poloen struni ispit 2 boda
c) ekanje na posao nakon stjecanja strune spreme traene natjeajem/oglasom (bodovi se ostvaruju na temelju evidencije zavoda za zapoljavanje), i to: - 1 do 5 godina 1 bod - 6 do 10 godina 2 boda - 11 do 15 godina 3 boda - 16 do 20 godina 4 boda - 21 godina i vie 5 bodova d) socijalne prilike (ako kandidat ivi u obitelji u kojoj nitko nije zaposlen ili nema stalni izvor prihoda): - s 5 ili vie lanova 6 bodova - sa 4 lana 5 bodova - s 3 lana 4 boda - s 2 lana 3 boda - s 1 lanom 2 boda - samac 1 bod - samohrani roditelj (na broj bodova ovisno o broju lanova obitelji) 1 bod e) prosjena ocjena ostvarena na fakultetu tijekom studija: - prosjek ocjena od 6 do 7,4 odnosno od 2 do 3,4 1 bod - prosjek ocjena od 7,5 do 8,9 odnosno od 3,5 do 4,4 2 boda - prosjek ocjena od 9 do 10 odnosno od 4,5 do 5 3 boda f) duljina radnog staa za navrene godine u obrazovanju nakon diplomiranja: - 1 do 5 godina 1 bod - 6 do 10 godina 2 boda - 11 do 15 godina 3 boda - 16 do 20 godina 4 boda
22. marta/oujka 2013. godine 5 bodova
godinu u kolskoj godini (najmanje punih devet mjeseci), odnosno jednu godinu (punih 12 mjeseci) van obrazovanja, vrijeme ekanja na posao smatra se od datuma novoga prijavljivanja na birou za zapoljavanje, odnosno od datuma kada je prestao radni odnos na odreeno radno vrijeme. (3) Duinom radnoga staa u obrazovanju za nastavnika i strunog saradnika smatra se kompletan radni sta u obrazovanju, odnosno kumulativni radni sta nastavnika ili strunog saradnika ako je za sve te poslove posjedovao odgovarajuu strunu spremu. lan 5. (Intervju) (1) Komisiju za bodovanje i intervju (u daljnjem tekstu: komisija) imenuje upravni odbor kole, na prijedlog direktora kole. (2) Komisija broji 3 lana: direktor kole i dva zaposlenika kole iz reda nastavnika i strunih saradnika, koji ne mogu imati manju kolsku spremu od potrebne kolske spreme za radno mjesto koje se popunjava. (3) U intervjuu se svim kandidatima postavljaju ista pitanja ili slina pitanja i svima je prueno jednako vrijeme za predstavljanje. (4) Komisija u razgovoru s kandidatima utvruje interese, profesionalne ciljeve, stavove i motivaciju kandidata za rad u koli. (5) Rezultati intervjua dobiju se tako to svaki lan komisije dodjeljuje kandidatu odreeni broj bodova, od 1 do 5, koji se zbraja i podijeli sa 3. (6) Intervju se obavlja sa svim kandidatima isti dan u odreeno vrijeme te se rezultati intervjua saopavaju svim kandidatima zajedno odmah nakon zavretka svih intervjua. (7) Ako uredno pozvani kandidat ne pristupi zakazanom intervjuu, smatrat e se da je odustao od konkursa / oglasa. lan 6. (Utvrivanje rang-liste) (1) Nakon provedenog bodovanja i intervjua, komisija iz lana 5. ovih kriterija utvruje rang-listu kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na bodovanju i intervjuu. (2) Komisija dostavlja upravnom odboru kole izvjetaj o provedenom postupku, koji potpisuju svi lanovi komisije. Uz izvjetaj se prilae rang-lista kandidata prema ukupnom broju ostvarenih bodova na bodovanju i intervjuu. (3) Ako se dogodi da kandidati imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ostvaruje prava iz propisa navedenih u stavu (3) lana 3. ovih kriterija. (4) Na osnovu propisa kole, u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli, odnosno Zakonom o srednjoj koli i poslovnikom upravnog odbora kole, prema rang-listi, upravni odbor kole donosi odluku o izboru kandidata prema konkursu / oglasu. Rang-lista se dostavlja uz obavijest svim kandidatima prijavljenima na konkurs / oglas, uz obavezno navoenje pouke o pravu na albu. (5) Nakon okonanja albenoga postupka, direktor kole sa izabranim kandidatom sklapa i potpisuje ugovor o radu, od narednog dana nakon isteka roka za albu ili donoenja konanog rjeenja prema albi. (6) Nakon prijema svi kandidati prijavljeni na konkurs
- 21 godina i vie
g) bodovi s obavljenog intervjua (2) Ako je tijekom ekanja na posao osoba zasnovala radni odnos na odreeno vrijeme, koji je trajao jednu nastavnu godinu u kolskoj godini (najmanje punih devet mjeseci) odnosno jednu godinu (punih 12 mjeseci) izvan obrazovanja, vrijeme ekanja na posao smatra se od datuma novoga prijavljivanja na burzu za zapoljavanje, odnosno od datuma kada je prestao radni odnos na odreeno radno vrijeme. (3) Duljinom radnoga staa u obrazovanju za nastavnika i strunog suradnika smatra se kompletan radni sta u obrazovanju, odnosno kumulativni radni sta nastavnika ili strunog suradnika ako je za sve te poslove posjedovao odgovarajuu strunu spremu. lanak 5. (Intervju) (1) Povjerenstvo za bodovanje i intervju imenuje kolski odbor kole na prijedlog ravnatelja kole. (2) Povjerenstvo za bodovanje i intervju ine tri lana: ravnatelj kole i dva zaposlenika kole, iz reda nastavnika i strunih suradnika, koji ne mogu imati manju kolsku spremu od potrebne kolske spreme za radno mjesto za koje se popunjava. (3) U intervjuu se svim kandidatima postavljaju ista pitanja ili slina pitanja i svima je prueno jednako vrijeme za predstavljanje. (4) Povjerenstvo za intervju kroz razgovor s kandidatima utvruje interese, profesionalne ciljeve, stavove i motivaciju kandidata za rad u koli. (5) Rezultati intervjua dobiju se tako to svaki lan povjerenstva iz stavka (1) ovoga lanka dodijeli kandidatu odreeni broj bodova, od jedan do pet, koji se zbroje i podijele s tri. (6) Intervju se obavlja sa svim kandidatima istoga dana, u odreeno vrijeme, te se rezultati intervjua priopavaju svim kandidatima zajedno odmah nakon zavretka svih intervjua. (7) Ako uredno pozvani kandidat ne pristupi zakazanom intervjuu, smatrat e se da je odustao od natjeaja/oglasa. lanak 6. (Utvrivanje rang-liste) (1) Nakon provedenog bodovanja i intervjua, povjerenstvo za bodovanje i intervju utvruje rang-listu kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na bodovanju i intervjuu. (2) Povjerenstvo za bodovanje i intervju dostavlja kolskom odboru izvjee o provedenom postupku koje potpisuju svi lanovi povjerenstva. Izvjeu se prilae ranglista kandidata prema ukupnom broju ostvarenih bodova na bodovanju i intervjuu. (3) Ako kandidati imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ostvaruje prava iz propisa navedenih u stavku (3) lanka 3. ovih Kriterija. (4) kolski odbor, na temelju propisa kole, sukladno Zakonu o osnovnom kolstvu odnosno Zakonu o srednjem kolstvu i poslovniku kolskog odbora, a prema rang-listi, donosi odluku o izboru kandidata prema natjeaju/oglasu. Rang-listu se dostavlja, uz obavijest, svim kandidatima
/ oglas imaju pravo uvida u dokumentaciju koja se odnosi na konkurs / oglas. lan 7. (Prigovor na odluku) (1) Kandidat koji nije zadovoljan bodovanjem, intervjuom i odlukom o prijemu ima pravo na albu upravnom odboru kole u roku od osam dana od dana prijema obavijesti iz stava (4) lana 6. ovih kriterija, a upravni odbor kole obavezan je odluku o albi donijeti u roku od osam dana. (2) kola je duna uvati svu konkursnu / oglasnu dokumentaciju prijavljenih kandidata, do donoenja konane odluke upravnog odbora kole, nakon toga dokumentaciju vratiti svim kandidatima koji nisu primljeni, uz obavezu da sauva kopiju kompletne dokumentacije svih kandidata prema konkursu / oglasu, najmanje godinu dana. (3) Odluka, upravnog odbora kole, o albi konana je. lan 8. (Ljekarsko uvjerenje) (1) Izabrani kandidat je duan prije stupanja na posao, u roku od sedam dana dostaviti ljekarsko uvjerenje nadlene javne zdravstvene ustanove, o psihofizikoj, radnoj sposobnosti te nalaz na zarazne bolesti i ovisnosti, koji ne mogu biti stariji od est mjeseci. (2) Ako kandidat u roku navedenom u stavu (1) ovoga lana ne dostavi ljekarsko uvjerenje, nee biti primljen na radno mjesto prema konkursu / oglasu. lan 9. (Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi) (1) Radni odnos u koli ne moe zasnovati lice koje je pravosnano osueno za neko od krivinih djela protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog morala, protiv braka, porodice i omladine, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosua, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv slubene dunosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu. (2) Radni odnos u koli ne moe zasnovati ni lice protiv kojeg se vodi krivini postupak za neko od krivinih djela iz stava (1) ovoga lana. (3) Ako lice u radnom odnosu u koli bude pravosnano osueno za neko od krivinih djela iz stava (1) ovoga lana, kola kao poslodavac e otkazati ugovor o radu, bez obaveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, vanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravosnanu osudu, a nakon proteka toga roka redovnim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponaanjem zaposlenika, u kojem e sluaju poslodavac, istovremeno, uz otkazivanje ugovora o radu, od zaposlenika zahtijevati da odmah tokom otkaznoga roka prestane raditi. (4) Ako kola kao poslodavac sazna da je protiv lica u radnom odnosu u koli pokrenut i vodi se krivini postupak za neko od krivinih djela iz stava (1) ovoga lana, udaljit e to lice od obavljanja poslova do obustave krivinoga postupka,
prijavljenim na natjeaj/oglas, s obveznim navoenjem, u obavijesti, pouke o pravu albe. (5) Nakon okonanja albenoga postupka, ravnatelj kole sklapa i potpisuje ugovor o radu sa izabranim kandidatom, od sljedeeg dana nakon isteka roka za albu ili donoenja konanog rjeenja u povodu albe. (6) Nakon prijma svi kandidati prijavljeni na natjeaj/ oglas imaju pravo uvida u dokumentaciju koja se odnosi na natjeaj/oglas. lanak 7. (Prigovor na odluku) (1) Kandidat koji nije zadovoljan bodovanjem, intervjuom i odlukom o prijmu, ima pravo albe kolskom odboru u roku od osam dana od dana primitka obavijesti iz stavka (4) lanka 6. ovih Kriterija, a kolski odbor je obvezan odluku u povodu albe donijeti u roku od osam dana. (2) Svu natjeajnu/oglasnu dokumentaciju prijavljenih kandidata kola je duna uvati do donoenja konane odluke kolskoga odbora, a nakon toga dokumentaciju vratiti svim kandidatima koji nisu primljeni, uz obvezu da sauva kopiju kompletne dokumentacije svih kandidata prijavljenih na natjeaj/oglas najmanje godinu dana. (3) Odluka kolskoga odbora u povodu albi konana je. lanak 8. (Lijenika potvrda) (1) Izabrani kandidat duan je prije stupanja na posao, u roku od sedam dana, dostaviti lijeniku potvrdu, mjerodavne javne zdravstvene ustanove, o psihofizikoj, radnoj sposobnosti te nalaz pretrage na zarazne bolesti i ovisnosti, koji ne mogu biti stariji od est mjeseci. (2) Ako kandidat u navedenom roku, iz stavka (1) ovoga lanka, ne dostavi lijeniku potvrdu, nee biti primljen na radno mjesto prema natjeaju ili oglasu. lanak 9. (Zapreke za zasnivanje radnoga odnosa u kolskoj ustanovi) (1) Radni odnos u koli ne moe zasnovati osoba koja je pravomono osuena za neko od kaznenih djela protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog udorea, protiv braka, obitelji i mladei, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnoga prometa i poslovanja, protiv pravosua, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnoga reda te protiv slubene dunosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu. (2) Radni odnos u koli ne moe zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka (1) ovoga lanka. (3) Ako osoba u radnom odnosu u koli bude pravomono osuena za neko od kaznenih djela iz stavka (1) ovoga lanka, kola, kao poslodavac, otkazat e ugovor o radu bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomonu osudu, a nakon proteka toga roka, redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponaanjem radnika, i u tom
odnosno najdue do pravosnanosti sudske presude, uz pravo na naknadu plae u visini u skladu sa zakonom. lan 10. (Usklaivanje akata kole) (1) Sve osnovne i srednje kole obavezne su u roku od 30 dana od dana donoenja ovih kriterija uskladiti svoje pravilnike i ostale akte kole s ovim kriterijima. (2) Bez prethodno usklaenog pravilnika i ostalih akata kole sa zakonskim propisima, kojima e biti jasno propisani uvjeti, postupak i bodovanje za popunu radnih mjesta u koli, usklaeno s ovim kriterijima, kola ne moe nadalje popunjavati radna mjesta. lan 11. (Stupanje na snagu) Ovi kriteriji stupaju na snagu danom donoenja i objavit e se u "Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01-34-169/13 12. februara 2013. Travnik MINISTAR Jozo Jurina, s. r.
e sluaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu od radnika zahtijevati da odmah tijekom otkaznoga roka prestane raditi. (4) Ako kola, kao poslodavac, sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u koli pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka (1) ovoga lanka, udaljit e tu osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenoga postupka odnosno najdulje do pravomonosti sudske presude, uz pravo na naknadu plae u iznosu sukladnom zakonu. lanak 10. (Usklaivanje akata kole) (1) Sve osnovne i srednje kole obvezne su u roku od 30 dana od dana donoenja ovih Kriterija uskladiti svoje pravilnike i ostale akte kole s ovim Kriterijima. (2) Bez prethodno usklaenog pravilnika i ostalih akata kole sa zakonskim propisima, kojima e biti jasno propisani uvjeti, postupak i bodovanje za popunu radnih mjesta u koli, usklaenim s ovim Kriterijima, kola ne moe nadalje popunjavati radna mjesta. lanak 11. (Stupanje na snagu) Ovi Kriteriji stupaju na snagu donom donoenja i objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. Broj: 01-34-169/13 12. veljae 2013. Travnik MINISTAR Jozo Jurina, v. r.
O G LA S I
PRIVREMENA ZASTUPANJA I STARATELJSTVA O G LA S Opinski sud u Kiseljaku, sutkinja Zdenka Malenica, u pravnoj stvari traitelja izvrenja "Centrotrans-Eurolines", d. o. o., Sarajevo, Kurta Schorka 14, protiv izvrenika Vinka Kujundia, iz Kiseljaka, Parevika b. b., sada na nepoznatoj adresi, radi izvrenja, vrijednost spora 13.824,00 KM, objavljuje da je Rjeenjem, broj: 49 0 I 005299 09 I od 10. septembra 2012. godine, postavio izvreniku Vinku Kujundiu privremenog zastupnika advokata Vladu Slikovia, iz Kiseljaka, na osnovu take 4. stava 2. lana 296. Zakona o parninom postupku, jer je boravite izvrenika nepoznato i nema opunomoenika u ovoj pravnoj stvari, a redovni postupak oko postavljanja zakonskoga zastupnika izvreniku trajao bi dugo te bi za stranku mogle nastati tetne posljedice. Postavljeni privremeni zastupnik zastupat e izvrenika u postupku sve dok se izvrenik ili njegov opunomoenik ne pojave pred Sudom. Broj: 49 0 I 005299 09 I od 8. oktobra 2012. SO 5/13
O G LA S I
PRIVREMENA ZASTUPANJA I SKRBNITVA O G LA S Opinski sud u Kiseljaku, sutkinja Zdenka Malenica, u pravnoj stvari traitelja izvrenja "Centrotrans-Eurolines", d. o. o., Sarajevo, Kurta Schorka 14, protiv izvrenika Vinka Kujundia, iz Kiseljaka, Parevika b. b., sada na nepoznatoj adresi, radi izvrenja, vrijednost spora 13.824,00 KM, objavljuje da je Rjeenjem, broj 49 0 I 005299 09 I od 10. rujna 2012. godine, postavio izvreniku VINKU KUJUNDIU privremenim zastupnikom odvjetnika Vladu Slikovia, iz Kiseljaka, na osnovi toke 4. stavka 2. lanka 296. Zakona o parninom postupku, jer je boravite izvrenika nepoznato i nema opunomoenika u ovoj pravnoj stvari, a redoviti postupak postavljanja zakonskoga zastupnika izvreniku trajao bi dugo, te bi za stranku mogle nastati tetne posljedice. Postavljeni privremeni zastupnik zastupat e izvrenika u postupku sve dok se izvrenik ili njegov opunomoenik ne pojave pred Sudom. (Broj: 49 0 I 005299 09 I od 8. listopada 2012.) SO 5/13
SADRAJ
104 Ukaz o proglaenju Zakona o visokom obrazovanju 105 Zakon o visokom obrazovanju 106 Ukaz o proglaenju Zakona o prestanku vaenja Zakona o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova 107 Zakon o prestanku vaenja Zakona o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova 108 Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela Skuptine Srednjobosanskog kantona 109 Odluka o imenovanju kantonalne javne pravobraniteljice (Zehre Hadi) 110 Zakljuak (povodom Inicijative Ismete Dervoz zastupnice Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine ) 111 Odluka o izdvajanju sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, za nabavku kotla za grijanje te ugradnju u zgradi Tree osnovne kole, Oborci (Donji Vakuf) 112 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava za sufinansiranje visokog kolstva i institucija visokog obrazovanja, za 2013. godinu 113 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu parlamentarnim politikim strankama 114 Odluka o izdvajanju sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, za uslugu nadzora nad izvoenjem graevinskih radova na rekonstrukciji sale Skuptine Srednjobosanskog kantona 115 Odluka o izdvajanju sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, za izvoenje radova na rekonstrukciji sale Skuptine Srednjobosanskog kantona te nabavku i ugradnju opreme 116 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava namijenjenih za djecu s posebnim potrebama 609 609
KAZALO
104 Odluka o proglaenju Zakona o visokom obrazovanju 105 Zakon o visokom obrazovanju 106 Odluka o proglaenju Zakona o prestanku vaenja Zakona o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova 107 Zakon o prestanku vaenja Zakona o nadziivanju zgrada, izgradnji potkrovnih stanova i dogradnji stanova 108 Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela Sabora Kantona Sredinja Bosna 109 Odluka o imenovanju kantonalne javne pravobraniteljice (Zehre Hadi) 110 Zakljuak (u povodu Inicijative koju je podnijela zastupnica Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine Ismeta Dervoz) 111 Odluka o izdvajanju sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu, za nabavu kotla za grijanje te ugradnju u zgradi Tree osnovne kole, Oborci (Donji Vakuf) 112 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava za sufinanciranje visokog kolstva i institucija visokog kolstva, za 2013. godinu 113 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu parlamentarnim politikim strankama 114 Odluka o izdvajanju sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu, za uslugu nadzora nad izvoenjem graevinskih radova na rekonstrukciji dvorane Sabora Kantona Sredinja Bosna 115 Odluka o izdvajanju sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu, za izvoenje radova na rekonstrukciji dvorane Sabora Kantona Sredinja Bosna te nabavu i ugradnju opreme 116 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava namijenjenih za djecu s posebnim potrebama 609 609
659
659
659
659
660 660
660 660
661
661
662
662
663
663
664
664
665
665
666
666 667
667
117 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava namijenjenih za sufinansiranje trokova prijevoza uenika osnovnih kola u 2013. godini 118 Odluka o izdvajanju sredstava (pomo u kupovini premija za viekratne darovaoce krvi) 119 Odluka o izdvajanju sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu (za refundiranje putnih trokova dnevnica u obavljanju ekstradicije) 120 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o razrjeenju Vlade Bore dunosti vrioca dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 121 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Bajre Makia vriocem dunosti direktora umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 122 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Slavka Lukia vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 123 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Fahrudina Memia vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za razvoj, plan i analizu, ureivanje, drvni fond i edukaciju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 124 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Nermina Sabitovia vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 125 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Harisa Grabusa vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za ope, pravne, imovinskopravne i kadrovske poslove umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou)
668 669
117 Odluka o akontativnoj raspodjeli sredstava namijenjenih za sufinanciranje trokova prijevoza uenika osnovnih kola u 2013. godini 118 Odluka o izdvajanju sredstava (pomo u kupnji premija za viekratne darovatelje krvi) 119 Odluka o izdvajanju sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu (za refundiranje putnih trokova dnevnica u obavljanju ekstradicije) 120 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o razrjeenju Vlade Bore dunosti vritelja dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 121 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Bajre Makia vriteljem dunosti direktora umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 122 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Slavka Lukia vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za iskoritavanje uma, sekundarne umske proizvode, usluge u umarstvu, lov i lovni turizam umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 123 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Fahrudina Memia vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za razvoj, plan i analizu, ureivanje, drvni fond i edukaciju umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 124 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Nermina Sabitovia vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za ekonomsko-financijske i komercijalne poslove umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 125 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Harisa Grabusa vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za ope, pravne, imovinskopravne i kadrovske poslove umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou)
668 669
670
670
671
671
672
672
673
673
674
674
675
675
676
676
126 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Vildana Hajia vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za integralnu zatitu uma i ekologiju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 127 Odluka o davanju saglasnosti (na Odluku o imenovanju Mladinka Perkovia vriocem dunosti izvrnog direktora Sektora za uzgajanje uma i sjemensko-rasadniku proizvodnju umskoprivrednog drutva "Srednjobosanske ume", drutva s ogranienom odgovornou) 128 Odluka o odreivanju osnovica za obraun plaa za januar 2013. godine 129 Odluka o odreivanju iznosa naknade za topli obrok za I. tromjeseje 2013. godine 130 Odluka o izdvajanju sredstava s pozicije Transfer Regionalnoj ekonomskoj zajednici 131 Odluka o izdvajanju sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu Opini Dobretii 132 Odluka o izdvajanju sredstava iz Budeta Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu Opinskom sudu u Jajcu 133 Odluka o prijenosu i knjienju imovine 134 Rjeenje o razrjeenju dunosti predsjednice Drugostepene disciplinske komisije za namjetenike iz kantonalnih i opinskih organa dravne slube (Ruice Jankovi) 135 Rjeenje o imenovanju predsjednika Drugostepene disciplinske komisije za namjetenike iz kantonalnih i opinskih organa dravne slube (elimira Gavria) 136 Rjeenje o imenovanju Tima za izradu Opega plana borbe protiv korupcije Vlade Srednjobosanskog kantona 137 Rjeenje o imenovanju Radnoga tima za izradu Strategije komunikacija Vlade Srednjobosanskog kantona 138 Rjeenje o razrjeenju dunosti lana Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona (Salema Hodia)
677
126 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Vildana Hajia vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za integralnu zatitu uma i ekologiju umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 127 Odluka o davanju suglasnosti (na Odluku o imenovanju Mladinka Perkovia vriteljem dunosti izvrnog direktora Sektora za uzgajanje uma i sjemensko-rasadniku proizvodnju umskogospodarskog drutva "ume Sredinje Bosne", drutva s ogranienom odgovornou) 128 Odluka o odreivanju osnovica za obraun plaa za sijeanj 2013. godine 129 Odluka o odreivanju iznosa naknade za topli obrok za I. tromjeseje 2013. godine 130 Odluka o izdvajanju sredstava sa stavke Transfer Regionalnoj ekonomskoj zajednici 131 Odluka o izdvajanju sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu Opini Dobretii 132 Odluka o izdvajanju sredstava iz Prorauna Kantona Sredinja Bosna za 2013. godinu Opinskome sudu u Jajcu 133 Odluka o prijenosu i knjienju imovine 134 Rjeenje o razrjeenju dunosti predsjednice Drugostupanjskog stegovnog povjerenstva za namjetenike iz kantonalnih i opinskih tijela dravne slube (Ruice Jankovi) 135 Rjeenje o imenovanju predsjednika Drugostupanjskog stegovnog povjerenstva za namjetenike iz kantonalnih i opinskih tijela dravne slube (elimira Gavria) 136 Rjeenje o imenovanju Tima za izradu Opega plana borbe protiv korupcije Vlade Kantona Sredinja Bosna 137 Rjeenje o imenovanju Radnoga tima za izradu Strategije komunikacija Vlade Kantona Sredinja Bosna 138 Rjeenje o razrjeenju dunosti lana Upravnoga vijea Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sredinja Bosna (Salema Hodia)
677
678 679 680 680
678 679 680 680
681
681
682 683
682 683
683
683
684
684
685
685
686
686
687
687
139 Rjeenje o produljenju mandata lanovima Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona 140 Rjeenje o produljenju mandata lanovima Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona 141 Program i kriteriji utroka sredstava s transfera za stipendiranje, za 2013. godinu 142 Program utroka sredstava namijenjenih udruenjima graana i institucijama, za 2013. godinu 143 Program utroka sredstava namijenjenih pojedincima, za 2013. godinu 144 Rjeenje o produljenju roka vaenja registrovanih voznih redova na kantonalnim autobusnim linijama u Srednjobosanskom kantonu 145 Pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju uenika u srednjoj koli 146 Kriteriji bodovanja kandidata za zasnivanje radnog odnosa nastavnika, strunih saradnika i ostalih zaposlenika u osnovnim i srednjim kolama na podruju Srednjobosanskog kantona Oglasi
687
139 Rjeenje o produljenju mandata lanovima Upravnoga vijea Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sredinja Bosna 140 Rjeenje o produljenju mandata lanovima Upravnoga vijea Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sredinja Bosna 141 Program i kriteriji troenja sredstava s transfera za stipendiranje, za 2013. godinu 142 Program troenja sredstava namijenjenih udrugama graana i institucijama, za 2013. godinu 143 Program troenja sredstava namijenjenih pojedincima, za 2013. godinu 144 Rjeenje o produljenju roka vaenja registriranih voznih redova na kantonalnim autobusnim linijama u Kantonu Sredinja Bosna 145 Pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju uenika u srednjoj koli 146 Kriteriji bodovanja kandidata za zasnivanje radnoga odnosa nastavnika, strunih suradnika i ostalih zaposlenika u osnovnim i srednjim kolama na podruju Kantona Sredinja Bosna Oglasi
687
688 689
688 689
695 696
695 696
697 698
697 698
711 716
711 716
Izdava: Srednjobosanski kanton / Kanton Sredinja Bosna, Travnik, Stanina 43, telefon 511-316. Odgovorni urednik: Slavko Luketina, tajnik / sekretar Vlade, telefon 511-314, lokal 146 (Struna sluba Vlade). Grafika priprema i tisak / tampa MultimediaPrint Nova Bila, telefon 708-800. Za tiskaru: MultimediaPrint, Jasmin Pai.

Sluzbene Novine 04-2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sluzbene Novine 04-2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Br oj 4

PR E D S J E DAVAJ U I S K U P T I N E SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 104

P R E D S J E D A T E LJ S A B O R A KANTONA SREDINJA BOSNA 104

S K U PTI NA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 105 ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

SABOR KANTONA SREDINJA BOSNA 105 ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

Broj 4 - Stranica 610

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 611

Broj 4 - Stranica 612

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 613

Broj 4 - Stranica 614

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 615

Broj 4 - Stranica 616

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 617

Broj 4 - Stranica 618

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 619

Broj 4 - Stranica 620

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 621

Broj 4 - Stranica 622

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 623

Broj 4 - Stranica 624

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 625

Broj 4 - Stranica 626

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

Broj 4 - Stranica 627

Broj 4 - Stranica 628

SLUBENE NOVINE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA KANTONA SREDINJA BOSNA

22. marta/oujka 2013. godine

22. marta/oujka 2013. godine