Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
62Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Medotologija Arheologije II. Predavanja

Medotologija Arheologije II. Predavanja

Ratings:

2.0

(1)
|Views: 3,852 |Likes:
Published by urlika_krik
Ovo je skripta nastala 2003. godine, prema predavanjima koja je na Filozofskom fakultetu u Zadru održao prof. Brunislav Marijanović.
Ovo je skripta nastala 2003. godine, prema predavanjima koja je na Filozofskom fakultetu u Zadru održao prof. Brunislav Marijanović.

More info:

Published by: urlika_krik on Aug 24, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/30/2014

pdf

text

 
METODOLOGIJAARHEOLOGIJEII
Predavanja 2001./2002.(nadopunjena predavanjima 2000./2001.)
 
1. METODOLOGIJA
1.1. DEFINICIJA I METODE
(26.10.2001.)Sve su djelatnosti odre
đ
ene nekim pravilima. Pravila iteorijske i prakti
č
ne primjene
č
ine metodologiju.Metodologija je znanstvena disciplina ocjelokupnosti svih na
č
ina i oblika istraživanja pomo
ć
u koje dolazimo do op
ć
ih saznanja. To je disciplina u kojoj se kriti
č
ki ispitujurazli
č
ite znanstvene metode. Kao eksplicitna iobjektivna ona je u biti uvijek dio logike(možemo re
ć
i da je metodologija odnoslogike, znanosti i filozofije). Metodologija jedio epistemiologije – znanosti o znanju(epistem – gr 
č
. spoznaja, znanje; logos – gr 
č
.znanost).
Metodologija
je op
ć
a teorija znanstvenih spoznaja. To je posebna disciplina prou
č
avanja logi
č
kih operacija i tehni
č
kihradnji. Ona prou
č
ava tehnike, povezanost tehnika, postupak...kriti
č
ki ispituje znanstvene postupke i tehni
č
ku obradu podataka.Metodologija nije samo op
ć
a teorija ve
ć
je sastavni dio svakeznanosti. Ona je unutarznanstvena disciplina.Zada
ć
a joj je kriti
č
ki procjenjivati znanstveni postupak. Onaima instrumentarij i na
č
in logi
č
ne obrade podataka kako biutvrdila optimalne uvjete pod kojima je uop
ć
e mogu
ć
eizvoditi znanstvena istraživanja.Dvije su osnovne
skupine metoda istraživanja
1
:
tehni
č
ke
logi
č
ke.
Tehni
č
ke
 
metode
se vežu uz organiziranje, promatranje, eksperimentiranje
2
, prikupljanje, mjerenje... Cilj im je osiguravanje optimalnih uvjeta u kojima je mogu
ć
e do
ć
i do upotrebljivih znanstvenih podataka.Podaci mogu biti: upotrebljivi znanstveni podaci i znanstveno upotrebljivi podaci.
Upotrebljivi znanstveni podaci
su oni do kojih se do
đ
e primjenom tehni
č
kih metoda istraživanjaodnosno u arheologiji oni do kojih se došlo u toku iskopavanja arheološkim metodama.
Znanstveno upotrebljivi podaci
su podaci do kojih se dolazi na bilo koji drugi na
č
in, ali se moguznanstveno iskoristiti bilo primjenom logi
č
kih metoda (komparacije, tipologije, determinacije), ali koji ukrajnjem obliku nemaju vrijednost kao upotrebljivi znanstveni podaci.
Logi
č
ke
se
metode
ti
č
u obrade podataka (analiza gra
đ
e) do kojih se došlo primjenom tehni
č
kih metoda. Zarazliku od tehni
č
kih one su univerzalne. One osiguravaju op
ć
e uvjete pod kojima se uop
ć
e i vrši znanstvenaspoznaja:
izvo
đ
enje zaklju
č
aka/zakona
gra
đ
enje sustava
 postavljanje teza.Tehni
č
ke imaju i karakter pomo
ć
nih i variraju od znanosti do znanosti. Logi
č
ne vrijede u gotovo svimznanostima. Definicija, klasifikacija, analiza
3
, sinteza
4
, dedukcija
5
, indukcija
6
, tipologija, apstrakcija... suzajedni
č
ke metode svih znanosti
7
. Razlike postoje u primjeni i razvijanju ovih metoda.Logi
č
ke i tehni
č
ke metode moraju biti u skladu. Istraživa
č
ki postupak je teorijsko-empirijski te induktivno-deduktivan.Prikupljanje empirijskih podataka, dobivenih pomo
ć
u tehni
č
kih metoda, mora biti vo
đ
eno nekom racionalnomidejom. Deduktivni model mora imati visoki stupanj primjene. Deduktivni modeli moraju dopuštati primjenu u praksi. 
1 Znanost
č
ini: predmet, teren i skup metoda.2 U arheologiji nema pravog eksperimenta ve
ć
postoji pokusno iskapanje.3 Analiza je metoda kada iz složene cjeline izlu
č
ujemo elemente (19. st.).4 Sinteza je metoda kada izlu
č
ene elemente povezujemo u jednu cjelinu (20. st.).5 Deduktivni princip smatra da ono što vrijedi uop
ć
e vrijedi i u pojedina
č
nom.6 Kod ove metode ide se od poznatog k nepoznatom, od pojedina
č
nog k op
ć
em i od ispitanom k neispitanom.7 Ovo su metodološki principi logi
č
kih metoda. Sve su to prirodni mentalni procesi.
1
 
Sada nas zanima prakti
č
na strana tj.
tehni
č
ke metode istraživanja
. One se dijele na:1.
metode koje prethode iskopavanju
 2.
metode iskopavanja
.Postoji odre
đ
eno preklapanje. Neke koje se primarno primjenjuju prije iskopavanja mogu se primijeniti i naiskopavanju. U obje metode ulaze geofizi
č
ke metode koje zapravo želi Nova arheologija.Logi
č
ke metode se dijele prema
č
itavom nizu vrsta istraživanja npr. tipologija, komparacija, kronologija. Sve seove metode primjenjuju nakon istraživanja.Primjena primarnih metoda istraživanja zahtijeva sofisticiranost i sustavnost.Zada
ć
a metodologije je da kriti
č
ki promatra i tehni
č
ke i logi
č
ke metode obrade podataka. Svaka znanost urazvoju mora ispitivati samu sebe kako bi se u
č
inila kvalitetnijom i otklonila nedostatke koji se pojavljuju urazvoju. Primjer nedostataka je iskopavanje tumula koje se u prošlosti vodilo tako da su se kopale male sondekako bi se što brže došlo do središnjeg dijela tumula gdje je grob. Time tumul nije istraživan u cjelini ve
ć
jeistražen samo jedan njegov segment. Zanemarili su se ostali grobovi i drugi razvojni elementi. Takav se pristup pokazao pogrešnim i to je kriti
č
no valoriziranje.Svaka znanost koristi
č
itav niz aparata kojima osigurava svoju kvalitetu istraživanja npr. koristimo nivelir,metar, geofizi
č
ku opremu, foto-aparat, kompjuter...Broj i vrsta tehni
č
kih metoda ovisi o razvijenosti same znanosti, ali ovisi i o tehnološkom razvoju. Dakle,istraživanja u prošlosti su bila vrlo dobro provedena, ali su im današnje tehni
č
ke mogu
ć
nosti bile nedostupne.Tehnološki razvoj vrlo je brz. Tehni
č
ke metode ovise o mjestu i poziciji arheologije.Arheologija se pokazala kao respektabilna znanost. I u onim razdobljima gdje je arheologija potisnuta u drugi plan (npr. antika), arheologija je nezaobilazna jer mora dati potvrde za pisane izvore koje donosi povijest – da ih potvrdi, korigira i ispravi. Kad se radi o nekim razdobljima povijesti arheologija ima velik zna
č
aj jer nemanikakvih pisanih izvora (rani srednji vijek tj. seoba naroda).Potrebna je
multidisciplinarnost
. Nijedna od bliskih znanosti ne može bez arheologije, a ni mnoge drugeznanosti ne mogu bez arheologije niti arheologija može bez njih. Bez me
đ
usobnog kombiniranja svih podru
č
 janema cjelovite slike o vremenu i prostoru same kulture.Arheološko istraživanje ne po
č
inje s iskopavanjem, niti ne završava s krajem iskopavanja. Trebamo cjelovitorekonstruirati me
đ
uodnose svih faktora koji odre
đ
uju život na tom prostoru.Predmet je bio artefakt u 19.st. Danas je druga
č
ije npr. serije grobova iz ovih 200 godina razvoja arheologije sukvalitetna koli
č
ina arheološke gra
đ
e koja nije iskorištena, ali se od nje mogu stvoriti sjajne spoznaje o populacijama i vremenu. Danas trebamo C
14
i sli
č
ne metode, no mi
8
 se time ne bavimo ve
ć
nudimo podatkedrugim znanostima koje
ć
e svojim metodama dobivati rezultate koje
ć
emo mi koristiti.
Razvoj metodologije
odvijao se u dva pravca:
empirijsko-racionalna
induktivno-deduktivna.Obje su uzajamne.
Empirijsko-induktivna orijentacija
Ovaj pravac (orijentacija) preferira empirijsko istraživanje i induktivnu metodu – od pojedina
č
nog ka op
ć
enitom;Bacon, Locke, Hill i u 20.st. neofilozofisti).
Racionalisti
č
ko-deduktivna orijentacija
Metoda koja zaklju
č
uje od op
ć
eg k pojedina
č
nom (Aristotel, Descartes, Hegel, Leibnitz…).Kretanje van ovih (tj. svih) zakona i odstupanje od njih predstavlja:
 pseudoznanost
kvaziznanost
 bezznanost.
8 Mi – to bi ono ka brale bili arheolozi.
2

Activity (62)

You've already reviewed this. Edit your review.
Gordana Divac liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
Luka Kuka Tuka liked this
Luka Kuka Tuka liked this
edimemo liked this
Cedo Montenegro liked this
Luka Kuka Tuka liked this
Bobasius liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->