PREKRAJNO PRAVO

1. Prekraji su povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti
kojenisu zatidene Kaznenim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela. U tomsmislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalaeodreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene d iscipline ili drugih drutvenihvrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekrajima za svrhu otklanjanja mogudnosti ugroavanja sigurn osti ljudi i imovine, nesmetanoobavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih dje latnosti, miran suivot. Obvezapotivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti jest obveza koja se moraispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanjapropisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljimaprekraja. Prekraj je vrsta protupravnog i kanjivog djela koje se razlikuje od ostalih protupravnih ikanjivih dijela, poglavito od kaznenog djela. Premda takva konstatacija u teoriji nije sporna, ipak je bilo teorijskih prijepora o tome u emu je razlika izmeu ta dva kanjiva djela. Ukaznenopravnoj literaturi, osobito u starijoj njemakoj teoriji, bilo je pokuaja da se utvrdimaterijalna (kvalitativna) razlika. Tvrdilo se, primjerice, da kazneno djelo znai povredu naroitovrijednog pravnog dobra, a da je prekraj samo delikt neposlun osti, protupropisno postupanje.Kvalitativno razlikovanje prekraja i kaznenog djela odgovaralo je potrebama starog policijskogprava, gdje se naelno kanjavala svaka neposlunost autoritarn om propisu i gdje u prekrajnompravu nije vailo naelo nullum crimen nulla poena sine lege.Prihvadanje naela zakonitosti u prekrajnom pravu, tj. naela da se za prekraj moe kazniti samo za djelo unaprijed predvieno pravnom normom kao prekraj i samo sankcijom kojaje unaprijed propisana za odreeni prekraj, rezultiralo je p osljedicom da je razlika izme kaznenih djela i prekraja samo formalna (kvantitativna). injenica je da su prekraji blaepovrede odreenih drutvenih vrijednosti od kaznenih djela i da ih prati blaa drutvena osuda (tj.blaa sankcija). nego kod kaznenog djela. Zbog toga se pravi razlika u propisima kojima se mogupropisivati ta kanjiva djela, u tijelima koja provede postupke, u procesnim pravilima, sankcijamakoje se izriu, u nainu izvrenja sankcija i sl. Razgranienje izmeu kaznenog djela i prekraja ini u modernim pravnim dravamazakonodavac odreujudi koja djela su kaznena djela a koja, pak, prekraji. Drugim rijeima,zakonodavac odreuje koje drutvene vrijednosti de titi kaznenim pravom, a koje prekrajnimpravom. Zbog razliitih momenata svrhovitosti, kojih se dri zakonodavac u pojedinom momentu, mogude je da doe do promjene u odreivanju koje kanjivo djelo je kazneno djelo akoje prekraj. Osnovno pitanje koje se u svezi pravnom regulativom prekraja postavlja jest da li kanjavanje za prekraj, kao blaih i manje opasnih djela treba ostaviti sudovima u sudskompostupku ili ih prepustiti dravnoj upravi u posebnom postupku. Razliite drave i u razliitim vremenima razliito su odgavarale na to pitanje. Kao argument za posebno

upravno kanjavanje isticana je uska povezanost prekraja s vedim dijelom upravnog prava. Prekraji su uglavnompredstavljali povrede onih propisa koji pripadaju upravnom pravu kao grani pravnog sustava. 3. PREKRAJNO PRAVO Namede se pitanje je li mogude govoriti o Prekrajnom pravu kao posebnoj pravnoj disciplini, ili pak prekrajnu materiju tretirati u okviru neke druge pravne discipline, prvenstveno u okviru Upravnog prava odnosno Kaznenog prava. Tradicionalno se u Hrvatskoj, a i ire, materija prekraja izuava u okviru Upravnog prava.8 Razloga je za to nekoliko. Prekraji se odreuju kao povrede javnog poretka odnosno drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatidene Kaznenim zakonom i drugim zakonom u kojima su propisana kaznena djela. Ako te drutvene vrijednosti (javni poredak, drutvena disciplina i dr.) nisu zatidene zakonima kojima se propisuju kaznena djela, onda ni materija prekraja ne moe biti dio kaznenopravne materije u uem smislu te rijei. Prekraji se propisuju kao povrede onih zakona ili drugih propisa izvrenje kojih, u pravilu, spada u nadlenost uprave. Pojam javni poredak u odreenju prekraja obuhvada disciplinu graana odnosno pravnih osoba u podruju javnog reda i mira, carina, poreza, sigurnosti prometa, zdravstva, obrazovanja, obrta, elektroenergetskoj djelatnosti, komunalnoj djelatnosti, ali i u brojnim drugim podrujima u kojima ba uprava ima nalenosti u materiji prekraja, bilo da provodi prekrajni postupak i donosi odluku o prekraju, bilo da obavlja samo odreene radnje u prekrajnom postupku pred prekrajnim sudovima. Pored toga, propisima o prekrajnom postupku ureuje se i nain kaznenog postupanja uprave, koji ona ima vede ili manje specifinosti u odnosu na postupanje prekrajnog suda kada vodi prekrajni postupak. Zakonom o prekrajima iz 2002. godine, te novim Prekrajnim zakonom iz 2007. Godine napravljen veliki korak ka izdvajanju prekrajnog prava iz upravnog prava. Zbog kvalitativnih slinosti kaznenih djela i prekraja, to su oba djela kanjiva, to se i prekrajno pravo moe posmatrati kao dio kaznenog prava u irem smislu. Meutim, jo uvijek se posebnim zakonima odreuje nadlenost upravnih tijela, u odreenoj materiji samo u prvom stupnju, a u nekima ak u oba stupnja. Nadlenost upravnih tijela za voenje prekrajnih postupaka i izricanje prekrajne sankcije nije samo specifinost hrvatskoga prava. U dravama lanicama Europske unije pokazuje se ak tendencija irenja podruja kaznenog djelovanja uprave i to prvo s fiskalnog podruja na podruje sigurnosti prometa, mass-media, socijalne sigurnosti, trinog natjecanja, telekomunikacija i mnogih drugih podruja. To se opravdava potrebom breg djelovanja u specifinim upravnim podrujima za to je uprava bolje rjeenje od preopteredenih sudova. Zbog toga Prekrajni zakonom posebno regulira postupak pred tijelima dravne uprave. Isto tako, tijela dravne uprave imaju ovlasti i dunosti kod provoenja odreenih procesnih radnji i u sluajevima nadlenosti suda za prekraje (npr. ispitivanje osumnjienika i svjedoka, oevid, pretraga i druge izvidne radnje). Tome se moe pridodati ovlasti upravnih tijela za donoenje prekrajnog naloga, pri izvrenju prekrajnih sankcija i dr. To su razlozi zbog ega

se materija prekraja moe obraivati u Upravnom pravu, i to onom njegovom dijelu koji se tradicionalno naziva upravno kazneno pravo, tovie, naela i standardi razvijeni u kaznenom pravu pronalaze svoje mjesto u upravnom pravu, i to u onom dijelu koje ureuje kazneno djelovanje uprave. To su, prije svega, naelo razmjernosti, pravo na obranu, naelo krivnje, pretpostavka okrivljenikove nevinosti, naelo zakonitosti, i dr. Naime, prekrajno pravo i u onom dijelu koji pripada upravnom kaznenom pravu mora udovoljiti temeljnim zahtjevima koji se postavljaju pred kazneno pravo. Prema stajalitu sudske prakse i prekraji se u smislu Europske konvencije za zatitu ljudskihprava i temeljnih sloboda smatraju kaznenim djelima. Tako se npr. pravo na pravino suenje odnosi i na prekrajni postupak, pa i onda kada je njegovo voenje u nadlenosti uprave.Sve to opravdava stajalite da se u okviru Upravnog prava moe govoriti o upravno kaznenom pravu. Meutim, dva su razloga to se ovdje uglavnom govori o Prekrajnom pravuopdenito a ne iskljuivo o Upravno kaznenom pravu. Prvo, materijalni dio prekrajnog prava jejednak i kad uprava vodi prekrajni postupak i kad to ini prekrajni sud. Drugo, pravila postupanja suda za prekraje supsidijarno se primjenjuju na prekrajni postupak pred upravnim tijelom na sva pitanja koja nisu ureena onim dijelom Prekrajnog zakona kojim se ureuje prekrajni postupak pred tijelom dravne uprave.

II. MATERIJALNO PREKRAJNO PRAVO

1. PREKRAJNO ZAKONODAVSTVO a) Naelo zakonitosti znai da nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija za djelo koje prije nego li je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj, te mu se moe izredi samo ona sankcija koja je svojom vrstom i mjerom propisana za takav prekraj (nullum crimen nulla poena sine lege). Naelo zakonitosti u kaznenom pravu opdenito, pa tako i u prekrajnom pravu jest u demokratskim dravama jedno od temeljnih ustavnih naela. Naelo zakonitosti implicira i zabranu retroaktivnosti propisa kojima se odreuju prekraji. Time se tite i temeljna prava ovjeka i graanina u meunarodnom pravu. Izuzetak od naela zakonitosti jest sluaj obvezne primjene blaeg zakona in favorem okrivljenika. b) Obvezna primjena blaeg zakona Na poinitelja prekraja primjenjuje se, u pavilu, propis koji je bio na snazi u trenutku izvrenja prekraja. To naelo vremenskog vaenja trpi izuzetak u tome to se zakonom predvia da se, ako je poslije poinjenog prekraja izmijenjen propis o prekraju, bilo jedanput ili vie puta, obavezno primjenjuje propis koji je blai za poinitelja. U ocjeni koji je propis o prekraju blai za poinitelja, treba uzeti u obzir nekoliko pravila. Prije svega, novi propis je povoljniji za poinitelja ako se njegovo djelo nakon poinjenja a prije izricanja

prekrajnopravne sankcije vie ne propisuje kao prekraj. U tom se sluaju prekrajni postupak nede modi provesti pa ni izredi prekrajno pravna sankcija ak ako takvo djelo kasnije ponovo bude propisano kao prekraj. Isto tako, blai propis o prekraju jest onaj koji za isto djelo propisuje manju novanu kaznu ili uz novanu kaznu ne propisuje alternativnu mogudnost izricanja kazne zatvora. Pitanje koji je propis blai za poinitelja procjenjuje se i prema svim drugim okolnostima od kojih ovisi kanjivost djela i odmjeravanje prekrajnopravne sankcije (npr. rok zastare, iskljuenje odgovornosti za nehaj i dr.) to se tie procesnih propisa ne vrijedi pravilo o primjeni blaeg zakona (npr. O mogudnosti uhidenja, mogudnosti i trajanju zadravanja osumnienika i dr.) Tako, primjerice i Ustav Republike Hrvatske u l. 31. st. 1. sadri odredbu prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izredi kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blaukaznu, odredit de se takva kazna. c) Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija Prekrajnim zakonom odreeno je da se prekraji i prekrajnopravne sankcije mogu propisati: (a) zakonom, (b) odlukom upanijske skuptine i Skuptine Grada Zagreba, te (c) odlukom gradskog ili opdinskog vijeda. Iako je dana iroka mogudnost propisivanja prekraja i prekrajnih sankcija, i to razliitim vrstama pravnih normi, ipak je u odnosu na lanak 3. biveg Zakona o prekrajima iz 1973. godine krug tijela koja mogu propisati prekraje suen. Prema tom ranijem Zakonu prekraje su mogli propisivati Vlada (uredbom), te ministri odnosno ravnatelji dravnih upravnih organizacija(pravilnikom i naredbom), a radi osiguravanja provedbe propisa koje donose. Meu donosiocima pravnih normi kojima se mogu propisivati prekraji, kazne i zatitne mjere uoljiva je razlika u tome to su ovlatenja za propisivanje prekraja generalno danaHrvatskom saboru (koji prekraje moe propisati zakonom), upanijskoj skuptini te gradskom ili opdinskom vijedu (koji prekraje mogu propisivati odlukom). Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje su oni donijeli na temelju svoje nadlenosti utvrene Ustavom i zakonima. Vano je istadi, da tu svoju ovlast ne mogu prenijeti na drugoga.

d) Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima Materijalnopravne odredbe Prekrajnog zakona odnose se na sve prekraje, bez obzira je su li prekraji propisane zakonom ili odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne ili podrune(regionalne) samouprave. Prekrajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini prekraj na njezinu podruju. Prekraj je poinjen na podruju Republike Hrvatske kad je poinitelj na tom podruju radio ili bio duan raditi, ili kad je posljedica nastupila na njezinu podruju. Propisi o prekrajima koji vae na cijelom podruju Republike Hrvatske, dakle, zakoni kojima su propisani prekraji primjenjuju se na svakoga tko izvan podruja Republike Hrvatske poini prekraj nadomadem brodu ili zrakoplovu. Podzakonski propisi kojima su propisani prekraji i prekrajne sankcije onih tijela koja prema ved prema ranijem Zakonu o prekrajima iz 2002. godine vie nemaju ovlast za propisivanje prekraja prestali su vrijediti 1. listopada 2004. Za prekraj propisan odlukom predstavnikog tijela podrune (regionalne) i lokalne samouprave prekrajni de se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju te teritorijalne jedinice. e) Nemogudnost primjene prekrajnog prava Primjena prekrajnog prava iskljuena je u tri sluaja. Prvi sluaj jest nemogudnost primjene prekrajnog prava prema djeci. To je sluaj kad je protupravno djelo opisano kao prekraj poinilo djete, tj. osoba koja u vrijeme kad je ostvarila propisana obiljeja prekraja nije navrila 14 godina ivota. Dijete je uvijek izvan prekrajnog prava i kad ostvari obiljeja najteih prekraja. U tom se sluaju ne moe pokrenuti prekrajni postupak, a ako je omakom podnesen optuni prijedlog, prekrajni sud mora donijet presudu kojom se optuba odbija zbog postojanja okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon (l. 161. st.5. i l. 181. Prekrajnog zakona), jer dijete ne moe poiniti prekraj, premda moe ostvaritiobiljeja prekraja. Drugi sluaj, je nemogudnost kanjavanja poinitelja ako je on u kaznenom postupkupravomodno proglaen krivim za kazneno djelo koje obuhvada i sva obiljeja prekraja. U tom sesluaju ne moe za odnosni prekraj pokrenuti prema istom poin itelju prekrajni postupak nitimu se moe izredi prekrajnopravna sankcija. Treba istadi da jedino postojanje pravomodnekaznene presude dovodi do nemogudnosti kanjavanja u takvom sluaju. Tredi sluaj nemogudnosti primjene prekrajnog zakonodavstva je zbog proteka vremena, tj. kad nastupi zastara. Zastara moe biti zastara prekrajnog progona koja ima za posljedicu zabranu pokretanja prekrajnog postupka zbog proteka odrenog vremena od poinjenjaprekraja i zastara izvrenja prekrajnih sankcija koja ima za posljedicu nemogudnost izvrenjaizreene prekrajne sankcije, a zbog proteka odreenog vremena od pravomodnosti odluke oprekraju.

Raniji Zakon o prekrajima iz 1973. godine propisivao je jo jedan sluaj nemogudnostikanjavanja i to osoba koje uivaju diplomatski imunitet. Zakon o prekrajima iz 2002., kao i Prekrajni zakon iz 2007. godine, ispustio je takvu odredbu kao suvinu, je r je pitanje diplomatskog imuniteta i njegovih posljedica ureeno meunarodnim pravom.16 f) Zastara Problem moe nastati kad se dijete uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih prekraja. U takvom sluaju, sukladno l. 9. Prekrajnog zakona, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja obavijestit de o ponaanju djeteta roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema prebivalitu ili boravitu djeteta i njegovih roditelja odnosno skrbnika, a sve to radi primjerenog odgoja djeteta. To su posebno: Konvencija o privilegijama i imunitetima UN iz 1946. godine, Beka konvencija odiplomatskim odnosima iz 1961. godine i Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine. Prekrajni zakon posebno ureuje zastaru prekrajnog progona i zastaru izvrenja izreenih prekrajnopravnih sankcija. Zastara prekrajnog progona znai da se prekrajni progon ne moe pokrenut i kad protekne dvije godine od poinjenja prekraja. Posebnim se zakonom moe propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog postupka za prekraje propisane tim zakonom, ali ne dulji od tri godine. Zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija znai da izvrenje izreene ili primjenjene prekrajnopravne sankcije ne moe zapoeti kad protekne dvije godine od dana pravomodnosti odluke o prekraju kojom je sankcija izreena ili primjenjena. U pitanju je tzv. relativna zastara, jer se tijek zastare prekrajnog progona prekida svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi prekrajnog progona, a tijek zastare izvrenja izreenih prekrajnopravnih sankcija prekida se svakom radnjom nadlenog tijela poduzetom radi izvrenja kazne ili primjene druge prekrajnopravne sankcije. Nakon svakog prekida zastara poinje ponovo tedi ispoetka. Zastara prekrajnog progona nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu odreena zastara prekrajnog progona (u pravilu nakon 4godine, a u sluajevima propisanim posebnim zakonom nakon 6 godina). Meutim, zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija nastupa u svakom sluaju kad proteknu tri godine od dana pravomodnosti odluke kojom je izreena kazna ili primjenjena druga sankcija. U pitanju je tzv. apsolutna zastara, jer se njenim nastupom prekrajni postupak ni u kojem sluaju ne moe nastaviti odnosno izvrenje prekrajnopravne sankcije nastaviti.

2. PREKRAJ
a) Pojam prekraja Prema Prekrajnom zakonu (l. 1.) prekraji su povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatidene Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela. Takva zakonska definicija prekraja je kombinacija

materijalnog odreenja (povreda javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvenevrijednosti) i formalnog odreenja (koje nisu zatidene Kaz nenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela). Zakonodavac je, oigledn o, prihvatio negativno formalno odreenje prekraja, za razliku od ranijeg Zakona o prekrajima iz 1973. u kojem se koristilo. Tako npr. Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ( Narodne novine, br. 140/05.) u l. 22. odreuje se da je za odreene prekraje propisane brojnim, taksativno navedenim zakonima kojima se propisuje financijsko poslovanja npr. Zakonom o tritu vrijednosnih papira, Zakonom o investicijskim fondovima,Zakonom o posredovanju izastupanju u osiguranju, zastara pokretanja prekrajnog postupka nastupa u roku od tri godine od poinjenog prekraja odnosno od pravomodnosti rjeenja o prekraju (relativna zastara), odnosno nakon proteka dvostruko vremena (dakle, protekom 6 godina) nastupa apsolutna zastara, kako za pokretanje prekrajnog npostupka tako i za izvrenje izreenih prekrajnih sankcija. Isto tako, izmjenama Carinskog zakona (Narodne novine, br. 140/05.) rokovi za relativnu zastaru, kako za pokretanje prekrajnog npostupka tako i za izvrenje izreenih prekrajnih sankcija, su povedani sa dvije na tri godine, pa su dakle i rokovi za apsolutnu zastaru povedani sa 4 na 6 godina. pozitivno odreenje (povrede javnog poretka utvrene zakonom i drugim propisima za koje su predviene prekrajne kazne i zatitne mjere). Nedostatak takve negativne zakonske definicije nadoknauje se odredbom o naelu zakonitosti prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za prekraj, niti se prema njemu mogu primijeniti druge sankcije, ako djelo prije nego to je bili poinjeno nije bilo zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu odreeno kao prekraj i za koje zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu nije bilo propisano kojom vrstom i mjerom prekrajne san kcije poinitelj prekraja moe biti kanjen. Takvim odreenjem zakonodavac je ved svojim prvim odredbama utvrdio osnovne elemente svojstvene prekraju. Ti elementi su: (a) povreda javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti; (b) da takva povreda nije zatidena Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela; (c) propisanost pravnom normom (zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu); (d) predvienost prekrajnopravne sankcije (kazne ili druge sankcije).

U tom smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene discipline ili drugih drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogudnosti ugroavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti,

miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrije dnosti jest obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanja propisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljima prekraja. b) Vrste prekraja Dvije su temeljne vrste prekraja s obzirom na nain njegovog poinjenja. Naime, prekraj se moe poiniti injenjem (komisivni prekraji) i neinjenjem (omisivni prekraji). U prvom sluaju poinitelj je izvrio radnju koja je pravnom normom okvalificirana kao prekraj. Prekraj je poinjen neinjenjem kad je poinitelj propustio sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja (a to je bio pravno obvezan sprijeiti), ako je takvo proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem. Pomorski zakonik iz 2004. godine daje npr. definiciju pomorskog prekraja. Prema tom Zakoniku, pomorski je prekraj povreda propisa kojima se ureuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske dravne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnodu plovidbe i zatite ljudskih ivota i okolia, te s prometom na moru. Prekrajni zakon ureuje i jednu posebnu vrstu prekraja produljeni prekraj, za razliku od prolaznog ili trenutnog. Produljeni prekraj je poinjen kad je poinitelj poinio vie isti h ili istovrsnih prekraja koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu npr. dranje oruja bez orunog lista, obavljanje obrta bez obrtnice i sl. Na produljeni prekraj ne pr imjenjuju se odredbe o stjecajuprekraja. c) Vrijeme i mjesto poinjenja prekraja Prekraj je poinjen u vrijeme kad je poinitelj radio ili bio duan raditi, bez obzira na tokad je posljedica nastupila. Prema tome, i kod komisivnih i kod omisivnih prekraja izvrenje radnje odnosno proputanje uzima se kao pravno relevantno za utvrivanje vremena kad je prekraj izvren.Trenutak nastupanja posljedice nema za odreivanje vremena izvrenja prekraja nikakvo znaenje. Odreivanje vremena poinjenja prekraja je prevano, npr. za prosuivanje koji propis vrijedi, za raunanje vremena zastare progona, za ocjenu odgovornosti poinitelja i slino. Kao mjesto izvrenja prekraja uzima se mjesto gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja. Naelo je, dakle, da se kao mjesto izvrenja prekraja uzima kako mjesto radnje ili proputanja, tako i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica (teorija ubikviteta). Hipotetski govoredi, moguda

su, prema Prekrajnom zakonu, dva ili vie mjesta poinjenja prekraja, to moe imati za posljedicu istodobnu nadlenost dva ili vie suda odnosno tijela dr avne uprave, u kojem sluaju se primjenjuju opde odredbe tog Zakona o mjesnoj nadlenosti. S obzirom na posljedice prekraja, u teoriji se esto razlikuju materijalni i formalni prekraji. Materijalni su oni prekraji poinjenjem kojih se proizvela izvjesna posljedica po pravno dobro, dok bi formalni prekraji bili oni koji znae nepokoravanje pravnoj normi (prekraj neposlunosti) bez obzira je li time povrijeeno neko pravno dobro. Ispravno smatra Babac da ovakva podjela prekraja ne moe imati praktinu vanost, pa onda ni opravdanje, s obzirom da se i sam javni poredak, drutvena disciplina i druge drutvene vrijednosti smatraju pravnim. To je i razlog to se u Prekrajnom zakonu, kao ni u ranijim zakonima o prekrajima, ne normiraju ove dvije vrste prekraja. d) Protupravnost i iskljuenje protupravnosti Da bi neka radnja predstavljala prekraj, moraju se njome, prvo, ostvariti sva obiljeja prekraja. Meutim, to jo uvijek nije dovoljno. Potrebno je da t a radnja bude protupravna. Iako poinjenje prekraja, u pravilu, znai protupravno djelovanje, ipak postoje iznimke. Naime, nije nuno da ostvarivanje obiljeja prekraja istovremeno bude i protupravno. Mogude je da postoje razlozi koji iskljuuju protupravnost. Razlozi koji iskljuuju protupravnost djelovanja kojim se inae ostvaruju obiljeja prekraja su situacije u kojima doputujuda (permisivna) norma ponitava uinke zabranjujude (prohibitivne) norme, npr. ako poitelj ostvari obiljeja prekraja djelujudi pod prisilom ili prijetnjom. Dakle, zakljuak o protupravnosti nekog ponaanja se donosi u dvije faze. U prvoj se mora utvrditi je li neko ponaanje ispunjava obiljeja prekraja, a u drugoj da protupravnost nije iskljuena zbog postojanja nekog od razloga iskljuenja protupravnosti. Prema Prekrajnom zakonu postoje tri sluaja iskljuenja protupravnosti: nuna obrana,krajnja nuda, te sila i prijetnja. d.a) Nuna obrana Bududi da je nuna obrana razlog iskljuenja protupravnosti, nema prekraja kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. Nuna obrana je ona obr ana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojedi protupravni napad. Dva su elementa nune obrane: napad i obrana. Da bi postojalo iskljuenje protupravnosti, napadom se treba ugroavati ili povrijediti pravom zatideno dobro kao npr. tjelesna cjelovitost, sloboda, imovina, ast, privatnost, nodni mir i dr. Nadalje, napad mora biti protupravan. Drugim rijeima, ne moe postojati pravo na nunu obranu od zakonitog napada (npr. protiv zakonitog postupanja policijskog slubenika). Na kraju, napad mora biti stvaran, zbiljski. Ako poinitelj pogreno smatra da postoji napad u tom se sluaju ne radi o nunoj obrani ved o tzv. putativnoj nunoj obrani.20 Obrana treba biti usmje rena na odbijanje napada, ali i razmjerna napadu. Drugim rijeima, obrana mora biti prijeko potrebna da bi poinitelj odbio napad.

Pravo na nunu obranu izvodi se iz dva naela. Prvo je, naelo samozatite prema kojem nitko nije duan trpjeti povrede svojih pravnih dobara te je ovlaten silom odbiti napad od njih. Drugo je naelo potvrivanja (afirmacije) prava jer se priznavanjem prava na nunu obranu osigurava prevlast prava nad nepravom. Prekoraenje nune obrane ne iskljuuje protupravnost (npr. kad je obrana intenzivnija od napada, ili kad se nastavi nakon to je napad prestao i sl.). Meutim, poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti. Radnja poinjena u putativnoj nunoj obrani (lat. puto, mislim, smatram) je uvijek protupravna. Meutim, ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje iskljuuju protupravnost, pa ta okolnost utjee na krivnju. d.b) Krajnja nuda Krajnja nuda je istodobna (neskrivljena) opasnost za neije opravdane interese koja se moe otkloniti samo poinjenjem djela koja ima obiljeja prekraja. Dok su kod nune obrane u sukobu nepravo i pravo, kod krajnje nude se sukobljavaju dva opravdana i pravom zatidena interesa (sukob prava i prava). Uvjet za iskljuenje protupravnosti jest da je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Tako i Prekrajni zakon (l. 19. st. 1.) propisuje da nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojedu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Ako je pri tome uinjeno zlo jednako onome koje je prijetilo, ne postoji izuzede protupravnosti, ali de se poinitelj osloboditi od kazne za poinjeni prekraj (l. 19. st. 2.). Ako je poinjeno zlo vede od onoga koje je prijetilo radi se o prekoraenju krajnje nude, to znai o protupravnom djelovanju za koje se izrie propisana prekrajna sankcija. Npr. voza da bi izbjegao sudar skrene vozilom na plonik. Kretanjem vozila po ploniku predstavlja prekraj. Ako su obiljeja tog prekraja ostvarena radi izbjegavanja sudara, dakle vedeg zla, djelo je poinjeno u krajnjoj nudi, to iskljuuje njegovu protupravnost. Meutim, ako bi u tom primjeru voza na ploniku udario i ozljedio pjeaka, a time je poinjeno zlo, pretpostavimo, vede od onoga koje je prijetilo u pitanju je prekoraenje krajnje nude, pa nema iskljuenja protupravnosti. Kao to nuna obrana podrazumijeva zbiljski napad, tako i krajnja nuda podrazumijeva zbiljsku opasnost. Ako poinitelj pogreno dri da postoji opasnost, u pitanju je putativna krajnja nuda. Djelo poinjeno u putativnoj krajnjoj nudi uvijek je protupravno, ali zabluda o toj okolnosti, ako je neotklonjiva, iskljuuje krivnju (jer u tom sluaju ne postoji svijest oprotupravnosti). Na krajnju nudu ne mogu se pozivati osobe koje su dune izlagati se opasnosti, npr.lijenik ne smije odbiti pomod bolesniku pozivajudi se na opasnost od zaraze.

d.c) Sila i prijetnja Prekrajni zakon u l. 20. razlikuje neoodoljivu i odoljivu silu, te prijetnju. Protupravnost je iskljuena jedino ako poinitelja postupa pod djelovanjem neodoljive sile (vis absoluta).

Neodoljiva sila je izravno iznuivanje nekog ponaanja tako da se onemoguduje voljno upravljanje njime. Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod djelovanjem prijetnje, pod odreenim uvjetima oslobodit de se od kazne. Sila kojoj se moglo odoljeti (vis comulsiva) sastoji se u radnji poduzetoj radi iznuivanja nekog ponaanja koje rtva mora izabrati ako ne eli da joj se dogodi neko zlo. Prijetnja je najavljivanje nekog zla za sluaj da se netko ne ponaa na eljeni nain. Odoljiva sila i prijetnja uzimaju se kao neskrivljene opasnosti, a ponaanje poinitelja kao ponaanje u krajnjoj nudi. U takvim sluajevima primjenjuje se ona odredba Prekrajnog zakona (l. 19. st. 2.) koja poinitelja oslobaa od kazne za poinjeni prekraj, ako je poinjeno zlo jednako onome koje je prijetilo. e) Pokuaj Da bi postojao pokuaj moraju se ostvariti tri nuna obiljeja: a) mora postojati namjera zapoinjanja prekraja, b) mora se zapoeti ostvarivanje prekraja, tj. poduzeti barem neku radnju kojom se ostvaruju pripreme za poinjenje prekraja ili jedno obiljeje prekraja i c) prekraj ne smije biti dovren, tj. ne smiju se ostvariti sva njegova obiljeja.Pokuaj prekraja, u pravilu, nije kanjiv. Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako je to posebno propisano. f) Sudionitvo Prekrajni zakon odreuje u l. 22. tko moe biti pojedinani poinitelj prekraja te odreuje tko se smatra sudionikom u poinjenju prekraja. Sukladno tom Zakonu pojedinani poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom druge osobe poini prekraj, dok su sudionici u poinjenju prekraja: supoinit elji, poticatelj i pomagatelj. Prema Prekrajnom zakonu supoinitelji prekraja su dvije ili vie osoba (poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine prekraj tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja. Poticatelj je osoba koja drugog potie odnosno nagovara na injenje prekraja ime i sama doprinosi njegovom poinjenju (intelektualni zaetnik prekraja), premda ne sudjeluje u samoj radnji poinjenja. Poticanje je kanjivo samo ako je poinjeno s namjerom. Poticatelj se kanjava kao da je i sam poinio prekraj. Meutim, ako prekraj uopde nije poinjen (neuspjeno poticanje) poticatelj se nede kazniti. Poticanje kao oblik sudionitva moe imati posebno obiljeje prekraja. Tako se roditelj ili staratelj koji potie dijete ili tidenika na poinjenje prekraja odreenih Zakonom o prekrajima protiv javnog reda i mira ili propisom donesenim na temelju njega, kanjava za prekraj novanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana. Pomagatelj je osoba koja pomae poinitelju prije, za vrijeme ili nakon poinjenja prekraja. Pomaganje moe biti davanjem savjeta ili uputa kako da se poini prekraj, stavljanjem poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te unaprijed obedanim

prikrivanjem. Pokuaj kaznenog djela je sasvim drugaije ureeno Kaznenim zakonom. Pravilo da se pokuaj poinjenja prekraja ne kanjava primjereno je prirodi prekraja kao naelno lakeg naruavanja pravnog poretka. Opravdanost ovakvog odreenja pojedinanog poinitelja i sudionika u poinjenju prekraja je upitna. Poinitelj koji prekraj poini posredstvom druge osobe ne djeluje kao pojedina c nego zajedno s drugom osobom, pa se taj sluaj i razmatra u okviru sudionitva. Takoer i opravdanost odredbe prema kojoj su sudionici su poinitelji, poticatelj i pomaga moe biti dvojbena. Dok su poticatelji i pomagai doista sudionici u poinjenju prekraja supoinitelji to nisu. Supoinitelji su samo jedna vrsta poinitelja. Adekvatne su odredbe i u Kaznenom zakonu s jednako dvojbenom opravdanodu takvih odredbi, prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj poinjen, tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem. Pomaganje je takoer kanjivo samo ako je poinjeno s namjerom. Pomagatelj se za razliku od poticatelja moe blae kazniti nego poinitelj prekraja. Ako prekraj nije poinjen nede se kazniti ni pomagatelj. Svaki od supoinitelja odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere. Stvarne ili osobne okolnosti (iskljuenje protupravnosti, iskljuenje krivnje, ublaavanje kazne ) uzimaju se samo za onog sudionika kod kojeg postoje. g) Stjecaj prekraja Stjecaj prekraja postoji kada poinitelj s jednom ili vie radnji poini vie prekraja za koje mu se istodobno sudi i o kojima nije donijeto rjeenje, a po stupak se vodi pred istim sudom (pluralitet prekraja). Zakon o prekrajima razlikuje dvije vrste stjecaja: idealni i realni. Idealni stjecaj postoji u sluaju kad je poinitelj jednom radnjom poinio vie prekraja. Npr. kada poinitelj obavlja gospodarski ribolov obalnom mreom potegaom u ribolovnom moru u kojem se nalaze elektrini kabeli i cjevovodi (prekraj iz l. 9. Zakona o morskom ribarstvu iz 1997.) i to bez povlastice za gospodarski ribolov (prekraj iz lanka 10. tog Zakona). Realni stjecaj postoji ako poinitelj s vie radnji poini vie prekraja. Takvo poinjenje prekraja moe biti u razliito vrijeme i na razliitim mjestima uz opde pretpostavke stjecaja: da se o tim prekrajima istovremeno sudi, da o njima nije donijet o presudu i da se postupak vodi pred istim sudom. Bez obzira da li se radi o idealnom ili realnom stjecaju, sud de za svaki od poinjenih prekraja utvrditi kaznu prema zakonu, a zatim de za sve te prekraje izredi ukupnu kaznu. Meutim, Prekrajnim zakonom propisuju se i odreena ogranienja. Tako, ukupna kazna zatvora ne moe premaiti 120 dana, a ukupna novana kazna ne moe biti izreena u iznosu vedem od dvostruko najvie novane kazne propisane l. 33.

4. PREKRAJNOPRAVNE SANKCIJE
a) Vrste prekrajnopravnih sankcija Pod prekrajnopravnim sankcijama razumijevaju se sve dravne mjere izreene u prekrajnom postupku poiniteljima prekraja koje se sastoje u gubitku ili ograniavanju njihovih prava. Prekrajni zakon odreuje u l. 5. vrste prekrajnopravnih sankcija koje se mogu propisati za poinjenje pojedinih prekraja. S obzirom na injenicu da se prekraji mogu propisivati i zakonom i odlukom predstavnikog tijela jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave, to je Prekrajni zakon posebno odredio koje se prekrajnop ravne sankcije mogu odrediti za prekraje propisane zakonom, a koje sankcije za prekraje propisane drugim propisima. Suvremeni propisi o prekrajima postali su brojni i nepregledni. Ponekad ovisi o tumaenju zakona odgovor na pitanje je li neko djelo prekraj. Povedanja pokretljivosti dovodi do toga da se ljudi nau u kulturnim sredinama ije su im pravne norme nepoznate. Stoga je na Prkrajni zakon na realniji i primjereniji nain regulirao pitanje pravne zablude. Prekrajnopravne sankcije za prekraje propisane zakonom su kazne (novana kazna i kazna zatvora), mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), zatitne mjere i odgojne mjere. Za prekraje propisane drugim propisima kao prekrajnopravna sankcija moe se propisati samo novana kazna. Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija zakonom ili drugim propisom odreuje se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne moe biti propisana niti izreena, odnosno primijenjena u neodreenoj visini i na neodreeno vrijeme. U propisivanju sadraja prekrajnopravnih sankcija za pojedine prekraje i naina njihove primjene treba voditi rauna o naelu razmjernosti sankcije i poinjenog prekraja, bez prouzroenja suvinih tjelesnih i duevnih patnji, neovjenog postupanja ili poniavajudeg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva ili cjelovitosti linosti. U prekrajnom pravu treba implementirati meunarodno priznate standarde u zatiti ljudskih prava. b) Opda svrha prekrajnopravnih sankcija Propisivanje, izricanje i primjena prekrajnopravnih sankcija opdenito imaju dvije svrhe: generalnu prevenciju i specijalnu (individualnu) prevenciju. Generalnom prevencijom se utjee na formiranje opde svijesti u javnosti da svi graani potuju pra vni sustav i da nitko ne poiniprekraj. Specijalna (individualna) prevencija sastoji se u odvradanju poinitelja od bududih prekraja. Uz opdu svrhu, svaka prekrajnopravna sankcija ima i svoju posebnu svrhu.

c) Kazne

Prekrajni zakon predvia dvije vrste kazni: novanu kaznu i kaznu zatvora. Kazna zatvora ne moe se propisati kao jedina kazna za odreeni prekraj. Dakle, ili se moe propisati za odreeni prekraj samo novana kazna ili alternativno novan a kazna i kazna zatvora. Uvaavajudi opdu svrhu prekrajnih sankcija, svrha kanjavanja je, prvo, da se izrazi dutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, zatim da se utjee na poinitelja i sve ostale da ubudude ne ine prekraje. Primjenom propisanih kazni utjee se na svijest graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja. c.a) Novana kazna Prekrajni zakon utvruje minimalni i maksimalni iznos kao raspon unutar kojega je mogude propisati novanu kaznu. Tako je propisano da se novana kaznana ne moe zakonom propisati niti izredi u iznosu manjem od 100,00 kuna niti vedem od 50.000,00 kuna za fizike osobe, odnosno iznosu manjem od 2.000,00 kuna niti vedem od 1.000.000,00 kuna za pravne osobe. Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrine (regionalne) samouprave, novana kaznana se ne moe propisati niti izredi u iznosu manjem od 100,00 kuna niti vedem od 2.000,00 kuna za fizike osobe, a za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni vedem od 10.000,00 kuna. Prisutne su izvjesne posebnosti u odreivanju minimalnog i maksimalnog iznosa unutar kojeg raspona se moe propisivati novana kazna u sljededim sluajevima: a) kad je poinitelj odreenih prekraja obrtnik odnosno fizika osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je poinjen prekraj u vezi obavljanja obrta odnosno druge samostalne djelatnosti (300 kuna do 5.000 kuna), b) za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, soc ijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu (do dvostrukog iznosa opdeg maksimuma odnosno do 1.000.000 kuna za fiziku osobu s tim da novana kazna moe iznimno biti propisana u postotku prema povrijeenoj zatidenoj vrijedn osti, s naznakom donje i gornje granice novane kazne), c) za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj.

c.b) Kazna zatvora Kazna zatvora, kao najstroa prekrajnopravna sankcija, moe biti propisana samo zakonom. Kazna zatvora moe se propisati i izredi u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana, a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana.26 Za prekraje nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv okolia i teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna zatvora do devedeset dana. Kaznu zatvora moe izredi samo sud, a izrie se na pune dane. Tako je Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 79/07.) propisano da de se kaznom zatvora do 60 dana ili novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kazniti za prekraj stranac koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (l. 204.). d) Mjere upozorenja Mjere upozorenja su prekrajnopravne sankcije koje se svode na upozorenje ili opominjanje poinitelja. To su opomena i uvjetna osuda. Dok opomena, kao vrsta prijekora, predstavlja ipak samo upozorenje poinitelju da se ubudude kloni prekraja bez izricanja kazne, uvjetna osuda predstavlja upozorenje pojaano prijetnjom kazne. Mjere upozorenja se razlikuju od kazne po tome to ne predstavljaju nikakvo izravno zlo za poinitelja, ved se zlom (izvrenjem kazne) samo prijeti, ali i to samo kod uvjetne osude. Mjere upozorenja spadaju u tzv. admonitivne sankcije (od lat. admonitio, opomena). Opomena je mjera upozorenja koja se sastoji u prijekoru upudenom poinitelju zbog poinjenog prekraja, ako se istodobno s obzirom na sve okolnosti moe zakljuiti da de se svrha prekrajnopravnih sankcija postidi i bez kanjavanja. Opomena je prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00 kuna. Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako se za svako od tih djela steknu navedeni uvjeti. Uvjetna osuda je takva vrsta prekrajnopravne sankcije koja se sastoji od izreene kazne zatvora za poinjeni prekraj, s tim da se ta kazna nede izvriti ako poinitelj u odreenom roku ne poini novi prekraj. Vrijeme na koji se moe odgoditi izvrenje kazne zatvora uvjetnom osudom, prema Prekrajnom zakonu, ne moe biti krade od tri mjeseca ni dulje od jedne godine. Novana kazna se ne moe izrei uvjetno. Uvjetna osuda je potpuno nova mjera u hrvatskomprekrajnom pravu, uvedena Zakonom o prekrajima iz 2002. (dok bi opomena mogla odgovarati dosadanjem ukoru iz biveg Zakona o prekrajima iz 1973. godine). Svrha opomene je da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omogudava ostvarenje svrhe prekrajnih sankcija izricanjem kazne

zatvora bez njezina izvrenja. Dakle, kod mjera upozorenja dominantna svrha je specijalna prevencija, to znai da se ove prekrajne sankcije prilagoavaju poiniteljevoj linosti. e) Zatitne mjere Temelj i opravdanje zatitnih mjera jest opasnost da de poinitelj nastaviti poinjenje prekraja. Zato je temeljna svrha zatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogudavaju ili potencijalno djeluju na poinjenje novog prekraja. Stoga u prekrajnom pravu zatitne mjere i nemaju karakter kazne, ved se propisuju uz kaznu ili drugu prekrajnu sankciju. Zatitne mjere mogu biti propisane samo zakonom. Kao posebna vrsta prekrajnopravne sankcije, zatitna je mjera preventivnog karaktera. Objektivno sprijeava ili barem smanjuje mogudnost poinitelju prekraja da ponovno poini istovrsni prekraj. Prekrajnim zakonom odreene su vrste zatitnih mjera koje se mogu propisati zakonom (l. 50.). To su: obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti fizikoj osobi; zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi; protjerivanje stranaca iz zemlje; oduzimanje predmeta uporabljenog za poinjenje prekraja; zabrana upravljanja motornim vozilom. Prekrajnim zakonom ureuju se sluajevi kad se svaka od tih mjera moe primijeniti, te posebno najkrade i najdulje trajanje svake od tih mjera (l. 52. do 58.). Prekrajnim zakonom nije iscrpljen popis mogudih zatitnih mjera, ved je preputeno posebnim zakonima kojima se normiraju prekraji i propisuju sankcije za njih da se mogu propisati i druge vrste zatitnih mjera, s ogranienjem, da prema trajanju i svrsi moraju biti usklaene s odredbama Prekrajnog zakona. Zatitne mjere mogu biti propisane i primijenjene u trajanju koje ne moe biti krade od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine raunajudi od dana pravomodnosti rjeenja o prekraju. Izuzetak predstavlja zatitna mjera oduzimanja predmeta koja se primjenjuje trajno. Zatitnu mjeru moe primijeniti samo sud. Sukladno Prekrajnom zakonu zatitne mjere ne mogu biti propisane kao obavezne, s izuzetkom oduzimanja predmeta kada se zakonom u odreenim sluajevima moe propisati obvezno oduzimanje predmeta. f) Odgojne mjere Odgojne mjere su prekrajnopravne sankcije koje mogu biti primijenjene samo prema maloljetnicima, dakle, prema osobama starijim od 14 a mlaim od 18 godina ivota.To su: sudski ukor, posebne obveze i upudivanje u centar za odgoj. Prekrajni zakon ureuje odgojne mjere u okviru poglavlja IX. koji nosi nslov Primjena materijalnopravnih odredbi ovog Zakona prema maloljetnim poiniteljima prekraja (l. 63. do 75.), pa de se i u ovoj knjizi odgojne mjere razmatrati u okviru te teme.

5. PRIMJENA PREKRAJNOPRAVNIH SANKCIJA

a) Izbor vrste i mjere kazne Naelo individualizacije kazne uzima se kao naelo pri odmjeravanju kazne poinitelju prekraja odnosno pri izboru vrste i mjere kazne. Izbor vrste i mjere kazne poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za poinjeni prekraj. Prekrajni zakon trai da se pri odreivanju vrste i mjere kazne uzimaju u obzir osobito: stupanj krivnje, opasnost djela i svrhe kanjavanja. Odreujudi vrstu i mjeru kazne koju de primijeniti, sud uzima u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea za poinitelja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja (npr. je li poinitelj prekraja u povratu), njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i osobnih prilika koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Naravno, pri odmjeravanju prekrajne kazne mogude je uzimati u obzir i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na to da izreena kazna bude stroa ili blaa. b) Prisilna naplata i zamjena novane kazne Nain prisilne naplate novane kazne ureeno je l. 34. Prekrajnog zakona. Pravilo je da se novana kazna, ako nije u roku odreenom odlukom o izricanju novane kazna pladena u cijelosti ili djelomino, napladuje prisilno. Ako se novana kazna iz bilo kojeg razloga ne uspije u cijelosti ili djelomino prisilno naplatiti u roku od godine dana od kada je nadleno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, nadleni de prekrajni sud nepladenu novanu kaznu zamijeniti zatvorom (supletorni zatvor - od lat. suppleo, zamijeniti)27. Svakih zapoetih 300,00 kuna novane kazne ili globe zamjenjuje se za jedan dan zatvora, s tim da najmanja mjera zatvora ne moe biti krada od tri dana (bez obzira na visinu novane kazne ili globe), ni dulja od ezdeset dana. Supletorni zatvor ne moe se odrediti maloljetnom osueniku niti pravnoj osobi. Prekrajni sud moe, ako to smatra opravdanim s obzirom na teinu prekraja i visinu nepladene novane kazne, umijesto supletornim zatvorom, nenapladenu novanu kaznu zamijeniti radom za opde dobro na slobodi. Rad za opde dobro na slobodi odreuje se u trajanju koje je u razmjeru s izreenom novanom kaznom, raunajudi svakih zapoetih tristo kuna kazne za jedan dan takvog rada. c) Ublaavanje kazne Sud moe poinitelju prekraja odmjeriti kaznu ispod propisane najnie mjere odreene vrste kazne, ili umjesto kazne zatvora izredi novanu kaznu, kad to zakon izriito propisuje ako ustanovi da se s obzirom na postojanjeposebno izraenih olakot nih okolnosti svrha kanjavanjamoe postidi i blaom kaznom od propisane. Ovako ublaena kazna ne moe biti manja od opdeg zakonskog minimuma za tu vrstu kazne. Rad za opde dobro vie nije obligatoran stadij u naplati novane kazne. Suprotno tome, prema starom Zakonu o prekrajima iz 2002. rad za opde dobro bio je obligatoran stadij u primjeni noane kazne (i

globe). To znai da, ako bi poinitelj prekraja (kanjenik) pristao na zamjenu kazne ili globe radom za opde dobro na slobodi, sud nije moga odrediti supletorni zatvor nego je morao provesti takvu zamjenu novane kazne odnosno globe. 3. PRETHODNO PITANJE U prekrajnom postupku prethodno pitanje je pravno pitanje za ije rjeavanje je nadlean sud u kojem drugom postupku ili koje drugo dravno tijelo (dakle, nije u nadlenosti prekrajnog suda ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak), ako o njegovom prethodnom rjeenju ovisi primjena propisa o prekraju. Prekrajni zakon daje prekrajnom sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak mogudnost da sam rijei i to pitanje. Rjeenje toga pravnog pitanja ima uinak samo na prekrajni predmet o kojemu se raspravlja. Rjeavanje prethodnog pitanja je samo mogudnost ali ne i obveza prekrajnog suda odnosno tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. To znai da prekrajni sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, kad se pred njim pojavi prethodno pitanjeima dvije mogudnosti: a) da sam rijei to pitanje prema odredbama koje vrijede za dokazivanje u prekrajnom postupku ili b) da prieka da to pitanje rijei nadleno tijelo. Ako je o takvom pitanju ved donio odluku nadleni sud ili tijelo dravne uprave, takva odluka ne vee prekrajnisud ili tijelo dravne uprave to se tie ocjene je li poinjen odreeni prekraj. Odluka o prethodnom pitanju, koju donosi tijelo koje vod i prekrajni postupak, nije dio dispozitiva rjeenja o prekraju, nego njegovog obrazloenja. Rjeavanje prethodnog pitanja je na taj nain zapravo utvrivanje injeninog stanja.

PREKRAJNI POSTUPAK PRED TIJELIMA DRAVNE UPRAVE

a) Primjena propisa o voenju postupka Tijela dravne uprave stvarno nadlena za voenje prvostupanjskog prekrajnog postupka vode postupak prema postupovnim odredbama Prekrajnog zakona koje se odnose na prekrajne sudove. Meutim, postoje odreene specifinosti kad je u pitanj u postupak pred tijelom dravne uprave u odnosu na postupak kojeg provodi prekrajni sud. b) Pokretanje prekrajnog postupka Prva se specifinost odnosi na pokretanje prekrajnog postupka. Tijela dravne uprave mogu voditi prekrajni postupak, ne samo na temelju optunog prijedloga ovlatenog tuitelja, ved to mogu uiniti i po slubenoj dunosti. Takvo inkvizicijsko naelo kod pokretanja postupka ni na koji nain ne vrijedi kad prekrajni postupak vodi sud. Posebna je obveza tijela dravne uprave, a s obzirom na inkvizicijsko naelo, da s jednakom panjom utvruje injenice k oje terete prekritelja i injenice koje mu idu u korist.

c) Voenje postupka Razlike izmeu prekrajnog postupka pred sudom i pred tijelom dravne uprave ogleda se i u voenju postupka. U tijelu dravne uprave prekrajni postupak provodi, odluku o prekraju i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako posebnim zakonom nije odreeno da postupak provodi vijede. U sluaju da vijede provodi prekrajni postupak, tada ono moe ovlastiti jednog lana vijeda za voenje postupka i donoenje odluka tijekom postupka, osim donoenja odluke o prekraju. Za voditelja postupka i predsjednika vijeda moe se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s poloenim pravosudnim ispitom. To se imenovanje obavlja se prema ustrojstvenom zakonu za nadleno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Izuzetak predstavljaju tijela dravne uprave koja prilikom provoenja nadzora izdaju prekrajni nalog, a ne vode prekrajni postupak (npr. policajac, inspektor i sl.). Kada je Prekrajnim zakonom odreeno da odluku u tijeku postupka donosi predsjednik nadlenog prekrajnog suda, odnosno Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, u tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak istu odluku donosi elnik nadlenog tijela dravne uprave, odnosno ministar nadlean za to tijelo dravne uprave. Tijelo dravne uprave moe poduzimati sve mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka, osim zadravanja. Ako se u prekrajnom postupku pred tijelom dravne uprave steknu uvjeti za odreivanje, odnosno produljenje zadravanja okrivljenika, tijelo dravne uprave de o tome zatraiti donoenje odluke od nadlenog prekrajnog suda. Tijelo dravne uprave moe radi donoenja odluke o tome narediti dovoenje okrivljenika tome sudu. d) Odluka o prekraju Razlika izmeu prekrajnog postupka pred sudom i pred tijelom dravne uprave ogleda se i u pogledu odluke o prekraju. Tijelo dravne uprave ne donosi presude ved rjeenja o prekraju. Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenjem o prekraju obustavlja prekrajni postupak ili okrivljenika proglaava krivim. Tijelo dravne uprave rjeenjem obustavlja prekrajni postupak u sluajevima u kojima sud izrie ili presudu kojom se optuba odbija ili presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube. U sluajevima u kojima sud izrie presudu kojom se okrivljenik proglaava krivim, tijelo dravne uprave donosi rjeenje kojim se okrivljenika proglaava krivim. U uvodu rjeenja o prekraju naznauje se Republika Hrvatska, ako je rjeenjem o prekraju okrivljeniku izreena novana kazna, u rjeenju de se odrediti rok njezina pladanja. 19. PREKRAJNI NALOG a) Opdi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga Prekrajni nalog je novi institut u hrvatskom prekrajnom pravu, uveden Zakonom oprekrajima iz 2002. godine. Svrha mu je pridonijeti ubrzanju i racionalizaciji prekrajnog postupka. Temelji se na okrivljenikovom prihvadanju svoje krivnje i izreene prekrajne sankcije. Okrivljenik, prihvadajudi prekrajni nalog izbjegava dulji i skuplji redovni prekrajni

postupak. Meutim, okrivljenik uvijek prigovorom moe otkloniti nalog i upu stiti se u prekrajni postupak. Prekrajni nalog zamijenio je svojom funkcijom nekadanje rjeen je u skradenom postupku, jer se izdaje bez ispitivanja okrivljenika, na temelju neposrednog opaanja slubene osobe odnosno putem ureaja za nadzor i mjerenje. Od takvog prijanjeg rjeenja u skradenom postupku, prekrajni se nalog razlikuje po krugu subjekata koji ga mogu izdati, po svom sadraju i uincima prigovora. Prekrajni nalog kao posebna odluka o prekraju moe se izdati bilo prije pokretanja prekrajnog postupka, bilo nakon pokretanja prekrajnog postupka, ali bez provoenja postupka, pa tako i bez glavne rasprave Prekrajni se nalog moe izdati samo protiv punoljetnog poinitelja prekraja. Prekrajnim se nalogom moe izredi odnosno primijeniti, u pravilu, svaka od propisanih prekrajnopravnih sankcija za punoljetne poinitelje prekraja, oduzimanje imovinske koristi, odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog naloga i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. Meutim, prekrajnim se nalogom ne moe izredi kazna zatvora ni zatitna mjera, osim oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom. b) Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga Prekrajni nalog mogu izdati, naelno, svi subjekti koji su ovlateni podnijeti optuni prijedlog, osim otedenika, te tijela prekrajnog postupka. Dakle, prekrajni nalog mogu izdati: (a) sud, (b) tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, (c) dravni odvjetnik, (d) tijela dravne uprave i dravne agencije osniva kojih je Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, kao ovlateni tuitelji Sud moe izdati prekrajni nalog uz kumulativno ispunjenje sljededih uvjeta: a) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog, b) da sud nije odbacio optuni prijedlog, i c) da je prekraj iz optunog prijedloga utvren ili nepo srednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tuitelja koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela; ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajudih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja.

Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe izdati prekrajni nalog ako su ispunjeni svi sljededi uvjeti: a) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o poinjenju prekraja, b) da nije donijelo rjeenje o odbacivanju tog optunog prijedloga odnosno prijave, c) da je prekraj iz optunog prijedloga ili prijave utvren ili neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene slubene osobe tuitelja ili samoga tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajudih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Dravni odvjetnik moe izdati prekrajni nalog ako je prekraj iz prijave o prekraju utvren neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tijela koje je podnijelo prijavu o prekraju i o tome sainilo slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog t ijela, ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajudih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Tijela dravne uprave i dravne agencije kao ovlateni tuitelji mogu izdati prekrajni nalog ako su utvrdili prekraj neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadlenosti, koje su o tome sainile slubenu biljeku ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog t ijela, ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajudih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. c) Sadraj prekrajnog naloga Prekrajni se nalog izdaje u pisanom obliku. Sadri uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. U uvodu se navodi naziv tijela koje je izdalo prekrajni nalog i i propis o njegovoj nadlenosti. U izreci prekrajnog naloga navodi se: ime i prezime, prebivalite i mjesto stanovanja okrivljenika odnosno naziv i sjedite pravne osobe koja je okrivlj ena, zakon ili drugi propis ili opdi akt kojim je odreen prekraj i prekrajnopravna sankcija, dje lo za koje se kanjava, vrijeme i mjesto kada i gdje je poinjeno, kazna i zatitna mjera koja se izrie te propis na kojem se kazna i druga sankcija temelji, odluka o naknadi tete, odluka o naknadi trokova, te uputa da se novana kazna, teta i trokovi trebaju platiti u roku od 8 dana ili da se, u sluajevima predvienim Prekrajnim zakonom, mogu platiti odmah na mjestu poinjenja prekraja ili obavljenog nadzora. U obrazloenju kratko se navode dokazi koji opravdavaju izdavanje prekrajnog naloga. U prekrajnom nalogu se mora navesti pouka o pravu okrivljenika na prigovor s

naznakom kome se, kako i u kojem roku prigovor podnosi te d a de protekom roka za prigovor, ako ne bude podnesen, prekrajni nalog postati izvrnim i da de se izreena kazna prisilno izvriti ili zamijeniti radom za opde dobro na slobodi ili zatvorom, u skladu sa zakonom. U uputi de se okrivljenik upozoriti i na obvezu da nadoknadi trokove prekrajnog postupka ako bude proglaen krivim. Prekrajni nalog moe se izdati na propisanom obrascu i izraditi elektronikim putem. Dostavlja se okrivljeniku ili uruuje na mjestu gdje je prekraj uinjen ili otkriven inspekcijskim ili drugim nadzorom. d) Prigovor protiv prekrajnog naloga Protiv prekrajnog naloga moe se podnijeti prigovor tijelu koje ga je izdalo. Prigo vor se moe podnijeti u roku od osam dana od dana dostave ili uruenja prekrajnog naloga. Prigovor mogu podnijeti okrivljenik, njegov zakonski zastupnik, predstavnik pravne osobe ili opunomodenik. U korist okrivljenika prigovor mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i branitelj. Rok za prigovor i u tom sluaju tee od dana kada je okrivljeniku, odnosno njegovom branitelju dostavljen prekrajni nalog. Pravovremeno podneseni prigovor zadrava njegovo izvrenje. Ako je okrivljenik platio novanu kaznu, iznos naknade tete i trokova postupka o kojima je odlueno u prekrajnom nalogu, smatrat de se da je odustao od prigovora. U tome se predmetu ne mogu podnositi drugi pravni lijekovi osim zahtjeva za zatitu zakonitosti. Ako je okrivljenik platio samo novanu kaznu, podneseni de se prigovor smatrati albom na odluku o naknadi tete i trokovima postupka. Nepravovremeni, nepotpuni (npr. za koji se ne moe utvrditi na koji se prekrajni nalog odnosi) i nedoputeni prigovor odbacit de rjeenjem tijelo koje je izdalo prekrajni nalog. Protiv tog rjeenja doputena je alba Visokom prekrajnom sudu. Ako prigovor ne odbaci, dravni odvjetnik ili drugo tijelo koje je izdalo prekrajni nalog a nije nadleno za voenje prekrajnog postupka dostavit de ga bez odgode nadlenom sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koji de, postupajudi sa prekrajnim nalogom kao sa optunim prtijedlogom ovlatene osobe, zapoeti i dovriti postupak protiv osobe protiv koje je izdan taj nalog. Izdavatelj prekrajnog naloga ima u tom postupku poloaj stranke. Ako se radi o prekrajnom nalogu suda ili tijela dravne uprave nadlenog za voenje prekrajnog postupka, tada de oni po prigovoru provesti prekrajni postupak. Nakon otvaranja glavne rasprave odnosno prije ispitivanja okrivljenika izdani de se prekrajni nalog rjeenjem staviti izvan snage. Vano je istadi da sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak nije vezano obiljejem prekraja, kao ni vrstom i visinom kazne ili druge mjere iz prekrajnog naloga. Ovdje ne vrijedi zabrana reformatio in peius , te se moe izredi i tea kazna od one koja je izreena prekrajim nalogom. Protiv rjeenja o stavljanju iznan snage prekrajnog naloga nije doputena alba. Svrha je takve odredbe da poinitelji prekraja radije prihvate prekrajni nalog ako su doista krivi nego da se nepotrebmo uputaju u prekrajni postupak.

20. OBVEZNI PREKRAJNI NALOG

Ovlateni tuitelji, a prije pokretanja prekrajnog postupka protiv poinitelja prekraja, ukljuivi i maloljetnika, obvezno de izdati prekrajni nalog (obavezni prekrajni nalog) za: (a) prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, kao i za (b) prekraj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novana kazna do 2.000,00 kuna za fiziku osobu, do 5.000,00 kuna za poinitelja prekraja fiziku osobu ob rtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Obveznim prekrajnim nalogom moe se osim kazne odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog naloga do 100,00 kuna i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. Ako je ovlateni tuitelj umjesto obveznog prekrajnog naloga podnio optuni prijedlog, sud de taj optuni prijedlog odbaciti. U sluaju kada je prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave a ovlateni tuitelj je osoba s javnim ovlastima ili otedenik, ovlateni de tuitelj nadlenom tijelu lokalne i podrune (regionalne) samouprave podnijeti zahtjev za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga. Ako je prekraj propisan zakonom, a ovlateni tuitelj je pravna osoba s javnim ovlastima ili otedenik, ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekrajnog naloga. a) Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana podnijeti okrivljenik, branitelj, kao i sve osobe koje su ovlatene na ponoenje albe protiv presude. Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo. Pravodoban i od ovlatene osobe podnesen prigovor zadrava izvrenje prekrajnog naloga. Prigovor se moe podnijeti kako zbog poricanja prekraja, tako i zbog izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga. Ako za prekraj odgovaraju pravna i u njoj odgovorna osoba, a uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga postoje samo u odnosu na pravnu osobu, obavezni prekrajni nalog izdat de se i u odnosu na pravnu i u odnosu na odgovornu osobu. Ako uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga postoje samo u odnosu na odgovornu osobu, nede se izdavati obavezni prekrajni nalog. U prigovoru zbog poricanja prekraja podnositelj treba navesti razloge poricanja prekraja (nije poinio prekraj, djelo nije prekraj, postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju). Ako se prigovor podnosi zbog izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga podnositelj treba obrazloiti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor. b) Prethodni postupak po prigovoru i odluivanje o prigovoru Kada tijelo koje je izdalo prekrajni nalog primi prigovor protiv prekrajnog naloga bez odgode de ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekrajnom sudu nadlenom prema mjestu poinjenja prekraja.

Sud de rjeenjem odbaciti nepravodoban i nedoputen prigovor te prigovor kojemu se ne moe ustanoviti podnositelj ili prekrajni nalog protiv kojeg se prigovor podnosi. Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, sud de pozvati podnositelja da ga potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, prigovor de se odbaciti. Protiv rjeenja o odbacivanju prigovora nije doputena alba. Ako ga nije odbacio, sud prigovor uzima u razmatranje. Pri tom provodi urni postupak i donosi presudu protiv koje nije doputena alba. Ako je prigovor podnesen zbog izreene kazne ili trokova postupka, sud de izvan rasprave ili urnog postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekrajni nalog, ako nae da prigovor nije osnovan ili presudom preinaiti prekrajni nalog u pogledu odluke o kazni ili trokovima postupka, ako nae da je prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan