SEMINARSKI RAD CRNE RUPE - Ekvivalencija masa/energija

Ekvivalencija masa/energija
1.0.1 Crne r !e
injenica da se svjetlost savija pod utjecajem gravitacije dovodi do sljedeih zakljuaka koje moemo potvrditi eksperimentom. Zamislimo da dodajemo masu tijelu. Kako se poveava masa, tako se poveava i gravitacijsko privlaenje i objekti trebaju vie energije kako bi dosegli brzinu potrebnu za bijeg. Kada je masa dovoljno velika, toliko da je brzina potrebna za izbjegavanje gravitacijskog privlaenja vea od brzine svjetlosti kaemo da je kreirana crna rupa.

rijevod sa slike! Crna rupa kako se masa poveava, tako se poveava i gravitacijsko privlaenje. Ako je gravitacijsko privlaenje tako veliko da mu ne moe izbjei ak niti svjetlost, tada se formira crna rupa.

"rugi nain de#iniranja crne rupe je da za zadanu masu, postoji radijus i ukoliko je itava masa komprimirana $saeta% unutar tog radijusa zakrivljenost prostorvremena postaje beskonana i objekt je okruen podjednakim $pravilnim% radijusom $even horizont%. &vaj radijus nazivamo 'ch(arzschild)ov radijus i on varira s obzirom na masu objekta $objekti sa velikom masom imaju velik 'ch(arzschild)ov radijus, objekti male mase imaju malen 'ch(arzschild)ov radijus%.

'ch(arzschild)ov radijus odre*uje toku na kojoj se #ormira pravilan radijus, unutar tog radijusa svjetlost ne moe pobjei. +izualna slika crne rupe je ona sa crnom tokom u sreditu prostora bez ikakvog emitiranja radijacije $zraenja%. Zraenje bilo koje vrste koje upada na crnu rupu se ne re#lektira ve u potpunosti apsorbira, svjetlost zvijezda koje se nalaze u pozadini crne rupe ponaa se kao u prolasku kroz leu.

,ako crnu rupu ne moemo vidjeti, ona posjeduje svojstva i strukturu. -ranino podruje koje okruuje crnu rupu na 'ch(arzschild)ovom radijusu naziva se pravilnim radijusom, doga*aji unutar ove granice se ne mogu promatrati. ' obzirom da sile materije ne mogu nadjaati silu gravitacije, sveukupna masa crne rupe se saima do u beskonanost u samom sreditu, kojeg nazivamo singularnou.

.rna rupa se moe pojaviti u bilo kojoj veliini. .rne rupe koje nastaju od mase zvijezda pretpostavlja se da su nastale tijekom doga*aja koje nazivamo supernovama, i imaju radijus od / km. -alaktike crne rupe u sreditima nekih galaksija, ije mase iznose nekoliko milijuna masa sunca i radijusa veliine sunevog sustava, nastale su tijekom vremena umiranjem zvijezda. 0alene crne rupe nastale u poecima 'vemira $uslijed izuzetno velikog pritiska% imaju mase veliine mase asteroida i veliine su zrna pijeska. +alja uoiti da su crne rupe mjesta potpune entropije s obzirom da sva in#ormacija ili objekti koji u*u u crnu rupu iz nje nikada ne iza*u. 1koliko bi promatra uao u crnu rupu u potrazi za in#ormacijom koja nedostaje, on2ona ne bi bio u mogunosti komunicirati svoje pronalaske izvan pravilnog horizonta.

rijevod sa slike ispod: ad u crnu rupu promatra koji izvana promatra sat koji upada u crnu rupu uoava da sat sve vi!e usporava sve dok se na zaustavi tono iznad pravilnog "orizonta. #a druge strane, romatara koji bi upadao u crnu rupu vidi ostatak #vemira kako ubrzava, promatrajui kraj vremena tono prije nego !to dotakne pravilni "orizont.

1.1 Galaksije
1.1.1 "alaksije
-alaksija je nakupina zvijezda, plina i praine me*usobno povezana zajednikim gravitacijskim privlaenjem. +eliine -alaksija se kreu u rasponu od 34,444 do 544,444 svjetlosnih godina i svjetlosti izme*u 346 do 3437 svjetloa sunevog sustava. &tkrie 8nebula9, tj. maglica, neodre*enih $#uzz:% objekata na nebu koji nisu planeti, kometi niti zvijezde, pripisuje se .harles 0essier)u u kasnim 3;44)im. <jegov skup od 34= objekta je prvi katalog galaksija. >erschnel $3;65 ) 3?;3% je koristio snani re#lektirajui teleskop kako bi izradio prvi &pi katalog galaksija.

rije otkria #otogra#skih ploa, astronomi su galaksije crtali rukom. -alaksije imaju neke zajednike karakteristike. -ravitacija dri zajedno milijarde zvijezda, najgua regija nalazi se u sreditu, nazivamo je jezgrom ili ispupenjem. <eke galaksije imaju spiralne ili zavinute ogranke. 've galaksije imaju blijedu vanjsku regiju $podruje% ili envelopu $omota% i zagonetni vijenac tamne materije. 'adraj galaksija varira od jednog do drugog tipa galaksije, ali i sa vremenom. -otovo sve tipova galaksija moemo pronai u grupama ili klasterima. 0nogi klasteri galaksija imaju velike, supergigantske galaksije u svom centru koje su nastale unitavanjem svojih susjeda. <a sunev sustav je smjeten u vanjskoj regiji spiralne galaksije koju nazivamo 0lijenom stazom. <ajblia susjedna galaksija je -alaksija @ndromeda $0=3%.

,znad je prikazan =" crte veine galasija koje pripadaju Aokalnoj -rupi galaksija, populacija galaksija unutar 344 kpc pripada 0lijenoj stazi. 0ogu se vidjeti klasteri patuljastih galaksija koje se ponaaju kao sateliti oko razmjerno velike 0lijene staze i @ndromede.

1.1.# $ %%le&va sekvenca

-otovo itava trenutno poznata klasi#ikacija galaksija razvila se iz poetne sheme koju je predloio ameriki astronom Bd(in >ubble 365C. 1 >ubble)ovoj shemi, koja se temelji na optikoj pojavi slika galaksija na #otogra#skim ploama, galaksije se dijele u tri temeljne klase! eliptine, spiralne i nepravilne $neregularne%.

1.1.' Nas(anak )vije)*e

Dedna osobina koja je u korelaciji sa oblikom, pojavnosti i bojom galaksjia je koliina trenutnog stvaranja zvijezda. Zvijezde nastaju kada se gigantski oblaci vodikovog plina i praine urue pod vlastitom gravitacijom. Kako se oblak urui zadjeli se u mnogo manjih dijelova. 'vaki dio se nastavlja uruavati sve dok ne zapone termonuklearna #uzija.

oetni uvjeti u galaksiji odre*uju brzinu #ormiranja zvijezda. <a primjer, eliptine galaksije doive kolaps ranije i veoma brzo se #ormiraju zvijezde. lin se iskoristi tijekom poetnih godina i one danas imaju izgled blago crvenih objekata u kojima trenutno nema #ormiranja novih zvijezda.

rijevod sa slike! $liptine galaksije crvena jezgra i envelopa %ovojnica& ' populacija stari" zvijezda, #piralne galaksije crveno ispupenje ' stari plavi disk ' mlade.

'piralne galaksije, sa druge strane se #ormiranju sporije, sa manjom brzinom #ormiranja zvijezda. lin koji se iskoritava za #ormiranje zvijezda troi se sporije i zbog toga ga ostaje dovoljno i danas za daljnji nastavak #ormiranja zvijezda u spiralnim okrajcima galaksija.