Fizika @® SNLBIBLIOTEKA EPISTEME Uredni GORAN GRETIC BRANKO DESPOT. ZNONKO POSAVEC VERA CICINSAIN Recenzenti ANTE PAZANIN ZNONKO POSAVEC Aristotel Fizika Prijevod s izvornika i sedmojezigni umaé temeljnih pojmova (gre, latinsk. englesk,francusk, rjemacki,taliianski, rks} TOMISLAV LADAN GLOBUS $1 ZAGREB SVEUCILISNA NAKLADA LIBER / ZAGREBSTOR ATE OSEIRH AKPOASIE A cv teat wih ntocction and commentary by WD. Ross ‘acionaatseens otek, Zagreb Ub 113128 teeth porate links, ele atch, meta [fra is) Tori Ladanspstaneor Dao Pej Zed ‘Gob, AR." ARKH, 288 2em, eka Epes) Prijeo el: Ail py ari Pits proms ‘mole’ pss, Oxf, (99. — Nov li a TON waa SR Bibe Thrcmge si W-AGURT = Biogas XANT- tmnt naan Saran ne Danilo Pejovig BITAK I KRETANIE Firika i metafiiks u mislenje Arstotela [Na pote sje inerpretacie Fike B 1 Heidegger istic di je narstotelota Piste skrvena 1 soe mika Gontato promishena tela knjigazapedne Sicetcs! Ps podem pomavanj' nepoxintestom moze se racabrati da je ova} prickormanje upicerdoksografijchitorjsko ologi avi Ejlomevopskom semenom Gloom mijenasamom {hastojanh da se ona razumije kao Gjelovit skip + 00 Fovjest fe praposavks t savn! Goat, ihn Toko pat stvremena rumjevanj,ielagonja tamate {je Arse uopce, Hleideggtov piop jan roku istuuje tw, ao he Voce pororoxt nego druga dans tumacenja, No to ipak ne zh fe suvremens Youpet “Antoela time -apsleirana, aod mane fora pee, pa {akon Hedleggerova, snezavans ad ah pokuaj priv ja svar Arsoclova dea w sklop etropake ogo Stehestie: Naprotn-O tome nett govoe lana randobla 4 ponies! zapadnoga ealfnja-nakon »Fosotac helen sudlotma Howl, scdjojhow) ares kash i, radaje novoue iovne cao manos, navastio kiopa Klasine meh ke Galea | Newora, te njead mijenje devetnaexogs olja og Hegela do Nictschea, Svatko Tho se had olateo {© Eleofskom mijenjumorao je pros disaphina tox Figoram te shole, bez obey ako se haan prea ‘pre, Nest ein to porde sudbina Rake waar 2Ene skips Metakom, Je Jodha ber drage ote nepot- jpn | neazumiva. To je provi faclog Sto 30 najesh risks hen Uap. Dur, Ney Hehe 98S WD. is arden epi mri am art (1923), New ont 180 uu Pape CoestrongaaiKorsme nt ones ‘Wore, Bei 1083: W. Toe de Grandgung snr seh te Nance Eowikang Retr 1088 ‘Cni Aron ane eats Sivod oe pena pivots Tombiva Lf: Mea, Zaye 1985 Pik Zao 105. vsrednjoviekovni Komentari Aristotela na kom jeziku jednako itu Meufiike 1 1. FIZIKA KAO ONTOLOGHIA PRIRODE 1. Pred nama je djolosnaslovom Fizik prve pitanje soe i tom jaja las: je Ico samo Siazofsk ih zsmstveni ss, Bako se vee prihvati da je zoansiveni, koja i kakw © Znanost on spas? ‘Odgovor flsi: zacjelo Fizika jest filozofki i 2nansivens spis, spade U znanost, all manost takva tips koji Anstotelovs modelu i ricunijevanja Ditka, dakle 1 starogrékom smisiu, tubokom rayliéta od novoxjekowne isuvremene znanosti uopée, a poplavito fiike, Pa uéemye ta temeljna cazika anticke znanost na jednoj, te novoyjokOvne ‘dananjeznanost na drugoj strani? Raclika se prvom ¢oda Sastji u tome sto je Arstotelova Fizika po svoj) nakani posvereoretsi pothvat namijenjen stadivanjupodelduzrokd Drirode e nating njezna bitka, so se vsi kao kvaliativn opis pritodnih svari,pokretnina it osjetnina | ulemeljaje na Togcko-ontolotki natin obractaganjem | dokazivaniem. Novovjekovna # suvremena zaanost, naprotiv, ne mote istrativati ber kvantifkacije nastoeci na temelu bridno prove ‘deni eksperimenata posts sto pospunis matematicku formu lacie prirodnihzakona, ato jena Teor | praksa pociva ia jednom bitnofeickon odoss spram prirode (Seta poe dint istrazivae obieno nije svjestan). “Nevainteresirana« time Anstotelova fizika ostaje teoretska _znangsti ne upastajul se niu kakve pokuse, jer nema nikaket ich name emjens cna aposto ita Se ei oda trafeclnjevinu bir f navn btka kso jedno vida Dic ‘otra bt woes on fone prode maj se to uid bia janie da fe loge I svaka usporedba szaunstve nih rezultatas rcke | woderne fiike vise no problematicna, to zacjelo. ne smije biti azlog da se ipustt 2 vila neSto ‘drugo, Naime, eb temeljn: pojmoval modell Avistonelovs rmishenja jos su uvick u Jarikterasprave o temeljima si mene prirodne =hanos. Navlativo kad Je jee 0 znacenjy pojma Seva 2a kvantiativny formulae fizkalne realnost tr kvantno)tcorj, kako to opetovano iste Werner Hesen berg! sklepu nezaobilazna odnosafizike i flozotie vi 2, Medu Aristotclovim spisima © prirodt Fika zaweima ‘maiaino myjestos1 sama pored matmatike | »prve flocofies espa ed ree frie) cant Te {Okcptine po necemu srodne, name po tome So one svat Kolm ate promi ass promt otra), ‘tulhaju se yo tematskim podugjima raematajucraticne fodove {ust ice. er fia oaravenlosje) se bavi tao time sil one isu nepokretmine (ono xe): neke ‘eifrane matematike have nepokretamama, alte mozda ist Fddvoine (lximta ot youd), nego se Kad vars doen prvotna snanost base iadvoynima i nepokretrnama (209 Era ua dca). Tako te bit ottelse hlzotye: fhatematca, naravosbouje (Ganka) bogostvle (theologies) (her Et, i026 0.13/10) To dakako ne enact da je fiika ‘Mane wijednas od pve ozo no svaks od ih aso pocebnuzadacu stot cstineflozobje, pa se take iia anima drug sarin no pv gol: fer waravesionje Jemudrosta ne ona prose (At 13, 1008 b 1). ako te fe Feith namijajeno myesto da bute drug foi. ‘Time je jsno ounaceno zajedakivo # eran raenest teoreshih znanost AKO pr frat zavadestanime PO ‘Stans kkrsavaptaneu emu se pie sastoi aia ugh {iu eoretskitnanost, nme fake smatemstike, i ma “allo nye jee 0 esedujost reke matematse (odnont geometrjesrimetike npr). nego macnn ka materi Finisar, ontop matemaiekoga. Na vise myjestaw Fi 2 ostite i tftferc, Arstotel o tome pmo sli Pr feinw polite azradaje svoju gore navedert ter 0 Ditka tatemutickogs So se dakako znatno razikije od Platono Iwacania (Uap. Met Sti 8). Dok Plaom njegovi sehen edajul Se na Ptagorowce weruts da Je materatich tak “ebign carstvo nee po seein aed ka ideas Sinn seri, Ansfotel w sv} polemic prot matemai- oe platontara wie aptrakin anata} matematickoga, ve til ga odredue w oda na oxetine:»..matemaik je proses odmisane(ayateat, avira) (Met K TWelra29- 30), akon terpneenalze aude: Redero je dhakle dostano kako (matematghe stan) nis bivstva ve np le ts ios pray Foti nego 0 nom, mt Je pak mosuce da sede baja advojene (Mer Br yoaT b Lita) Prema tome, bak matematckin sear ‘ego sproizvod odmiljnjae it spstake}e przodnogs ‘men fetta enka snk (a ‘Sifstanojl To je bitanralog rasporeda teoreskih zane, fife matematga figura ipod like, pa stoga me moze vuapriorno prethodit frst kao neki njezin mart, kako se to {inspira neopltonicmem)zbiva unovoy}ekovn}mranost Galle iNew # Kantovo tort 5. Resprav o Fick 2apotinjeexrom poemikom s Eeass- ima v kaj A. Ponaprije Arstote pba njhove dokazes prema Kojima je bice samo jedno, acdjhivo } nepoketno, Binjucajuer mobi, irae t neler pokazsuer nshovs neadrivont et Be See Raruje smo napresto nego mn Str (mnogovrsno) te soza ima dota raztoga i suprotna ivrdnj, Babe da fe bice jenako tako t mmosteeno, live I potteino sijutuuc | nebice(reltivno il prema page) eval te dehoaje.Arstotea sett kao poate pretpo Stovka lash racmatranja itm odeedaba rode wk ‘je svega, tu Je sam pojam przode (nara) kao tema rnatsine vasprve, priv kao robs bie Sto se azhikue od Srugin:sJedna od bta bivaju po nara, jedna rhog drugih Seroka. Po naraui bivaju bwotnje t ash djelow, ie Fednostavna iekesa hao mba | ogan} 1 ait rods (Phys: B 1, 19211) Pojam prize pra tome obubvaca Piva | nex Gels, a od vo sve on Sto seam bili Stvom't Zvolinsivom (Kamo spat Sovjek eo mapeosto divuce bie). Nihovapoblia anata posts Kad nest Urazranicenju prema drei ustojomim bisa Sve ss te Svar pokazuju"ragitim naprams ima koje ae opstoe maraij. (192 B 12-13). U dem je to anaajno razgrint Een? Prirodna se bica raaikuju od onih koja nis jednom cexchujnom znatajkom koja fe alse, to posta ost SMijedede'odtedbe: Jer svaka pojedina od hsm sbi potelo kreanja (xenon) 1 stan (enGang)« (102 D 14), TPrirodne stwarie if'one So. opsoje nara OTK 56 ontolskt ime sto imaju seb. uzrok Mt potelo Aretanja {Gibanj). Nasuprot nme foe one koje to nomaj, ene {Sa ne’ musta same po seb nego po Urogome: »Dotim postal last. te wtoko fe takvo 8 po mjc (en). ema ws usadena nik pores 24\promjenom (nee: okie (192 b 10-19). Unjeme bi i tehnicke stars ne thu dale sv itak pra nego umiecthteh, pase rem tome nt same! od sai Men Sm dao (po drugome): npr. hj ie sam st Prva je prema fome ontloskasnacapa prirade to se ona irece sama po sb (i od see), dk Se umgetna ica pokree Finjenaju po uzoks Koj tei kvan jh. U pile tome “Arstotl havo nekoliko primjera sata dae fo betodano Zalijucjue: "A ds haa Js sijesno eho) fe pokes vu Nadalje, nedu Geworstvom wzroka dea se smateaju oun tarnjime ~ causa materlis causa formalis, @ druga dva vanjskim: ~ causa efficien i causa finals. Sve se Konkretno pojedinatno ustrojava nat) agin sto causa elficens prvi pat lusoka spaja ujedno, a caus finals odredujesvrhu u odaasu fi Sto se Oni spajaji: u privodi to se zbiva samo od sebe, {umijecu il tworbs to obsulja Wort, Th se weroe naaivaje {razlorima, Arisote ih naprosto nabraa nema potrebs da th izvodie iz jednog potela, poput Kantove sranscendentalne ‘dedukcijes npr. No #® analiza weroka dostatea je da objes Kenko jedno bv drugo, na Ko natn, od éega, kak dred: ime prima i gobi (ovéono1s, privato, Wenost) proayjenom x