ZNR (Zaštita Na Radu)

Dinko Jurjevi
SIGURNOST
NA RADU
ZA
POSLODAVCE,
OVLATENIKE
I
POVJERENIKE

Rijeka, svibanj 2007.

Zatita na radu. Sveuilite u Rijeci S.C. Rijeka, mr. Dinko Jurjevi, dipl. ing.
2
Biblioteka Zatita na radu
Sigurnost na radu za poslodavce, ovlatenike i povjerenike
Svezak 15
Urednik
Dinko Jurjevi magistar sigurnosti/tehnikih nauka, inenjer strojarstva i zatite na radu, strunjak zatite na radu.

KRATICE
Zatita na radu - ZNR, Zatita od poara ZOP

NAPOMENA
Materijali su dijelom preuzeti iz zakona RH te asopisa, uputa za rukovanje zatitne opremom, udbenika i strane literature.
Podaci su samo informativni, u svrhu osposobljavanja i ne mogu se koristiti slubeno.
Za tone izvore vidjeti predmetne zakone i pravilnike te norme.

Rijeka, IV. 2007.

SADRAJ

Pravila zatite na radu
Sustav, ureivanje i pravila zatite na radu
Osnovne mjere zatite na radu na najeim izvorima opasnosti
Elektrina struja
Plinovi, dimovi i praine
Zraenje
Strojevi i ureaji
Runi mehanizirani alat
Runi alat
Runa kolica
Runi transport tereta
Ljestve
Skele
Sigurnost kretanja pri radu
Radne prostorije
Osobna zatitna sredstva
Opasne radne tvari
Kiseline i luine
Boje i razrjeivai
Zatita od poara
Upute o pruanju prve pomoi radnicima na radu

2
PRAVILA ZATITE NA RADU

OPE ODREDBE ZATITE NA RADU
Svrha zatite na radu je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih
bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia.
Osobita zatita propisuje se za mlade, ene, invalide i profesio-
nalno oboljele osobe te starije radnike. Prava, obveze i odgovor-
nosti u svezi zatite na radu ureuju se na izravan i neizravan nain
i to propisima radnog zakonodavstva, mirovinsko invalidskog osi-
guranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaite, tehnikim i
drugim propisima kojima se tite sigurnost i zdravlje osoba na radu
i drugih osoba.

OSOBE NA RADU
Osobe na radu jesu osobe u radnom odnosu kod poslodavca na
temelju ugovora o radu, ukljuujui i javne slube, osobe na stru-
nom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (volonteri),
uenici i studenti na praktinoj obuci, osobe koje obavljaju djelat-
nost osobnim radom, studenti ili uenici na radu preko studenskih
ili akih ugovora te osobe koje za vrijeme izdravanja kazne zat-
vora ili odgojnih mjera obavljaju nareene poslove.

NEZGODE NA RADU
Nezgoda na radu je svaki nepredvidivi dogaaj koji moe uzroko-
vati ozljedu ili materijalnu tetu. Ozljeda na radu je ozljeda, otee-
nje zdravlja ili smrt. Profesionalne bolesti su bolesti nastale tijekom
rada, a koje su navedene u listi profesionalnih bolesti. Bolesti u
svezi s radom su bolesti koje se javljaju na nekom poslu ali nisu
navedene u listi profesionalnih bolesti. Godinje u RH na poslu
pogine oko 50 radnika, oko 1000 radnika doivi teu povredu.
Najvei broj nezgoda na radu dogodi se u umarstvu i graevini.

Prema ozlijee-
nom dijelu tijela
prsti
ruke
19
%
oko

9
%
skoni
zglob
7
%

Tablica 1.
Najuestalije kategorije ozljeda pri radu u RH u postocima.

Ljudski faktor
90%
svih nezgoda
Tehniki faktor 10%
svih nezgoda
Npr.:
organizacija rada, nesposobnost za
neki posao, slab vid, sluh , osobni
problemi lo odnos prema poslu, nei-
skustvo, neznanje, umor, starost, al-
kohol, droga, bolest meuljudski od-
nosi, osvjetljenje, buka, mikroklima
organizacija rada, dan u tjednu

NEZGODA

Sl.1. Najizraeniji unutarnji izvori nezgoda na radu.

ZATITA NEPUAA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA
I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI
Poslodavac je duan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika pod
utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Puenje je dozvoljeno iskljuivi na mjestima gdje je ovlatena oso-
ba postavila znak ili natpis da je puenje dozvoljeno.

OBVEZE I PRAVA RADNIKA
Radnik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na
osposobljavanje uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s po-
sebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je
duan pristupiti lijenikom pregledu na koji ga uputi poslodavac.
Radnik je duan obavijestiti lijenika o bolesti ili drugoj okolnosti
koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza na siguran nain.
Radnik mora obavljati poslove dunom pozornou sukladno pro-
pisima i pravilima zatite na radu uputama poslodavca, odnosno
njegovih ovlatenika i uputama proizvoaa strojeva i ureaja,
osobnih zatitnih sredstava i radnih tvari.
Takoer radnik je duan pri radu koristiti propisana osobna zatit-
na sredstva. Smatra se da radnik radi dunom pozornou kada
poslove obavlja po sljedeem postupku: prije poetka rada preg-
leda mjesto rada te o eventualno uoenim nedostacima izvijesti
poslodavca ili njegovog ovlatenika, posao obavlja sukladno pravi-
lima struke, uputama proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zati-
tnih sredstava i radnih tvari te uputama poslodavca ili njegovog
ovlatenika, pri radu koristi propisana osobna zatitna sredstva i
opremu, prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u tak-
vom stanju da ne ugroavaju druge radnike i sredstva rada.

POSLODAVAC

Zaposleno < od 50 radnika
Voditelj poslova ZNR je :
- poslodavac ili - glavni ovla-
tenik ili - vanjski strunjak

Zaposleno od 50 radnika
Voditelj poslova ZNR je:
-strunjak zatite na radu

NEPOSREDNI OVLATENICI (voditelji grupa)

ODBOR ZATITE NA RADU za poduzea 50 radnika

POVJERENICI RADNIKA za od 20 radnika

RADNICI

Sl. 2. Shema organizacije zatite na radu.

O svakoj injenici za koju opravdano smatra da predstavlja nepos-
rednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedos-
tatku u sustavu zatite na radu radnik je duan odmah izvijestiti
poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg povjerenika. Ako mu
neposredno prijeti opasnost za ivot i zdravlje zbog toga to nisu
primijenjena propisana pravila zatite na radu radnik ima pravo
odbiti rad o emu je duan obavijestiti poslodavca ili njegovog ov-
latenika te svojeg povjerenika za zatitu na radu.

POSLODAVAC
je svaka fizika ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili vie rad-
nika i koji je u skladu s opim propisima radnog zakonodavstva
odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran nain,
ukljuujui tijela dravne uprave, regionalne i lokalne uprave i sa-
mouprave i javne ustanove.
Osobe koje obavljaju posao za poslodavca su:
radnici,
volonteri, uenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju na
temelju posebnog propisa,
osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdravanja kazne zat-
vora ili odgojne mjere,
osobe koje poslove obavljaju osobnim radom.
Mjesto rada i radni okoli obuhvaaju se sva mjesta i prostori pod
neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se
radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada.
Preventiva obuhvaa planirane ili poduzete mjere u svim radnim
procesima kod poslodavca, s ciljem sprjeavanja ili smanjenja rizi-
ka na radu.
Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za
zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloeni radnici, radniku se
jednom u tri godine, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni
pregled u skladu s posebnim propisom, ali ne primjenjuju se na
radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda utvr-
ena posebnim propisom.
Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav pra-
vila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to
su:
- pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
- pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada,
3
- pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu
procesa rada njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim spo-
sobnostima,
- osposobljavanje i obavjeivanje radnika i poslodavaca sa svrhom
postizanja odgovarajueg stupnja zatite na radu i zdravstvene
zatite,
- suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njiho-
vih predstavnika i udruga, do razine dravnih ustanova i tijela,
- zatita radnika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na
radu od dovoenja u nepovoljniji poloaj i od drugih mjera zbog
akcija poduzetih na podruju zatite na radu.
Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac
primjenjuje na temelju procjene ili u sluaju potrebe moraju:
osigurati najvei mogui stupanj zatite sigurnosti i zdravlja rad-
nika,
biti ukljuene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnje-
vima organizacije rada i upravljanja.
Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zatite
na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada
(osnovna pravila zatite na radu).

OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RADU
sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u
uporabi, a naroito glede: opskrbljenosti sredstava rada zatitnim
napravama, osiguranja od udara elektrine struje, spreavanja
nastanka poara i eksplozije, osiguranja stabilnosti objekata u od-
nosu na statika i dinamika optereenja , osiguranja potrebne
radne povrine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za
prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja istoe,
potrebne temperature i vlanosti zraka, ogranienja brzine kretanja
zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia,
ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu, osiguranja od
tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja
po zdravlje tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih
zraenja te osiguranja prostorija i ureaja za osobnu higijenu.

SREDSTVA RADA jesu:
- graevine namijenjene za rad s pripadajuim prostorijama,
instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama za kretanje
radnika te pomonim prostorijama i njihovim instalacijama i
ureajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje
obroka hrane, puenje i povremeno zagrijavanje radnika),
- prijevozna sredstva eljeznikoga, cestovnoga, pomorskog,
rijenoga, jezerskog i zranog prometa,
- strojevi i ureaji (osim strojeva i ureaja u uem smislu spadaju
postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati),
- skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu radnici
izvan objekata, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom
obavljanja poslova.
Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti
primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se pravila
zatite na radu koja se odnose na radnike i na nain obavljanja
radnog postupka (posebna pravila zatite na radu).
Posebna pravila zatite na radu sadre uvjete glede dobi ivota,
spola, strune spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja,
duevnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici
pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

POSEBNA PRAVILA ZASTITE NA RADU sadre i:
- obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sreds-
tava i zatitnih naprava,
- posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,
- obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti
i tetnosti,
- obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova,
- nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postup-
ci, a posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po
uinku,
- postupak s unesreenim ili oboljelim radnikom do upuivanja na
lijeenje nadlenoj zdravstvenoj ustanovi.
Priznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u
praksi provjereni naini pomou kojih se opasnosti na radu ot-
klanjaju ili smanjuju, ili kojima se spreava nastanak ozljeda na ra-
du, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih tetnih posljedica za
radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila
zatite na radu.

ORGANIZACIJA ZATITE NA RADU
Za organiziranje i provedbu zatite na radu odgovoran je posloda-
vac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje
aktivnosti zatite na radu vezanih uz zatitu i prevenciju od opas-
nosti i tetnosti, zaposlio strunjaka za zatitu na radu, odnosno
organizirao slubu za zatitu na radu ili je ugovorio suradnju s fi-
zikom ili pravnom osobom ovlatenom za obavljanje poslova za-
tite na radu.
Poslodavac moe obavljanje poslova zatite na radu prenijeti i na
svojeg ovlatenog predstavnika (u daljnjem tekstu: ovlatenik).
Ovlatenik je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili vie ra-
dnika na kojeg je prenijeto ovlatenje u pisanom obliku.
Poslodavac odgovara radniku za tetu uzrokovanu ozljedom na
radu, profesionalnom boleu ili boleu u svezi s radom po nae-
lu objektivne odgovornosti, na koju ne utjeu propisane obveze
radnika u podruju sigurnosti i zdravlja na radu.
Poslodavac se moe osloboditi odgovornosti ili se njegova odgo-
vornost moe ograniiti prema opim propisima obveznog prava,
ako se radi o dogaajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidi-
vih okolnosti, odnosno vie sile, a na koje poslodavac unato nje-
govoj dunoj panji nije mogao utjecati.

OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLATENIKA U
PROVEDBI MJERA ZATITE NA RADU

Poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temel-
ju opih naela zatite:
- izbjegavanja opasnosti i tetnosti,
- procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primje-
nom osnovnih pravila zatite na radu,
- spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovom izvoru,
- zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
- davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim,
- odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja radnika,
- planiranja zatite na radu s ciljem meusobnog povezivanja teh-
nike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okolia na
radno mjesto,
- prilagoavanja tehnikom napretku,
- prilagodbe rada radnicima, naroito u svezi s oblikovanjem mjes-
ta rada, izbora opreme te naina rada i proizvodnje posebice u
svrhu ublaavanja jednolinog rada i rada po uinku, kako bi se
smanjio njihov tetan uinak na zdravlje.

UREIVANJE I PROVEDBA ZATITE NA RADU

Poslodavac je duan u pisanom obliku utvrditi organizaciju pro-
vedbe zatite na radu.
Svaki poslodavac je duan odrediti jednog ili vie radnika za obav-
ljanje aktivnosti zatite na radu vezanih uz zatitu i prevenciju od
opasnosti i tetnosti, odreivanjem ovlatenika ili zapoljavanjem
Poslodavac koji zapoljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna
znanja i sposobnosti moe poslove zatite na radu obavljati sam,
pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i
sposobnostima za provedbu aktivnosti zatite na radu vezanih uz
zatitu i prevenciju od opasnosti i tetnosti ili obavljanje poslova
zatite na radu moe ugovoriti s fizikom ili pravnom osobom ov-
latenom za obavljanje poslova zatite na radu.
Poslodavac koji zapoljava vie od 50 radnika duan je odrediti je-
dnu ili vie osoba za obavljanje poslova strunjaka zatite na radu,
sukladno broju zaposlenih, stanju zatite na radu, te stupnju opas-
4
nosti ili je s drugim poslodavcima osnovao zajedniku slubu, od-
nosno ugovorio s drugim poslodavcem pruanje usluga slube.
Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika duan je ustrojiti
samostalnu strunu slubu za zatitu na radu ija je zadaa praenje
stanja zatite na radu u pravnoj osobi, te koja u tu svrhu objedinja-
va i usklauje rad na poslovima provedbe zatite na radu.
Broj zaposlenih unutar slube treba ovisiti o veliini poduzea, or-
ganizaciji posla, stanju zatite na radu te stupnju opasnosti koji je
utvren procjenom i ne moe biti manji od tri strunjaka zatite na
radu..
Strunu slubu za pruanje strune pomoi, praenje stanja, unu-
tarnji nadzor i ostale poslove zatite na radu moe osnovati vie
poslodavaca na jednoj lokaciji, odnosno jedan poslodavac, a usluge
slube ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji.
Poslodavac je duan imenovanog ovlatenika, zaposlenog stru-
njaka zatite na radu, odnosno slubu za zatitu na radu, obavijesti-
ti o svim injenicama i okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati
na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i
mjerama zatite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o
radnicima zaduenima za pruanje prve pomoi, gaenje poara i
spaavanje radnika.

OBVEZE STRUNJAKA ZATITE NA RADU

odnosno slubi zatite na radu su naroito:
- struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima te radnicima
i njihovim povjerenicima u provedbi i unapreivanju zatite na ra-
du,
- unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu,
- poticanje poslodavca i njegovih ovlatenika da nadlene slube
poslodavca otklanjaju utvrene nedostatke glede zatite na radu,
- praenje i raslamba podataka u svezi s ozljedama na radu i pro-
fesionalnim bolestima te izrada godinjeg izvjea za potrebe pos-
lodavca,
- suradnja s tijelima nadlenim za poslove inspekcije rada, sa zavo-
dom nadlenim za zatitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlatenim
ustanovama i trgovakim drutvima koji se bave poslovima zatite
na radu,
- osposobljavanje povjerenika radnika za zatitu na radu i poma-
ganje u njihovom radu,
- rad u odborima za zatitu na radu kod poslodavca,
- suradnja sa strunim slubama polodavca prilikom graenja i re-
konstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i
ureaja te osobnih zatitnih sredstava,
- suradnja sa specijalistima medicine rada.
Obavljanje poslova zatite na radu sukladno odredbama Zakona
ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobaa odgovornos-
ti za provoenje zatite na radu.

OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN

Poslodavci ili njihovi ovlatenici moraju biti osposobljeni iz
podruja zatite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima
postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i
poremeaja u tehnolokom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost
radnika.
Poslodavac je duan radnika prije poetka rada obavijestiti o svim
injenicama i okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigur-
nost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti
ga za rad na siguran nain.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova rad-
nicima koji prethodno nisu osposobljeni.
Radnicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain pos-
lodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih
za rad na siguran nain ali ne due od 30 dana.
Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na siguran nain i
dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslo-
ve:
prije poetka rada,
kod promjena u procesu rada,
kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene,
kod uvoenja nove tehnologije,
kod upuivanja radnika na novi posao.

Osposobljavanje se mora provesti uzimajui u obzir osobito nove
ili izmijenjene opasnosti i tetnosti kojima bi radnik mogao biti iz-
loen, te ga je po potrebi duan i periodiki ponavljati.
Ocjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
Zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti radnika za rad na si-
guran nain na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju ne-
posredni ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i strunjak
zatite na radu zaduen za osposobljavanje.
Poslodavac moe utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz
zatite na radu za radnika koji su rasporeeni na poslove s poseb-
nim uvjetima rada ili na poslove na kojima uestalo dolazi do ozl-
jeda na radu.
Poslodavac je duan omoguiti osposobljavanje povjerenika rad-
nika za zatitu na radu za vrijeme radnog vremena i na troak pos-
lodavca.

OBAVJEIVANJE

Poslodavac je duan radnike i njihove predstavnike obavijestiti te
po potrebi dati pisane upute o svim opasnostima i tetnostima ko-
je utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a ve-
zano uz obavljanje poslova, a osobito o:
opasnostima i tetnostima posla, odnosno radnog mjesta i zati-
tnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz djelatnost
i uz svaki pojedini radni proces i posao,
mjerama i ovlatenim radnicima koji provode mjere pruanja pr-
ve pomoi, gaenja poara i spaavanja radnika.
Poslodavac je duan obavijesti, odnosno pisane upute dati i svim
drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za pos-
lodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca.
Poslodavac je duan na mjestima rada, na sredstvima rada i
pripadajuim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i
znakove opih obavijesti u skladu s odgovarajuim propisima.
Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno
obavjetavanje, poslodavac je duan trajno postaviti pisane upute
o uvjetima i nainu koritenja prostora, prostorija, sredstava rada,
opasnih radnih tvari i opreme.

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati
samo radnici koji osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa
ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi ivota, spola, strunih
sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihikog stanja (u
daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofiziolokih i psihikih
sposobnosti (u daljenjem tekstu: psihika sposobnost).
Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim
uvjetima rada ako prethodno na propisani nain nije utvreno da
radnik ispunjava potrebne uvjete.
Na izdvojenim mjestima rada u smislu odredaba Zakona o radu ne
mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.
Poslodavac dokazuje odgovarajuom ispravom da radnik ispunja-
va uvjete glede strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i
psihikih sposobnosti.
Radnika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada pos-
lodavac upuuje na pregled ovlatenoj ustanovi, odnosno specija-
listu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadri po-
datke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu
njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova.

ZATITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA

Poslodavac je duan naroito osigurati zatitu na radu radnicima
malodobnicima, enama i radnicima smanjenih radnih sposobnos-
5
ti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi
opim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika.
Za vrijeme trudnoe ena ne smije obavljati osobito poslove va-
trogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj
mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povienom
atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izloena ionizacijskom i
mikrovalnom zraenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva,
tetraetilolovu, parama ive i praini ivinih spojeva, praini i dimo-
vima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i nje-
govim spojevima, ugljinom disulfidu, halogenim derivatima uglji-
kovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima
benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi um-
jetnih smola i plastinih masa, pesticidima na bazi kloriranih uglji-
kovodika te biolokim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes,
cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxop-
lazma.
Za vrijeme dojenja djeteta ena ne smije obavljati osobito poslove
pri kojima je izloena praini, dimu i parama olova i njegovih spo-
jeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi klo-
riranih ugljikovodika.
Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada,
ne smiju raditi nou i u prekovremenom radu, osim u sluajevima
utvrenim u Zakonu o radu.
Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom
zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost
smanjenja njegove preostale radne sposobnosti.

KORITENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZATITNIH
SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI

Poslodavac je duan graevine namijenjene za rad odravati u
stanju koje ne ugroava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati po-
jedine vrste instalacija u rokovima utvrenim tehnikim propisima.
Poslodavac je duan prestati s radom u graevinama namijenjenim
za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po
sigurnost i zdravlje radnika.
Kada nije mogue pravilima zatite na sredstvima rada ili organiza-
cijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti
po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati
odgovarajua zatitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri ob-
avljanju poslova.
Poslodavac je duan osigurati da sredstva rada i osobna zatitna
sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju.
Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna
zatitna sredstva ako nisu izraena u skladu s propisima zatite na
radu i ako nisu ispravna.
Poslodavac je duan iskljuiti iz uporabe sredstva rada i osobna
zatitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji
opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osigu-
ralo da pristup podrujima s posebnim opasnostima i tetnostima
imaju samo radnici koji su dobili odgovarajue upute i zatitna
sredstva.
Poslodavac je duan provesti potrebne mjere za zatitu zdravlja i
sigurnost radnika, ukljuujui planiranje, pripremu i provedbu rad-
nog procesa, uvaavajui najviu moguu razinu zatite radnika i
okolia i ukljuujui zatitu od profesionalnih opasnosti, osigurava-
jui potrebnu zatitu i tehnoloke uvjete, a tamo gdje je potrebno,
duan je izraditi odgovarajue upute na hrvatskom jeziku.
Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i
organizirani te da se provode na nain da se njima ne utjee tetno
na sigurnost i zdravlje radnika.
U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje
i sigurnost rada radnika, poslodavac je duan pri utvrivanju rad-
nih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke
u podruju tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstve-
nih i strunih spoznaja.
Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je
to mogue smanje jednolinost, jednostrano optereenje, rad s
nametnutim ritmom, rad po uinku i na vrijeme.

OPASNE RADNE TVARI

Poslodavac je duan primjenom manje opasnih i tetnih tehnolo-
gija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapreivati stanje
zatite na radu.
Poslodavac koji koristi, odnosno prerauje opasne tvari duan je
pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zatite na radu u skladu s
propisima i uputama proizvoaa i osigurati da su te tvari u sva-
kom trenutku oznaene na propisani nain.
Poslodavac je u procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne
tvari koje koristi opasne (tetne po zdravlje, eksplozivne i zapalji-
ve) te s tim u svezi utvrditi pravila zatite na radu te zatite
ivotnog okolia.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste
radne rezultate postii primjenom bezopasnih tvari.
Ukoliko nije mogua zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje
opasnim tvarima poslodavac je duan utvrditi da li se primjenom
drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotine
tvari.
Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je duan pravila
zatite na radu primjenjivati sljedeim redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike mogue koristiti
zatvorene sustave,
2. ukoliko nije mogue sprijeiti oslobaanje opasnih plinova, para
i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okolia
na nain da ne oneiuje ivotni okoli,
3. ukoliko nije mogue odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s
mjesta nastanka, onda je potrebno ograniiti na najmanju moguu
mjeru:
- koliinu opasne tvari,
- broj radnika koji su izloeni djelovanju opasne tvari,
- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se pravilima ne moe postii zadovoljavajua zatita, poslo-
davci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju radova s opasnim
radnim tvarima koriste propisana osobna zatitna sredstva.
Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u
radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aeroso-
la to nia i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.
Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje
tetnih tvari vea od maksimalno dopustivih poslodavac mora
neodlono:
- utvrditi razloge prekoraenja granine vrijednosti,
- na temelju utvrenih razloga primijeniti i druga pravila zatite,
- nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon
to je mjerenjem utvreno da je koncentracija ispod maksimalno
dopustivih, smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima.
Poslodavac je duan osigurati da su opasne radne tvari tako paki-
rane i oznaene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost
po sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je duan osigurati da su za opasne radne tvari dani po-
daci o opasnostima u svezi njihovog koritenja kao i o pravilima
zatite.
Kod skladitenja opasnih tvari poslodavac je duan osigurati prim-
jenu propisanih pravila zatite s obzirom na svojstva tih tvari.

ISPITIVANJE RADNOG OKOLIA TE STROJEVA I
UREAJA S POVEANIM OPASNOSTIMA

Poslodavac je duan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama:
- u kojima proces rada koji se u njima obavlja utjee na temperatu-
ru, vlanost i brzinu strujanja zraka,
- u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija,
- u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari,
- u kojima pri radu nastaju opasna zraenja,
- u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu rasvjetu.
6

Ako posebnim propisima nije drukije odreeno ispitivanja poslo-
davac je duan obaviti u rokovima koji ne mogu biti dui od dvije
godine.
Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon to su
nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake
promjene u radnom okoliu koja ima utjecaja na stanje utvreno
prethodnim ispitivanjem.

Poslodavac je duan redovito obavljati preglede svih strojeva i
ureaja i osobnih zatitnih sredstava koja koristi radi utvrivanja
da li su na njima primijenjeni propisi zatite na radu i da li zbog
nastalih promjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost i zdravlje
radnika.
Poslodavac je duan na propisani nain obavljati ispitivanja stroje-
va i ureaja s poveanim opasnostima u sljedeim sluajevima:
- prije njihovog stavljanja u uporabu,
- najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
- poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja,
- prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su stroje-
vi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga
rastavljena i ponovo sastavljena.
Pod strojevima i ureajima s poveanim opasnostima prema
odredbi stavka 1. ovoga lanka smatraju se naroito: dizalice nosi-
vosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila
unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i
preradu drveta, metala i slinih materijala, mehanike i hidraulikek
pree, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlane i
podtlane komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni
kotlovi, strojevi i ureaji koji sadre posude pod tlakom i drugi
ureaji i strojevi sa slinim opasnostima po sigurnost i zdravlje
radnika.

PRIVREMENA I ZAJEDNIKA PRIVREMENA RADILITA

Poslodavci koji obavljaju graevinske ili montane radove, radove
na iskoritavanju uma ili radove u brodogradilitima, duni su
prije poetka radova na privremenom radilitu urediti radilite i
osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zatite na radu.
Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelat-
nostima brodogradnje i umarstva je duan prijaviti radilite na ko-
jima je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie te u
sluaju izvoenja posebno opasnih radova prema posebnim propi-
sima bez obzira na trajanje radova.
Investitor odnosno poslodavac je duan najmanje 8 dana prije
poetka izvoenja radova na tom radilitu dostaviti prijavu radilita
tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom
nadlenom tijelu uz dostavu plana izvoenja radova.
Prijavu radilita duan je investitor, odnosno poslodavac aurirati u
sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u
sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene obus-
tave rada.
Investitor ne moe svoje obveze propisane ovim Zakonom preni-
jeti na izvoaa/izvoae radova.
Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju duem od pet
dana isti je duan u roku od najmanje 8 dana prije poetka
izvoenja radova dostaviti prijavu radilita tijelu nadlenom za po-
slove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom tijelu uz dosta-
vu plana izvoenja radova.
Poslodavac nije duan dostaviti prijavu radilita niti plan o
izvoenju radova ako radovi na privremenom radilitu traju krae
od 5 dana, niti je duan izraditi plan izvoenja radova.
Preslika prijave gradilita mora biti vidno izloena na gradilitu.
Ako vie poslodavaca radi na zajednikom radilitu odnosno
obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih duan je provo-
diti zatitu na radu radi zatite svojih radnika te organizirati rad i
osigurati izvoenje radova tako da njegovi radnici pri izvoenju
radova ne ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih posloda-
vaca.
Ako se izvoenje radova zbog prirode procesa ne moe
organizirati na nain odreen u stavku 1. ovoga lanka, poslodavci
su duni radove obavljati naizmjenino prema postignutom spora-
zumu.
Investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je glavni
izvoa u djelatnosti brodogradnje i umarstva je prema poseb-
nom propisu obvezan imenovati koordinatora za zatitu na radu,
odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvoenja ra-
dova.
Koordinator zatite na radu na radilitu po posebnom propisu,
odnosno odgovorna osoba u drugim djelatnostima duna je voditi
dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazonih na privreme-
nom zajednikom radilitu.
Poslodavci i druge osobe na radu su duni uvaavati upute koor-
dinatora zatite na radu.
Imenovanje koordinatora ne oslobaa izvoae i druge osobe na
radilitu od njihove odgovornosti za provedbu zatite na radu.
Za koordinatore za zatitu na radu se mogu imenovati osobe koje
ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima.
Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova je duan:
koordinirati primjenu naela zatite na radu kod donoenja
odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvoenja
pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu,
koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka kako bi se osi-
guralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju naela
zatite na radu i izvode radove u skladu s planom izvoenja rado-
va,
izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja
radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu,
osigurati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova
i njihovih radnikih predstavnika,
provjeravati provode li se radni postupci na siguran nain i u-
sklaivati propisane aktivnosti,
organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na
njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
Poslodavac je duan uvati na radilitu dokaze o osposobljenosti
radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s po-
sebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i ureaja s
poveanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za
izvoenje radova.

ZATITA OD POARA, EVAKUACIJA I SPAAVANJE

Poslodavac je duan u svakoj graevini uzimajui u obzir
tehnoloki proces, tvari koje se u radu koriste, nain rada,
uskladitene tvari kao i veliinu graevine, poduzeti mjere da do
poara ne doe, a ako ipak do njega doe, da se opasnost po si-
gurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguu mjeru.
Poslodavac je duan poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara
i spaavanje radnika, odrediti radnika koji e provoditi navedene
mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih slubi nadlenih za
zatitu od poara i spaavanje.
Poslodavac je duan broj radnika, njihovu osposobljenost i potre-
bnu opremu, utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o pri-
rodi procesa rada, veliini poslodavca te ukupnog broja radnika.
Poslodavac je duan osigurati potrebne zatitne ureaje i opremu.
Poslodavac je u sluaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti
po ivot i zdravlje radnika duan:
to je prije mogue, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti
kojoj jesu ili bi mogli biti izloeni, kao i o mjerama koje jesu ili bi
trebale biti provedene, kako bi se sprijeila ili umanjila opasnost
po ivot i zdravlje,
poduzeti radnje i dati upute o naputanju radnog mjesta i upui-
vanju na sigurno mjesto,
organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u
sluaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih raz-
loga.
Poslodavac je duan osposobiti sve radnike da u sluaju nastanka
neposredne i ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje, kojoj jesu ili bi
7
mogli biti izloeni, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u
skladu sa svojim znanjem i raspoloivim tehnikim sredstvima, ka-
ko bi opasnost otklonili ili smanjili, ak i u sluaju kada o tome ne
mogu obavijestiti odgovornu osobu.
Poslodavac je duan utvrditi plan evakuacije i spaavanja za sluaj
izvanrednog dogaaja i s njim upoznati sve radnike.
Na osnovi tog plana moraju se provesti praktine vjebe najmanje
jedanput u dvije godine.

PRUANJE PRVE POMOI I MEDICINSKA POMO

Poslodavac je duan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi
radnicima za sluaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njiho-
vog upuivanja na lijeenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozi-
vanje i postupanje javnih slubi nadlenih za pruanje medicinske
pomoi.
Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno
radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i
odreen za pruanje prve pomoi te jo po jedan na svakih daljnjih
50 radnika.
Osobama odreenim za pruanje prve pomoi mora se staviti na
raspolaganje potrebna oprema.

ZATITA NEPUAA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA
I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI

Poslodavac je duan prikladnim mjerama provoditi zatitu
nepuaa od djelovanja duhanskog dima.
Zabranjeno je puenje na radnim sastancima.
Zabranjeno je puenje u radnim prostorijama i prostorima osim
onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je puenje dozvoljeno,
o emu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za
puenje.
Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnos-
ti prije i tijekom rada i njihovo unoenje u radne prostorije i pros-
tore.
Poslodavac je duan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzi-
manja alkoholnih pia i sprjeavati zlouporabu sredstava ovisnosti
na radnom mjestu.
Prikladne mjere su mjere primjerene utvrenim potrebama zatite
na radu, a u pravilu sadravaju aktivnosti:
sprjeavanja uzimanja alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnos-
ti tijekom rada i provoenje zabrane njihovog unoenja u radne
prostorije i prostore,
obavjeivanja i osposobljavanja radnika o tetnosti sredstava
ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost,
izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom
mjestu, sukladno utvrenim potrebama,
ureivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njego-
vog ovlatenika, strunjaka za zatitu na radu, djelatnika slube
medicine rada, povjerenika radnika za zatitu na radu, u
provoenju mjera sprjeavanja zlouporabe sredstava ovisnosti,
ureivanja postupka provjere radi utvrivanja je li radnik pod ut-
jecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provoenje pos-
tupka uz pristanak radnika, nain provjere, vrsta testa ili aparata,
nain biljeenja i konfirmacije rezultata).
Poslodavac ne moe provesti postupak provjere radi utvrivanja je
li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima
potvrdu da se nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili rehabili-
tacije od ovisnosti te u izvanbolnikom tretmanu lijeenje od ovis-
nosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali moe zatraiti ocjenu
zdravstvene i psihofizike sposobnosti radnika za obavljanje pos-
lova za koje je zakljuen ugovor o radu.Postupak se u tom sluaju
moe provesti samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u
programu.
Potvrdu da se radnik nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili
rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolnikom tretmanu
lijeenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod
nadlean za zatitu zdravlja i sigurnost na radu.
Poslodavac je duan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji
je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Utvrivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sreds-
tava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim apara-
tom ili postupkom.
Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjeca-
jem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje e po pozivu
poslodavca omoguiti nadlena redarstvena sluba.

SAVJETOVANJE I SUODLUIVANJE RADNIKA

Poslodavac je duan provoditi postupke obavjeivanja, savjeto-
vanja i suodluivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o
svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu.
Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika, duan je osnovati
odbor za zatitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo.
Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika i koji ima vie po-
gona, odnosno pogone na vie mjesta izvan sjedita, osniva sredi-
nji odbor za zatitu na radu ija je zadaa unapreenje stanja za-
tite na radu u pravnoj osobi.
Postupak izbora lanova odbora poslodavac ureuje opim aktom.
Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, rukovoditelj slube
zatite na radu ili strunjak za zatitu na radu, specijalist medicine
rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator.
Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlatenik.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.
Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavjetava inspektora
rada, a inspektor e ocijeniti je li nuna njegova nazonost na sje-
dnici.
U sluaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora
duan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede,
analizirati uzroke i predloiti odgovarajue mjere zatite.
Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za
zatitu na radu u roku predvienom, povjerenik radnika ili koordi-
nator ima pravo sazvati sjednicu odbora.
Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta za-
redom u rokovima utvrenim, povjerenik radnika ili koordinator
povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora.
Povjerenik radnika i lan radnikog vijea duni su poticati rad
Odbora.
Odbor planira i nadzire primjenu pravila zatite na radu,
obavjetavanje i obrazovanje iz zatite na radu, vodi politiku
spreavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potie stalno
unapreivanje zatite na radu.

POVJERENIK RADNIKA ZA ZATITU NA RADU

Kod poslodavca radnici izmeu sebe biraju ili imenuju povjerenika
radnika za zatitu na radu. Broj povjerenika radnika za zatitu na
radu, izbor i njihov mandat utvruje se u skladu s odredbama Za-
kona o radu kojim su ureena pitanja izbora radnikog vijea vo-
dei rauna o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.
Bez obzira na broj radnika povjerenik e biti izabran ili imenovan
svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (poveana opasnost za si-
gurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za
povjerenika zatite na radu moe biti izabrana, odnosno imenova-
na osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom
mjestu rada.
Sindikat ili sindikati mogu imenovati povjerenika za zatitu na ra-
du ukoliko je to predvieno kolektivnim ugovorom.
Imenovani sindikalni povjerenik za zatitu na radu u pravima i ob-
vezama u potpunosti se izjednaava s izabranim povjerenikom.
Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili
imenovano vie povjerenika oni izmeu sebe biraju ili imenuju
svog koordinatora..
Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na podruju
zatite na radu, te da prati primjenu propisa i nareenih mjera
zatite u radnoj sredini u kojoj je izabran.
8
Povjerenik ima i sljedea prava i dunosti:
podnositi prijedloge vezane uz donoenje odluka iz podruja za-
tite zdravlja i sigurnosti na radu,
zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u cilju
smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,
podnositi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu, ako
smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedo-
statna ili neodgovarajua za sigurnost i zatitu zdravlja na radu,
- sudjelovati u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja nove
tehnologije, uvoenja novih tvari u radni i proizvodni proces i po-
ticati poslodavca i njegove ovlatenike na provedbu zatite na radu,
- biti obavijeten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i
zdravlje radnika,
- imati pravo uvida i koritenja dokumentacije vezane za sigurnost i
zdravlje radnika,
- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera
zatite na radu,
- izvijestiti inspektora o svojim zapaanjima i zapaanjima radnika
iji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i oitovati
se na injenino stanje koje utvrdi inspektor,
- pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i
zdravlje radnika, a poslodavac to proputa ili odbija uiniti,
- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proirivati i
unapreivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od znaaja za
njegov rad,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje,
- svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran na-
in,
- obavjetavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da
im osigura zatitu na radu i zdravstvenu zatitu.
O svom radu povjerenik je duan najmanje svaka tri mjeseca
izvjetavati radniko vijee.
Poslodavac je duan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano
obnaanje te dunosti, davati sve potrebne obavijesti i omoguiti
uvid u sve propise i isprave u svezi sa zatitom na radu i ne smije
ga, tijekom obnaanja dunosti, bez pristanka radnikog vijea i
sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodav-
cu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plau ili ga na drugi
nain dovoditi u nepovoljniji poloaj niti protiv njega pokrenuti
postupak za naknadu tete, ukoliko je povjerenik postupao suklad-
no svojim ovlastima.
Uvjeti za nesmetano obnaanje dunosti povjerenika radnika za za-
titu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s od-
redbama Zakona o radu kojima se ureuju uvjeti za rad lanova
radnikih vijea s tim da povjerenici za zatitu na radu i koordina-
tori imaju pravo na naknadu plae za najmanje 4 sata tjedno bez
mogunosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se ko-
lektivnim ugovorom drugaije ne uredi.
(6) Poslodavac, radniko vijee i sindikat, odnosno sindikati mogu
posebnim sporazumima regulirati i druga specifina pitanja vezana
za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za
zatitu na radu, plae, primanja i ostala materijalna prava kao i izos-
tanak s rada radi osposobljavanja (teajevi, seminari, sastanci i sl.).

DUNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA

Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati
obavjetenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora.
Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nad-
zora omoguiti da utvruje injenice koje su potrebne radi ocjene
je li postupljeno po propisima zatite na radu.
Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlatenika koji e inspektoru
pruiti pomo pri utvrivanju injenica, dati potrebna obavjetenja,
staviti na uvid isprave i predlagati izvoenje odgovarajuih dokaza.
Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka
utvrenog rjeenjem inspektora rada izvijestiti tijelo nadleno za
poslove inspekcije rada o izvrenju rjeenja ili o razlozima zbog ko-
jih rjeenje nije izvreno.
Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadleno za poslove inspek-
cije rada o smrtnoj, teoj ili skupnoj (dva ili vie radnika ) ozljedi
odmah po nastanku dogaaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nas-
tanka dogaaja dostaviti tijelu nadlenom za poslove inspekcije
rada propisano pisano izvjee.
Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu
koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili vie dana.
Smatrat e se da je poslodavac izvrio obvezu ako je u roku od 8
dana od dana nastanka ozljede izvijestio Hrvatski zavod za zdrav-
stveno osiguranje.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu
duan je u roku od 8 dana izvijestiti tijelo nadleno za poslove in-
spekcije rada o svakom utvrenom sluaju profesionalne bolesti
odnosno ozljede na radu.

OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLATENIKA
U PROVEDBI MJERA ZATITE NA RADU

Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zatite na radu, duan
je svojim ovlatenicima dati ovlatenja za poduzimanje mjera u
okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga
Zakona i drugih propisa iz zatite na radu, a naroito za to:
- da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad
na siguran nain,
- da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik
za kojeg na propisani nain nije utvreno da ispunjava traene uv-
jete, odnosno da se radnik koji traene uvjete vie ne ispunjava ne
zadri na poslovima s posebnim uvjetima za rad,
- da se malodobnicima, enama i radnicima sa smanjenom radnom
sposobnou ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih
tetno utjecati,
- da iskljui iz uporabe strojeve i ureaje te osobna zatitna
sredstva koja nisu ispravna,
- da radnici rade sukladno odredbama propisa, uputa poslodavca,
odnosno proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredsta-
va i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zatitna sredstva,
- da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz pre-
thodnog podstavka,
- da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i
spaavanje kao i za pruanje prve pomoi te da im stavi na raspo-
laganje svu potrebnu opremu,
- da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia te uzimaju
druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su
na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da
ih udalji s rada.

ISPRAVA I EVIDENCIJE

Poslodavac je duan uvati:
- glavni projekt izraen prema posebnom propisu iz kojeg je vid-
ljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za graevinu ili dio
graevine u trenutku koritenja,.
- upute o nainu koritenja strojeva i ureaja s poveanim opas-
nostima dok te strojeve i ureaje koristi,
- planove ureenja privremenih radilita dok ta radilita koristi,
- isprave o obavljenim ispitivanjima iz lanka 53. ovoga Zakona,
- dokaze o ispravnosti instalacija.
Poslodavac je duan voditi evidencije o:
- radnicima osposobljenim za rad na siguran nain,
- radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
- strojevima i ureajima s poveanim opasnostima koje koristi,
- opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
- ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i
poremeajima u tehnolokom procesu koji su izazvali ili su mogli
izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je duan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje od-
luke:
- ovlatenici poslodavca,
- strunjak za zatitu na radu
9
- ovlatena fizika ili pravna osoba
- inspektor rada.
Poslodavac je duan podnijeti godinje izvjee o ozljedama i
sluajevima profesionalnih bolesti tijelu nadlenom za poslove in-
spekcije rada, ako je takvih ozljeda odnosno sluajeva profesional-
nih bolesti bilo.
Obveze poslodavaca iz ovog poglavlja na odgovarajui nain se
odnose na rad na izdvojenom mjestu rada.

OBVEZE I PRAVA RADNIKA

Radnik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na
osposobljavanje uputi poslodavac.
Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom ob-
avljanja takvih poslova radnik je duan pristupiti pregledu na koji
ga uputi poslodavac.
Prije rasporeda na poslove kao i tijekom obavljanja takvih poslova
radnik je duan obavijestiti lijenika o bolesti ili drugoj okolnosti
koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza iz ugovora o ra-
du ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih radnika.
Radnik je duan obavljati poslove s dunom pozornou te pri
tome voditi rauna o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i
zdravlju drugih osoba na radu.
Smatra se da radnik radi s dunom pozornou kada poslove obav-
lja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za
rad na siguran nain te uputama poslodavca, odnosno njegovog
ovlatenika i to na nain da:
prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim nedostaci-
ma izvijesti poslodavca ili njegovog ovlatenika,
pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, tran-
sportnu opremu i druga sredstva rada,
pravilno upotrebljava propisanu osobnu zatitnu opremu koju je
nakon uporabe duan vratiti na prikladno mjesto,
pravilno upotrebljava i svojevoljno ne iskljuuje, ne vri preinake
i ne uklanja sigurnosne naprave na ureaju koje koristi (stroj, apa-
rat, alat, postrojenje, zgrada),
odmah obavijesti poslodavca i osobu iz lanka 18.a ovoga Zako-
na o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opas-
nou za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedo-
statku uputa koje su dane za takvu situaciju,
posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama,
prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju
da ne ugroavaju druge radnike i sredstva rada,
surauje s poslodavcem i povjerenikom za zatitu na radu.
Radnik je duan suraivati s poslodavcem ili njegovim
ovlatenikom te s povjerenikom zaduenim za zatitu na radu u
rjeavanju svih pitanja zatite na radu.
Radnik je duan suraivati s poslodavcem i povjerenikom za zati-
tu na radu, sve dok mu ne omogui da osigura radni okoli i uvjete
rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika,
te dok se u cijelosti ne postigne zatita sigurnosti i zdravlja radnika
na radu sukladno zahtjevima tijela nadlenih za provedbu i nadzor
zatite na radu.
Radnik je duan odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog
ovlatenika te svojeg povjerenika o svakoj injenici za koju oprav-
dano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i
zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zatite na radu.
Poslodavac, njegov ovlatenik ili strunjak zatite na radu moraju
obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje ut-
jeu na njegovu sigurnost i zdravlje.
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost
za ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena propisana pravi-
la zatite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u
nepovoljniji poloaj.
Radnik koji u sluaju ozbiljne, neposredne i neizbjene opasnosti,
napusti svoje radno mjesto i opasno podruje, ne smije biti dove-
den u nepovoljniji poloaj zbog svog postupka i mora biti zatien
od bilo kakvih tetnih i neopravdanih posljedica.
U navedenim sluajevima radnik je duan obavijestiti poslodavca
ili njegovog ovlatenika te svojeg povjerenika za zatitu na radu,
odnosno radnik ili njegov povjerenik duni su neodlono izvijestiti
inspektora rada, koji je duan u roku od 48 sati utvrditi injenino
stanje i osnovanost navoda radnika.

SLUBA MEDICINE RADA

Poslodavac je duan osigurati radnicima usluge slube medicine
rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnosti-
ma i tetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloeni.
Poslodavac moe obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa
zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada,
odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Poslodavac je duan djelatnicima slube medicine rada osigurati
pristup u sve radne prostorije i prostore.
Sluba medicine rada duna je suraivati s ostalim slubama pos-
lodavca.
Djelatnici slube medicine rada imaju potpunu profesionalnu neo-
visnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlatenike te radnike i
njihove povjerenike.
Zadae slube medicine rada su osobito:
- utvrivanje i procjena rizika od tetnosti za zdravlje na mjestu
rada,
- praenje initelja u radnom okoliu i radnom procesu koji mogu
ugroziti zdravlje radnika, ukljuujui njihov smjetaj i prehranu,
- savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, ukljuu-
jui oblikovanje radnog mjesta, o izboru, odravanju i stanju stro-
jeva i ureaja te o tvarima koje se koriste pri radu,
- sudjelovanje u izradi programa unapreivanja naina rada te u is-
pitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajalita,
- savjetovanje poslodavca o unapreivanju zatite zdravlja, sigur-
nosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnim i skupnim
zatitnim sredstvima,
- praenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno
radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladei, ena i
radnika sa smanjenim radnim sposobnostima,
- trajno unapreivanje prilagoenosti rada radnicima,
- sudjelovanje u mjerama strune rehabilitacije,
- suradnja u obavjetavanju, strunom osposobljavanju i obrazo-
vanju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije,
- sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
- suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaa iz prethodnih
toaka.
Poslodavac i njegov ovlatenik te radnici i njihovi povjerenici
duni su izvijestiti slubu medicine rada o svim imbenicima na
mjestu rada i u radnom okoliu za koje znaju ili pretpostavljaju da
se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika.
Sluba medicine rada mora biti obavijetena o uestalosti obolije-
vanja meu radnicima i izostancima s posla iz zdravstvenih razlo-
ga, kako bi bila u mogunosti utvrditi vezu izmeu uzroka bolesti
ili odsutnosti s posla i tetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne
na mjestu rada.
Sluba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom
sluaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bo-
lesti.

10
OPASNOSTI I NAPORI

MEHANIKE OPASNOSTI:
Rizik nastanka ozljeda od mehanikih izvora opasnosti nastaju od
otrih i iljastih predmeti u mirovanju ili rotirajui dijelovi strojeva
zatim od dijelova i estice koje odlijeu, slobodnog pad predmeta,
pri rukovanju predmetima i teretom, radom runim alatima i pri-
borom i sl.

PADOVI I RUENJA:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti padova na istoj razini i u ot-
vore u podu, opasnost od padova s visine ili u dubinu, zatrpavanje
i guenje.

ELEKTRINA STRUJA:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti od direktnog dodira predmeta
pod naponom elektrine energije, opasnost od pribliavanja dijelo-
vima pod visokim naponom, opasnost od indirektnog dodira pre-
dmeta pod naponom elektrine energije, opasnost od previsokog
napona i opasnost od elektrinog luka.
KEMIJSKE TVARI:
Rizik nastanka ozljeda od opasne tvari (npr. kiseline, lakovi itd.)
koje se pojavljuju u radnom prostoru u obliku plinova, para, prai-
ne, dimova i aerosola.

BIOLOKE TVARI:
Rizik nastanka bolesti od biolokih opasnosti poput virusa, bakte-
rija, parazita, gljivica, insekta i raznih tvari organskog porijekla koje
uzrokuju profesionalna oboljenja karakteristina za pojedina zani-
manja

BUKA:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti buke. Buka moe izazvati ranu
gluhou, a moe izazvati i manje poznate efekte koji nisu povezani
sa sluhom, kao to je poveanje krvnog tlaka i dr.
Buka takoer moe smetati komunikaciji i izravno uzrokovati nez-
gode ili nesree.

POAR I EKSPLOZIJA:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti od poara i eksplozija naje-
e od tehnolokog procesa ili upotrebe zapaljivih, eksplozivnih ili
samozapaljivih materijala.

VRUE TVARI:
Rizik nastanka opekotina od opasnosti od dodira vruih dijelovi
strojeva, posuda i cjevovoda s vruim tvarima, vruih predmeta i
dr.

HLADNE TVARI
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti uslijed niskih temperatura u
radnim prostorijama i prostorima (npr. hladnjae) mogua je poja-
va tzv. smrzotina pojedinih dijelova tijela kao to su prsti na no-
gama i rukama i dr.

PRAINA
Rizik nastanka ozljeda ili bolesti od opasnosti od praine koja nas-
taje pri raznim tehnolokim procesima (bruenje, mljevenje, sija-
nje) i moe tetno djelovati na organizam zaposlenika. Prainu raz-
likujemo prema svom postanku (anorganska, organska), prema ve-
liini estica (praina u pravom smislu rijei estice > od 10 ,
maglica 0,1 estica 10 , dimovi estica < 0,1 ) i prema
svomu djelovanju na ovjee tijelo (nadraujua, otrovna, koja uz-
rokuje plune bolesti, koja izaziva alergine pojave).

TETNA ZRAENJA:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti ionizacijskog (radioaktivno
zraenje , , , rendgensko) ili
neionizacijskog zraenja ultraljubiasto, infracrveno.

MIKROKLIMA:
Rizik nastanka ozljeda ili bolesti od opasnosti od ovjeku neadek-
vatne temperature zraka, vlage i strujanja zraka u radnoj sredini

VIBRACIJE:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti izloenosti aka i ruku udari-
ma i vibracijama koje mogu otetiti zglobove i kosti te djelovati na
cirkulaciju krvi u prstima. Izloenost cijelog tijela vibracijama mo-
e uzrokovati probleme u abdomenu, disanju i kraljenici. Vibraci-
je mogu dovesti do oteenja radnog prostora.

RASVJETA:
Rizik nastanka ozljeda od opasnosti loe rasvjete koja utjee na
umor, dekoncentraciju i neuoavanje opasnosti.

FIZIKI NAPOR:
Rizik nastanka ozljeda ili bolesti od opasnosti fizikog napora koji
zahtjeva dinamiki i statiki napor, podizanja i prenoenja tereta.
Na veliinu fizikog napora utjeu individualne karakteristike ov-
jeka, kao i uvjebanost pokreta koje zahtjeva neki rad.

NEFIZIOLOKI POLOAJ TIJELA:
Rizik nastanka ozljeda ili bolesti od opasnosti do oteenja tijela
uslijed nefiziolokog poloaja tijela, tj. uslijed djelovanja pritiska,
istezanja i optereenja pojedinih dijelova tijela pri upotrebi radnog
alata ili pokreta ili zadravanja u nepovoljnom poloaju..

PSIHOFIZIOLOKI NAPORI:
Rizik nastanka ozljeda ili bolesti od napora kojima su izvor razlii-
te radne aktivnosti, okolnosti i uvjeta rada. Prekomjerna opteree-
nja su izvor stresa. Stres se kao specifini odgovor organizma na
poveane zahtjeve okoline na fiziolokom planu oituje nizom fi-
ziolokih reakcija (endokrini sustav, sredinji ivani sustav) koje
podiu opu razinu aktivacije organizma u ulozi savladavanja po-
veanog optereenja. Na psiholokom planu stres se definira kao
prijetei zahtjev koji se postavlja pred psiholoki sustav to ovisi o
procjeni okolnosti u radnoj situaciji koju osoba doivljava. Pre-
komjerna optereenja tjelesnog i psiholokog sustava odraavaju
se na koliini uinaka i broj pogreaka tijekom rada.

KRATAK PRIKAZ PERIODIKIH OBVEZA
IZ ZATITE NA RADU I ZATITE OD POARA

Radne prostorije i radni okoli
1 Radna buka 2 godine
2 Rasvjeta 2 godine
3 Mikroklima - brzina strujanja zraka, relativna vla-
ga i temperatura
2 godine
4 Ventilacija 2 godine
5 Vibracije 2 godine
6 Opasne radne tvari 2 godine
7 Praina 2 godine
8 Ionizacijsko i neinizacijsko zraenje Kontrolira
Zavod za zatitu od zraenja
2 godine
Instalacije, sredstva rada
9 Orua za rad s poveanom opasnou 2 godine
10 Osobna zatitna sredstva 2 godine
11 Vatrodojava 1 godina
12 Elektrina instalacija 4 godine
13 Gromobran 2 ili 3 godine
14 Hidrantska mrea 1 godina
15 Panik rasvjeta 6 mjeseci
16 Plinska instalacija 5 godina
17 Zatita od statikog elektriciteta 2 godine
18 Dimnjak 2 puta godinje
19 Posude pod tlakom - Kontrolira Inspektoratpo-
suda Pod tlakom
3 godine
20 Aparati za poetno gaenje 1 godina,
21 Kotlovnica 2 godine

11
LISTA STROJEVA I UREAJA S POVEANIM
OPASNOSTIMA

Popis strojeva i ureaja s poveanom opasnou zahtjevaju perio-
dika ispitivanja najmanje jednom u dvije godine, nakon poprava-
ka, remonta, premjetanja i sl.

1.Dizalice na mehanizirani pogon nosivosti preko 10 kN, iznimno
konzolne dizalice na privremenim radilitima preko 2Kn

2. Dizala preko 2kN, podizne koare i radne platforme preko 3 m
visine, fasadna dizala i fasadne skele na mehanizirani pogon
3. Samohodni strojevi s ureajem na dizanje ili prenoenje tereta ili
za utovar ili istovar tereta nosivosti preko 2kN

4. Samostalni mehanizirani transporteri za prijenos vrstog ili ra-
stresitog tereta neovisno o poloaju i na zahvatno-prijenosno
sredstvo, kod kojih postoji mogunost ulaska dijela tijela u opasni
prostor

5. Vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon koja moraju
imati konicu

6. Brzohodni strojevi za obradu i preradu drveta i drugih materijala
s runim prinoenjem predmeta obrade (brzina otrice alata preko
15 m/s):

6.a. krune pile neovisno o broju alata, nainu posmaka i
prinoenju materijala
6.b. trane pile neovisno o broju alata i nainu posmaka
6.c. stolarske ravnalice
6.d. stolarske debljae za jednostranu obradu
6.e. stolarske glodalice

7. Prijenosne lanane pile

8. Stabilne brusilice i tarne rezalice s runim prinoenjem predmeta
obrade

9. Strojevi za ubrizgavanje i tlano oblikovanje mase, strojevi za
centrifugalno i tlano lijevanje metala

10. Strojevi i ureaji s otvorenim sustavom zahvatnih valjaka i s
runim prinoenjem materijala

11. Centrifuge, industrijske mjealice, pokretne mjealice za beton
na privremenim radilitima

12. Mehanizirane pree, tance, strojne kare i drugi strojevi s ho-
dom otvorenog alata preko 6 mm i brzinom alata preko 3 cm/s s
runim posluivanjem

13. Kotlovnice za centralno grijanje toplinskog uinka preko 50kW

14. Reaktori, kompresori snage preko 0.5 kW i drugi strojevi i
ureaji s posudom za plinove pod tlakom koje po tehnikim pro-
pisima moraju imati ventil sigurnosti

15. Parni i vrelovodni kotlovi, kotlovi i pei s plamenikom na pli-
novito ili tekue gorivo

16. Predtlane i potlane komore

17. Industrijski strojevi za mljevenje i drobljenje s runim
prinoenjem materijala
18. Mehanizirani ureaji na samohodnom stroju za umsko
izvlaenje trupaca, ureaji za rastezanje metalnih profila i drugi
slini ureaji snage preko 2 kN

19. Ureaji za proizvodnju acetilena

20. Ureaji za nanos i suenje lakozapaljivih premaznih sredstava

21. Kamioni s tlanim mehanizmom namijenjeni za runi utovar
otpada

22. Strojevi i ureaji za proizvodnju eksploziva i pirotehnikih
sredstava

23. Tehnoloke linije i kombinirani strojevi i ureaji koji sadre
neki od tipova strojeva i ureaja navedenih u prethodnim tokama

24. Strojevi i ureaji za radove pod zemljom:
24.a. lokomotive i vagoneti s konicom
24.b. hidraulini ureaji za podupiranje svodne konstrukcije
24.c. strojevi koji imaju ugraeni motor s unutarnjim izgaranjem

Poslodavac je duan, u skladu s vaeim propisima o nainu ispiti-
vanja strojeva i ureaja, obavljati ispitivanje strojeva i ureaja
utvrenih u ovoj Listi u sljedeim sluajevima:
prije njihovog stavljanja u uporabu,
najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
poslije rekonstrukcije a prije ponovnog poetka koritenja,
prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su stro-
jevi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga
rastavljeni i ponovno sastavljeni.
Poslodavac je osim navedenih ispitivanja Pravilnika duan redovi-
to obavljati preglede strojeva i ureaja iz ove Liste koja koristi radi
utvrivanja da li su na njima primjenjeni propisi zatite na radu i
da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost
i zdravlje radnika, kako bi se osiguralo da strojevi i ureaji u sva-
kom trenutku budu ispravni.
Ako se pregledom utvrdi da je dolo do promjena koje ugroavaju
sigurnost i zdravlje radnika duan je stroj odnosno ureaj iskljuiti
iz koritenja do dovoenja istog u ispravno stanje.

12
MJERE ZATITE NA RADU

Osnovne mjere zatite na radu na najeim izvorima opasnosti
navedene su u kratkim napomenama kako bi ih bilo to lake uoiti
i zapamtiti. Dio mjera je prikazan slikama. Prikazane su samo naj-
ee mjere. Opis podrazumijeva tehniko predznanje itaoca na
nivou srednje strune kole. Prilikom zapoinjanja sa radom novim
sredstvom radnik je duan temeljito prouiti upute, a poslovoa ga
mora upoznati sa opasnostima i pokazati pravilan nain koritenja
(praktino osposobiti).

ELEKTRINA STRUJA
Elektrina struja je vrlo opasna ako prolazi kroz tijelo ovjeka.
Izaziva teke ozljede i smrt. Napon izmjenine struje vei od 50 V
opasan je za ovjeka. U nekim uvjetima i nii napon moe biti
opasan.

Sl. 3.
Na slici je prikazan prim-
jer strujnog kruga. Struja
protjee tek kad je strujni
krug zatvoren. U strujnom
krugu se nalazi izvor elek-
trine energije, sklopka,
potroa te vodii.

Ne smiju se koristiti elektrini aparati i ureaji ukoliko se ne prou-
e upute za rukovanje i oznake na ureaju. Prije uporabe potrebno
je uvjeriti se da su elektrino troilo i prikljuni vod cijeli, neote-
eni i ispravni. Za ukljuivanje elektrinog ureaja i upravljanje
njegovim radom treba upotrijebiti samo u tu svrhu predviene
sklopke, tipkala i druge upravljake elemente.

Sl. 5. Indirektni napon dodira nastaje kada metalno kuite
koje inae nije pod naponom, uslijed proboja izolacije i sl.
doe pod napon (napon greke). to je manji otpor prolasku
elektrine struje kroz tijelo ovjeka i vei napon na kuitu,
kroz ovjeka prolazi jaa struja prema poznatom izrazu I=
U/R. Vano je i vrijeme trajanje udara. Mogu je smrtni udar
za napon vei od 50 V (u normalnim uvjetima), a u ekstrem-
noj vlanosti i dodira s metalom po veoj povrini tijela i kod
manjeg napona od 50 V.

Ne smiju se koristi mokra elektrina troila, s mokrim rukama, s
mokrim odijelom i bez zatitnih cipela. Kod smetnji ili kvarova
odmah iskljuiti napon ili izvui utika troila iz utinice. Ne koris-
titi oteene prekidae, utikae i prikljunice. Popravak elektrinih
ureaja smije obavljati samo struna osoba.
Vrste elektrinih troila s obzirom na nain zatitu jesu: 1. troila
klase I (sa zatitnim vodiem), 2. troila klase II (sa zatitnom izo-
lacijom), 3. troila klase III (sa malim sigurnosnim naponom) na-
pajana preko transformatora za odvajanje.

Sl. 4. Strujni udar uslijed direktnog napona dodira. ovjek je
dotaknuo tzv. fazu koja ima napon prema zemlji 230 V.

Sl. 6. Strujni udar uslijed dodira tzv. faze i nultog vodia.

Sl. 7. Napon izmeu faza trofaznog sustava iznosi 380 V.

Prikljuak troila klase I sa zatitnim vodiem, izvodi se s utikaem
sa zatitnim kontaktom (uko) u prikljunicu, koja, takoer, ima
zatitne kontakte. Zabranjeno je "krpati" uloke osiguraa icom
ili postaviti osigurae veih nazivnih struja. Elektrina troila i
ureaji moraju se redovito odravati, a u periodikim razmacima
pregledavati i ispitivati od struno kvalificirane osobe.

Sl. 12. Istovremenim do-
dir tijela pod naponom i
npr. vodovodne metalne
cijevi, stvara se opasnost
strujnog udara. Pri zam-
jeni arulje ili otvaranje
elektrinih ureaja, treba
najprije iskljuiti napon.

13

Sl. 11. Napon koraka
nastaje pri pribli-
avanju mjestu od-
voda napona u ze-
mlju, npr. trafo-
stanica u kvaru.
ovjek svojim kora-
kom moe obuhvatiti
dvije toke razliitog
potencijala Ukoraka te
doivjeti strujni udar.

Sl. 8. Prikazan je runi alat na elektrinu energiju, kod kojeg
je metalno kuite spojeno na zatitni vodi (nulovano) preko
utikaa i utinice sa zatitnim kontaktom (troilo I klase).

Sl. 9. Runi elektrini alat kod kojeg ne postoji zatitni vodi
jer je kuite izolirano i nevodljivo (npr. plastika).

Sl. 10. Runi elektrini alat prikljuen na maleni sigurnosni
naponom

Pri radovima u vodljivim, metalnim i vlanim prostorima, potreb-
no je upotrebljavati samo prijenosna troila klase III. Elektrini
ureaji namijenjeni za rad u eksplozivnoj atmosferi moraju biti iz-
vedeni u tzv. "S" izvedbi.
Ako je netko ozlijeen elektrinom strujom, a nalazi se jo u struj-
nom krugu, treba ga odmah osloboditi uz potrebne mjere opreza.
Najsigurnije moemo osloboditi unesreenog iz strujnog kruga
ako iskljuimo prekidaem strujni krug. Svaku osobu ozlijeenu
elektrinom strujom hitno mora pregledati lijenik. Po potrebi
pruiti prvu pomo.

Sl. 13. Opasno je pribliiti
se na manju udaljenost od
20 m od mjesta na kojem
struja visokog napona te-
e u zemlju. Ne smije se
dodirivati vodie zranih
vodova koji su pali na zem-
lju jer mogu biti pod napo-
nom. Pristup vodiu visokog
napona zranih vodova mo-
e izazvati preskok elektri-
ne iskre i bez direktnog do-
dira.

TEHNIKI PLINOVI U BOCAMA
Najee se u elinim bocama koriste tehniki plinovi acetilen, ki-
sik, zrak i ugljini dioksid. Boce su pod pritiskom od npr. 15 bara
za acetilen i 150 bara za kisik. Boce se ne smiju: drati nezatie-
ne, bacati, transportirati neosigurane na nain da udaraju jedna o
drugu i ni na koji nain otetiti. Boce s acetilenom treba uvijek dr-
ati uspravno ili polegnute do najvie 45. Za boce s komprimira-
nim kisikom je bitno da ventili ne smiju nikada biti masni ili ruko-
vati ventilima masnim krpama. Paljenje plamena vri se ovim slije-
dom: 1. otvoriti ventil za kisik, 2. otvoriti ventil za acetilen, 3.
smjesu zapaliti, 4. podesiti prolaz acetilena. Kod obrnutog postup-
ka moe doi do povratnog plamena. Gaenje plamena vri se na
slijedei nain: 1. zatvoriti ventil za acetilen, 2. zatvoriti ventil za
kisik. Ispitivanje propusnosti boca sa komprimiranim plinovima
provodi se uvijek samo za to namijenjenim sredstvima za ispitiva-
nje, a nikada otvorenim plamenom.

Sl. 14. Boce s tehnikim
komprimiranim plinom,
postavljaju se u okomiti
poloaj uz obvezatno
uvrivanje lancem ili
uetom uz zid ili sa po-
sebnim nosaem.

ZRAENJA
Zraenja se dijele na ionizacijska (npr. , , ) i neionizacijska (npr.
UV odnosno ultraljubiasto zraenje). Svi predmeti ugrijani na vi-
soku temperaturu, npr. pri zavarivanju, zrae toplinsko i ultraljubi-
asto zraenje. Ionizacijska zraenja su najtetnija i mogu izazvati
teke bolesti. Pri radu uz izvore zraenja npr. s rendgenskim ure-
ajima potrebno je koristiti posebna osobna zatitna sredstva i na-
oale sa zatitnim staklima.

RUNA KOLICA
Uvijek je potrebno koristiti samo tip kolica koja su namijenjena
za odreenu transportnu namjenu. Potrebno je poznavati dozvo-
ljenu nosivost kolica i teinu tereta. Prilikom utovara tereta obve-
zatno imobilizirati kolica da se onemogui njihovo pomicanje za
vrijeme utovara / istovara. Kolica treba natovariti jednoliko, da se
ne bi poremetila stabilnost. Pretovarena kolica mogu izazvati ote-
enje, prouzroiti pad tereta ili sudar zbog smanjenog vidika voza-
a. Kolica se voze guranjem, a ne vuom. Guranje se ne vri tije-
lom, nego iskljuivo rukama.

14
STROJEVI I UREAJI
Strojevi i ureaji opremljeni su zatitnim napravama s ciljem da se
mogunost nastanka ozljeda na radu svede na najmanju moguu
mjeru. Zatitne naprave se ne smiju skidati sa strojeva. Svaki kvar
ili nedostatak na zatitnim napravama treba prijaviti odmah nepos-
rednom rukovodiocu, a stroj treba iskljuiti. Prije uputanja stroja
u rad potrebno je uvjeriti se da su alat i objekt obrade vrsto steg-
nuti. Strugotina i drugi otpadni materijal ne odstranjuje se rukama.

Sl. 15. Nepomina zatitna
naprava onemoguava pri-
stup rukom ili prstima
opasnom mjestu. Prije po-
etka rada treba provjeriti
da li se na stroju nalaze
propisane zatitne naprave
i da li one ispravno djeluju.

Sl. 16. Pristup rad-
nika u opasno pod-
ruje mora se po
mogunosti onemo-
guiti zatitnim nap-
ravama. Visina ulaza
"a" odnosno visina
"b" je tolika da ov-
jek rukom ne moe
dosei u opasno po-
druje.

Sl. 17. Zatitna
naprava za blo-
kiranje okruu-
je opasni pros-
tor u rad-nom
ciklusu.

Dok se stroj nalazi u pogonu nije dozvoljeno njegovo podeavanje,
podmazivanje, ienje i popravljanje. Ne naginjati se iznad stroje-
va u radu i ne dodirivati ga tijelom. Neprikladna odjea bez mane-
ta na rukavima i nogavicama, duga kosa, marame, alovi, kravate,
nakit i sl. mogu se zaplesti za pokretni dio stroja i izazvati nezgodu.

Sl. 18. Zatitna naprava s da-
ljinskim rukovanjem i to dvo-
runim sustavom pu-tanjem
stroja u rad stroj se aktivira is-
tovremenim priti-skom na dva
odmaknuta dugmeta. Ne zaus-
tavljati stroj rukom, dijelovima
tijela ili alatima. Uvijek pri ra-
du ko-ristiti osobna zatitna
sredstva.

Sl. 19. Prikaz brusilice op-
remljene zatitnim na-
pravama, staklenom za-
titom za oi radnika te
usisavanjem zraka. Po
zavretku radova potrebno
je zaustaviti pogonski mo-
tor, prie-kati dok se svi
dijelovi stroja zaustave i
osi-gurati ga od sluajnog
pogona.
RUNI ALATI
Runi mehanizirani alat, pokretan elektrinom energijom, pneu-
matski ili hidrauliki odnosno mehaniki slui za obavljanje poslo-
va u radionama i na terenu. Prije rada treba provjeriti ispravnost
djelovanja svih dijelova alata i zatitnih naprava te moguu opas-
nost od poara i eksplozija. U sluaju da se uoi promjena na ala-
tu potrebno ga je iskljuiti iz uporabe te obavijestiti rukovodioca.

Sl. 20. Oteeni runi ala-
ti, puknuti kabeli ili ote-
eni utikai, mogu biti
uzrok elektrinog udara.
Kabele elektrine energije
treba zatititi od meha-
nikih, toplinskih i drugih
opasnosti.

Sl. 21. Kod obrade materijala
mogue je odvajanje estica.
Potrebno je koristiti paravane
okrenute prema drugim rad-
nim mjestima. Radnik pri to-
me treba koristiti osobna za-
titna sredstva. Radno odijelo
rukovaoca alata treba biti za-
kopano i stegnuto uz tijelo.
Prikljuni elektrini vod treba
nakon uporabe izvui iz uti-
nice i namotati.

Sl. 22. Runi
alat potrebno je
drati na pravi-
lan nain kako
bi se izbjegla
povreda zglo-
ba.

Sl. 23. Runi alati jesu eki, klijeta,
odvija i slino. Pri koritenju runog
alata nisu dozvoljene improvizacije,
npr. koritenje klijeta umjesto ekia i
sl. Za svaki posao treba upotrijebiti
odgovarajui i ispravni alat. Otricu ili
vrh alata ne usmjeravati prema tijelu.
U prostoru eksplozivne atmosfere tre-
ba koristiti specijalni neiskrei alat
prema uputama voditelja radova.

DIZALICE
Dizalice slue za podizanje tereta. Na dizalicama mora biti nave-
dena dozvoljena nosivost na obje strane. Graninici, sajle, bubnje-
vi i ostali dijelovi dizalice moraju biti kompletni i u funkciji.

Sl. 24. Pri podizanju tereta,
otre ivice predmeta potre-
bno je zatititi podmetaima
za zatitu ueta i tereta. Te-
ret treba rasporediti jednoli-
ko i treba ga odlagati na
vrstu i slobodnu podlogu.

15

Sl. 26. Kut zahva-
ta tereta uetom,
lancem i sl. moe
u nepo-voljnom
sluaju (otar kut
prema predmetu)
iza-zvati sile ve-
ih od nominalno
dopu-tenih. Pri-
je ma-nipulacije
tere-tom potreb-
no je dobro poz-
navati njegovu
teinu.

Sl. 25. Teret treba za-
hvatiti odgovarajuim
ispravnim kukama,
kljetima, pasicama,
bragama, sa- jlama
potrebne duine i
promjera, koje nisu
produivane, krpane i
oteene

RUNI TRANSPORT TERETA
Runi transport tereta tetno djeluje na kimu, zglobove i miie i
treba zamijeniti, gdje god je to mogue mehanikim sredstvima. Za
dizanje tereta treba primijeniti pravilnu tehniku dizanja. Prije podi-
zanja tereta treba ocijeniti njegovu teinu i put koji je potrebno pre-
i, te nain i mjesto odlaganja.

Sl. 27. Teret je
potrebno podi-
zati iz unja s
razmaknuti ko-
ljenima kako bi
kraljenica bila
manje opteree-
na.

Sl. 28. Tereti otrih ivica koji se po-
die s poda, mora biti podloeni radi
lakeg zahvata. Ne smije se mijenjati
zahvat tereta za vrijeme njegovog
prenoenja. Ako je teret preteak za
jednoga radnika treba traiti pomo
drugog.

Najvea dozvoljena masa tereta pri runom prenaanju (u kg):
Dob Mukarci ene
15 do 19 godina 35 13
od 19 do 45 godina 50 15
iznad 45 godina 45 13
Trudnice - 5

Sl. 29. Podesne terete potrebno je raspore-
diti u obje ruke. Kod runog transporta
treba koristiti osobna zatitna sredstva, ru-
kavice, cipele (sa zatitnom kapicom), odi-
jelo, te pregau ukoliko se teret naslanja na
tijelo. Radnik smije ukupno u dva sata
premjestiti najvie 1000 kg tereta s time da
istog dana ne smije biti optereen dodat-
nim radom na prenoenju.

Sl. 30. Daske i slini dugaki
predmeti se nose na ramenu s
prednjim krajem malo podig-
nutim uz panju od mogueg
ozljeivanja. Ako se teret
prenosi grupno jedan radnik
mora davati komande za rad.

LJESTVE
Jednokrake ljestve se koriste za penjanje i iznimno za obavljanje
manjih radova uz obvezno vezanje sigurnosnim pojasom.

Sl. 31. Ljestve moraju biti ispravne,
neoteene, a preke pravilno uvr-
ene. Jednokrake ljestve se postavljaju
pod kutom od 75 prema podu. Ljes-
tve se trebaju vrsto oslanjati s oba
kraka na gornji i donji oslonac. Ljes-
tve ne treba postavljati na neravan ili
mekan teren ili ih oslanjati na preke.
Ljestve postavljene na prolazima tre-
ba osigurati od prevrtanja od strane
vozila ili prolaznika.

Sl. 32. Donji kraj
ljestvi mora se
imobilizirati od kli-
zanja i to vezanjem,
uvri-vanjem ili
gume-nim podme-
taima (papuama)
te ograditi.

Sl. 33. Na slici je prikazan
nepropisan nain penjanja
odnosno sputanja po ljes-
tvama. Po ljestvama se
treba penjati jedna po jed-
na osoba i ne vie osoba
odjednom. Ruke moraju
biti slobodne. Alat se nosi
u torbici oko pasa. Tereti
se podiu dizalicom, vit-
lom i sl. Pri kretanju po
ljestvama radnik se treba
obvezatno licem okrenuti
prema ljestvama i pridra-
vati se rukama za preke.

Sl. 34. Dvokrake ljestve slue za
penjanje i vrenje radova.
Dvokrake ljestve su ispravne
samo ako su cijele, preke usa-
ene, te krakovi uvreni me-
usobno uetom ili lancem za
zatitu od prevelikog razmica-
nja. Sve ljestve moraju biti izra-
ene prema propisima i ispita-
ne.

16

Sl. 35. Ljestve moraju na-
dvisiti mjesto na koje se
penje radnik za najmanje
75cm. Ne koristiti ljestve
u vodoravnom poloaj kao
zamjenu za platforme,
skele i sl. Provjeriti da lje-
stve nisu djelomino ili
potpuno obojane jer boja
moe prikrivati oteenja.

SKELA
Skele mogu biti tipske H skele ili sastavljene od metalnih cijevi
sa spojnicama. Skele smiju postavljati samo ovlatene struno os-
posobljene osobe. Skelu prije poetka rada treba ispitati.
Sl. 36. Skela mora biti do-
voljno kruta i stabilna,
uvrena za fasadu, propi-
sanih mjera i opremljena lje-
stvama za penjanje po skeli.
Prolazi od dasaka trebaju bi-
ti debljine barem 5 cm. Sva
radna mjesta na visini veoj
od 100 cm, moraju biti zati-
ena propisnom zatitnom
ogradom.

SIGURNOST KRETANJA PRI RADU
Podovi radnih prostora moraju biti ravni bez nepotrebnih kanala i
jama. Jame ili kanali moraju biti ograeni sigurnim ogradama. No-
u dvorita poduzea moraju biti osvijetljena. U prostorije s elek-
trinim ureajima visokog napona dozvoljen je pristup samo ovla-
tenim osobama.

Sl. 37. Boni izgled skele.
Potrebno je pridravati se
propisanih minimalnih di-
menzija. Skelu se ne smije
preoptereivati ili koristiti za
poslove za koje nije namije-
njena. Sav materijal na skeli
mora biti uredno sloen da se
omogui nesmetan prolaz.
Koliina materijala odreena
je proraunom skele.

Sl. 38. Pad u otvor na podu
uslijed zaklonjenosti vidika
teretom je na alost vrlo esta
pojava. Svi otvori na podu
moraju se ograditi i oznaiti.
Putovi i prolazi, stepenice i sl.
predvieni za kretanje, mora-
ju biti isti, bez zapreka i iz-
boina, te dobro osvijetljeni.

Sl. 39. Opasni ili iljati predme-
ti se ne smiju ostavljati na po-
du. avle koji vire treba saviti
ili izvaditi U nekim prilikama
potrebno je koristiti cipele s e-
linom tabanicom.

Sl. 40. Pri radu na visini od-
nosno na mjestu koje nije
ograeno propisanom ogra-
dom te je mogue da radnik
padne na nii nivo potrebno
je koristiti poseban pojas za
rad na visini / dubini . Po-
jas mora biti pri vezan za
vrsti element, a podloga
podloena da ne doe do
propadanja radnika.

Radne prostorije koje se trenutno ne koriste moraju biti zakljuane,
a opasna mjesta obiljeena znakovima sigurnosti. Glavni prolazi
trebaju biti iroki najmanje 1,5 m, a sporedni najmanje 1 m.
Radnici moraju upotrebljavati ulaze, izlaze i prometne putove koji
su za njih odreeni i bez dozvole rukovodioca ne smiju prelaziti u
odjele u kojima nemaju posla. Sva radna mjesta i prolazi vie od 1
m nad zemljom, moraju se ograditi vrstom ogradom visine 1 m.
Svi prijelazi za prijenos tereta moraju biti dovoljno iroki i vrsti.
Otvori u podovima, otvori stubita, svjetlarnici, jame, kanali itd.,
velike posude, rezervoari i sl. moraju se ograditi, dobro osvijetliti i
oznaiti. Svjetlarnici moraju biti zatieni mreom. Pristup i ho-
danje po krovovima dozvoljen je samo uz upotrebu podesnih pod-
loga i sigurnosnog pojasa. Zabranjeno je svako zadravanje i prolaz
ispod dizalica s ovjeenim teretom.

RADNE PROSTORIJE
Radne prostorije moraju biti prozrane, prostrane s prozorom,
ventilacijom prirodnom ili umjetnom, adekvatnom rasvjetom i gri-
janjem. Ukoliko radni proces to doputa, u radnim prostorijama se
zavisno od vrste radova moraju osigurati sljedei mikroklimatski
uvjeti (temperatura, vlaga i brzina strujanja zraka): 1. rad bez fi-
zikog naprezanja 2024 C; 2. laki fiziki rad 18 20 C; 3. te-
ki fiziki rad 1218 C. Pri koritenju ureaja za klimatizaciju
preporua se relativna vlanost od 40 do 60%. Ako se u toplom
razdoblju koriste klima ureaji razlika izmeu vanjske i unutarnje
temperature ne smije prelaziti 7C. Brzina kretanja zraka u pros-
torijama ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne smije biti
vea od 0,5 m/s u zimskom razdoblju 0,6 m/s u prijelaznom raz-
doblju, odnosno 0,8 m/s u toplom razdoblju. Kod uporabe klima
ureaja brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu ne smije
biti vea od 0,2 m/s. Provjetravanje prirodnim putem doputeno
je samo u onim radnim i pomonim prostorijama u kojima pri ra-
du postoje normalni mikroklimatski uvjeti i ne dolazi do stvaranja
i kondenziranja vodene pare, velike topline, tetnih para, plinova,
dimova, magle i praine. Ostali prostori moraju se provjetravati
prisilnom ventilacijom.

Sl. 41. Radna
prostorija mora
biti prostrana,
dobro osvijet-
ljena, grijana i
ventilirana. Po
osobi je potre-
bno osigurati
povrinu od ba-
rem 2 m
2
poda
te 10 m
3
zra-
nog prostora.

17
Sl. 43. U zatvore-
nim prostorima ne
smije se dozvoliti
izlazak plinova iz-
garanja iz motora,
pei i sl. Ugljini
monoksid koji se
nalazi u plinovima
izgaranja, otrovan
je ve u malenim
koncentracijama.

RAD U USKIM I ZATVORENIM PROSTORIJAMA

Sl. 44. Iz zatvorenih pros-
tora potrebno je odvoditi
dimne plinove motora sa
unutarnjim (agregat, vili-
ar, kamion,), izgara-
njem goriva u pei i sl.,
odgovarajuom dimnovo-
dnom instalacijom, dim-
njakom, fasadnim dim-
njakom i sl.Dimnjaci mo-
raju biti isti i redovno is-
pitivani.

RADNO MJESTO ZA RAUNALOM
Udaljenost zaslona od oiju radnika ne smije biti manja od 500
mm. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvjeavanja
slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za
LCD zaslone. Oi radnika trebaju biti u visini gornjeg ruba zaslo-
na, a pravac gledanja u istoj ravnini ili ukoen prema dolje do 20.
Na zaslonu ne smije biti odsjaja. Na radnom stolu ili radnoj povr-
ini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne povrine za
smjetaj ruku. Radni stol ili radna povrina ne smiju bljetati. Dr-
alo za predloke mora biti stabilno i podesivo. Visina sjedala rad-
nog stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za cijela
lea, podesiv po nagibu i visini. Zaslon ne smije biti okrenut prema
izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne
mjere protiv blijetanja i zrcaljenja.
Osobe oteenog vida i one koje se tek zapoljavaju moraju re-
dovno kontrolirati vid kod doktora medicine rada. Ukoliko tehno-
loki proces ne previa i druge aktivnosti osim rada za raunalom
radnici imaju pravo na 5 min. odmora na svakih sat rada.

Sl. 42. U sobi se treba nalaziti prozor, proturefleksna ra-
svjeta uravnoteena s vanjskim dnevnim svjetlom, grijae
tijelo te ventilacija prirodna ili umjetna.

Sl. 45. Pri radu u zatvorenim, vlanim i metalnim (elektri-
ki provodljivim) spremnicima, potrebno je prije u laska
prozraiti prostor i izmjeriti koncentraciju plinova i kisika.
Koristiti po potrebi izolacioni aparat s dovodom zraka ili s
bocama, vezati se sigurnosnim pojasom, koristiti elektrini
alat malog sigurnosnog napona, odnosno pneumatski alat
ili posebnu opremu ako se radi u eksplozivnoj atmosferi.
Zatitno odijelo mora zatititi cijelo tijelo. Koristiti rasvjetu
malog napona po potrebi u protueksplozijskoj izvedbi. Ne
raditi sam, obvezatno raditi u paru.

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

Radi zatite od ozljeda radnicima se na raspolaganje daju osobna
zatitna sredstva odnosno osobna zatitna oprema ukoliko se dje-
lovanje opasnosti i tetnosti ne moe otkloniti drugim mjerama
zatite na radu. Na kojim radovima i koja se sredstva odnosno
oprema treba koristi na nekom poslu odnosno radnom mjestu od-
reuje se procjenom opasnosti radnih mjesta.
1. Sredstva i oprema za zatitu glave

Sl. 46. Zatita glave kacigom
u obliku kape za zatitu glave
od mehanikih ozljeda. Kaci-
ga se mora koristiti prema
priloenim uputama, mora bi-
ti neoteena i ista.

Radi zatite glave od pada predmeta ili udara pri vrenju radova u
rudarstvu, graevinarstvu, metalurgiji, kamenolomima, u umar-
stvu, izvorima nafte, pri miniranju, gaenju poara, brodogradnji,
podizanju, sputanju ili remontu elinih i drugih konstrukcija i
postrojenja, utovarno-istovarnim radovima; radnicima se daju na
koritenje zatitna kaciga.
2. Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica
Radi zatite oiju od sitnih estica, plinova i zraenja te nepovoljne
svjetlosti osobama koje vre takve radove daju se na koritenje
zatitne naoale.

Sl. 47. Naoale sa tamnim
staklom za zatitu oiju od
jake svjetlosti, leteih iskri,
slabijeg toplinskog zraenja
i slabijeg ultraljubiastog
zraenja.

18

Sl. 48. Zatita oiju i lica -
naoale sa nepropusnim ok-
virom pri radu sa materija-
lima u plinovitom, tekuem
ili krutom stanju, koji nagri-
zaju i nadrauju oi.

Sl. 49. Zatita oiju i lica od
mehanikih rizika. Zatitne
naoale s bonom zatitom
za zatitu one upljine od
leteih estica.

Sl. 50. Zatita oiju i lica
om mehanikih rizika po-
mou mreastog titnika za
oi i lice za zatitu od lete-
ih estica.

Sl. 51. Zatita oiju i lica titnikom
za elektrovarioce titi od direktnog
djelovanja ultraljubiastog i top-
linskog zraenja. U uporabi su
najnovije maske sa fotoosjetljivim
slojem koji potamni kada se zapo-
ne s radom

Sl. 52. Zatita oiju i lica ti-
tnikom (vizirom) od prozir-
nog, polukrunog pleksiglasa
za zatitu od estica, kapljica i
sl. sa zatitom glave.

3. Sredstva i oprema za zatitu sluha
Radi zatite osjetila sluha od prekomjerne buke na radu odnosno
na radnim mjestima na kojima se buka ne moe tehnikim sred-
stvima sniziti ispod dozvoljene granice radnicima se daju na kori-
tenje odgovarajua sredstva odnosno oprema, i to zavisno

Sl. 53. Zatita sluha unim tit-
nikom za zatitu sluha do 105
dB. Uni titnik smanjuje sred-
nju vrijednost ujnosti do navi-
e 25 dB. Vee priguenje nije
dozvoljeno zbog komunikacije

Sl. 54. Zatita sluha unim epo-
vima za zatitu sluha od buke ja-
ine do 85 dB. Uni epovi ne smi-
ju umanjivati srednju vrijednost
ujnosti za vie od 15 dB.

4. Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje
Radi zatite organa za disanje u atmosferi zagaenoj tetnim plino-
vima i drugim aerosolima (dim, magla, praina) u koncentracijama
iznad maksimalno doputenih koncentracija (MDK) radnicima se
daje na koritenje oprema za zatitu organa za disanje.

Sl. 55. Zatita organa za disanje
respiratorom sa filter poluobrazi-
nom za zatitu organa za disanje
od neotrovne praine. Nije nami-
jenjen za plinove, kod nedostatka
kisika i sl.

Sl. 56. Zatita organa za disanje
plinskom maskom sa obrazinom
za zatitu od tetnih plinova, pa-
ra i aerosola (dim, magla i pra-
ina) uz uvjete: a) za minimalno
16% kisika u atmosferi, b) kada
je poznata vrsta i koncentracija
tetnih plinova. Kod manje od
16% kisika u atmosferi, potrebno je koristiti cijevnu masku s
dovodom zraka za disanje ili izolacijski aparat.

5. Sredstva i oprema za zatitu ruku
Radi zatite ruku od odreenih opasnosti ili tetnosti daju se na
koritenje zatitne rukavice.

Sl. 57. Zatita ake konatim
rukavicama s ojaanjem na
dlanu za zatitu od mehani-
kih rizika. Stupanj zatite oz-
naen je na rukavicama. Oja-
anja se biraju prema vrsti ra-
dnih zadataka

Sl. 58. Zatita ake rukavi-
cama za zatitu od kemikali-
ja. Za svaki tip kemikalije
predviene su adekvatne ru-
kavice otporne na predmet-
nu kemikaliju.

6. Sredstva i oprema za zatitu trbunih organa
Radi zatite trbunih organa od mehanikih povreda pri radu na
strojevima za obradu drva sa runim dodavanjem (povratni udar
materijala na cirkularu, ravnalici i drugim strojevima), kao i pri ru-
noj ili strojnoj obradi metala (runo kovanje, sjeenje, kovanje
zranim ekiem) radnicima se daje na koritenje koni pojas ili
specijalno ojaana kona kecelja.
7. Sredstva i oprema za zatitu tijela
Ako je u toku rada tijelo radnika stalno izloeno tetnom utjecaju
tehnolokih procesa (prljavtini, vlazi, visokoj temperaturi) daje se
na koritenje zatitna odjea.
8. Sredstva i oprema za zatitu od ionizirajuih zraenja
Ako u toku rada tijelo radnika povremeno ili stalno dolazi u dodir
sa izvorima ionizirajueg zraenja (radioizotopima, industrijskim
rendgen-aparatima i dr.) radnicima se daje na koritenje zatitna
pregaa, rukavice od olovne gume i respirator sa cjedilom.

Sl. 60. Zatitni prsluk s reflektira-
juim trakama za rad nou ili kod
slabe vidljivosti. Sastoji se od tra-
ke sive boje koja reflektira upad-
nu svjetlost i trake florescntnog
materijala koji emitira svjetlost
nou.

9. Sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnih atmosferskih utje-
caja. Radnicima pri radu na otvorenom prostoru izloenim nepo-
voljnim atmosferskim utjecajima (kia, snijeg, niske temperature i
sl.) i radnicima koji rade u zatvorenoj prostoriji u kojoj su niske
temperature, propuh i slini zdravstveno nepovoljni uvjeti (u hla-
dnjai, ledari i sl.) daju se na koritenje sredstva i oprema za zatitu
od nepovoljnog djelovanja atmosferskih utjecaja.
10. Sredstva i oprema za zatitu od pada sa visine.
Radi zatite od pada sa visine na radnim mjestima koja se zbog
prirode posla ne mogu ograditi ili na drugi pogodan nain zatititi
odnosno pri radu na objektima na stupovima u kamenolomima,
nad provalijama, u cisternama, silosima i sl. daje se na koritenje
sigurnosni pojas za pridravanje pri radu i povezna uad i pojas
za cijelo tijelo.
19

Sl. 61. Zatita od pada s visine
ili u dubinu - sigurnosno ue s
opletenim krajevima i karabi-
nom.

Sl. 62. Zatita od pada s visine
ili u dubinu postie se pojasom
za privrenje s alkama za pri-
hvat prednjeg sigurnosnog ue-
ta. Izrauje se prema normi
HRN EN 361. Ue mora biti is-
pitano.

Sl. 63. Sigurnosni pojas za pridravanje
na povienom mjestu rada. Nema namje-
nu pojasa za zatitu od pada s visine.
Ukoliko se ne koristi prema uputama pri
padu i duem uetu moe doi do lomlje-
nja kime. Izrauje se prema normi HRN
EN 358.

11. Sredstva i oprema za zatitu od davljenja u vodi.
Radi zatite od pada u vodu i davljenja pri radovima iznad vode ili
na vodi (pri montai mosta, geodetskim i hidrolokim ili drugim
mjerenjima, pri prebacivanju dalekovoda preko rijeke, jezera i sl.)
radnicima se daje na koritenje zatitni pojas.
12. Sredstva i oprema za zatitu nogu (vidjeti sliku)
13. Odravanje sredstava i opreme
Radne organizacije moraju osobna zatitna sredstva i opremu odr-
avati stalno u ispravnom stanju. Oteena, pocijepana i od upora-
be dotrajala sredstva i oprema, koja se ne moe popraviti, moraju
se rashodovati odnosno unititi. Sredstva koja se stavlja neposred-
no na glavu (ljem, kapuljaa i dr.), u ui (antifon i dr.), u usta (us-
nik, maske), na nos (tipaljke, steza i dr.), mora se poslije svake
uporabe dezinficirati i prati, ako isto sredstvo odnosno istu opre-
mu koristi vie osoba.

Sl. 64. Zatita nogu - gumene izme
sa ili bez zatitne kapice i elinom
tabanicom za zatitu stopala od me-
hanikih ozljeda, vlage i neistoe te
kod opasnosti od proboja tabanice ili
pada tekih predmeta do 5 kg sa visine
od 1 m na none prste.

Sl. 65. Zatita nogu od meha-
nikih povreda konim zatit-
nim cipelama s gumenim reb-
rastim onom, sa ili bez zati-
tne kapice i eline tabanice,
te dodatka za brzo skidanje
cipela

13. Sigurnosna oprema

Sl. 66. Oznake za rad uz cestu.
Mjesto rada je potrebno oznaiti i
ograditi. Postaviti oznake i obavi-
jesti. Osvijetliti nou i nadzirati.
Obvezatno koristiti reflektirajui
prsluk.

ZNAKOVI SIGURNOSTI
Znakovi sigurnosti se moraju postaviti na odgovarajua mjesta ta-
ko da budu uoljivi i otporni na atmosferlije. Potrebno je pozna-
vati slijedee definicije a) "sigurnosni znak" odnosi na odreeni ob-
jekt, djelatnost ili stanje, i daje informaciju ili uputu o osiguranju
sigurnosti i zdravlja pri radu. Znak moe biti natpis, boja, svjetlos-
ni znak, zvuni signal, govorna komunikacija ili komunikacija ru-
kama; b) "znak za zabranu" zabranjuje odreeno injenje (aktiv-
nosti); c) "znak upozorenja" upozorava na rizik ili opasnost; d)
"znak za obvezno postupanje" propisuje obvezno postupanje u
odreenim sluajevima; e) "znak za izlaz u sluaju nude ili za pr-
vu pomo"; f) "znak obavijesti"; g) "natpis" je znak, koji daje spe-
cifine informacije u obliku geometrijskih likova, boja, simbola ili
piktograma i koji je vidljiv samo, ako ga se osvijetli svjetlou od-
reene jakosti; h) "dopunski natpis" je natpis, koji se upotrebljava
skupa s jednim od znakova opisanim pod g) i daje dopunske in-
formacije; i) "sigurnosna boja" je boja, koja ima tono odreeno
znaenje; j) "simbol ili piktogram" je lik, koji opisuje stanje ili
propisuje specifino postupanje, a upotrebljava se na natpisu ili
osvijetljenoj povrini; k) "svjetlosni znak" je znak koji se osvijetli s
unutarnje strane ili straga, tako da daje dojam osvijetljene povri-
ne; l) "zvuni signal" je ifrirani signal, koji stvara naprava izraena
za tu namjenu, bez uporabe ljudskog ili umjetnog glasa; m) "go-
vorna komunikacija" je unaprijed dogovorena usmena poruka s
ljudskim ili umjetnim glasom; n) "runi signal" je pomicanje i po-
loaj ruku u ifriranom obliku za rukovoenje osobama koje izvo-
de manevre opasne za radnike.

Sl. 67. Znakovi sigurnosti

OPASNE RADNE TVARI

Opasne (tetne) radne tvari su sve one tvari koje za vrijeme proiz-
vodnje, rukovanja, transporta, skladitenja ili koritenja isputaju ili
stvaraju infektivne, iritirajue, zaguljive, toksine ili druge tetne
praine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna u koliinama koje
mogu dovesti do oteenja zdravlja osoba koje s njima dolaze u
dodir ili tetno djelovati na okoli. Opasne tvari su i sve druge tva-
ri koje na bilo koji nain mogu ugroziti zdravlje i ivot ljudi i pro-
uzroiti materijalnu tetu. Opasne tvari se dijele na: 1. tetne za
zdravlje -otrovne, nagrizajue, zaguljive, nadraujue, kanceroge-
ne, mutagene, radioaktivne, infektivne ili koje imaju neka druga
tetna svojstva.; 2. zapaljive; 3. eksplozivne. Opa pravila za
smanjenje rizika od akcidenta jesu: 1. provjeriti da li su pakovanja i
spremnici ispravni; 2. opasne tvari drati samo u odgovarajuim
spremni-cima i propisno oznaiti; 3. izbjegavati kontakt sa, usti-
ma i oima (koom); 4. paljivo raditi, proitati upute i STL (si-
gurnosno tehnika lista); 5. temeljito odravati osobnu higijenu.
Naini ulaska opasnih tvari u tijelo jesu: 1. inhalacija (udisanje); 2.
absorbcija (preko koe i oiju) 3. ingestija (jedenje, gutanje); 4.
prijenos preko placente na dijete. Oznaavanje otrova. Znakovi
opasnosti su piktogrami koji bojom i simbolom oznauju opas-
nost. Oznake upozorenja oznaavaju se slovom R i rednim bro-
jem upozorenja. Oznake obavijesti odnose se na mjere koje se
moraju primijeniti u prometu otrova i pri rukovanju otrovima a
oznauju se slovom S i rednim brojem obavijesti. Oznake upo-
zorenja i obavijesti postavljaju se na ambalau odnosno pakovanje.

20

Sl.16. Znakom za vrlo jaku otrovnost (T+) i
simbolom oznauju se otrovi iz Skupine I. Sim-
bol je grafiki prikaz mrtvake glave crne boje
na naranastoj podlozi.
Pokraj znaka stavlja se natpis vrlo jaki otrov.

Sl. 17. Znakom za otrovnost (T) i simbolom
oznauju se otrovi iz Skupine II.
Simbol je grafiki prikaz mrtvake glave na na-
ranastoj podlozi.
Pokraj znaka stavlja se natpis otrov.

Sl. 18. Znakom za tetnost (Xn) i simbolom
oznauju se otrovi iz Skupine III.
Simbol je Andrijin kri crne boje na naranastoj
podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis tetno.
Primjer: razreiva za boje

Sl. 19. Znakom za nadraujue djelovanje (Xi) i
simbolom oznauju se otrovi koji trenutnim,
produenim ili ponovljenim dodirom s koom
ili sluznicom izazivaju upale. Simbol je Andrijin
kri, crne boje na naranastoj podlozi.

Sl. 20. Znakom za nagrizajue djelovanje (C) i
simbolom oznauju se otrovi koji u dodiru s or-
ganskim i anorganskim tvarima izazivaju njiho-
va oteenja. Simbol je crne boje na naranastoj
podlozi s natpisom nagrizajue .

Sl. 21. Znakom za eksplozivnost (E) i simbolom
oznauju se otrovi koji pod utjecajem plamena ili
drugih toplinskih izvora eksplodiraju, ili kod ko-
jih je opasnost od eksplozije zbog vea nego kod
dinitrobenzena.

Sl. 22. Znakom za oksidirajue djelovanje (O) i
simbolom oznauju se otrovi koji u dodiru s
drugom tvari daju jaku egzotermnu reakciju
(oslobaanje topline) Simbol je crne boje na na-
ranastoj podlozi i natpis oksidirajue.

Sl. 23. Znakom za vrlo laku zapaljivost (F+) i
simbolom oznauju se otrovi koji se pod nor-
malnim tlakom (1013 mbara) i na normalnoj
temperaturi (20C ) mogu zapaliti, izazvati
poara ili potpomagati gorenje.

Sl. 24. Znakom za laku zapaljivost (F) i simbo-
lom oznauju se otrovi lakozapaljivi u dodiru s
izvorom vatre, koji se sami pale u dodiru sa
zrakom i otrovi koji u dodiru s vodom ili vla-
nim zrakom razvijaju zapaljive plinove.

Sl. 25. Znakom opasnosti za okoli (N) i simbo-
lom oznauju se otrovi koji su opasni za biljke i
ivotinje, organizme u tlu, pele, ozonski omo-
ta i dr. Simbol je grafiki prikaz crne boje na
naranastoj podlozi.

ZONE OPASNOSTI
Zona opasnosti je ugroeni prostor u graevini ili oko nje ili oko
prostora gdje se nalaze zapaljive tekuine i/ili plinovi i u kojem je
prisutna ili se moe oekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili
plinova i zraka. Zone opasnosti se dijele na zonu 0, zonu 1 i zonu
2. U zonama opasnosti zabranjeno je : 1. dranje i uporaba alata,
ureaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti, 2. puenje i kori-
tenje otvorene vatre, 3. dranje oksidirajuih, reaktivnih ili samo-
zapaljivih tvari, 4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu na-
mijenjene tehnolokom procesu, 5. pristup vozilima koja pri radu
svog pogonskog ureaja mogu iskriti, 6. uporaba elektrinih ure-
aja koji nemaju protueksplozijsku zatitu, 7. noenje odjee i
obue koja se moe nabiti statikim elektricitetom i uporaba ure-
aja i opreme koji nisu zatieni od statikog elektriciteta.
KISELINE I LUINE
Kiseline (sumporna, duina...) i luine (natrijeva...) mogu izazvati
oteenje koe, sluznice oiju i unutarnjih organa ukoliko se udiu
ili progutaju. U dodiru s organskim tvarima razvijaju veliku toplinu
te mogui poar. Pri radu s kiselinama ili luinama treba koristiti
propisana osobna zatitna sredstva. Posude za kiseline moraju biti
otporne na predmetnu kiselinu, neoteene i dobro zaepljene. Za
prelijevanje iz posude u posudu treba upotrebljavati specijalne na-
prave tzv. ljuljake. Posude s kiselinom treba otvarati polako i pa-
ljivo zbog mogueg tlaka unutar posude. Prolivenu kiselinu ili lu-
inu treba odmah oistiti. Kiselinu treba uvijek polako uz mijea-
nje ulijevati u vodu. Vodu se ne smije ulijevati u kiselinu ("VUK"
voda u kiselinu).

Sl. 78. "VUK" - voda
u kiselinu se ne smije
ulijevati zbog kemij-
ske reakcije pri kojoj
dolazi do prskanja te-
kuine. Potrebno je
oprezno uljevati kise-
linu u vodu. Koristiti
naoale.

BOJE I RAZRIJEIVAI
Otapala, razrjeivai i veina boja su lakoisparive tekuine koje
mogu tetno djelovati na zdravlje kod udisanja, kontaktu s koom
ili sluznicom te kod gutanja. Visoke koncentracije mogu izazvati
nesvjesticu i smrt. Pare pomijeane sa zrakom mogu biti eksplo-
zivne.
PLINOVI, PARE, DIMOVI I PRAINE
Opasni plinovi mogu biti tei ili laki od zraka, karakteristine boje
i mirisa ali i bez boje i mirisa te opasni ve i kod malih koncentra-
cija. Neki plinovi, pare i praine pomijeani sa zrakom mogu biti
eksplozivni zato u blizini ne smije biti izvora paljenja (otvoreni
plamen, uareni predmeti, elektrina iskra, iskra statikog elektrici-
teta, itd.).
LABORATORIJI - KEMIJSKI I TEHNOLOKI
Kemijski i tehnoloki laboratoriji u kojima se vre analize i sinteze,
moraju biti zasebne prostorije. U odijeljenima u kojima se radi sa
kemikalijama i reagensima, koje uslijed kemijskih reakcija razvijaju
kodljive plinove, pare i dimove, moraju postojati ureaji za odvo-
enje plinova direktno sa mjesta gdje se pojavljuju. Ureaji za pro-
izvodnju i razvoenje plina po laboratoriji moraju biti smjeteni u
zasebnim prostorijama. Poslije rada potrebno je zatvoriti oba ven-
tila za plin i ostaviti razvod bez plina. Sve kemikalije koje na obi-
noj temperaturi isparavaju tetne i zapaljive pare moraju se drati u
hermetiki zatvorenim posudama. Skladite laboratorija mora ima-
ti odvojeno odjeljenje za uvanje kiselina i luina te biti opskrblje-
no priborom za sigurno istakanje iz velikih posuda u manje (upot-
reba ljuljake, plin-maske, gumene kecelje, gumene obue i gume-
nih rukavica). Sve zapaljive tekuina i ulja koja slue pri radu u la-
boratoriji moraju se uvati u odvojenom zakljuanom prostoru. U
svim odijeljenima laboratorije mora biti u pripravnosti dovoljan
broj aparata za gaenje poara, ormarii za prvu pomo, a prostor
treba biti tien i hidrantima. Na zidovima moraju biti istaknuti
znakovi sigurnosti i upute za rad na siguran nain s pojedinim
ureajem odnosno kemikalijama. Radnici moraju biti struno os-
posobljeni te osposobljeni za rad na siguran nain te pod lijeni-
kom kontrolom. Laboratorija mora biti opskrbljena ispiralicom za
oi.

21
POSTUPAK KOD PROLIJEVANJA, POJAANOG
ISPARAVANJA ILI PROSIPANJA OPASNIH TVARI
Evakuirati sve osobe iz zahvaenog prostora. Zaustaviti prolijeva-
nje, isparavanje ili prosipanje ukoliko je to mogue. Pri tome koris-
titi osobna zatitna sredstva kako bi se izbjeglo stradavanje, isklju-
iti sve izvore paljenja ukoliko je tvar zapaljiva, prozraiti prostor
otvaranjem ventilacije, vratiju ili prozora, tek nakon toga provodi
se dekontaminacija inertnim materijalom koji ne reagira s predme-
tnom opasnom tvari: -pijesak i pilovina za nezapaljive tvari -natrij
karbonat, natrij bikarbonat, gaeno vapno ili vapnena voda za ki-
seline -kisela vodena otopina za luine.
OZNAKE UPOZORENJA R-rizik
R 1 - Eksplozivno u suhom stanju; R 2 -Udarac, trenje, vatra ili
drugi izvori zapaljenja mogu uzrokovati eksploziju ; R 3 -Udarac,
trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako uzrokovati
eksploziju ; R 4 - Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s meta-
lima; R 5 - Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju; R 6 Eksplo-
zivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom; R 7 -Moe uzrokovati po-
ar ; R 8 - U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati
poar; R 9 - Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom; R 10 -
Zapaljivo; itd.
OZNAKE OBAVIJESTI "S" - sigurnost
S 1 -uvati pod kljuem; S 2 -uvati izvan dohvata djece; S 3 -
uvati na hladnom mjestu; S 4 -uvati izvan naseljenih mjesta; S 5
-uvati uz ove uvjete... (tekuinu propisuje proizvoa); S 6 -
uvati uz ove uvjete... (inertni plin propisuje proizvoa); S 7 -
uvati u dobro zatvorenim spremnicima; S 8 -uvati spremnike na
suhom; itd.

ZATITA OD POARA

Osnovna znanja o zatiti od poara obvezatna su za sve radnike bez
obzira na vrstu posla. Gorenje je kemijska reakcija spajanja gorive tvari
s kisikom, uz pojavu plamena odnosno ara i uz oslobaanje topline.
Da bi nastalo gorenje mora postojati: goriva tvar (kruta, tekua ili
plinovita), kisik (zrak ), toplina (temperatura paljenja)
Primjer gorenja metana: CH4(metan)+2O2 (kisik)CO2 (ugljini diok-
sid)+2H2O (voda)+ toplina
UZROCI NASTANKA POARA
Najei uzroci nastanka poara jesu: otvoreni plamen, uareni pred-
meti, eksplozija, elektrina struja, statiki elektricitet, grom i munja te
toplina izazvana trenjem, tlakom, udarom i sl.

POTPUNO I NEPOTPUNO GORENJE
Kod gorenja uz dovoljnu koliinu kisika glavni je produkt ugljini di-
oksid CO2. Kod gorenja uz smanjenu koliinu kisika (zatvoreni pros-
tori i sl.) uz CO2 stvara se i ugljini monoksid (CO).
UGLJINI MONOKSID (CO) je otrovan plin bez boje okusa i mi-
risa to ga ini jo opasnijim. Ve koncentracija od 0,2 volumnih %
CO u udahnutom zraku nakon kratkog vremena uzrokuje smrt.
NAINI GAENJA
Naini gaenja se dijele na: 1. Hlaenjem - goriva tvar se ohlauje na
temperaturu niu od temperature paljenja. 2. Uguivanjem se prekida
dodir gorive tvari s kisikom iz zraka. 3. Uklanjanjem gorive tvari iz
podruja ugroenog poarom. 4. Antikatalitikim djelovanjem sred-
stva za gaenje usporava se odnosno potpuno prekida spajanje gorive
tvari s kisikom.

Sl. 79. Tri uvjeta nas-
tanka poara:
-goriva tvar
-kisik
-toplina
Gaenje se zasniva na
uklanjanju barem jed-
nog od navedena tri uv-
jeta.

Sl. 80. Poar klase A je poar zapaljivih krutih tvari.
Poar klase B je poar zapaljivih tekuina.
Poar klase C je poar zapaljivih plinova.
Poar klase D je poar lakih metala.

MJERE ZATITE PRI GAENJU POARA
Pri gaenju poara mogu nastati ozljede, opekline, trovanja i sl. a ako
se poar gasi pogreno odabranim sredstvom. Po ivot je opasno ga-
siti poar blizu elektrinih ureaja i instalacija pod naponom. Kod ga-
enja poara u zatvorenom prostoru u sluaju tekoa sa disanjem na-
pustiti prostoriju i gaenje.
SREDSTVA ZA GAENJE POARA
Sredstva za gaenje poara jesu: 1. Voda je najefikasnije sredstvo za
gaenje poara krutih tvari koje gore arom. Vodom se ne smiju gasiti
poari elektrinih ureaja i instalacija pod naponom; 2. Pjena se
primjenjuje uglavnom za gaenje zapaljivih tekuina. Pliva na povrini
tekuine i gorivu tvar izolira od kisika te gasi poar. Provodi elektri-
nu struju; 3. Prah se uspjeno koristi za gaenje poara tekuina i pli-
nova i za gaenje poara na elektrinim ureajima i instalacijama na-
pona do 1000 V. Prahom za gaenje ne mogu se potpuno ugasiti po-
ari krutih tvari. Za gaenje poara lakih metala koriste se posebne
vrste praha; 4. Ugljini dioksid (CO2) se koristi za gaenje poara na
elektrinim instalacijama i ureajima pod naponom kao i za gaenje
drugih poara u njihovoj blizini. Nije prikladan za gaenje tinjajuih
poara ni poara lakih metala. Koncentracija ugljinog dioksida iznad
5% je opasna za zdravlje ovjeka. Prilikom izlaska iz posebno iroke
mlaznice uslijed ekspanzije temperatura CO2 iznosi oko 80 C i mo-
e izazvati smrzotine; 5. Halotroni su plinovi, halogenirani ugljikovo-
dici pet puta tei od zraka, a neki su opasani za zdravlje ve u volum-
nim udjelima od 3%. Slue za gaenja posebno u prostorima s elek-
tronikom opremom zbog manjih teta; 6. Priruna sredstva za gae-
nje manjih poara su pijesak, zemlja i razni pokrivai. Pokrivai su ko-
risni i kod gaenja poara odjee na osobama pri emu je potrebno
prekriti cijelu povrinu koja gori.

Sl. 81. Aparat pod stalnim tlakom za poetno ga-
enje poara prahom. Dijelovi aparata jesu
spremnik, ruica za aktiviranje, osigura, crijevo i
mlaznica te esto manometar. Na aparatu se mo-
ra nalaziti naljepnica s rokom uporabe. Najmanje
jednom godinje aparat provjerava ovlatena
pravna osoba.
Spremnik je pod stalnim tlakom od cca 15 bara.

Sl. 82. Postupak aktiviranja aparata za poetno gaenje poa-
ra: 1.donjeti aparat na prihvatljivu udaljenost od poara, uhva-
titi mlaznicu, 2. izvui osigura, 3. usmjeriti mlaznicu prema
poaru, 4. pritisnuti ruicu na aparatu i ruicu na mlaznici na
crijevu (ukoliko je izvedena)

Sl. 83. Vanjski nadzemni hid-
rant U blizini hidranata pos-
tavlja se hidrantski ormar sa
opremom (kljuevi za hidran-
te, vatrogasna crijeva, vatro-
gasni nastavci i vatrogasne
mlaznice).

22

Sl. 85. Zidni unutar-
nji hidrantski orma-
ri sa ventilom, cri-
jevom i mlaznicom.
Duina jednog vat-
rogasnog crijeva iz-
nosi 15 metara.

APARATI ZA POETNO GAENJE POARA
Slue za gaenje manjih poara. Postoje dva osnovna tipa aparata: 1.
vatrogasni aparat s boicom je aparat u ijem spremniku dolazi do ra-
dnog tlaka u trenutku isputanjem pogonskog plina iz boice. Potreb-
no je pritiskom na dugme najprije aktivirati plin iz boice; 2- vatroga-
sni aparat pod stalnim tlakom je aparat kod kojeg se spremnik stalno
nalazi pod radnim tlakom. Odravanje vatrogasnih aparata obuhvaa:
redovni pregled , periodini pregled i kontrolno ispitivanje.
HIDRANTI I OPREMA ZA GAENJE VODOM
Postoje vanjski i unutarnji hidranti. Vanjski mogu biti nadzemni i pod-
zemni dok su unutranji hidranti zidni.
OBVEZE PRI GAENJU POARA
Svaka osoba koja primijeti neposrednu opasnost od nastanka poara ili
primijeti poar, duna je ukloniti opasnost, odnosno ugasiti poar ako
to moe uiniti bez opasnosti za sebe ili drugu osobu. Ako ta osoba to
ne moe uiniti sama, duna je obavijestiti najbliu vatrogasnu pos-
trojbu, policijsku upravu, stanicu ili ispostavu, centar za obavjeiva-
nje i uzbunjivanje ili drugo tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave.

Sl. 78. Poar treba gasiti sa
sigurne udaljenosti zbog
opasnosti od obruivanja
zgrada.
Nije potrebno ui u prostor
u plamenu osim u sluaju
spaavanja osoba. Potrebno
je gasiti kroz prozore i sl.

PRVA POMO

Pod povredama i bolestima osoba na radu smatraju se povrede,
bolesti i druga bolesna stanja radnika nastala na radu ili u vezi s ra-
dom. Postupke prve pomoi izvode osposobljeni radnici po pravi-
lima medicinske struke do dolaska lijenika. Nakon obavljenih
propisanih postupaka prve pomoi, povrijeenom ili oboljelom
mora se osigurati lijenika pomo.

RANE
Prva pomo za rane, ako za pojedine vrste rana nije drugaije pro-
pisano, obuhvaa: odstranjivanje odjee ili obue s dijela tijela re-
zanjem po avovima; zaustavljanje krvarenja; pokrivanje rane ste-
rilnom gazom i povijanje zavojem; stavljanje povrijeenog u pravi-
lan poloaj s obzirom na vrstu, veliinu i lokalizaciju rane te ope
stanje.
Za otvorene (vanjske) rane na vratu, prva pomo obuhvaa i ove
postupke: pokrivanje rane s vie slojeva sterilne gaze i povijanje
zavojem, a ukoliko se krvarenje ne moe zaustaviti pritiskom prsta
na dovodnu arteriju, potrebno je uiniti tamponadu rane ili izvriti
direktni pritisak prstom u samu ranu. Za otvorene (vanjske) rane
na prsnom kou, prva pomo obuhvaa: pokrivanje rane s vie
slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem i stavljanje preko toga ma-
terijala koji ne proputa zrak (gumeno platno, plastina folija, iro-
ke trake flastera i sl.) koji se uvrsti zavojem. Za zatvorene (unu-
tarnje) rane na prsnom kou prva pomo se sastoji u postavljanju
povrijeenog u polusjedei poloaj i transport u tom poloaju na
lijeenje u bolnicu.
Za rane u trbuhu s ispalim organima iz trbune upljine prva po-
mo obuhvaa i : obavijanje sterilnom gazom ispalih organa iz tr-
bune upljine i njihovo polaganje na nepovrijeeni dio trbune
stjenke a ne vraanje u trbunu upljinu. Ne smije se: istiti povr-
ina rane niti ugruana krv s rubova rane; odstranjivati strana tijela
koja se nalaze na rani; dodirivati ranu prstima ili drugim predme-
tima; ispirati ranu tekuinom, posipati prakom ili mazati mau.
Prilikom pruanja prve pomoi za rane na grudnom kou povrije-
enom se smije davati prva pomo samo metodom usta - usta ili
usta - nos. Prilikom pruanja prve pomoi za povredu nosa, jezika,
vilice i gornjih dinih putova povrijeenom se ne smije davati prva
pomo propisana za nagli prestanak disanja metodom direktnog
upuhivanja zraka u plua.
Postupak se primjenjuje na mjestu na kome je nastala rana, bez
pomicanja povrijeenog osim kod rana na vratu i kod rana (otvo-
renih i zatvorenih) na prsnom kou, kada se povrijeeni prethod-
no postavlja u polusjedei poloaj. Kod amputacijskih povreda kr-
varenje se zaustavlja podvezivanjem bez obzira na njegovu jainu.
Za zaustavljanje ostalih krvarenja iz rana : pritisak prstom na krv-
nu ilu koja u ranu dovodi krv; postavljanje kompresivnog zavoja
na povrijeenu krvnu ilu odnosno ranu; podizanje uda na kome
je rana, osim ako je prelomljen ili ako povrijeeni ima unutarnje
krvarenje; direktni pritisak na ranu kod krvarenja koja se navede-
nim postupcima ne mogu zaustaviti (npr. rane u podruju bedra ili
vrata). Odrezani ili otrgnuti dio tijela povrijeenog treba postaviti
u istu nepromoivu vreicu po mogunosti s ledom i s povrijee-
nim uputiti u bolnicu.

OTEENJA KOSTI
Prva pomo za oteenje kosti (prijelomi, iaenja i uganua), ako
za pojedine vrste oteenja nije drukije odreeno, obuhvaa: od-
stranjivanje odjee i obue rezanjem po avovima s dijela tijela na
kome je oteenje kosti; ukruivanje (imobilizacija) dijela tijela na
kome je oteenje kosti na odgovarajui nain ; osiguranje jezika
od upadanja u grlo kod prijeloma viline kosti. Prilikom pruanja
prve pomoi za oteenja kosti ne smije se vriti namjetanje kos-
tiju. Prilikom pruanja prve pomoi za oteenje kosti grudnog
koa i oteenja kraljenice i kosti ruku, povrijeenom se ne smije
davati prva pomo na nagli prestanak disanja runom (indirek-
tnom) metodom. Postupak se primjenjuje bez pomicanja povrije-
enog osim u ovim sluajevima: oteenje zgloba koljena i sko-
nog zgloba, kada se povrijeeni prethodno postavlja u leei polo-
aj na ravnu tvrdu podlogu; prijelom rebara, kada se povrijeeni
prethodno postavlja u sjedei poloaj; prijelom viline kosti, kada
se povrijeeni prethodno postavlja u leei poloaj s licem prema
dolje, ili u sjedei poloaj s glavom nagnutom prema naprijed; pri-
jelom zdjeline kosti, kada se povrijeeni prethodno polae na
dasku u leei poloaj na leima, sa savijenim nogama u kukovima
i koljenima i postavljenim jastukom ispod i izmeu koljena; pov-
reda kosti vrata, kada se povrijeeni prethodno postavlja u sjedei
poloaj; povreda kosti prsnog koa, kada se povrijeeni postavlja u
polusjedei poloaj; povreda kraljenice, kada se povrijeeni pret-
hodno polae na dasku u leei poloaj na lea, a pod slabinski i
vratni pregib kraljenice se postavlja jastuk. Povrijeene kosti i
zglobovi ukruuju se (imobiliziraju) u zateenom poloaju. Za uk-
ruivanje dijelova tijela primjenjuju se postupci ovisno o vrsti o-
teenja kosti ili zgloba, i to: za prijelom kosti lubanje, postavljanje
prvog zavoja na glavu; za prijelom vilice, ukruenje vilice trokut-
nom maramom postavljenom pod bradu i vezivanjem krajeva ma-
rame na tjemenu glave; za prijelom kljune kosti, uvrivanje
ramena pomou trokutnih marama; za prijelom lopatice, veziva-
nje ruke uz prsni ko; za prijelom nadlaktice, ukruenje ruke po-
23
mou udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vra-
ta, ili vezivanje ruke uz prsni ko; - za prijelom podlaktice, ukrue-
nje podlaktice pomou udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu
vezanu oko vrata; - za povredu zgloba lakta, ukruenje u poloaj u
kojem je zateen; za povrede runog zgloba i kosti ake, ukruenje
ake pomou udlage postavljene od vrha prstiju do lakta u poluza-
tvorenom poloaju ake i polaganje ruke u trokutnu maramu veza-
nu oko vrata; - za prijelom natkoljenice, ukruenje natkoljenice
pomou tri udlage, postavljanjem jedne od vrha prstiju noge ispod
stopala i pete do bedra, druge s unutarnje strane noge od ruba sto-
pala do prepone, i tree s vanjske strane noge od ruba stopala do
pazuha; za prijelom potkoljenice, ukruenje potkoljenice pomou
tri udlage, postavljanjem jedne tako da zahvati petu sve do polovi-
ne natkoljenice i druge dvije jednake duine s unutarnje i vanjske
strane noge od ruba stopala do polovice natkoljenice; za povredu
zgloba koljena, ukruenje koljena pomou udlage u poloaju u ko-
jem je zateen; za povredu kosti skonog zgloba, ukruenje po-
mou jedne udlage postavljene oko pete do ispod koljena i druge
od vrha prstiju noge do koljena; za prijelom rebara, ukruenje
grudnog koa postavljanjem zavoja oko grudnog koa ili omata-
njem grudnog koa ljepljivom trakom, pri najdubljem izdisaju pov-
rijeenog; za prijelom zdjeline kosti, ukruenje donjeg dijela tijela
omatanjem uz dasku na koju je povrijeeni poloen; za povredu
kraljenice, ukruenje itavog tijela omatanjem uz dasku.

POVREDE OKA
Prva pomo za povrede oka obuhvaa primjenu ovih postupaka:
postavljanje povrijeenog u sjedei poloaj s glavom nagnutom
prema natrag; ispiranje oka istom vodom ako je povreda nastala
djelovanjem kiseline ili luine, ili ako se u oku nalazi strano tijelo
koje se ispiranjem moe odstraniti; pokrivanje oka sterilnom ga-
zom i stavljanje zavoja ako se strano tijelo nije moglo odstraniti is-
piranjem oka ili ako je tkivo prednjeg dijela oka oteeno. Prilikom
pruanja prve pomoi ne smije se: za odstranjivanje stranog tijela u
oku koristiti nikakvo sredstvo osim vode; u oko stavljati lijekove.

POTRES MOZGA
Prva pomo za potres mozga obuhvaa: postavljanje povrijeenog
u stabilni boni poloaj; osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz
dine putove povrijeenog.

OPEKOTINE
Prva pomo za opekline, nastale djelovanjem visoke temperature
na tijelo, obuhvaa: skidanje odjee s oteenog dijela tijela, osim
ako je prilijepljena za opekotinu; stavljanje opeenog dijela tijela
pod mlaz iste hladne vode ili uranjanje u hladnu istu vodu do
prestanka boli a najmanje 10 minuta; pokrivanje oteenog dijela
tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem, osim ako je opekotina
na licu; ako se opekotina nalazi na ruci ili nozi, ukruenje ruke ili
noge na nain propisan za ukruenje u sluaju oteenja kosti; zag-
rijavanje povrijeenog toplim pokrivaem; davanje povrijeenom
da pije bezalkoholne napitke u dovoljnoj koliini. Ako je zapaljena
odjea zalijepljena na opekotinu, prva pomo obuhvaa ove pos-
tupke: omatanje povrijeenog vlanom tkaninom preko odjee; te
dalje ve navedene postupke. Prilikom pruanja prve pomoi ne
smiju se buiti mjehuri na koi, niti na opekotinu stavljati lijekovi,
mast i ulja.

OTEENJA DJELOVANJEM KISELINA ILI LUINA
Prva pomo za oteenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili luina
obuhvaa: odstranjivanje s povrijeenog odjee polivene kiselinom
ili luinom; ienje dijelova tijela: ako je kiselinom ili luinom po-
liveno oko, ispiranje oka istom vodom ili fiziolokom otopinom,
ako je kiselina ili luina unesena u usta ili nos, ispiranje usta i nosa
vodom ili otopinom natrijevog bikarbonata, ako je poliven drugi
dio tijela: kiselinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeenom
lunatom otopinom (natrijev bikarbonat, alkalna mineralna voda,
mlijeko), luinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeenom
kiselom otopinom (limunov sok, razrijeena octena kiselina); pok-
rivanje oteenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem;
davanje odgovarajueg lijeka ako je oteenje nastalo: gutanjem ki-
seline razrijeena lunata otopina (alkalna mineralna voda, mlije-
ko), gutanjem luine razrijeena kisela otopina (limunov sok, raz-
rijeena octena kiselina). Prilikom pruanja prve pomoi za ote-
enja nastala gutanjem kiseline ili luine ne smije se dati sredstva
za ispiranje eluca niti piti otopina natrijevog bikarbonata.

SMRZNUA I SMRZOTINE
Prva pomo za smrznua i smrzotine obuhvaa: prenoenje povri-
jeenog u prostor s temperaturom zraka od oko 15 C; skidanje s
povrijeenog vlane ili zamrznute odjee i obue; zagrijavanje o-
teenog dijela tijela mlanom kupkom, osim ako su na koi nastali
mjehuri; pokrivanje oteenog dijela tijela sterilnom gazom i povi-
janje zavojem koji ne smije biti stegnut; ako je oteena ruka ili
noga, ukruenje ruke ili noge na nain propisan za ukruenje u
sluaju oteenja kosti; zagrijavanje povrijeenog toplim pokriva-
em i laganom masaom neoteenih dijelova tijela; davanje pov-
rijeenom toplih bezalkoholnih napitaka; - primjena umjetnog di-
sanja ako je povrijeeni u nesvijesti i ne die. Prilikom pruanja
prve pomoi ne smiju se buiti mjehuri na koi, masirati ni dodiri-
vati oteeni dijelovi tijela niti davati povrijeenom alkoholna pia.

OTROVANJA
Prva pomo za otrovanja uzrokovana u sluaju otrovanja uzroko-
vanim kemijskim spojevima primjenjuje se: iznoenje otrovanog iz
okoline u kojoj je nastalo otrovanje (zatvorena atmosfera) na svje-
i zrak; skidanje odjee i obue natopljene otrovnom tekuinom;
uz to hitnije osiguranje lijenike pomoi. Potrebno je uzeti pa-
kovanje kemikalije ili oznaku kako bi doktor mogao pruiti po-
mo. Sredstvo za prvu pomo nije univerzalno i ovisi od otrova.
Pravna osoba koja koristi kemikalije duna je istaknuti obavijesti o
prvoj pomoi kod pojedinih kemikalija (sigurnosno tehnika lista).

TOPLOTNI UDAR I SUNANICA
Za toplotni udar i sunanicu prva pomo obuhvaa: prijenos obo-
ljelog na hladnije zrano mjesto te postavljanje u leei poloaj;
rashlaivanje oboljelog skidanjem odjee, polijevanjem ili uranja-
njem u hladnu vodu, ili hlaenjem ventilatorom, te postavljanjem
hladnog obloga na glavu i prsa i lagana masaa koe.

UDAR ELEKTRINOM STRUJOM I GROMOM
Za udar elektrinom strujom (i gromom) prva pomo obuhvaa:
iskljuenje unesreenog iz strujnog kruga; primjena umjetnog di-
sanja, najkasnije 5 minuta poslije udara elektrine struje; vanjska
masaa srca pri prestanku rada srca uz polaganje oboljelog u leei
poloaj; nakon povratka svijesti, zagrijavanje tijela i davanje
osvjeavajueg napitka.

IONIZACIJSKO ZRAENJEM
Oteenja uzrokovana ionizacijskim zraenjem prva pomo obuh-
vaa: odstranjivanje s oboljelog odjee i obue u sluaju kontami-
nacije radioaktivnom prainom; ispiranje koe velikim koliinama
vode ili rastvora sapunice ako je koa kontaminirana radioaktiv-
nom prainom a nije oteena; stavljanje sterilne gaze i omatanje
zavojem rane kontaminirane radioaktivnim zraenjem.

UTAPLJANJE
Za utapanje prva pomo obuhvaa: pri spaavanju u vodi ako
utopljenik ne die, obuhvatiti ga oko grudi i primijeniti umjetno
disanje usta na nos; skidanje odjee utopljenika; primjena umjet-
nog disanja, a u sluaju prestanka rada srca i vanjska masaa srca;
ako je utopljenik progutao veu koliinu vode, ona se moe izbaci-
ti prebacivanjem unesreenog preko koljena ili pritiskom ruku na
trbuh utopljenika koji se postavi u boni poloaj. Ne smije se gu-
biti vrijeme na uzaludne pokuaje izbacivanja vode iz plua.

24
NAGLI PRESTANAK DISANJA
Za nagli prestanak disanja prva pomo obuhvaa: polaganje
oboljelog na ravnu podlogu u leei poloaj na lea, s glavom
zabaenom unatrag; raskopavanje odjee ako stee tijelo
oboljelog; odstranjivanje krvi i drugih sadraja koji se nalaze u
dinim putovima; davanje umjetnog disanja primjenom jedne od
direktnih metoda usta na usta, usta na nos, ili rune metode
Holger-Nielson, osim ako je za odnosnu povredu ili bolest
zabranjena odreena metoda umjetnog disanja ovisno o ranama i
oteenjima kostiju.
NAGLI PRESTANAK RADA SRCA
Za nagli prestanak rada srca prva pomo obuhvaa: polaganje
oboljelog na tvrdu ravnu podlogu u leei poloaj na lea; vanjska
masaa srca dok srce ne pone kucati normalnim ritmom, koja se
provodi uvijek istovremeno s umjetnim disanjem.

OK
Za stanje oka prva pomo obuhvaa: polaganje oboljelog u leei
poloaj na lea, bez jastuka, uz podizanje nogu ako je izraeno
bljedilo lica; osiguranje potpunog mirovanja oboljelog; zagrijavanje
tijela oboljelog pokrivaima; davanje oboljelom toplih bezalkohol-
nih napitaka (osim kod istovremene povrede trbunih organa).

GUENJE
Za guenje prva pomo obuhvaa: odstranjivanje krvi i drugih
stranih tijela iz usta; postavljanje unesreenog u odgovarajui polo-
aj i to ako je u nesvijesti, u stabilni boni poloaj sa zabaenom
glavom prema natrag, a ako zbog povrede ne smije biti u takvom
poloaju, u leei poloaj na trbuhu; ako je pri svijesti, u sjedei
poloaj s glavom oslonjenom na dlanove i laktovima na koljenima.

Sl. 87.
Sadraj ormaria za prvu
pomo je propisan pravil-
nikom. Potroen sadraj
potrebno je zamijeniti.
Kontrolirati rokove upo-
rabe.

GUENJE ZALOGAJEM HRANE
Za guenje uzrokovano zalogajem hrane prva pomo obuhvaa iz-
bacivanje zalogaja hrane iz dinog puta naglim i snanim prit skom
gornjeg dijela trbuha povrijeenog prema grudnom kou.

NAPADAJ EPILEPSIJE
Za napadaj epilepsije prva pomo obuhvaa: polaganje oboljelog u
leei poloaj na lea s glavom postavljenom na mekano uzglavlje;
lagano pridravanje udova oboljelog radi sprjeavanja povrede
zbog trzanja; otkapanje odjee oko vrata; odstranjivanje stranog
tijela iz usne upljine i postavljanje, bez nasilnog rastvaranja eljus-
ti, mekanog predmeta izmeu zubi; davanje oboljelom bezalko-
holnog napitka nakon zavretka napadaja.

NESVJESTICA
Za nesvjesticu prva pomo obuhvaa: iznoenje oboljelog na
svjei zrak i postavljanje u boni poloaj; olabavljenje odjee u di-
jelu koji stee tijelo; rashlaivanje lica i prsa oboljelog hladnom
vodom; davanje oboljelom osvjeavajueg bezalkoholnog napitka
nakon povratka svijesti.

OTROVANJE HRANOM
Prva pomo pri otrovanju hranom: ukloniti otrovnu hranu izazi-
vanjem povraanja; osigurati unesreenom mirovanje. Povraanje
se ne smije izazivati ako je otrovani u nesvijesti ili je progutao ne-
ku jetku tvar.

UGRIZ OTROVNIH KUKACA
Za ugriz otrovnih kukaca, prva pomo obuhvaa: mjesto ugriza ili
uboda premazati amonijakom, zatim rashladiti oblogom alkohola
ili rastvora natrijevog bikarbonata ili kuhinjske soli u vodi, okolinu
ugriza ili uboda namazati nekom antialergijskom mau.

UGRIZ OTROVNIH ZMIJA
Za ugriz otrovnih zmija prva pomo obuhvaa: stezanje trakom
uda 10 centimetara iznad mjesta ugriza zmije bez prekidanja arte-
rijskog krvotoka; povesku treba poputati svakih 15 do 20 minuta
u trajanju od jedne minute i premjetati je svaki put 5 cm navie;
imobilizacija uda; - izazivanje krvarenja na mjestu ugriza rasjeca-
njem koe u obliku kria dezinficiranim noem, a isisavanjem krvi
iz rane samo ako se prva pomo daje neposredno nakon ugriza
zmije i ako osoba koja prua prvu pomo nema otvorene rane u
usnoj upljini; osiguranje mirovanja ugrienog; davanje ugrienom
da pije dovoljno tekuine. Ugrienom se ne smije dopustiti da
uzima alkoholno pie.

NAPOMENA
Izneseni podaci su preuzeti iz Pravilnika o pruanju prve pomoi
radnicima i slue samo za informaciju. Davalac prve pomoi mora
pohaati i poloiti teaj prve pomoi te periodiki obnavljati zna-
nje s novim tehnikama i sredstvima.

ZNR (Zaštita Na Radu)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZNR (Zaštita Na Radu)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dinko Jurjevi

You might also like