UPRAVNI POSTUPAK U PRAVU RS

1.Pojam,cilj,znaaj i vrste u ravno! ostu "a

Opti cilj je izvravanje normi objektivnog prava, kako bi se u svakom sluaju zatitio odgovarajui javni interes, a tako i ostvarivanje i zatita individualnih prava i pravnih interesa graana i organizacija,to predstavlja i poseban cilj ovog postupka. Vrste upravnog postupka: u naem pravu razlikuju se o #ti i ose$ni upravni postupci. Po pravilima opteg upravnog postupka po pravilima !akona o optem upravnom postupku"!#P"a$ rade svi organi uprave,dok se pravila posebnih upravnih postupaka tiu iskljuivo pojedinih upravnih oblasti,jer zbog odreenih speci%inosti zahtijevaju neto drugaije regulisanje od opteg u.p. &onoenje posebnih pravila upravne procedure nalazi se u samom !#P"u, u kojem je predvieno da su u pojedinim upravnim oblastima mogua izvjesna odstupanja od opteg u.p. ogranienog su dometa" ureuju se samo neka pitanja drugaije nego sto je to u !#P$.Posebna pravila mogu se propisivati samo zakonom,a ne i podzakonskim propisima. Odnos izmeu opteg i posebnih u.p. ureen tako da se u posebnim u. oblastima primjenjuju pravila posebnih zakona,dok se sva ostala pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju pravilom !#P. #pravni postupak ima %ru#tveno&%emo"rats"i znaaj cjelokupna djelatnost dr'ave podvrgnuta vladavini prava, tzv. pravna dr'ava, a to proistie iz zakonodavno"pravnog regulisanja$ i vas itni znaaj ukupan personal koji u njemu svakodnevno uestvuje$ '. (a"ons"o re!ulisanje,sa%r)ina u ravno! ostu "a u ravu RS i rimjena ravila o #te!

'**'.!o%ine %onijet je !akon o optem upravnom postupku objavljen u (lu'benom glasniku )(, *+,-.$ u kojem su sa%r)ane o #te u ravno rocesne norme, mjerodavne za sve vrste upravnih stvari. Sa%r)aj ovog !akona ine osnovne, relazne i zavr#ne o%re%$e, a pored toga i odredbe koje se tiu: postupak donoenja upravnih akata prvostepeni u.p.$, postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima i upravnog izvrnog postupka postupak prinudnog izvrenja upravnih akata$. (UP %u)ni su %a rimjenjuju svi su$je"ti u ravno! ra%a dr'avni organi uprave, dr'avne organizacije i u drugim sluajevima kada imaju upravna ovlatenja drugi dr'avni organi, tj.organi gradova i optina, preduzea, ustanove i druge organizacije kada su im povjerena javna ovlatenja$ bez obzira da li pripadaju dr'avnoj organizacionoj strukturi ili se njihovo djelovanje prostire van dr'avnog aparata vlasti. +. Osnovna naela o #te! u ravno! ostu "a

Osnovna naela opteg u.p. su o #ta ravna ravila na "ojima se zasniva cjelo"u ni u ravni ostu a" .Osnovna naela opteg u.p. usmjerena su ka realizaciji dva glavna cilja:ostvarivanju i zatiti javnog interesa,kao i pojedinanih interesa i interesa pojedinih kolektiviteta.

(a"on o o #tem u. . svojim odredbama proglaava 1' osnovni, naela koja na jednak nain moraju potovati svi subjekti dr'avni organi uprave,dr'avne organizacije, kao i nedr'avni organi i organizacije " organi gradova i optina, preduzea, ustanove, koje imaju javna ovlatenja$ koji su obavezni da ga u svom radu redovno primjenjuju. 1' osnovni, naela*. naelo zakonitosti .. zatite prava stranaka i zatite javnog interesa +. e%ikasnosti /. istine 0. sasluanja stranke 1. slobodne ocijene dokaza 2. samostalnosti u rjeavanju 3. dvostepenosti u rjeavanju pravo na 'albu$ 4. konanosti i pravosna'nosti rjeenja *-. ekonominosti postupka **. pru'anja pomoi neukoj stranci *.. o upotrebi jezika i pisma Naelo za"onitosti #stavnost i zakonitost su vrhovni principi postojanja i %unkcionisanja svakog drutveno"politikog i pravnog sistema. Ovi principi znae da je djelovanje svih subjekata drutvene zajednice podvrgnuto pravnim normama.# pravu )( naelo zakonitosti proklamovano je kao najvie,temeljno naelo , tj.zauzima prvo,najva'nije mjesto. !#P"u predvieno je da organi uprave i drugi vrioci upravnog rada donose upravne akte, iz ega se vidi da je za upravu zakon ne samo osnov,nego i pravni okvir cjelokupnog djelovanja. Naelo za#tite rava strana"a i za#tite javno! interesa Prema !#P"u naelo zatite prava stranaka i zatite javnog interesa ogleda se u nekoliko mogunosti: - organi pri voenju upravnog postupka i rjeavanju upravnih stvari du'ni su da strankama omogue da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica,niti u suprotnosti sa zakonom. - ustanovljena je obaveza ovlatenog slu'benog lica da upozori stranku ili drugog uesnika u postupku ukoliko sazna ili ocijeni da ima osnova za ostvarivanje nekog prava ili pravnog interesa. - ako se na osnovu zakona strankama nala'u nekakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se i takvim mjerama posti'e cilj zakona. Naelo e.i"asnosti - proizilazi iz naela zakonitosti - ne mo'e se de%inisati univerzalni pojam e%ikasnosti koji bi va'io za sve sluajeve u praksi, jer se za svaki konkretan sluaj mora tano odrediti5 - e%ikasnost, u optem smislu rijei, treba tumaiti kao istinski radni uinak postignut izvrenjem pojedinih radnji, e%ikasnost znai kvalitet, djelotvornost, ali i ekspeditivnost i brzinu, tj.ekonominost u upravnom radu.

Naelo istine Osnovni smisao naela istine je potreba da se u postupku utvrdi pravo, realno stanje stvari, tj.istina koja zaista postoji, jer je to jedina pravno" valjana podloga za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. 6aelom istine se po odredbama !#P"u slu'benom licu kod utvrivanja dokaza priznaje vodea uloga. 6ormama !#P"a nije iskljuena mogunost odstupanja od naela istine.7akav sluaj postoji kada su posrijedi kontradiktorne upravne stvari kada se izmeu stranaka koje istupaju sa suprotnim pravnim interesima zakljui nagodba, pri emu se slu'beno lice po logici stvari ne mo'e protiviti$ ili ukoliko se u postupku kao dokazna sredstva upotrijebe javne isprave. 8udui da se kod javnih isprava polazi od oborive zakonske pretpostavke, slu'beno lice je du'no, sve dok se to suprotno ne doka'e, da ih prihvati kao istinite. !a povredu naela materijalne istine predviene su sankcije u smislu ponitavanja, mijenjanja ili ukidanja nezakonitog rjeenja, bilo po 'albi ili po tu'bi u upravnom sporu. Naelo saslu#anja stran"e - znai da se u upravnom postupku, prije donoenja rijeenja, stranci mora dati mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su od va'nosti za donoenje rjeenja. )jeenje se ne mo'e donijeti bez predhodnog sasluanja stranke, osim u sluajevima kada postoje uslovi za voenje skraenog postupka. - 6aelo sasluanja stranke treba razlikovati od izjave stranke. (asluanje stranke je procesno pravo stavljeno u rang naela, a izjava stranke je dokazno sredstvo. Naelo slo$o%ne ocjene %o"aza !#P"u je predvieno da ovlateno slu'beno lice ima odgovarajuu slobodu kod ocjene dokaza kojim raspola'e pri rjeavanju upravnih stvari. # naem upravnoprocesnom pravu nisu ustanovljena nikakva stroga pravila u vezi sa dokazivanjem injenica, ve slu'beno lice samo, po svom slobodnom uvjerenju, odluuje koje e injenice smatrati dokaznim, a koje nee. 7a sloboda nije neograniena i ne znai samovolju, tj. proizvoljnu procjenu, ve se mora vriti po pravilima objektivnog i logikog prosuivanja. Pogrena procjena dokaza ima za posljedicu ponitavanje rjeenja od strane drugostepenog organa u postupku po 'albi ili suda u postupku po tu'bi. Naelo samostalnosti u rje#avanju (utina naela samostalnosti ogleda se u tome da or!anima u rave ni"o ne mo)e iz%avati ni"a"ve nalo!e u o!le%u nji,ovo! ra%a , tj. da svoje radnje i akte moraju donositi bez bilo kakvog spoljnjeg pritiska i uticaja, ni od strane osoblja koje pripada samom organu. !#P"u priznaje samostalnost i samom ovlatenom slu'benom licu pri voenju upravnog postupka. Naelo %voste enosti u rje#avanju / ravo na )al$u0 (adr'aj ovog naela ispoljava se u pravu stranke da mo'e protiv prvostepenog rjeenja, donijetog u upravnom postupku, izjaviti 'albu, izuzev ako je zakonom propisano da u pojedinim upravnim stvarima 'alba nije doputena. # tim sluajevima mora na neki drugi nain biti obezbjeena zatita prava i pravnih interesa stranke i zatita zakonitosti.

#pravni postupak organizovan je i odvija sa u dva redovna nivoa 9 kao prvostepeni postupak i kao drugostepeni postupak postupak po 'albi$. &vostepenost upravnog postupka precizirana je !#P"om, kojim se doslovno iskljuuje mogunost treeg stepena, zbog ega je drugostepeni postupak u sutini konaan postupak. :onanost pretpostavlja nemogunost daljeg pobijanja rjeenja u upravnom postupku putem 'albe. Otuda je drugostepeno rjeenje uvijek konano u upravnom sporu. U ravni s or se mo)e o"renuti je%ino rotiv "onano! u ravno! a"ta. 1al$a i tu)$a su rocesno ravna sre%stva "oja se rimjenjuju o ro isanom re%oslije%u 2 je%no za %ru!im.

Naelo "onanosti i ravosna)nosti rje#enja Pravosna'nost je jedno od pravnih svojstava upravnog akta koje znai njegovu nepromijenjivost, odnosno de%initivnost. #pravni akt postaje pravosna'an kada se protiv njega vie ne mo'e izjaviti 'alba u upravnom postupku, niti 'alba u upravnom sporu. Pravosna'nost pravnog akta, ipak, nema apsolutni karakter 9 mo'e se napadati tzv. vanrednim pravnim lijekovima, tada se naelo zakonitosti, po svojoj pravnoj va'nosti stavlja ispred naela pravne sigurnosti. Naelo e"onominosti ostu "a ;konominost se bazira na brzini i na tednji,u smislu prouzrokovanja to manjih trokova za stranku i ostala lica koja uestvuju u upravnom postupku. # !#P"u stoji: <postupak voditi brzo i sa to manje trokova za stranku i za druge uesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja=. Naelo ru)anja omo3i neu"oj stranci Organ koji vodi postupak du'an je da se stara da neznanje i neukost stranke i drugih lica koja uestvuju u postupku ne budu na tetu prava koja im po zakonu pripadaju. Pomo slu'.lica koje vodi postupak sastoji se u du'nosti da stranku,ali i druge uesnike u postupku, upozori na prava koja im pripadaju i uka'e na mogue pravne posljedice do kojih mo'e doi zbog preduzimanja,odnosno ne preduzimanja pojedinih radnji. Naelo o u otre$i jezi"a i isma # )( u slu'benoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i irilino pismo, a latinino pismo na nain odreen zakonom. 6a podruju gdje 'ive druge jezike grupe u slu'benoj je upotrebi i njihov jezik i pismo, na nain odreen zakonom. Primjenom pravila !#P"a, stranke i drugi uesnici u postupku imaju pravo da se slu'e svojim jezikom i da je organ du'an, ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, odnosno drugih uesnika u postupku, da im omogui da preko prevodioca prate tok postupka na svom jeziku. :ada stranka i drugi uesnici u postupku nisu

dr'avljani )( i ne znaju jezik na kojem se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate preko tumaa. Na%le)nost 1.Pojam i vrste na%le)nosti 6adle'nost je pravo i du'nost jednog organa da odluuje o nekoj upravnoj stvari s obzirom na njenu prirodu i teritoriju na kojoj djeluje. )azlikuju se dvije osnovne vrste nadle'nosti " stvarna i mjesna na%le)nost. Stvarna na%le)nost se utvruje prema karakteru upravne stvari o kojoj organ treba da donese svoju odluku,a mjesna prema podruju na kome se prostire njegova djelatnost. 6adle'nost nije istio to i djelokrug,pa se ovi pojmovi ne mogu poistovjecivati. &jelokrug je pojam iri od nadle'nosti, njime se utvruju pojmovi i zadaci koji predstavljaju djelatnost pojedinih organa istog teritorijalnog nivoa. 6adle'nost podrazumijeva podrobnije i bli'e odreivanje djelatnosti pojedinih organa, tj. opisivanje njihovih poslova u najdubljem smislu te rijei. 6orme po kojima se utvruju nadle'nosti po svojoj prirodi su imperativne pravne norme. 7o znai da se one ne mogu mijenjati ni od strane organa, a ni dogovorom organa sa strankama. !#P"u ne sadr'i nikakva pravila za odreivanje stvarne nadle'nosti, ali su u njemu data izvjesna dopunska pravila za utvrivanje mjesne nadle'nosti. proitati u priruniku, str.+2-$ 6orme o nadle'nosti spadaju u kategorije prinudnih normi i imaju obavezujui karakter i samo izuzetno se od tih normi mo'e odstupiti: - nijedan organ ovim zakonom ne mo'e preuzeti upravnu stvar iz nadle'nosti drugog organa i sam je rijeiti,osim ako je to zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom 9 naelno je zabranjeno preuzimanje nadle'nosti5 - iskljuena je mogunost prenoenja nadle'nosti za rjeavanje odreene upravne stvari sa nadle'nog organa na drugi organ, bez izriitog zakonskog ovlatenja5 - stvarna i mjesna nadle'nost se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, a ni dogovorom organa, osim ako to zakonom nije dozvoljeno5 # sluaju jednovremene mjesne nadle'nosti dva ili vie organa, nadle'an je onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ako ranije nije dogovoreno ko ce da vodi postupak. Organ koji je kao mjesno nadle'an pokrenuo postupak mo'e prenijeti nadle'nost organu koji je prema novim okolnostima postao mjesno nadle'an, ako se tim postupkom znatno olakava, naroito za stranku. (lu'bene radnje u zgradama i drugim objektima koje pripadaju >ojsci )( mogu se vriti prijavi ovlatenom vojnom starjeini i po njegovom odobrenju. '. Su"o$ na%le)nosti :ada u upravnom postupku dva ili vie organa svojataju ili odriu nadle'nost u pogledu iste upravne stvari,posrijedi je su"o$ na%le)nosti. (ukob nadle'nosti mo'e biti pozitivan i negativan. # )(, >lada )( rjeava sukobe nadle'nosti izmeu:

" dr'avnih organa uprave, republikih organa uprave i dr'avnih i republikih upravnih organizacija5 " organa dr'avne uprave i rganima kojima su povjereni ti poslovi5 " organa dr'avne uprave i preduzea,ustanova i drugih organizacija kada su im povjerena ovlatenja5 " organa kojima su povjereni poslovi uprave iz okvira prava i du'nosti )epublike5 (ukob nadle'nosti izmeu republikih organizacija rjeava republika upravna organizacija. #koliko doe do sukoba nadle'nosti izmeu sudova i organa dr'avne uprave, taj sukob rjeava #stavni sud )(. Protiv rje#enja "ojim se o%luuje o su"o$u na%le)nosti stran"a ne mo)e izjaviti ose$nu )al$u, a ni vo%iti u ravni s or. Organ koji se nalazi u sukobu nadle'nosti mo'e protiv rjeenja kojim se rjeava o sukobu nadle'nosti izjaviti posebnu 'albu,ako smatra da mu je time povrijeeno neko pravo, izuzev ako je o sukobu rijeila >lada )( ili sud. )jeenje doneseno po 'albi u postupku rjeavanja sukoba nadle'nosti tretira se kao prvostepeno rjeenje. +. Ovla#teno slu)$eno lice i nje!ovo izuze3e 6adle'nost u upravnom postupku podrazumijeva i odreivane ovlatenog slu'benog lica za voenje postupka ili za rjeavanje konkretne upravne stvari. (lu'beno lice mora biti pravino i objektivno u potupku rjeavanja upravnih stvari. Objektivnost slu'benog lica iz odreenih razloga nekad nije oigledna ,zbog ega u tim sluajevima dolazi do njegovog izuzea, tj.o obavezno izuzee. 7o objanjava !#P: - ako je sl.lice u predmetu u kome se vodi postupak stranka, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik5 - ako je sa strankom u krvnom srodstvu u pravoj liniji ili u bonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena,ak i kada je brak prestao5 - ako je sa strankom u odnosu staraoca,usvojenika ili hranioca5 - ako je ono u prvostepenom postupku uestvovalo u voenju postupka ili u donoenju rjeenja5 Pored obaveznog izuzea,stranka mo'e tra'iti izuzee sl.lica i kada postoje neke druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost raniji nekorektni odnosi izmeu sl.lica i stranke,nerjeeni imovinsko pravni odnosi...$ 4.Pravna omo3 6adle'ni organ mo'e da tra'i odgovarajuu pravnu pomo od nenadle'nog zamoljenog$ organa kada se odreena procesna radnja realno mora obaviti van prostorne nadle'nosti organa pred kojim tee postupak,!#P to ureuje kao obavezu. !amoljeni organ po slu'benoj molbi du'an je u granicama svog podruja i nadle'nosti pru'iti pravnu pomo bez odlaganja,a najkasnije u roku od +dana od dana prijema te molbe.mjerodavne zakonske odredbe o pravnoj pomoi tiu se samo organa i organizacija sa javnim ovlatenjima koje vode upravni postupak i rjeavaju u upravnim stvarima,dok za sudove kao zamoljene organe va'e sasvim druge posebne$ odredbe,tj.propisi.?to se tie pravne pomoi u odnosu sa inostranim organima,va'e odredbe

meunarodnih ugovora,a ako ih nema primjenjuje se naelo uzajamnosti ili reciprociteta.

Uesnici u u ravnom

(va ona lica koja su u nekom upravnom postupku anga'ovana. @ogu se svrstati u tri grupe i to kao !lavni ili o$avezni uesnici,eventualni i sluajni uesnici. 5lavni ili obavezni uesnici su oni bez kojih ni jedan upravni postupak nije mogu tu spadaju organ koji vodi postupak i stranka$. 6ventualni uesnici svi oni subjekti ije anga'ovanje nije nu'no u upravnom postupku koji se vodi, ali je mogue svjedoci,vjetaci,tumai,zastupnici,punomonici,struni pomagai,javni tu'ilac i javni pravobranilac$. Sluajni uesnici su lica koja nemaju nikakvu pravno"respektabilnu vezu sa predmetnom upravnom stvari, ve imaju odreeni stvarni interes za konaan ishod tekueg upravnog postupka podnosioci raznih prijedloga, predstavki, sugestija...$. 6jihova uloga i nije zakonom regulisana.

ostu "u

Stran"a

1.Pojam i vrste strana"a Prema !#P"u, stran"a je lice po ijem je zahtijevu upravni postupak pokrenut ili protiv koga se upravni postupak vodi,kao i lice koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku.:ao stranke u upravnom postupku mogu se pojaviti sva %izika i pravna lica ,dr'avni organi,odreene organizacije,naselja,grupe lica,kao i sindikalne organizacije. Polo'aj stranke mogu imati i javni tu'ilac i javni pravobranilac kada su zakonom ovlateni da zastupaju i tite javni interes. # upravnom postupku najee uestvuje samo jedna stranka, upravni postupak je, uglavnom, jednostranaki. Aednostranaki postupak se javlja kada vie lica zajedniki istupaju prema organu sa identinim zahtijevom ili sam organ vodi jedinstven postupak iji se predmet odnosi na vie odreenih lica. :ategorije stranaka: - a"tivna stran"a 9 lice po ijem je zahtijevu postupak pokrenut, kako bi joj se priznalo neko pravo ili umanjile, odnosno ukinule neke obaveze. asivna stran"a 9 lice protiv koga se vodi postupak po slu'benoj du'nosti radi odluivanja o njegovim pravima ili obavezama. - uz!re%na stran"a 9 lice koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u upravnom postupku '. Pret ostav"e strana"o! %jelovanja u ostu "u &a bi jedno lice u upravnom postupku moglo djelovati kao stranka moraju biti zadovoljene tri osnovne rocesno ravne ret ostav"e: - da posjeduje stranaku sposobnost da mo'e biti nosilac prava ili obaveza o kojima se u tom postupku odluuje$ - procesnu sposobnost sposobnost odreenog lica da samostalno obavlja pojedine radnje u postupku,poslovno sposobno lice procesne radnje mo'e da vri i posredno,tj. preko nekog zastupnika ili punomonika koji djeluje u njegovo ime$ - stranaku legitimaciju specijalni odnos jednog lica prema upravnoj stvari po kojoj se vodi odreeni upravni postupak$.(tranaka legitimacija mo'e da bude direktna i indirektna.

&irektna se pojavljuje kao aktivna i posjeduje je lice koje svojim zahtijevom inicira pokretanje upravnog postupka, a pasivna koju ima lice protiv koga je upravni postupak pokrenut. Bndirektna stranaka legitimacija priznaje se uzgrednoj stranci koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku.

(astu nici u u ravnom

ostu "u

1.(a"ons"i i rivremeni zastu ni" !astupnici u upravnom postupku su lica koja umjesto stranke preduzimaju sve ili samo neke procesne radnje u njeno ime i za njen raun. Cko stranka nije procesno sposobna obavezno joj se slu'benim putem odreuje lice koje e je u postupku zastupati. # upravnom postupku, kao zastupnici javljaju se: zakonski zastupnik, ovlateni predstavnik, privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik, zajedniki punomonik i punomonik. :od odreivanja zakonskih zastupnika volja stranke nema apsolutno nikakvog uticaja. Privremeni zastupnik se postavlja u dva sluaja: - kada je rije o stranci koja nema zakonskog zastupnika, a inae je procesno nesposobna 9 obavjetava se organ starateljstva - kada je u pitanju procesno sposobno lice nepoznatog prebivalita,odnosno boravita, koje nema punomonika 9 o tome se obavjetava na oglasnoj ploi. '.(aje%ni"i re%stavni", unomo3ni" i unomo3ni" stran"e !ajedniki predstavnik punomonik$ je zastupnik dva ili vie lica koja u postupku zajedniki istupaju u istoj stvari.Odreivanje zajednikog predstavnika,punomonika ne spreava stranke da samostalno istupaju u upravnom postupku u smislu koritenja svih onih prava koja im redovno kao strankama u postupku na osnovu zakona pripadaju.Procesno sposobna stranka mo'e u upravnom postupku samostalno uestvovati ili posredno preko procesnog punomonika. Punomonik 9 %iziko lice koje na osnovu ovlatenja stranke preduzima u njeno ime i za njen raun neophodne procesne radnje. # ulozi punomonika se ne mora uopte nai advokat ili lice sa pravnikim obrazovanjem, nego bilo koje drugo ovlateno lice za koje stranka smatra da joj mo'e pru'iti odgovarajuu pravnu pomo. Bzdato punomoje stranka, ukoliko je pismena i u stanju da ga potpie,svojeruno potpisuje, a ako je stranka nepismena ostavlja otisak svog ka'iprsta. :ada se kao punomonik pojavljuje lice koje nije advokat, pored potpisa, potrebna je i ovjera takvog punomoja pred nadle'nim organom. Punomoje dato usmeno na zapisnik kod organa tretira se kao javna isprava, a pismeno kao privatna isprava. (truni pomagai koji u postupku ne djeluju kao zastupnici stranke, samo poma'u stranci kako bi sto bolje, uspjenije i sigurnije ostvarila svoja prava i pravne interese. :ao strunog pomagaa stranka ne mo'e anga'ovati lice koje nije poslovno sposobno ili koje se bavi nadripisarstvom. O #tenje or!ana i strana"a Optenje organa i stranaka,odnosno drugih uesnika u postupku mo'e se ispoljiti kroz: - predaju podneska organu, - dostavljanje od strane organa,

pozivanje, sastavljanje zapisnika u svrhu bilje'enja bitnih proceduralnih radnji u postupku, razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka.

1.Po%nesci
Podnesak zbirno znai razliite oblike izjave volje kojim se stranke i drugi uesnici obraaju, tj. neto saoptavaju organu pred kojim se vodi postupak. Podnesci se mogu predavati u pismenom obliku 9 neposredno i obinom ili preporuenom poiljkom, putem pote, a mogu se i usmeno saoptavati na zapisnik kod organa. #koliko nije drugaije propisano, podnesci se mogu uputiti telegra%ski, tele%aksom, pa i tele%onski, ako su u pitanju kratka i hitna saoptenja ija priroda to dozvoljava. 7ele%onska saoptenja se moraju konstatovati zapisnikom. !#P"om nije predviena neka obavezna %orma podneska. Podnesak se predaje organu nadle'nom za prijem podneska i to u toku svakog radnog dana u toku radnog vremena.Postoji mogunost da organ odredi odreene sate u toku radnog vremena ili dane u kojima e se vriti njihov prijem na zapisnik kada su u pitanju usmeni podnesci ija predaja nije vezana nikakvim rokom i da to objavi na nekom vidnom mjestu u svojim prostorijama. Organ nadle'an za prijem du'an je primiti podnesak ili uzeti na zapisnik usmeno saoptenje koje mu se daje,a takoe je du'an da na usmeno tra'enje podnosioca da potvrdu o prijemu podneska. Podnosilac je du'an svojeruno potpisati podnesak.

'. 7ostavljanje
'.1.Pojam,nain,vrijeme i mjesto %ostavljanja )adnja kojom se stranci i drugim uesnicima u postupku daje mogunost da se upoznaju sa sadr'inom svih pismena poziva,rjeenja,zakljuaka i drugih slu'benih spisa$ koje organ donosi,odreena je !#P"om kao dostavljanje. &ostavljanje se vri preko pote,tele%aksom ili preko slu'benog lica koje je ovlateno za obavljanje ove radnje dostavlja$.Dice kome pismeno treba da se dostavi mo'e samo izuzetno biti pozvano radi uruenja pismena 9 kada priroda ili znaaj pismena koje se ima dostaviti to zahtjeva.# svim drugim sluajevima pismeno se dostavlja u stan ili na radno mjesto adresata. !#P"om je precizirano da se dostavljanje po pravilu obavlja u stanu ili na radnom mjestu lica kome je pismeno namjenjeno ,dok se advokatu vri u njegovoj advokatskoj kancelariji. '.'.O$avezno lino %ostavljanje i osre%no %ostavljanje &ostavljanje u upravnom postupku mo'e se pojaviti kao: obavezno lino dostavljanje, posredno dostavljanje i u vidu posebnih sluajeva dostavljanja. Obavezno lino dostavljanje postoji kada se pismeno direktno predaje licu kojem je namjenjeno i onda kada se pismeno preda licu koje obavlja odgovarajue poslove u advokatskoj kancelariji. Ovakav vid dostavljanja !#P predvia u + sluaja: - kada je izriito njime odreeno ili neki drugim propisom, - kada od dana dostavljanja poinje da tee strogi rok,

- kad takvo dostavljanje odredi organ ije se pismeno mora dostaviti. #koliko obavezno lino dostavljanje nije mogue sprovesti , dostavlja je du'an da sazna kad i na kom mjestu mo'e da pronae adresata precizirati vrijeme i mjesto radi primanja pismena$. Posredno dostavljanje znai dostavljanje nekom drugom licu, a ne onog na koga konkretno pismeno glasi. '.+.Pose$ni sluajevi %ostavljanja Prema !#P"u,mogu se pojaviti u jednom od sledeih oblika: - kao dostavljanje zakonskom zastupniku i punomoniku, - dostavljanje punomoniku za primanje pismena, - dostavljanje dr'avnim organima,preduzeima i drugim pravnim licima, - dostavljanje ostalim licima, - dostavljanje javnim saoptenjem, - dostavljanje ukoliko doe do odbijanja prijema, - dostavljanje ukoliko je dolo do promjene adrese.

Pozivanje

Pozivanje kao i dostavljanje, posebna je radnja koju preuzima organ koji vodi postupak kako bi se osiguralo prisustvo odreenog lica kada je ono potrebno radi izvrenja odgovarajue procesne radnje. Pozivanje se vri pismenim aktom"pozivom,osim ako posebnim propisima nije predvien neki drugi vid pozivanja.sastavni dijelovi poziva propisani su !#P"om.Dice koje se poziva ima obavezu da se odazove pozivu ili da nedolazak opravda. # sluaju da se ne odazove pozivu,a nedolazak ne opravda,pozvani mo'e biti priveden ili ka'njen novanom kaznom od 0-:@. Ove sankcije e se primjeniti pod uslovom da je posrijedi poziv koji je obavezno lino dostavljen i u kome je bilo naglaeno da e se,ako se taj sluaj desi,pomenute sankcije i primjeniti.

(a isni"

Organ koji vodi upravni postupak o pojedinim znaajnim radnjama i izjavama stranaka i drugih uesnika u postupku du'an je u skladu sa zakonom da saini zapisnik. :ada se radi o manje znaajnim radnjama i izjavama stranaka i drugih uesnika,zapisnik se po pravilu ne sastavlja,ve se samo unosi zabiljeka u postojeem spisu.# odreenim upravnim stvarima mo'e biti propisano da se zapisnik mo'e voditi u obliku knjige ili drugih sredstava evidencije. Pravilno sainjen zapisnik je javna isprava.!apisnik mora da bude potpun,sa'et i jasan. Prema !#P"u, u zapisnik se mora unijeti: naziv organa koji vri odreenu radnju,mjesto,dan i as vrenja radnje, predmet radnje i imena slu'benih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika,odnosno punomonika ili njihovih predstavnika. (vi zakljuci koji se donesu u okviru izvrenja pojedinih procesnih radnji moraju se unijeti u zapisnik. !apisnik koji je potpisan ne smije se mjenjati,niti mu se ta mo'e dodavati.#koliko je neophodno ve zakljueni zapisnik dopuniti,ta dopuna,prethodno potpisana i ovjerena predstavlja dodatak zapisniku. Prije nego to se zakljui,sainjeni zapisnik se obavezno ita sasluanim i ostalim prisutnim licima.Ova lica imaju pravo da zapisnik pregledaju i na njega stavljaju odgovarajue primjedbe.Cko nisu stavljene nikakve

10

primjedbe,u zapisniku se na kraju navodi da je proitan i da niko nije primjedbovao, a ako jeste ukratko se opisuje sadr'aj datih primjedbi. !apisnik potpisuju,najpre lice koje je uestvovalo u radnji postupka,a zatim slu'beno lice i zapisniar. :ada je o sasluanju vie lica voen postupak.svako e se potpisati ispod svoje upisane izjave.# sluaju da zapisnik ima vie listova ,svaki list se numerie i potpisuje od strane slu'benog lica koje rukovodi radnjom postupka i lica ija je izjava upisana na kraju lista. (adr'ina zapisnika se uzima kao istinita,dok se suprotno ne doka'e.:ada u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ sastavlja se poseban zapisnik o vjeanju i glasanju u koji se pored podataka o linom sastavu kolegijalnog organa ,navodi predmet i kratak sadr'aj onoga o emu je odlueno,kao i izdvojena miljenja ,ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuju predsjednik kolegijalnog organa i zapisniar,a ne i njegovi lanovi.

Raz!le%anje s isa i o$avje#tavanje o to"u

(trankam i drugim licima priznato je pravo da pod nadzorom ovlaenog slu'benog lica razgledaju i o svom troku prepisuju,odnosno %otokopiraju odgovarajue spise predmeta,kao i da se obavjetavaju o toku postupka. (vi spisi se ne mogu razgledati,niti prepisivati,odnosno %otokopirati.7oj skupini po !#P"u pripadaju:zapisnik o vjeanju i glasanju,slu'beni re%erati i nacrti rjeenja,te drugi spisi koji se smatraju povjerljivim,ako bi se time mogla dovesti u pitanje svrha postupka ili je to suprotno javnom interesu.

ostu "a

Ro"ovi

# upravnom postupku rok se shvata kao vrijeme u kojem se treba obaviti izvjesna proceduralna radnja.Pored proceduralnih rokova ,postoje materijalnopravni rokovi,koji se tiu mogunosti realizacije prava i obaveza koje proizilaze iz pojedinih materijalnih propisa. )okovi se raunaju na dane,mjesece i godine,s tim to se posebnim propisima mogu predvidjeti i rokovi ije se trajanje mjeri u satima.!#P izvrenje pojedinih procesnih radnji u nekim sluajevima ne vezuje ni za kakav rok,ve primjenjuje standardnu pravnu terminologiju" npr. <to prije=, <odmah=, <bez odlaganja= itd. !akonski rokovi su vrsti,strogi rokovi 9 ne mogu se produ'avati,izuzev kada je to izriito zakonski normirano,dok su slu'beni rokovi %leksibilniji 9 mogu se produ'avati,ali samo ukoliko su za to ispunjeni propisani uslovi.!bog toga ih je mogue razdvojiti na produ'ive i neprodu'ive.

Povra3aj u

:ada stranka iz opravdanih razloga propusti u propisanom roku preduzeti odreenu procesnu radnju,pa zbog toga izgubi pravo da je kasnije obavi,daje joj se mogunost da se posebnim podneskom obrati organu pred kojim izostalu radnju trebala izvriti i tra'i da joj dozvoli da tu radnju po proteku roka i zvri,odnosno da se postupak vrati u stadijum u kojem se nalazio prije proputanja.7a mogunost u upravnom,kao i u drugim procesnim pravima poznata je kao mogunost povraaja u preanje stanje. !#P pored sluaja povraaja u preanje stanje zbog proputanja izvrenja odreene procesne radnje ,predvia i sluaj povraaja u preanje stanje zbog proputanja podnoenja odgovarajueg podneska u propisanom roku.

re8a#nje stanje

11

Prijedlog za povraaj u preanje stanje stranka mo'e podnijeti kako u subjektivnom,tako i u objektivnom roku. Su$je"tivni ro" iznosi osam %ana i rauna se od dana kada je prestao razlog koji je doveo do proputanja,a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana saznanja O$je"tivni ro" tee od dana samog proputanja i iznosi tri mjeseca. Po isteku objektivnog roka stranka ne mo'e vie tra'iti povraaj u preanje stanje. Prijedlog za povraaj u preanje stanje podnosi se organu kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju.

O%r)avanje re%a u u ravnom ostu "u Pri voenju upravnog postupka mora se osigurati nesmetan,normalan rad,a da bi se to postiglo, slu'benom licu koje rukovodi odreenom radnjom postupka, zakonom je ustanovljena du'nost da se stara o odr'avanju reda i radne discipline od strane svih uesnika postupka. !bog toga je slu'benom licu dato ovlatenje da opominje lica koja svojim neodmjerenim ili nedolinim ponaanjem ometaju rad i preduzima mjere koje mu stoje na raspolaganju da se ustaljeni red ne naruava, ve kontinuirano odr'ava. Tro#"ovi ostu "a 7rokovi upravnog postupka su svi trokovi koje su imali uesnici postupka ,a koji su nastali u vezi sa rjeavanjem predmetne upravne stvari. Oni se mogu razvrstati u + skupine: trokovi organa pred kojim se vodi postupak, trokovi stranaka i trokovi ostalih uesnika u postupku. # trokove organa spadaju opti i posebni trokovi. O #ti tro#"ovi kancelarijska oprema,neophodna sredstva za rad,odr'avanje slu'benih prostorija...$ o%miruju se re%ovno o% strane or!ana na iji se ra% o%nose iz sredstava koja se izdvajaju iz bud'eta,a posebni trokovi organa i njihovo nadoknaivanje ureuju se previlima !#P"a. U ose$ne tro#"ove spadaju izdaci u gotovom novcu, kao to su: putni trokovi slu'benih lica, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae odnosno prevodioce, uviaj,oglase... Ove ose$ne tro#"ove or!ana snosi onaj "o je cijeli ostu a" izazvao. Pravilo je da svaka stranka sama snosi svoje trokove.:oji se trokovi smatraju opravdanim, !#P"om nije precizno odreeno.

Prvoste eni u ravni

ostu a"

1.Po"retanje ostu "a i s ajanje u ravni, stvari u je%an ostu a" Pokretanje upravnog postupka mora se odvojeno posmatrati od inicijative za vrenje te radnje.&ok inicijativa mo'e biti data od strane stranke ili slu'beno 9 od samog organa,dotle je pokretanje upravnog postupka uvijek u rukama nadle'nog organa,a to znai da kod pokretanja postupka va'i slu'bena ili o%icijelna maksima. Prvostepeni upravni postupak smatra se pokrenutim im nadle'ni organ izvri bilo koju radnju u cilju njegovog voenja. #pravni postupak se pokree po slu'benoj du'nosti, uglavnom onda kada stranci treba nametnuti neku obavezu da plati porez$, umanjiti ili potpuno ukinuti neko pravo, koje je do tada u'ivala ukidanje neke dozvole$. Po zahtijevu odreenog lica upravni postupak se mo'e pokrenuti ukoliko su ispunjeni sledei uslovi:

12

da je zahtjev upuen nadle'nom organu, da se tie upravne,a ne neke druge pojedinane pravne stvari i da o toj stvari nije ve pravosna'no odlueno, - da lice koje je zahtjev uputilo posjeduje stranaku sposobnost i aktivnu stranaku legitimaciju. #koliko bilo koji od ovih zahtjeva bude nedostajao,organ e zakljukom odbaciti zahtjev za pokretanje postupka. Protiv zakljuka kojim se taj zahtjev ne prihvata, podnosilac zahtjeva mo'e izjaviti posebnu 'albu, dok protiv rjeenja koje bude donijeto po 'albi ima mogunost da bude pokrenut upravni spor. )jei nain pokrezanja upravnog spora je putem javnog saoptenja 9 kada se postupak mora pokrenuti prema veem broju lica koja organu nisu poznata ili se ne mogu odrediti. Aavno saoptenje objavljuje se na oglsnoj ploi organa,u dnevnim novinama,ostalim sredstvima javnog in%ormisanja ili na drugi standardan nain,a postupak se smatra pokrenutim protekom roka od *0 dana od dana objavljivanja saoptenja. :od spajanja vie upravnih stvari u jedan postupak svaka stranka posjeduje svoju, tj. posebnu samostalnost 9 nezavisno od drugih stranaka ona mo'e preduzimati sve neophodne procesne radnje. 7is ozitivne strana"e ra%nje u to"u ostu "a # upravnom postupku stranka raspola'e pravom da svoj postavljeni zahtjev izmjeni, odustane od postavljenog zahtjeva, kao i da zakljui poravnanje s drugim ili drugim strankama koje sa suprotnim pravnim zahtjevom uestvuju u upravnoj stvari povodom koje se vodi upravni postupak. 1. Izmjena za,tjeva i o%ustana" o% za,tjeva &o donoenja prvostepenog rjeenja, stranka ima mogunost da svoj prvi, odnosno ve stavljeni zahtjev proiri ili umjesto njega stavi drugi, tj. novi zahtjev. Cko organ pred kojim se vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, obavezan je o tome donijeti zakljuak. Protiv tog zakljuka doputena je posebna 'alba. !a razliku od izmjene zahtjeva, stranka mo'e odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka i to u potpunosti ili djelimino. :ako se upravni postupak odvija u dve glavne uzastopne %aze 9 kao prvostepeni i drugostepeni postupak, momenat do kojeg odustajanje ima tano odreenu pravnu vrijednost de %acto je donoenje drugostepenog rjeenja. Eim stranka odustane od sopstvenog zahtjeva. &alje voenje postupka vie nee imati smisla, zbog ega e po pravilu doi do njegovog obustavljanja. Otuda e organ koji taj postupak vodi biti du'an da o obustavljanju postupka donese zakljuak i da o tome obavjesti protivnu stranku, okoliko je ona u datom sluaju uopte anga'ovana. # dva sluaja, bez obzira to je stranka odustala od svog zahtjeva, nee doi do obustavljanja postupka, ve e se postupak nastaviti. Prema !#P"u, to e se desiti: " ukoliko je dalje voenje postupka potrebno u javnom interesu, " ukoliko to zahtjeva suprotna strana. #koliko stranka odustane samo od dijela zahtjeva koji nije bio uva'en prvostepenim rjeenjem,a zbog kojeg je inae izjavila 'albu .taj odustanak nee imati za posljedicu ponitavanje prvostepenog rjeenja,ve obustavljanje zakljukom$ tekueg postupka po 'albi.

13

'. Poravnanje Institucija oravnanja nije karakteristina za upravni postupak, ve je svojstvena arninosu%s"om ostu "u, u kome se odluuje o spornim pravnim situacijama. #pravni postupak je postupak u kome se naspram organa pojavljuje jedna stranka. )ijetko u upravnoj proceduri dolazi do poravnanja. Poravnanje mo'e biti potpuno i djelimino. #koliko doe do potpunog poravnanja, tekui postupak e se obustaviti, jer e njegovo dalje voenje izgubiti svoju svrhu, dok e se u sluaju djeliminog poravnanja, to desiti samo povodom pitanja o kojima su se stranke poravnale, dok e se o ostalim spornim pitanjima postupak nastaviti i okonati odgovarajuim rjeenjem. Valjanost oravnanja se ne mo)e ravno os oriti a" ni tu)$om u u ravnom s oru. Poravnanje mora biti precizno i jasno. &a bi poravnanje bilo pravno potpuno pravilno, neophodno je da se sporazum, zakljuen izmeu stranaka, unese u zapisnik. !akljueno poravnanje, ovjereno od trane slu'benog lica, ima snagu izvrne isprave,tj. izvrnog rjeenja donijetog u upravnom postupku.

+. Postu a" %o %ono#enja rvoste eno! rje#enja Svr,a u ravno! ostu "a %o %ono#enja rvoste eno o%lu"e je %voja"a 9 da se utvrde sve pravno relevantne injenice i okolnosti koje su bitne za donoenje rjeenja i strankama pru'i mogunost da zatite,odnosno ostvare svoja legitimna prava i pravne interese. # !#P"u precizirana su i procesna prava i du'nosti stranke.Predvienoa je du'nost stranke da injenino stanje na kome zasniva svoj zahtjev iznese potpuno,odreeno i tano,te da za svoje navode ponudi dokaze ,odnosno da ih po mogunosti podnese,izuzev ako nisu posrijedi optepoznate injenice. (voju izjavu stranka,po pravilu,daje usmeno,mada je mo'e dati i u pismenom obliku. +.1. S"ra3eni ostu a" (kraeni postupak je,najkrae reeno,postupak rjeavanja centralne,predmetne upravne stvari odmah nakon pokretanja tog postupka.(toga skraeni postupak ne podrazumijeva primjenu pojedinih dokaznih sredstava sasluanje svjedoka,vjetaenje,vrenje uviaja,koritenje izjave stranke$,odnosno odr'avanja usmene rasprave. 7o ,ipak, ne znai da je stranka potpuno liena prava da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od znaaja za donoenje rjeenja. 8ez obzira da li je postupak pokrenut po zahtjevu stranke ili po slu'benoj du'nosti, ukoliko injenice iz slu'benih podataka upuuju na nepovoljan ishod po stranku, rjeenje se ne bi smjelo donijeti u skraenom postupku,nego uz mogunost izjanjavanja stranke o tim injenicama. +.'. Pose$an is itni ostu a" Poseban ispitni postupak podrazumijeva odreen dio procesnih radnji upotrijebljenih isprava,sasluanja svjedoka,nalaza i miljenja svjedoka,uviaja ,kao i sasluanja samih stranaka$ koje se preduzimaju radi utvrivanja injenica i okolnosti znaajnih za donoenje

14

rjeenja,odnosno davanja mogunosti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. 7ok obavljanja pojedinih radnji ispitnog postupka odreuje slu'beno lice koje vodi postupak. !#P"om je predvieno da je slu'beno lice ovlateno da odruje koje se radnje imaju izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje, po kojem redu i u kojim rokovima, ako oni nisu propisani zakonom. Organ pred kojim se vodi postupak ne mo'e donijeti rjeenje prije nego to stranci omogui da se izjasni o svi injenicama i okolnostima koje su neophodan sadr'aj tog rjeenja. +.+. Pret,o%no itanje Pred organom koji vodi postupak mo'e se pojaviti pitanje koje uopte ne spada u nadle'nost tog organa, bez ijeg rjeenja nije mogue odgovoriti na pitanje povodom koga se vodi postupak. 7o je tzv. prethodno pitanje. +.4. Usmena ras rava #smena rasprava predstavlja ukupnost procesnih radnji posebnog ispitnog postupka koje se preduzimaju kako bi se ostvarila dva osnovna cilja tog postupka 9 potpuno i tano utvrdilo injenino stanje i to bolje ostvarila i zatitila prava stranaka. !a razliku od sudskih postupaka u kojima je usmena rasprava,kao najva'nija %aza,obavezna,u upravnom postupku ona je naelno %akultativna 9 mo'e se, ali i ne mora sprovesti. #smena rasprava e se uvijek morati odr'ati: - kad se radi o stvarima u kojima uestvuju dve ili vie stranaka sa suprotnim interesima, - kad se treba izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka, odnosno vjetaka. #smena rasprava omoguava ostvarivanje osnovnih naela upravnog postupka: naela istine,sasluanje stranke, slobodne ocijene dokaza, te naela e%ikasnosti i ekonominosti postupka. #smena rasprava je javnog karaktera. O iskljuenju javnosti odluuje se zakljukom koji mora biti obrazlo'en i javno objavljen. (tranke, njihovi zastupnici, punomonici, predstavnici i struni pomagai se ne mogu iskljuiti sa usmene rasprave. +.9. 7o"azivanje Pod dokazivanjem u upravnom postupku podrazumijevaju se sve radnje organa i stranaka koje se preduzimaju radi sticanja uvjerenja o postojanju, odnosno nepostojanju injenica i okolnosti, mjerodavnih za utvrivanje stvarnog stanja stvari, odnosno donoenje pravovaljane upravne odluke. Predmet dokazivanja su injenice,i to one koje su bitne,pravno znaajne za rjeenje date upravne stvari.!akonom je eksplicitno normirano da se optepoznate ili notorne injenice ne trebaju dokazivati,mada nije objanjeno koje se injenice mogu takvim smatrati. Prilikom odluivanja mo'e se ponekad desiti da je organu pred kojim se vodi postupak potrebno odreeno poznavanje va'eeg prava neke druge dr'ave.!#P"u je predvidio u toj situaciji mogunost da domaem organu koji vodi postupak sva neophodna obavjetenja po njegovom tra'enju daje republiki organ uprave. &okazna sredstva koja su najee u upotrebi su:isprave,odnosno mikro%ilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije,iskazi svjedoka,izjava stranke,nalazi i miljenja vjetaka,uviaj... a0 Is rave

15

(vaki predmet koji posjeduje neke znakove pomou kojih se mo'e prepoznati i utvrditi postojanje odreenih injenica i okolnosti. Prema njihovom sadr'aju dijelimo ih na pismeno sastavljene i ostale. !avisno od toga da li ih izdaju dr'avni ili nedr'avni organi sa povjerenim javnim ovlatenjima,pismeno sastavljene isprave se mogu pojaviti u obliku javnih ili privatnih isprava.. :avne is rave re%stavljaju ot un %o"az o injenicama ovo%om "oji, je iz%ata. 7o"azna sna!a javne is rave izra)ava se u istinitosti njene sa%r)ine. :ao dokazno sredstvo u upravnom postupku mogu se koristiti i mikro%ilmska kopija i reprodukcija te kopije. One su u postupku izvoenja dokaza izjednaene sa originalnom javnom ispravom, ukoliko je izdato na propisan nain. Bsprave koje su izdate od strane inostranih organa po svojoj dokaznoj snazi poistovjeuju se sa javnim ispravama domaih organa, ukoliko va'e kao javne isprave i u dr'avi u kojoj su izdate. Privatne isprave izdaju privatna lica, nedr'avni subjekti i dr'avni organi kada ne djeluju sa pozicija vlasti. !a njih nije predviena nikakva %orma niti pretposatavka istinitosti njihovog sadr'aja. $0 Svje%oci i vje#taci :ao svjedok mo'e se pojaviti svako %iziko lice bez obzira na uzrast$ koje je tjelesno i duhovno$ sposobno da odreenu injenicu opazi i da to svoje saznanje na odgovarajui nain iska'e. :ao svjedok u postupku se ne mo'e pojaviti slu'beno lice koje je ovlateno da rjeava i obavlja odreene procesne radnje. Dice koje je pozvano da u postupku uestvuje kao svjedok du'no je de se odazove pozivu, da se ne udaljava sa mjesta u kojem treba da pristupi svjedoenju i da iznese svoja saznanja. Cko se svjedok, bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za svjedoenje, iako je upozoren na posljedice odbijanja, prema njemu e se primjeniti odgovarajue sankcije prinudno dovoenje,snoenje trokova ili naplata novane kazne do 0-:@$. >jetaenje je dokazno sredstvo kojem se pribjegava kada je za rjeenje neophodno da se da neophodno struno znanje kojim slu'beno lice koje vodi upravni postupak,obino ne vlada. !a razliku od svjedoka,prema odredbama !#P"a, vjetak nije obavezan polo'iti zakletvu. c0 Uvi8aj, izjava stran"e, tumai i revo%ioci #viaj je dokazno sredstvo ija se primjena svodi na utvrivanje,rasvjetljavanje bitnih injenica ili okolnosti od kojih zavisi rjeenje upravne stvari, putem neposrednog opa'anja ovlatenog slu'benog lica. (trankama pripada pravo da prisustvuju uviaju bez obzira gdje se vri. #viaj mogu pratiti i druga lica. Obavljanje uviaja se mo'e kombinovati sa izvoenjem vjetaenja, ukoliko je to neophodno za utvrivanje neke znaajne injenice. Cko vlasnik ne dozvoli da se uviaj izvri,a za to nema opravdan razlog,mo'e mu se izrei posebna nhovana kazna ili tra'iti odgovarajua naknada trokova. Bzjava stranke se mo'e upotrijebiti kao dokazno sredstvo samo kada za utvrivanje odreene injenice ne postoji nikakav neposredni dokaz, kao i kada se neka injenica ne mo'e utvrditi pomou drugih dokaznih sredstava. 7uma prevodilac$ je lice koje na temelju posjedovanja posebnog jezikog ili drugog$ znanja ili umijea pru'a potrebnu strunu pomo slu'benom licu koje vodi postupak. %0 O$ez$ije8enje %o"aza

16

Obezbijeenje dokaza znai izvoenje nekog dokaza o va'noj injenici za donoenje meritorne odluke u svakoj %azi postupka, pa i prije samog pokretanja postupka. (avr#eta" rvoste eno! u ravno! ostu "a #pravni postupak, prema !#P"u, mo'e se okonati na dva osnovna naina. 6ajee %ono#enjem o%!ovaraju3e meritorne o%lu"e o% strane na%le)no! or!ana .7akva odluka tie se glavne upravne stvari povodom koje je postupak voen$ i u najveem broju sluajeva se naziva rje#enje. 6eto rijee okonava se %ono#enjem za"lju"a o o$ustavljanju ostu "a.&o toga mo'e doi bez uputanja organa u rjeavanje predmetne upravne stvari i zbog odustanka stranke od podnijetog zahtijeva. 10 Pojam,o$li" i sastavni %ijelovi rje#enja Prema odredbama !#P"a,o predmetu upravnog postupka,nadle'ni organ na osnovu utvrenih injenica, donosi upravni akt koji se naziva rjeenje. (amo izuzetno posebnim propisima predvieno$ taj akt se mo'e nazvati dozvola, nareenje, odobrenje, saglasnost... Pravilo je %a se rje#enje iz%aje u ismenom o$li"u , i to po slu'benoj du'nosti ili na zahtjev stranke. Bzuzetno, rjeenje se mo'e i usmeno saoptiti ukoliko se radi o preduzimanju naroito hitnih mjera. Usmeno rje#enje se o$avezno iz%aje i u ismenoj .ormi, i to sa ot uno istovjetnom sa%r)inom, osim ako je zakonom drugaije odreeno. Rje#enje %onosi "om etentni ili "ole!ijalni or!an. &a bi kolegijalni organi skuptina,>lada i drugi dr'avni i nedr'avni organi$ mogli pravovaljano odluivati u upravnim stvarima, tj. %a $i re%lo)ena o%lu"a $ila uno ravno %onijeta, mora !lasati ve3ina o% u"u no! $roja lanova ti, tijela. Rje#enje sainjeno u ismenom o$li"u ima slje%e3e %ijeloveuvo%,%is ozitiv /izre"u0, o$razlo)enje,u utstvo / ou"u o ravnom lije"u0 ,nazna"u naziva or!ana "oji !a je %onio, $roj /"artote"e ili %jelovo%ni"a0, %atum %ono#enja, ot is ovla#teno! sl.lica i eat or!ana "oji !a je %onio. 7is ozitiv /izre"a0 je osnovni dio rjeenja u kome se kratko i odreeno iznosi sadr'ina meritorne odluke o glavnoj upravnoj stvari u cjelini. O$razlo)enje je najobimniji dio pismenog rjeenja u kojem se do detalja pravno argumentuje glavna i druge odluke iz dispozitiva . U utstvo o ravnom sre%stvu stranka se upuuje,tj. obavjetava da li se protiv rjeenja mo'e izjaviti 'alba ili drugi postupak pred sudom.&ato uputstvo tie se samo onog pravnog sredstva koje se mo'e direktno koristiti protiv izdatog prvostepenog ili drugostepenog rjeenja. '0 7jelimino,%o uns"o i rivremeno rje#enje 7jelimino rje#enje je rjeenje kojim se odluuje samo o pojedinim pitanjima jedne upravne stvari, ako se upravna stvar sastoji od vie pitanja. 7o uns"o rje#enje je nepotpuno rjeenje kojim se odluuje o pitanjima koja su ostala nerijeena nakon donoenja ranijeg rjeenja,a koja zajedno sa ve rjeenim pitanjima ine predmet istog upravnog postupka. &opunsko rjeenje se donosi po prijedlogu stranke ili po slu'benoj du'nosti.

17

Privremeno rje#enje je rjeenje kojim se samo za jedno relativno kratko vrijeme ureuje osnovna upravna stvar i to na bazi injenica i okolnosti koje su utvrene do trenutka donoenja tog rjeenja. &onoenjem stalnog rjeenja prestaje da va'i privremeno rjeenje, koje se ukida. +0 Ro" za iz%avanje rje#enja # !#P"u za donoenje rjeenja odreena su dva roka i to kada se postupak pokree po zahtjevu stranke ili po slu'benoj du'nosti,a takvo pokretanje je istovremeno i u interesu stranke. Postupak koji se pokree po slu'benoj du'nosti po pravilu nije u interesu stranke, ve se stranci u tom postupku namee neka obaveza ili oduzima izvjesno pravo. 40 Is ravljanje !re#a"a u rje#enju Organ koji je donio rjeenje greke mo'e ispraviti bez vremenskog ogranienja, tj. u svakom trenutku. Bspravka se mora vidno oznaiti upisivanjem biljeke o ispravci u izvorno rjeenje. 8iljeku potpisuje slu'beno lice koje je donijelo i potpisalo zakljuak o ispravci. 90 (a"ljua" !akljuak je akt kojim se odluuje o pitanjima voenja smog upravnog postupka. !a razliku od odluke kojom se rjeava o glavnom rjeenju i koja posjeduje sva materijalna svojstva upravnog akta, zakljuak samo nekada ima obilje'ja upravnog akta. # veini sluajeva, zakljuak se pojavljuje kao pojedinani upravni akt, tj. kao akt sporednog karaktera. !akljuak donosi slu'beno lice koje vri radnju postupka. &ok se rjeenje izdaje u pismenom obliku ,a izuzetno usmeno saoptava, zakljuak se,po pravilu, usmeno saoptava, a samo izuzetno donosi u pismenom obliku. O 'albi protiv zakljuka ne odluuje se zakljukom,ve rjeenjem. 7ru!oste eni u ravni ostu a"

1. Pravna sre%stva Pravna sredstva predstavljaju posebnu vrstu podneska koji se koriste radi pobijanja nezakonitih i necjelishodnih upravnih akata. 7ijele se na re%ovna i vanre%na. Prema !#P"u, )al$a je je%ino re%ovno ravno sre%stvo ,dok se prigovor u tom svojstvu predvia samo nekim posebnim propisima koji ureuju pojedine upravne materije. >anredna pravna sredstva dolaze u obzir samo kada su posrijedi te'e i najte'e povrede zakona. U vanre%ne ravne lije"ove s a%aju - onavljanje ostu "a,mijenjanje i oni#tavanje rje#enja u vezi sa u ravnim s orom,za,tijev za za#titu za"onitosti, oni#tavanje i u"i%anje rje#enja o ravu na%zora,u"i%anje i mijenjanje ravosna)no! rje#enja uz ristana" ili o za,tijevu stran"e,vanre%no u"i%anje i o!la#avanje rje#enja ni#tavnim.

'. Re%ovna ravna sre%stva U redovna pravna sredstva spadaju: *$ 'alba 9 jedino redovno pravno sredstvo kojim se mo'e napadati prvostepeno rjeenje.

18

a$ osnovna obilje'ja 'albe i pravo na 'albu " Pravo na 'albu znai da se 'alba naelno mo'e izjaviti protiv svih prvostepenih rjeenja i da se samo izuzetno, kada je izriitom zakonskom normom propisano, mo'e iskljuiti i to pod uslovom da je na neki drugi nain obezbijeena zatita prava i pravnih interesa stranke i zatita zakonitosti. )jeenje donijeto po 'albi je uvijek konano i vie se ne mo'e pobijati 'albom kao redovnim pravnim lijekom. b$ nadle'nost za rjeavanje po 'albi " Protiv prvostepenih rjeenja samostalnih republikih, odnosno dr'avnih organa uprave i upravnih dr'avnih posebnih$ organizacija, po pravilu 'alba nije doputena. c$ rok za 'albu i pravna dejstva 'albe " O #ti ro" u kojem se 'alba mo'e izjaviti iznosi 19 %ana i rauna se o% %ana %ostavljanja rvoste eno! rje#enja stranci .#koliko stranka ne ispotuje ovaj rok za podnoenje 'albe, gubi pravo da to uini kasnije. # tom sluaju prvostepeno rjeenje postaje konano. d$ sadr'ina 'albe i predavanje 'albe " Falba mora imati odreene elemente bilo da je podneena u pismenoj %ormi ili usmeno izjavljena na zapisnik. # njoj mora biti naznaeno rjeenje koje se pobija i to tako to e se navesti svi potrebni podaci o njemu oznaka organa koji ga je donio,te broj i datum rjeenja$.)azlozi zbog kojih se izjavljuje 'alba ne moraju biti opirni i detaljni, dovoljno je da 'alilac iznese zbog ega nije zadovoljan prvostepenim rjeenjem. .$ )ad prvostepenog organa po 'albi Prvostepeni organ povo-dom izjavljene 'albe ima dve vrste ovlatenja: - ovlatenja %ormalnog ili nemeritornog karaktera - ovlatenja sutinskog ili meritornog karaktera +$ )ad drugostepenog organa po 'albi &rugostepeni organ u postupku po 'albi ispituje zakonitost prvostepenog rjeenja, mo'e da : - odbaci 'albu - poniti pobijeno rjeenje u cjelini ili djelimino - izmjeniti rjeenje - oglasiti rjeenje nitavnim /$ Falba kad prvostepeno rjeenje nije donijeto :ad prvostepeni organ ne donese i ne dostavi stranci rjeenje u propisanim rokovima, stranka ima pravo da izjavi 'albu drugostepenom organu kao da je njen zahtijev odbijen. &rugostepeni organ kada primi 'albu protiv nerjeavanja upravne stvari od prvostepenog organa, du'an je da ispita da li su u vezi sa 'albom evidentne tri pravno"relevantne pojedinosti: - da li je 'alba uopte %o u#tena u takvom sluaju - da li je izjavljena o% strane ovla#teno! lica - da li je reuranjena,tj. izjavljena prije isteka roka #koliko da nae da bilo koja od navedenih pojedinosti postoji,odbacie 'albu svojim zakljukom.

19

0$ Ro" za donoenje i dostavljanje drugostepenog rjeenja Opti rok za donoenje i dostavljanje drugos. rjeenja odrteen je !#P" om ,u kojem je predvieno da se rjeenje po 'albi mora donijeti i dostaviti stranci to prije, a naj"asnije u ro"u o% %va mjeseca, raunaju3i o% %ana re%aje )al$e.

U ravni izvr#ni

ostu a"

1. Pojam,uslovi,nain i vrijeme s rovo8enja u ravno! izvr#enja Bzvrenje upravnog postupka dolazi poslije odluivanja po 'albi,a prije raspravljanja po vanrednim pravnim lijekovima i tu'bi u upravnom sporu. 6ajee se konanost i izvrnost rjeenja vremenski poklapaju. Postoje dvije osnovne vrste izvrenja rjeenja : - u ravni izvr#ni ostu a" 9 sprovode ga organi uprave po pravilima !#P"a,a primjenjuje se radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika - su%s"i izvr#ni ostu a" 9 sprovode nadle'ni sudovi po propisima za sudsko izvrenje,njime se ostvaruju novane obaveze izvrenika # pogledu nadle'nosti organa za sprovoenje upravnog izvrnog postupka va'i pravilo da taj postupak sprovodi organ koji je o upravnoj stvari rjeavao u prvom stepenu. :ada je za sprovoenje upravnog izvrenja nadle'an organ koji je donio prvostepeno rjeenje, on donosi zakljuak o dozvoli izvrenja, a ukoliko je nadle'an neki drugi organ, onda taj drugi organ donosi zakljuak o dozvoli izvrenja,dok organ koji je donio prvostepeno rjeenje samo potvruje izvrnost. 7o znai da zakljuak o dozvoli upravnog izvrenja uvijek donosi organ u ijoj je nadle'nosti sprovoenje izvrenja i odreuje nain i sredstva pomou kojih e se izvrenje realizovati. Bzvrenje se mo'e samo sprovoditi radnim danima i to u toku dana. '. O$lici s rovo8enja u ravno! izvr#enja Bzvrenje radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika sprovodi se preko drugih lica ili putem prinude. &a bi se moglo pristupiti izvrenju preko drugog lica neophodno je da se izvrenik prethodno obavijesti da e se izostala radnja izvriti preko drugog lica, a na njegov troak. Cko radnju koju izvrenik treba da izvri umjesto njega ne mo'e da obavi drugo lice, pristupa se izvrenju putem novane kazne,odnosno prinude. +. O%la!anje i o$ustavljanje u ravno! izvr#enja #pravno rjeenje se mo'e od strane sprovoditelja izvrnog postupka odlo'iti i to u dva sluaja: - kada se utvrdi da je u pogledu izvrenja obaveze dozvoljen poek - kada je umjesto privremenog rjeenja, u meuvremenu,donijeto stalno rjeenje koje se po svojoj sadr'ini razlikuje od privremenog rjeenja. !apoeto, tj. tekue upravno izvrenje e se po slu'benoj du'nosti posebnim zakljukom obustaviti i sprovedene radnje ponititi ako se utvrdi: - da je obaveza izvrena - da izvrenje uopte nije bilo doputeno - da je izvrenje bilo sprovedeno prema licu koje nije u obavezi

20

- da je tra'ilac izvrenja odustao od svog zahtjeva - da je izvrni naslov poniten ili ukinut. 4. Izvr#enje ra%i o$ez$ije8enja i rivremeni za"ljua" o o$ez$ije8enju # !#P"u su predviena dva oblika obezbijeenja upravnog izvrenja rjeenja: " izvr#enje ra%i o$ez$ije8enja 9 primjenjuje se za vrijeme trajanja upravnog postupka, tj. kada je donijeto prvostepeno rjeenje, ali jo nije postalo izvrno. @o'e se preduzeti po slu'benoj du'nosti i na prijedlog stranke u iju se korist treba sprovesti rjeenje. Protiv zakljuka o dozvoli izvrenja radi obezbijeenja doputena je posebna 'alba, koja nema odgodno dejstvo. " rivremeni za"ljua" o o$ez$ije8enju " organ mo'e donijeti prije izdavanja rjeenja, pa ak i prije sampg pokretanja postupka, kao i za vrijeme voenja postupka ukoliko prijeti opasnost da e stranka osujetiti ili znatno ote'ati izvrenje svoje obaveze. 9. 1al$a i za,tjev za rotivizvr#enje u u ravnom izvr#nom ostu "u # upravnom izvrnom postupku protiv zakljuka o dozvoli izvrenja doputena je 'alba koja se mo'e odnositi jedino na izvrenje. Falbom se mogu napadati kako donijeti pravni akti rjeenja i zakljuci$ ,tako i materijalne radnje, preduzete u postupku izvrenja. Pravo na )al$u %ozvoljeno je izvr#eni"u i tra)iocu izvr#enja. !akon za protiv izvrenje je specijalno upravnopravno sredstvo koje mo'e podnijeti izvrenik nakon okonanog postupka i tra'iti ponavljanje izvrnog postupka,kako bi mu se vratilo ono to mu je oduzeto. Po zahtjevu za protivizvrenje nadle'an je da rjeava onaj organ koji je u prethodnom izvrnom postupku bio nadle'an za izvrenje rjeenja povodom koga je taj postupak i voen,dakle,isti organ.

Vanre%na

ravna sre%stva

1. Ponavljanje ostu "a " je vanredno pravno sredstvo koje moze primjeniti donosilac rjeenja kojim je okonan raniji, redovni upravni postupak radi ponavljanja pojedinih procesnih radnji zbog nekih novih, naknadno nastupjelih ili naknadno saznatih injenica i okolnosti. Ponavljanje postupka je doputeno samo protiv rjeenja kojim je meritorno odlueno o datoj upravnoj stvari. Postu a" o"onan za"lju"om ne mo)e se onavljati. )azlozi zbog kojih mo'e doi do ponavljanja upravnog postupka su razlozi procesne prirode. !#P"om je odreeno ** razloga zbog kojih se postupak mo'e ponoviti, meu kojima treba razlikovati nove injenice i okolnosti, od injenica i okolnosti koje su naknadno saznate. Prvu !ru u ine nove injenice i novi dokazi koji su postojali u vrijeme voenja ranijeg postupka, ali se za njih nije znalo ili se znalo, ali objektivno nije postojala mogunost da se tada upotrijebe. 7ru!oj !ru i ri a%aju relevantne procesne grke uinjene u ranije provedenom postupku rjeenje zasnovano na la'noj ispravi ili la'nom iskazu svjedoka 5 rjeenje koje je donijeto povoljno za stranku,a kao takvo donijeto na osnovu njenih neistinitih dokaza5 stranki u postupku nije bilo

21

omogueno da se slu'i svojim jezikom i pismom5 nije imala zakonskog zastupnika, a morala je....$ &o ponavljanja postupka mo'e doi samo ako se ono tra'i u zakonom propisanim rokovima,od kojih je jedan subjektivan iznosi mjesec dana i rauna se od raznih momenata, zavisno od razlog zbog kojeg se ponavljanje inicira $, a drugi objektivan traje 0 godina i poinje tei od dana dostavljanja konanog rjeenja stranci$. O ponavljanju upravnog postupka uvijek odluuje organ koji je donio konano rjeenje. Protiv zakljuka o prijedlogu za ponavljanje upravnog postupka,kao i protiv rjeenja donijetog u ponovljenom postupku ,mo'e se izjaviti 'alba samo ako je taj zakljuak,odnosno rjeenje donio prvostepeni organ.Cko ih je ,pak,donio drugostepeni organ ,mo'e se neposredno pokrenuti upravni spor. Prijedlog za ponavljanje postupka nema ,po pravilu, odgodno dejstvo,pa je rjeenje povodom koga se tra'i ponavljanje podobno za izvrenje. '. ;ijenjanje i oni#tavanje rje#enja u vezi sa u ravnim s orom " predstavlja izuzetnu pravnu mogunost stavljanja van snage ili korigovanja upravnog akta protiv koga se vodi upravni spor od strane prvostepenog ili drugostepenog$ donosioca tog akta. Primjenu ovog vanrednog pravnog sredstva !#P vezuje za ispunjenje sledeih uslova: - da je blagovremeno pokrenut upravni spor - da je upravni spor u toku,tj. da nije okonan - da tu'eni organ uva'ava sve zhtjeve iz upravnosudske tu'be - da taj organ mo'e ponititi rjeenje koje je i donio nezakonita rjeenja$,jer bi to isto uinio i sud u upravnom sporu - da se mijenjanjem ili ponitavanjem rjeenja ne vrijea pravo druge stranke u upravnom sporu +. (a,tjev za za#titu za"onitosti & vanre%no ravno sre%stvo "oje mo)e je%ino "oristiti ovla#teni javni tu)ilac, i to pod uslovima predvienim zakonom. !#P"om je propisano da zahtjev za zatitu zakonitosti javni tu'ilac mo'e upotrijebiti kada je u pitanju pravosna'no rjeenje, donijeto u upravnoj stvari u kojoj nije obezbjeena zatita u upravnom sporu, a ni neka druga sudska zatita van upravnog spora i ako se smatra da je pravosna'nim rjeenjem povrijeen zakon. Pravo na koritenje ovog vanrednog pravnog lijeka svodi se samo na veom rijetke situacije. Po zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje organ uprave koji je organ vieg stepena u odnosu na organ koji je donio pravosna'no rjeenje ,a ako takvog organa nema,onda odluuje >lada. 4. Poni#tavanje i u"i%anje rje#enja o ravu na%zora )jeenje se mo'e ponititi po pravu nadzora u sledeim sluajevima: - ako je rjeenje u datoj stvari donio organ koji je s obzirom na njenu materiju odnosno prirodu relativno stvarno nadle'ni organ - ako je u istoj stvari ranije donijeto pravosna'no rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rjeena. 6e mogu postojati dve razliite meritorne odluke. - ako je rjeenje donio jedan organ bez saglasnosti drugog organa, a to je po zakonu bilo potrebno5

22

ako je rjeenje donio mjesno nadle'ni organ5 ako je rjeenje donijeto kao posljedica prinude, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedozvoljene radnje. Po svom vanrednom pravnom sredstvu kompetentan je da odluuje drugostepeni organ, tj. zakonom ovlateni nadzorni organ, kada u odnosu na pojedine organe, kao donosioce rjeenja, ne postoji organ drugog stepena. &o ukidanja po pravu nadzora mo'e doi po slu'benoj du'nosti ili na zahtjev javnog tu'ioca. )jeenje koje donosi nadle'ni kontrolni ili nadzorni organ je konano rjeenje u upravnom postupku.Protiv njega nije doputena 'alba, ali se mo'e neposredno pokrenuti upravni spor. 9. U"i%anje i mijenjanje ravosna)no! rje#enja uz ristana" ili o za,tijevu stran"e )azlikuje se ukidanje i mijenjanje pravosna'nog rjeenja kojim je stranka stekla neko pravo, i ukidanje i mijenjanje pravosna'nog rjeenja koje je nepovoljno za stranku. # oba sluaja razlog zbog kojeg se vanredno kontrolno djeluje je nepravilna primjena materijalnog zakona, pa je osnovna svrha tog djelovanja da se sadr'ina pobijenog rjeenja dovede u sklad sa va'eim zakonom. # ovom sluaju 'alba je doputena ako je to novo rjeenje donio prvostepeni organ, a ako ga je donio drugostepeni ili ako je rjeenje prvostepenog organa konano, protiv tog rjeenja se mo'e pokrenuti upravni spor. <. Vanre%no u"i%anje (redstvo koje se koristi npovodom rjeenja koja su zakonita i pravilna 9 nemaju nikakvu pravnu greku, ali se ostvarivanjem sadr'ine tih rjeenja ugro'avaju neki temeljni javni interesi, naroito pravno zatiene drutvene vrijednosti. >anredno se mogu ukinuti samo izvrna rijeenja, bilo da njihovo rjeenje nije jo ni zapoeto ili da je ono u toku. !a vanredno ukidanje nije smetnja ni ako je rjeenje pravosna'no. !a ovo vanredno sredstvo nije propisan rok, pa se mo'e vremenski neogranieno koristiti. =. O!la#avanje rje#enja ni#tavnim 6ajte'e pravne greke ili povrede zakonitosti. # !#P"u za ovu vrstu rjeenja predvieni su sledei razlozi: " ako rjeenje u upravnom postupku nije donijeto u upravnoj, nego u stvari iz sudske nadle'nosti,ili ako se o toj stvari ne mo'e uopte rjeavati u upravnom postupku5 " ako bi rjeenje moglo dovesti do nekog djela ka'njivog po krivinom zakonu5 " ako izvrenje rjeenja uopte nije mogue5 " ako je rjeenje donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke, a stranka na rjeenje nije naknadno, a ni preutno pristala5 " ako rjeenje sadr'i nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavnosti. )jeenje se mo'e oglasiti nitavnim u toku cijelog postupka 9 u svakoj njegovoj %azi, od strane organa koji je donio rjeenje ili organa drugog stepena, tj.nadzornog organa, kao i u upravnom sporu, od strane suda.

23

Oglaavanje rjeenja nitavnim nije vremenski ogranieno 9 do njega mo'e doi u svako doba. @o'e se pobijati 'albom. #koliko nema organa koji bi odluivao po 'albi, protiv tog rjeenja se mo'e tu'bom pokrenuti upravni spor.

24