You are on page 1of 3

„MASONSKI SIMBOLI U BEOGRADU"

Knjiga Zorana Lj. Nikolica nije posvecena masoneriji, tajnom udruzenju slobodnih zidara, vec je u
sustini prica o Beogradu i o tome koliko, i u simbolickom smislu, ovaj grad predstavlja „kapiju
Evrope".

Beograd je bio neobicno vazna tacka na masonskom planu Evrope. On je bio domacin velikog
medjunarodnog masonskog kongresa, 1926.
godine. Pokazalo se koliko je prestonica Srbije bila
vazna tacka za meduratnu Evropu, prema tome
koliko je znamenitih ljudi, okupljenih pod okriljem
slobodnog zidarstva, bilo u tadasnjoj prestonici.
Kongres masona odrzan je u Beogradu od 11. do
16. septembra 1926. godine. Pun naziv ovog
okupljanja bio je „Manifestacija svetskog slo bodnog
zidarstva u korist mira", a rad Kongresa se odvijao
pod predsednistvom „presvetlog brata" Djordja
Vajferta. Ostalo je zabelezeno da su Kongresu
prisustvovali delegati i zastupnici Velikog Orijenta
Francuske i Velike loze Francuske, Velike loze
Svajcarske, Velikog Orijenta Spanije, Velikog
Orijenta Grcke, Velike loze Madjarske, Velikog
Orijenta Turske, Velike loze Bugarske, Velike loze
Beca Velike loze Poljske, Velike loze Rumunije kao i
velikih loza Cilea, Meksika, Nemacke Ceske i
Portugala, zajedno sa domacinon Velikom lozom
SHS „Jugoslavija".
Zanimljivo je da je Velika loza Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenac; „Jugoslavija" ponela to ime punih
deset godina pre nego sto je kralj Aleksanda
Karadjordjevic, inace mason Velikog Orijent;
Francuske, i definitivno odlucio da drzava dobije to
ime.
Na ceonoj fasadi kuce u ulici Svetog Save broj 10,
koja je jedna od porodicnih kuca izgradjenih u tom
periodu, iznad obe terase jasno stoji simbol trougla
ukrstenog sa sestarom. Isti takav simbol, takode na vrhu fasade, nalazi se na zgradi Damjana
Brankovica, svega stotinak metara odatle, u Bulevaru JNA broj 2.
U Vasinoj ulici postoji zgrada sa ulazima na brojevima 14 i 16, u kojoj su ziveli slobodni zidari. To
se vidi po jednom od medaljona koji se nalazi na glavnoj fasadi zgrade, okrenutoj ka ulici. Na
njemu je prikazan atletski muski lik sa sestarom u ruci. Ova zgrada je bila vlasnistvo uglednog
Beogradjanina dr Nikole Krstica i njegove supruge Milice. Zdanje je napravljeno 1927. godine.

Na prvom spratu dugo je ziveo slobodni zidar Abduselam Dzumhur, otac novinara i publiciste Zuke
Dzumhura. Neobicno bi bilo da zdanje, koje je kao svoju porodicnu kucu podigao Damjan
Brankovic, ne nosi obelezja masonerije, buduci da joj je vlasnik pripadao svim srcem. Tako, kuca
na samom pocetku Bulevara Jugoslovenske narodne armije, sa brojem 2, tek nekoliko desetina
metara iznad Slavije, obiluje simbolima slobodnih zidara. Gradjevinu je, u duhu akademizma,
projektovao arhitekta Dragisa Brasovan. Odmah
iznad ulaznih vrata nalazi se upecatljiv medaljon
iznad kojeg dominira piramida sa „okom
svevidecim", cije je znacenje dominantno kod
masona. Suncevi zraci obasjavaju siluete dve zene,
od kojih je jednoj na ramenu sova, simbol stalne
budnosti, a drugoj ogledalo u ruci, koje predstavlja
introspekciju, samospoznaju. To su dve gracije,
Lepota i Mudrost, Atena Palada i Afrodita.
Jos jedan simbol upucuje na razmisljanje o
masoneriji. To je skulptura koja krasi sam vrh
kupole Vlade Srbije. Tu figuru u bronzi postavio je
1938. godine autor Djordje Jovanovic, a nalazi se
na vrhu ugaonog dela zgrade iz ulica Kneza Milosa
i Nemanjine. Tadasnju drzavu simbolise skulptura
zene sa bakljom u desnoj ruci, koju drzi podignutu
visoko iznad glave. Ovo je bila ona ista ideja koja je
estetski rukovodila francuske masone da americkim
slobodnim zidarima podare Kip slobode, postavljen
na ulazu u njujorsku luku.
U centralnom delu najpoznatije beogradske ulice,
Knez Mihailove, danas stoji simbol koji predstavlja
jos jedan „jasan" masonski „potpis". To je piramida
koja se nalazi ispred zdanja Srpske akademije nauka i umetnosti.
Nije nimalo retko da su upokojeni masoni i na svom pocivalistu ostavljali simbole po kojima bi se i
po odlasku sa ovog sveta deklarisali kao slobodni zidari. Nadgrobni spomenik podignut vojvodi
Zivojinu Misicu, velikom srpskom vojskovodji iz Prvog svetskog rata, ima masonska obelezja. Uz
njegovo poprsje stoji skulptura zene koja slavu stratega pozdravlja granom akacije, inace
uobicajenim masonskim simbolom.
I Branislav Nusic, najveci srpski komediograf je bio mason. Jedna od anegdota koja se tice
grobalja i pokojnika, odnosi se upravo na Branislava Nusica i njegovo opravdanje pred ljudima od
pera zasto mu je grobnica u obliku piramide. Nusic je imao objasnjenje, u svom duhu: „On ne bi
voleo da mu se drugi pogane na grobu, a evo, ovakav nadgrobni spomenik, odnosno njegov oblik,
svakako ce ih u tome spreciti."

izvor: „Review“

You might also like