Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
0Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Bilogora (Bjelovar), br. 80, 12. prosinca 1942.

Bilogora (Bjelovar), br. 80, 12. prosinca 1942.

Ratings: (0)|Views: 71|Likes:
Published by ml_kaldana

More info:

Published by: ml_kaldana on Dec 07, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

12/08/2013

pdf

text

original

 
Poštarina plaćena u gotovom.
rt-
BILOGORA
tit.
 8
POLITIČKO-PROSVJETNl TJEDNIK
Broj 80. Bjelovar 12. prosinca 1942. Godina
 II.
Pregled ratnih djelatnosti
Neuspjele ofenzive Anglosasa i Sovjeta
(Od naŠEg vojničkog stručnjaka)
Neuspjela sovjetska ofenziva
U toku minulog tjedna Sovjeti su nastavili sa svojim napadajima skoro na čitavoj iztočnoj fronti, ali su ovi napadaji postajali iz dana u dan sve slabiji, uslied ogromnih gubitaka, koje su oni pretrpjeli u ljudstvu i ratnom tvorivu. Ova je zimska ofenziva morala po mišlje- nju AngloameriČana i Sovjeta do- vesti do odluke na iztočnoj fronti, a međutim — osim nekih mjestnih taktičkih prolaznih uspjeha — so- vjetskoj vojsci nije nigdje uspjelo  polučiti bilo koji znatni strategijski uspjeh. Njemačka vojska drži kao i prije u svojim rukama veći dio Stalingrada i unatoč nevjerojatno ogorčenim napadajima sovjetske vojske nigdje nije bila na čitavoj  fronti prisiljena na uzmak.
Bitka u Africi kod Tebourbe
U Africi strategijski položaj osovinskih snaga, naročito poslije  pobjede kcd Tebourbe, znatno je ojačao. U bitci kod Tebourbe učestvo- vala je već razmjerno vrlo jaka skupina angloameričkih 
 snaga,
 koja se je sastojala od dvije pješačke i dvije oklopljene divizije. Strahoviti  poraz, koji je ona pretrpjela kod Tebourbe imat će sudbonosni utje- caj na tok ratnih djelatnosti u za-  padnom dielu afričkog ratišta, jer će time biti znatno uzporeno na-  predovanje prema iztoku angloa- meričke vojske iz Alžira, a ovo će dakako izkoristiti osovinsko vojno vodstvo za pojačanje i onako već vrlo jakih svojih snaga u Tunisu. Pored toga pobjedom kod Tebour- be osovinske su čete osvojile jedno neobično važno saobraćajno čvo- rište, koje će njima znatno olak- šati vođenje daljnjih djelatnosti u Tunisu. Sad je jasno, da su anglo- američke osnove u Zapadnoj Afri- ci, koje su se sastojale u tome, da brzim napredovanjem zauzmu Tu- nis, podpuno propale, te da će se. ratna djelatnost i u ovom dielu Zapadne Afrike odugovlačiti, što će biti od velike strategijske koristi za osovinsku vojsku.
Ispred El-Alagheile
U iztočnom dielu afričkog ra- tišta 'feldmaršalu Rommelu pošlo  je za rukom vješto izvršenim uz- makom premjestiti na jako utvrde- 
Sudbino, vrati nam legije!
BJELOVAR, ti. prosinca. Legije junaka padoše za Hrvatsku. Hekatombe žrtava prinesene su za Hrvatsku počevši od žrtve kralja Petra Svačiča na Gvoz Ju do žrtava najnoviji/i dana. Nije bilo bojišta u Evropi u zadnjih 7—S sto- ljeća, koje ne bi bilo posuto kostimi hrvatskih boraca. Prošli 
 svjetski 
 rat
1914—1918.
 progutao je ništa manje nego 
 600XX>0 
 Hrvata. To je naš obol, kojim dokazasmo svoju pripadnost i vjernost cielom kulturnom Zapadu. / danas hrvatski zrakoplovci, mornari i pješaci bore se na širo- kim poljanama Iz/očnog bojišta od Ladoškog jezera duž Volge do Te- reka. No ne samo to i u domovini stoji hrvatska puška spremna na hrvatskom ramenu u obranu slobodne i krvlju stečene nezavisnosti. Le- gije ponajboljih ustaša, domobrana, pripadnica ustaške mladeži i dru- gih padaju vršeći svoju ustašku i hrvatsku dužnost. Sudbino, vrati nam legije poginulih junaka! Potrostruči junački rod Hrvata u novom pokoljenju brojre hrvatske ustaške mladeži!
HRVAT U BORBI
PROTIV VJEKOVNOG NEPRIJATELJA SVOJE SLOBODE
Bjelovar, dne li?, studena. Protiv partizanskih pljačkaša, koji napadaju mirna hrvatska sela, pa-le obćine, škole i druge javne zgrade, napadaju vlakove, ruše pruge i željezničke mostove hrvat-ska oružana snaga nastupa od-lučno, da se naša domovina jed-nom posvema očisti od razbojni-čkih partizana, koji su kao ostat-ci jučerašnjeg svieta i bivše jugo-slavenske i srbsfce vojske zaostali na našem državnom području ili sa stranog područja došli na naše područje te ovdje pokušali stvo-riti drugo bojište na poziv Moskve i Londona. Dolazak pukovnika France-tića i hrvatskih oružanih snaga u Hercegovinu stubokom je izmienio položaj. Radi toga kao i
 iz 
 dru-gih razloga nastala je podpuna demoralizacija kod odmetnika, te ce se prilike u tom kraju podpu-no normalizirati. Crnogorska brigada, koja se nalazila južno od Jajca, nastoji se probiti natrag u Crnu Goru.
 U
toku je bitka. Hrvatske i njemačke snage neumorno napadaju ovu brigadu. Kod Žumberka je razbijena partizanska skupina od 400 ljudi. Partizani su imali mnogo mrtvih i ranjenih.
U
 prostoru jugozapadno od Priedora i u prostoru jugoiztočno od Bosanskog Novog napale su naše snage partizanske postave, skršile neprijatelja i odbacile ga. Poginulo je 69 partizana. Zaplie-njeno je dosta oružja, strieljiva i opreme. U«prostoru zapadno od Ko-stajnice razpršena je partizanska skupina. Poginulo je 15 partizana.
ne postave kod El-Alagheile svoju vojsku, gdje su mu stigla znatna  pojačanja u ljudstvu, ratnom tvo- rivu, teškom topničtvu i Pokloplje- nim kolima. Uslied velike brzine s kojom je feldmaršal Rommel izvr- šio svoj strategijski pokret 
 engleska
 je osma vojska jako zaostala pa tek sada, kad se je položaj feld- maršala Rommela znatno pojačao,  počela se usredotočivati izpred po- stava kod El-Alagheile gdje će uskoro doći do odlučne bitke. Ali ovoga puta sve prednosti, koje jed- noj vojsci pruža blizina njene ba- ze, bit će na strani osovinskih če- ta, jer se njihova baza nalazi baš u području El-Alagheile, dok su Englezi sada udaljeni od svoje', ba- zena Nilu više od tisuću^ kilome- tara. A. B.
Pojasi s metcima za strojne puške njemčkih zrakoplova. (E. S.)
Po Hrvatskoj
Mile Markovinović i Antun Dostal
 s 
 nama su!
Prigodom napadaja odmet-nika pljačkaša na kolodvor u Mi-šulinovcu dne 3. XII. t. g. poginuli su u vršenju svoje ustaSke i hr-vatske dužnosti uslaSe vojničari Antun Dostal iz Bjelovara i Mile Markovinović iz Bosanskog Pe-trovca. Milu Markovinovića ostavili su pljačkaSi na pruzi uz zapaljeni vlak tako da jc izgorio. UstaSka Hrvatska i hrvatski narod znadu cicniti žrtve svojih ponajboljih sinova. Svielle žrtve svih onih, koji ih prinose nesebič-no i požrtvovno ostat će kao tra- jan primjer budućim hrvatskim pokoljenjima, a s razbojničkim partizanskim pljačkašima obraču-nat će Ustaška Hrvatska. Ustaše Mile Markovinović i Antun Dostal s nama su!
Imenovanja upravitelja njemačkih konzulata u Sarajevu i Dubrovniku
Ministarstvo vanjskih poslova saobćuje, da je dne 2. studenoga 1942. ' od Poglavnika dodieljen „exequatur" konzulu dru Hugi Gordes u kao konzulu Velikog Njemačkog Reicha u Sarajevu. U područni djelokrug oveg Konzulata podpadaiu velike župe Vrhbosna, Usora i Soli. Sana i Luka, LaSva i Glaž te Pliva i Ra-ma. Prema tome odreduje Poglav-nik svim upravnim i sudbenim vlastima Nezavisne Države Hrvat-ske, da imenovanog priznaju upra-viteljem Konzulata u Sarajevu za gore navedeno područje, kako bi moguo slobodno vršiti povjerenu mu službu. Ministarstvo vanjskih poslova saobćuje, da je dne 2. studenoga 1942. od Poglavnika dodieljen „exequatur
u
 generalnom konzulu Ludvrigu Aeldert-u kao upravitelju Konzulata Velikog Njemačkog Rei-cha u Dubrovniku. U područni djelokrug ovog Konzulata podpadaiu velike župe Dubrava, Hum, Cetina te Bribir i Sidraga. Prema tome odreduje Poglav-nik svim upravnim i sudbenim vlastima Nezavisne Države Hrvat-ske, da imenovanog priznaju upra-viteljem Konzulata u Dubrovniku za gore navedeno područje, kako bi mogao slobo'dno vršiti povje-renu mu službu.
 
Strana 2
„BILOGORA"
USTAŠKI POKRET
U domu Ženske ustaške mladeži Sastanak roditelja ustaške mladeži
Tko sriedom ili petkom pro. lazi između sedam osam sali u veče mimo stožera Ž.U.M., čule iza spuštenih kapaka skladnu pjesmu. Zaustavit će se i možda ogledati. Ali vidjeti će samo ustašu pod puškom, koji čuva dom ustaške mladeži. A da mu ie zaviriti u taj dom, vidio bi sliku, kola bi mu zaciejo razveselila srdee. Živimo usred naivećeg rala. što ga pamti čovječanstvo. Vre-mena su težka, sudbonosna. Ona leže često kao mora na pojedincu. Tim većma godi. kada se iza tma-stih oblaka pokazuje sunce, poka-zuje nada u ljepše dane. Sun'ašce ljepše budućnosti griie i dom naše ustaške mladeži. Otvorit ćemo na čas zastore i omogućiti Vam ba-citi pogled u veliki, prijazni tricm. U njemu vrvi kao u pčelinjaku od mlad'h djevojaka. Simpatična ustaškinja sjedi kod glasovira, koji  je smješten u lievom kutu sobe i svira rodoljubnu koračnicu. Oko okruglog stola u sredini sobe smie-stila se ženska Starčcvićeva Rad-nička Ustaška mladež. Mlade dje-vojke sjede kod stola i u prijaz-nom kuliću kod prozora. Sve su one već korlstne članice zajednice kao radnice u tvornicama ili nauč-nice. Uz pratnju glasovira pjevaiu svojim svježim mladenačkim gr-lima zanosne ustaške pjesme. Pri tom ne siede skrštenih ruku: rne uz pjesmu rade. 1 to im daie div-no obiliežje pravog ustaštva, onog ustaštva, o kojem često čujemo od naših najboljih, ali kojeg se na žalost svi još ne drže. Viešte tuke malih radnica navikle radu, zgo-tavljaju ukusne kutijice, koje će omiljela stožerniea uz pomoć svo- jih družica ustašica i dobrih gospoda napuniti do vrha slutKi-šima za Božić. Uđete li u triem medu te dra-ge mlade radnice, osjećat ćete ugodno ono nešto neizrecivo top-lo i srdačno, što raznježuje srdea i što se samo tamo osjeća, gdje vlada ljubav i sloga. Sva su ta mlada i ljepušnd lišća užarena od revnog rada, usta nasmijana; sve su te djevojčice jednog osjećaja,  jedne duše i jeđi.c misli. Čak i one male curićice, koje stoje uz velike kao ptičice jedva proletjele, pomažu svojski. I one se već čc-hče u borbi života, navikle radu 2a kruh svakdašmi. I one znadu, i ako još male, snosili odgovor-nost za svoj rad. To ih čini oz- biljnijima i zrelijima. Pred ulaznim vratima u Iriem skupili su se naučnici Muške Star-čevićeve Radničke Ustaške Mla-deži. Oni stoje tiho kao pred raj-skim vratima i slušaju pozorno piesinu kao svjestni mladi Hrvati, koiima je svaka zanosna ustaška pjesma mila i draga. Gledajući ovaj naš dobri i sviestni naraštaj širenam se srdea od milja i nehotice nam se na-meće misao, da naša draga do-movina ide pravim putem, onim putem, koji vodi u bolju i sretniju  budućnost. K. K-ć
Temeljna načela pri odgoju ustaške mladeži
Duhovni odgoj
Zadaća je duhovnog o Igoja uooznati mladež s Ustaškim načeli-ma. odgajati je u duhu Ustaških načela, te naučiti mladež živjeti po njima. Hoćemo da prodre u mladež idealizam Ustaškog po-kreta, da ona shvati njegovu ve-ličinu; jer sveta vatra hrvatskog idealizma ima neizmjerne snage, ona daie golemu jakost da se prebrode sve zaprieke, koje bi se prepriečile na tome putu k ostva-renju najljepših ideala za jednu Hrvaticu — ideala nesebičnog ra-da za našu Hrvatsku zajednicu. Želimo odgojiti svjesne Hrvatice,  jer nema divnije stvari za Hrva-ticu nego sviest svoje narodnosti, sviest Hrvatstva; hoćemo odgoj'ti Hrvate i Hrvatice, koji će bili svjestni svoje povezanosti s na-rodom, s dalekom prošlosti. Po-znavat će poviest hrvatskog na-roda i biti svjestni svoje odgo-vornosti za budućnost. Svahi po- jedinac je karika u lancu svog naroda, ima veliku zadaću i odgovornost. Sviest o toj' vried-nosti može pojedinca napuniti ponosom, može mu dati polje rada 3a cieli život, može mu dati nutarnju punoću života — Bjelovar 7. sluđena. Dne -I t. mj. u S sati na ve-čer u pros'orijama .Hrvatske či-taonice" u Bjelovaru održanje prvi sastanak roditelia ustaške mladeži, kojem je prisustvovalo preko 100 roditelja te gotovo svi dužnostnici i dužnostnice stožera mužkc i žen-ske mladeži. Sastanak je otvorio stozemik ustaške mladeži Ivan Cc-ranac kratkim govorom, u kojem ie iztaknuo značenje mladeži u ži-votu naroda i države, te uzput spomenuo i primjere odgoja i u-logu mladeži kod susjednih velikih nama prijateljskih naroda: naroda njemačkog i naroda talijanskog. Poslije toga je Ivan
 Šestak
 o-držao predavanje .Za
 sretnu
 bu-dućnost roda našega",
 u
 kojem ie prikazao dvije temeljne misli, koje se jjrovode
 u
 odgoju ustaške mla-deži, a to su: Hrvatska i Pogla-vnik. Nakon loga Je prikazao druž-tvovne sredine,
 u
 kojima se kreće život djeteta od rođenja do pu-noljetnosti, a to su obitelj, škola i organizacija ustaške mladeži. Na-ročito je bila zanimljiva usporedba obitelji s državom, te odnos po- jedinih članova u obitelji
 u
 uspo-redbi prema dužnostima države. Na svršetku svog govora, govor-nik je pozvao sve roditelje na po-žrtvovnu suradnju s dužnostnicima usrećiti ga. Priroda ie dala žensko' mla-deži veliku zadaću u kojoj će na-ći životnu sreću — da bude maj-ka. Mi želimo mlade Hrvatice po-najprije odgajati da budu dobre hrvatske majke, dobre domaćice. One nose najveću odgovornost za budućnost Hrvatske — da da-du novo zdravo hrvatsko poko-Iienie. Hrvatska majka je prva, koja će udahnuti svojoj dječici svetu vatru hrvatskog idealizma,  boja će ih cio život bodriti, da-vati im snage svojom ljubavi. U duhovni odgoj pripada  briga za odgoj sposobnih vođa i voditeliica. Želimo odgojiti vried-ne nosioce hrvatskog imena, časti i poštenja, odlučnosti, hrabrosti, znanja, rada, stege koji će tim sposobnostima djelovati na sva-koga s kojim dođu u doticaj. U organizacijama će svojim utjeca- jem, svoiim vrlinama doprinesti, da nestane iz jhrvatske zajednice lienosti, neurednosti, ogovarania i drugih osobina bez vriednosti Oni će svojim nesebičnim radom odučiti prigovaranja i naučiti ra-diti a ne prigovarati. Prof. Zlata Puhač pri oblikovanju i oplemenjcnju du-še i uma svoga djeteta. Zatim je stožerna odjelna Ur pravileljica za duhovni odgoj žen-ske ustaške mladeži prof. Zlata Puhač govorila o pojedinim gra-nama odgoja u ustaškoj mladeži s naročitim osvrtom na žensku mla-dež. Govoreći o duhovnom odgo- ju iztakla je govornica, da ie za-daća duhovnog odgoia upoznati ustašku mladež s ustaškim načeli-ma, da ih mladež jjozna i da po njima živi. Zatim je govornica to-vorila o đružlvovno gosj>odarskoi  brizi, umicću, radnoj službi ustaške mladeži i drugim granama odgojne djelatnosti u organizaciji ustaške mladeži. Nakon tih predavanja razvio se živahan nevezani razgovor iz-među roditelja odnosno staratelja ustaške mladeži i pojedinih đužnost-mka i dužnoslnica, koji su spre-mno i pomno odgovarali roitclji-na njihove primjedbe, a njihove savjete glede odgojnog djelovanja u ustaškoj mladeži poleđini su dužnostnici zabilježili, te će se o tome povesti rieč na sjednicama stožera. Zaključeno ie na prieđlog sa-mih roditelja, da se ovakovi sa-stanci priređuju barem svaki mje-sec jedamput.
Priredba Uzdanice Ženske Ustaške mladeži
Bjelovar, 5. prosinca. — Dne 5. t. mi. izvela je Ž. U. M. Uzdanica na mjestnoj razglasnoj postaji ve-selu priredbu .U oči sv. Nikole". Priie te izvedbe Uzdanica je posjetila naše ranjene do nobrane, ustaše i njemačke vojnike, ranjene, u našoj domovini, te su naši naj-mlađi razdielili svim ranjenicima darove, koji su bili sakupljeni od građana. Prva priredba Uzdanice na mjeslnom razglasu vrlo dobro  Je uzpjela, uz veliko zanimanie za taj pnenos, a kako i ne bi bio kada smo nestrpljivo očekivali, da čuiemo naše najmlađe po prvi puta pred mikrofonom. OJpjeva-no je par pjesmica i vrlo dobro izvedeni igrokaz „U oči sv. Niko-le". S još većim zanimanjem o-čekuje se druga priredba naše Uzdanice na mjestnom razglasu. Dra-Ka koje su dobro unovčene. Za papir se zahvaljuje zapovjedničtvo bje-lovarskim trgovcima i građanima naisrdačniie. jer su time pomoeli nesamo radničkoj ustaškoj mlad. ži, već i obćoj narodnoj stvari. 7 X.  Je priredio Ured za zaštitu radni-čke mladeži uz pomoć srednjo-školske ustaške mladeži priredbu, od koje je prihod išao u korist radničke mladeži. U jesen je rad-nička mladež sabirala divlje keste-ne, kojih je isto sabrana veća ko-ličina. Sav ovaj prihod od svih napried sabranih stvari upotriebit će se za druttvovnu skrb potreb-ne i neimućne radničke mladeži tako, da će se sada radnička mla-dež podići na onu visinu na ko- joj mora bili, t. j. da učvrsti te-melje hrvatske samostalnosti. U-staški pokret okuplja sve oko se- be. On okuplja i radničku mladež, da ie pridigne za sreću i napre-dak ciele narodne zajednice. Za promičbu rad. mladeži  J. DUK.
Rad Starčevićeve radni« čke mladeži ,,M" u Bje-Iovaru.
Ove godine ustaška mužka radnička mladež ie provela veliku djelatnost Mnogi članovi pojedince su se iztakli u radu za cielu za- jednicu. Kao prvo je je bilo bra-nje lipovog cvieta u mjesecu li-pnju kada je sakupljena veća ko-ličina lipovog cvieta za potrebe hrvatskog domobranstva. Zatim je  bilo sakupljanje starog papira, ko- jega je sakupljeno oko dva vago-na, te veća količina starih krpa,
Sastanak ženske loze ustaškog pokreta
održan je u nedjelju 6. o. mj. u 2 sata poslije podne, u prosto-rijama čitaonice ustaškog stožera u Bjelovaru. Sastanku je prisustvo-vala gdja. prof. Irena Javor, po-vjerenica ženske -loze Ustaškog pokreta za cielu državu, gdja. Silva Radej urednica lista „Usta-škinja" i Stožernik Velike župe Bilogora Stjepan Pižeta. Sastanak  Je otvorila povjerenica Ženske lo-ze Ustaškog pokreta za župu Bi-logora gdja Zlata Stahuljak i po-
 
Broj 80
„BILOGORA"
Strana 3.
KULTURNI PREGLED
zdravlja povjerenicu gdju ju prol.  javor, le joj zahvaljuje na trudu Ml je uložila I već drugi puta došla u Bjelovar radi organizacije žene u hrvatskoj državi i hrvat-skom narodu, U kratkom govoru gdje Stahuljak koji su članice po-mno saslušale, prikazana je uloga žene I potreba organizacije, kao i dužnost svih Hrvatica da se uje-dine i u međusobnom radu po-mažu one, kojima je pomoć po-trebna. A tih imade baš u dana-šnjim prilikama veoma mnogo. Koliki su ne svojom krivnjom ostali bez krova i onoga najnužnijega, a naša je dužnost pomoći im. Po-slije govora gdje Slahuljak govori gdja prof. Javor. U svom je go-voru razjasnila potamc rad i or-ganizaciju Ženske loze. Napominje poruku Poglavnika ženama koja glasi: „Ženska loza ustaškog pokreta ima najplemenitiju za-daću ujediniti srca svih Hrvatica u ljubavi za domovinu, u radu za državu, za svetost domaćeg ognjišta i za obiteljsku sreću. Ženska loza savjestno radi na toj zadaći, te izpunjava svo- ju dužnost, pa je stoga častila dužnost svake prave Hrvatice biti joj članicom i u njoj raditi. Novo hrvatsko pokoljenje naj-bolje će odgojiti žene, koje bu-du radile u Ženskoj lozi po ustaškim načelima. 1 samo ćc si one pribaviti za to veliko djelo zahvalnost domovine". Iz te se poruke može najbolje razabrati cilj, te se nadamo, da će se i naše bjeiovarčanke pokazati dostojne hrvatskog imena i da ne će ni malo zaostajali za onim se-strama u drugim mjestima, koje su već prije radite, a mnoge su već i položile prisegu. Vidimo da su pokazale svoju veliku nacionalnu sviest već i po tome, što su po-čele odmah radom, pieienjem to-plog rublja za naSe hrabre borce, darivanjem i doprinosima za ra-njenike u bolnici, kao i šivanjem za siromašnu djecu u zajednici s ustaškom mladeži. Sve su to na oko male stvari, ali je njihov uči-nak na one za koje se radi i te kako velik. Nastavit ćemo tako i nadalje. Na kraju sastanka podie-ijeni su gospođama upisni listovi i sastanak je završen, tako da su sve prisutne imale js istoga naj-bolji utisak. Z. P. PODLISTAK KREŠIMIR VLAHO:
KRUNA SREĆE
POVIEST VELIKE LJUBAVI (Nastavak 2O) Dan je prolazio, gubio se i već se je spuštala tama, kad je vlak stao. Lagano su izveli Lidu, a na postaji su ih čekali roditelji Piera i Inete. Sjeli su u samovoz i kroz vreva ljudi pri odsievu električnih žarulja nestalo ih je. Pošli su u novi život i ozdravlje-nje u zajednici. Svi sretni, da će se Lida izliečiti u što su čvrsto vjerovali. Noć je padala sve dublje i dublje. Život se stišavao, a mir Je svakoga trenutka bivao veći. IX Na izmaku smo ljetne sezone, a ipak sunce peče, prži, pali, kao
Hrvatska Enciklopedija 3 svezak
Sada već imamo pred sobom tri svezka Hrv. Enciklopedije. Treći  je svezak bio izložen kroz cio prošli tjedan svakomu na uvid u izlogu Gradske štedionice. Svezak I. počinje sa slovom A.i svršava s rieči Automobil. Taj svezak ima SOS stranica, debeo je 7 cm, a težak je 4 kg. 20 g. Svezak II. po-činje s rješju: Autonomaši i svr-šava s rjećju: Boito. Taj svezak ima 72S stranica teksta. Težak je, kao i prvi. Svezak III. nastavlja s rječju: Boja i svršava s rječju: Clevcland. Taj svezak ima soo stranica. Težina mu je ista.
Uspjela praizvedba sliko-pisa »G.P.U.« u Zagrebu
U Zagrebačkom »Danica« sli-kokazu održana je s vrlo velikim uspjehom praizvedba Ufa slikopisa »G.P.U.«, koji je snimljen pod vod-stvom redatelja prof. Karla Ritte-ra, a glavne uloge igraju Laura Solari, Andrc\vs Engclman, Vili Quadflieg i Marina von Ditmar. Ogromno zanimanje, koje je taj slikopis pobudio kod zagrebačkih gledalaca, kao i izvrstan uspjeh, zahvaljuje taj slikopis svojoj; svo- joj vjerodostojnosti. On je naime snimljen prema istinitim redarstve-nim podacima iz raznih država, izvrstni karakterni glumci na čelu s Andre\vsom Engelmannom koji  je dao pobudu za snimanje tog slikopisa, imali su u tom slikopisu mnogo prilike pokazati svoje u-mjetničke sposobnosti. Ciela Hrvat-ska štampa na čelu s .Hrvatskim Narodom" i .Novom Hrvatskom" i .Deutsche Zeitung in K'roatien" osvrnula se u velikim člancima na taj slikopis, koji skida krinku sa zloglasne nasljednice Čeke, a uje-dno i velo tajne s nerazjašnjivih zločinstava, koja su se dogadala u evropskim priestolnicama. Prizo-ri bacanja mrtvih tiela u rieku, rušenje hramova, zločinstva u Špa-njolskoj, demonstracije i štrajkovi na stotine i tisuće žrtava, sve je to posljedica zvjerske djelatnosti te organizacije, čija je hidra smr-vljena u Europi. .Danica" slikokaz u kojem se taj slikopis prikazuje, podpunoma je bio razprodan pr-va tri dana, a prema zanimanju i usred najžešće ljetne žege. More  je tiho i mirno. Kad kad popuhne tihi lahorić, tad se i more plavo, sinje more, naše more lagano uz-lelija prelazeći u plavo zelenu boju, kao da su Se u jedan mah sve masline dalmatinske krajine pretvorile u ulje. Diže se i pada, tezko, tromo, ali zar.osi. Zanosi pogledom domaćih, a kamo li stranaca, koji uživaju časovitu sre-ću i veselje hrvatskog plavog mora. Oni zavide domaćim napa-dajući ih jer ne znadu cieniti lje-potu i ne znadu je sami uživati. Oni im se smiju, a taj smieh jest smieh ironije uzvrata strancu po-što on ljubi svoje more. oni ga po domaći nose u srcu, koje je nerazumno strancu. Hrid morska za njega je kamen „stenac", kao što je .stenac" i njegov život uz žal morski, njegovo more ljubavi. Tu se on rodio i odgojio, a uz Prvi je svezak izašao počet-kom 1941., drugi o Božiću 1941., a treći u jesen 1942. godine. Od sada ćc izlazili redom svi brojevi  jedan za drugim u razmaku od 6 mjeseci. Četvrti se već nalazi u tisku, a za peti se sprema gradivo. Hrv. Enciklopedija izlazi u vrlo težkim vremenima pred |av-nost, ali baš ta činjenica, da izlazi u sadašnje vriemc potvrđuje mo-ralnu i intelektualnu ođpornost i stvaralačku snagu naših znanstve-nih krugova, Mnogi su članci ilustrirani, a mnogom su pridodane slike i cr-teži. Zemljovidi će doći u poseb-noj knjizi na k.-aiu. Da su i do-nešem, možda bi i zastarjeli, ptijc broju osoba, koje su morale olići zbog pomanjkanja mjesta, pred-postavlja se, da će se taj slikopis i dalje s istim uspjehom davati ne njeg će živjeti i umrieti i sve na- jezoe i navala ne mogu mu ga oduzeli, jer je cn srastao u vječ-nosti s trobojkom crven biel i plav. Oni slušaju i 'Uju, razumiju šum maestrala, uzburkanost valovja, a i tihi mir morski. Njima je barka i drug, sve veselje, tuga i bol, jer primorac i more je jedno. U veče, kad nestane sunca, oživi stara Republika. Ul ce po-staju življe i sve ide k jednome središtu: k Slradunu. Onome sta-rodrevnom Stradunu preko kojeg su nekada oholo i mrko prolazili grofovi i plemići, a mladi i zami-šljeni bacali poglede na bedeme ljubavi i mira. I danas kamenite zidine pričaju njihovu slavu i pro-šlest, ali je nestalo one ukočenosti i nategnutosti. Danas čujemo ve-seli smieh, šale i dosjetke. Svake večeri on oživi. Sa svih sirana kao da vrije, a plam bukti u srdcima. nego bi se pojavili. U posebnoj knjizi bit će odtisnuto kazalo. Ako će bili potrebno izaći će i poseb-na knjiga Itao Dodatak. Zato bi moglo podpuno djelo imali oko lt3 svezaka. Već ova tri svezka daju nam bogato vrelo znanja, oni su gole-ma zbirka krajobraza i puni re-produkcija najvećih i najljepših umjetničkih djela. Oni su već sa-da privlačiva riznica znanja i naj-ljepši album slika naših i stranih krajeva. Hrvatska Enciklopedija tiska se u 9000 primjeraka. Još je od toga broja samo
 1.000
 slobodna, a takovo se golemo djelo ne obnavlja tako srcorol P. samo u Zagrebu, nego i u cieloj Hrvatskoj. Donosimo dvie slike, koje prikazuju prizore iz tog sli-kopisa. Mnogi i mnogi nasuprot tomu iz-bjegavaju buku idu lagano i tiho bez buke ulaze i izlaze iz crkve Male Braće, zatim obidju svog patrona Svetoga Vlahu s molitvom na usnicama. Mole i mole obnav-ljajući predaju. Ali uviek, gdje je bilo veselja tu je bio Alfred. Eno ga sad šapuće i smije se s nekim drugovima, sad dosazi u družtvo djevojaka. Najednom smieh, pa ga opet nestane. IVeče-ras ga je brzo nestalo, povukao se je, a gdje, kamo? valjda kući? Kad je Dušan ušao u .Grad-sku Kavanu" našao ga je tamo, sjedio je u kraj stola zamišljen. Prišao je blize b njemu, ali on ga nije ni spazio i ne. pitajući
 2
 za dozvolu sjeo do njega. Alfred se prenuo. „O zdravo Dušane! Odakle Ti ranije?" Pri tom se je nasmijao. Prizori iz slikopisa „G. P. U." (Foto: „Ufa" (Scherl-Kl)

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->