Safvet-beg Baagid ,pjesnik,orjentalist,historiar, kulturni i politiki djelatnik roen je u Nevesinju 1870.

Roen je u obitelji koja je dobila ime po pretku Lutfullah-begu zvanom Baaga. Safvetov otac Ibrahim bio je kajmakam , sudac u Mostaru, hercegovaki poslanik na osmanskom Parlamentu, jedan od poslijednjih muslimanskih pjesnika na turskom jeziku, te na prvi prouVtelj orijentalnihknjievnosti. Po majci Almashanumi, kderki Drevi-pae engida, potomak je Smail-age engida1. Safvet- beg Baagid u Sarajevu zavrava rudiju 1885., poslije koje neredovito polazi Sarajevsku gimnaziju, gdje je nauio arapski jezik. Za boravka u Zagrebu Khuen-Hdervyjeva vlada zabranjuje mu polaganje mature zbog sudjelovanja u postavljanja kamena temeljca Starevidevu domu 1894. Maturirao je 1985. u Sarajevu, a zatim studirao orijentalne jezike i povijest u Beu. U Beu je obranio dizertaciju pod naslovom Bonjaci i Hercogovci u islamskoj knjievnosti, nakon ega je bio predloen za profesora na Katedri orijentalnih jezika zagrebakog Sveuilita. Na prvim izborima za Sabor Bosne i Hercegovine izabran je za zastupnika Banja Luke, te je dva puta bio dopredsjednik Sabora i to 1910. i 1913. Kao kustos Zemaljskog muzejau Sarajevu radio od 1919. do 1927. Uz knjievi , prevoditeljski , znanstveni, kulturno povijesni i javni politiki rad Safvet-beg Baagid bavio se i leksikografskim radom. Godine 1931. objavljuje biografski leksikon Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci u turskoj carevini s gotovo 700 bibliografskih natuknica i odrednica i strunom literaturom.

S.Baagid,Znameniti Hrvati Bonjaci i hercegovci u Turskoj carevini,Birotisak,Zagreb,1994.,2

BONJACI I HERCOGOVCI U TURSKOJ CAREVINI Ova knjiga predstvlja aktivnost naroda Bosne i Hercegovine koja nije zatajila ni u tekim prilikama. Naprotiv, ona se oitovala na svakom polju ljudske djelatnosti: upravnome,kulturnom i vojnikom.