Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
32Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Numizmatika

Numizmatika

Ratings: (0)|Views: 10,220|Likes:
Published by urlika_krik
Ovo je skripta nastala 2001. godine za ispit koji je na Filozofskom fakultetu u Zadru držao prof. Miroslav Glavičić.
Ovo je skripta nastala 2001. godine za ispit koji je na Filozofskom fakultetu u Zadru držao prof. Miroslav Glavičić.

More info:

Published by: urlika_krik on Aug 28, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

06/09/2013

pdf

text

original

 
NUMIZMATIKA
 NOVAC je zlo.
Bolje bi bilo da je sve ostalo u naturi.
NOVAC
je platežno sredstvo u razmjeni dobara za
č
iju vrijednost žigom jam
č
i onaj koji ga je izdao.
NUMIZMATIKA
je znanstvena disciplina o postanku, razvoju i uporabi novca i to kovanog i lijevanog, papirnatog i svih drugih oblika i materijala u kojima je izdan. Numizmatika utvr 
đ
uje vrijeme, mjesto nastanka,ima vladara, slike i natpise, te na
č
in izrade.
1. TERMINOLOGIJA
Termin
moneta
je vezan uz epitet Junone (Junona Moneta) uz
č
iji je hram na Kipitoliju bila kovnica(moneo,2.-opominjati). Rimljani su novac nazivali
NUMUS
(od gr 
č
ki NUMISMA)-kovanica (lijevanjem ilirukom oblikovani komad
č
iju vrijednost garantira vladar svojim likom, s država pe
č
atom).U numizmatici je važna interdisciplinarnost: epigrafika (instrumenta domestica), heraldika (Atenjani prijenovca sa sovom kuju heraldi
č
ki novac s prikazom njihovih plemi
ć
kih grbova, Ptolomeji kuju novac s orlom sraširenim krilima u obliku munja), metrologija (znanost o težinama i mjerama; gr 
č
ka vrijednost novca jetežinska!, tek od rimskog doba pojavljuju se oznake vrijednosti novca).
Numizmati
č
ka nomenklatura:AVERS
(Av)-naziv za lice tj. prednju stranu novca. Na njemu se prikazuju glave božanstava, simboli grada…uantici. U helenizmu se pojavljuje lik vladara. U Rimu je u carsko doba na aversu lik cara ili nekoga iz njegoveuže obitelji.
REVERS
(Rv)-stražnja strana, nali
č
 je novca. Tu je sekundarna predstava, manje važni prikaz. Na rimskom sunovcu tu božanstva, scene iz života, mitologije, gra
đ
evine, personificiranje op
ć
ih vrlina, provincija…
ODSJE
Č
AK 
(
EGZERK 
)-donji dio jedne strane novca, naj
č
ć
e reversa, odvojen vodoravnom linijom. Tu senaj
č
ć
e nalazi neko slovo ili kratica kovnice koja je izadala novac (od Dioklecijana).
NOMINALA
-naziv za vrijednost novca, u antici odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti (
č
isto
ć
a, kvaliteta itežina metala).
EMISIJA
 
NOVCA
-grupa novca, serija koja se zajedno kuje (npr. za vrijeme vladanja jednog vladara).
O
Č
UVANOST NOVCA
-patina na novcu nastaje zbog oksidacije. Dva su na
č
ina
č
ć
enja: mehani
č
ko ikemijsko. Postoji pet stupnjeva o
č
uvanosti kvalitete.
QUADRATUM INCUSUM
-kvadrati
ć
ili
č
ć
e pravokutnik koji je udubljenje na reversu starijeg novca kojinema prikaz na aversu. Kasnije se usavršava i nadopunjuje znakom, slovom, likovima, a zatim i nestaje.
INCUS
(inkuzni novac)-novac koji ima istu predstavu i na aversu i na reversu, samo je na aversu ispup
č
ena, ana reversu udubljena. Naj
č
ć
i je kod gradova Magnae Graeciae 6. i 5.st. (npr. novac Metaponta s prikazomžitnog klasa).
KRATICE ZA MATERIJAL
Au-zlato (s malo više-manje srebra)Ar-srebro (s malo bakra)Ae(s)-bakar ili broncaBi-bakar s primjesom srebraEl-elektrumFe-željezo (rijetko)Pb-olovo (ne novac, ve
ć
bedževi)Kod ostalih metala piše se puni naziv (cink, platina…)
2. POVIJEST NUMIZMATIKE
 Numizmatika se može podijeliti na tehni
č
ku (vrijednost, kupovna mo
ć
i pravne uredbe vezane uz novac) i primijenjenu (obra
đ
uje numizmati
č
ki materijal…). Numizmatikom se ljudi po
č
inju baviti u 14.st. u Italiji. Njome su se bavili Petrarca, Ciriak iz Ancone. Brojnifeudalci, knezovi, kraljevi, carevi, bankari, razni uglednici sakupljaju novac.U 18.st. formiraju se glasovite numizmati
č
ke zbirke koje nastaju baš iz kraljevskih zbirki: Münzkabinet u Be
č
u(iz zbirke Maksimilijana I. (1496-1515.), Kabinet za medalje u Parizu (formiran za Ludovika XIV),Münzkabinet u Berlinu (iz zbirke markgrofa Willhelma), u Londonu iz sred.17.st., Ermitaž (osnovala gaKatarina II).Kod nas su zbirke poznate zbog veli
č
ine one: Eduarda Mareti
ć
a i Ignaca Kristijanovi
ć
a. Naši poznati numizmati
č
ari su Mijat Sabljar, Šime Ljubi
ć
, Josip Brunšmid. U novije vrijeme kod nas senumizmatikom bave: Ivan Mirnik, Zdenka Dukat, Maja Bona
č
i
ć
(Split).
 
3. PREDMONETARNA RAZMJENA I POJAVA NOVCA
Prvotna razmjena bila je robna. Prva od svih dobara u razmjeni bila je
stoka
(prva konkretna vrijednost). Rije
č
  pecunia,ae,f. u latinskom (rupa na sanskrtskom, feo ili vieh u germanskim jezicima) zna
č
i novac, imovina, anastala je iz rije
č
i pecus,pecoris,n.-stoka, blago (pecus,pecudis,f.-ovca).Vrlo rano ulogu stoke u razmjeni preuzimaju
metali
koji pokazuju niz prednosti (stoka zbog velike vrijednostinije bila svima dostupna, nije se mogla dijeliti, metal se nije kvario, zauzimao je manje prostora, lako se prenosio…). U Mezopotamiji se pla
ć
alo metalom koji se pri trgovanju mjerio-ŠEKEL je naziv i za mjerenje i pla
ć
anje i novac.Metal (željezo, bakar, bronca) u po
č
etku je bio u vidu neobra
đ
enih blokova. Nije sasvim sigurno kada se nametalu javio žig, oznaka
č
ime je metal dobio fiktivnu vrijednost. Na nalazištu Mehenjo Daro u Indiji na
đ
ene su bakrene poluge sa znakovima koje se datiraju u 3.tis.pr.Kr.Po Herodotu
prvi novac
kovan je u Lidiji u zapadnoj Maloj Aziji. Tamo se krajem 8. i po
č
.7.st.pr.Kr. po
č
eloobilježavati male komade metala
č
ime se jam
č
io sadržaj i vrijednost. To su bili okrugli ili jajoliki komadi
ć
ielektruma. Elektrum je prirodna legura od 4/5 zlata i 1/5 srebra koja se nalazila u Maloj Aziji u pijesku nanosarijeka Hermos i Paktol, u planinama Tmolos te u Trakiji na brdu Pangeju i u rijeci Strumi. Ovaj novac nema posebnih prikaza ve
ć
samo na reversu kvadratno udubljenje.Lidijski su kraljevi, posebno Krez (Kandol, Giges, Alijat pa Krez (561-546.)) postali
č
uveni po svom bogatstvu. Krez je prvi napustio kovanje od elektruma. On je kovao KREZEIDE od
č
istog zlata.Maloazijski su Grci napustili elektrum i po
č
eli kovati novac od srebra. Gr 
č
ki je novac uglavnom srebreni.Poslije se i na prostoru klasi
č
ne Gr 
č
ke kuje novac od zlata i srebra sa grbovnim oznakama grada (razne aluzijeili simboli grada: Aegina-morska kornja
č
a, Milet-lavlja glava, Efes-p
č
ela i jelen, Kizik-tuna, Naksos-vinovaloza, Melos-jabuka, Selinunt-divlji celer, Rodos-ruža), a od helenizma i portret vladara.Prvi europski grad koji je kovao novac je Egina. Na gr 
č
kom se novcu vrlo dobro ogleda i razvoj njene umjetnosti.
4. GR 
Č
KI NOV
Č
ANI SUSTAVI
Stavljanjem žiga jam
č
ila se vrijednost tog metala. Žigosani komad metala morao je imati odre
đ
enu težinu.Vrijednost su odre
đ
ivali i metal i težina koja je trebala biti uskla
đ
ena s odre
đ
enim sustavom. Na prostoru stareGr 
č
ke postojali su brojni nova
č
ni sustavi (povezani s trgova
č
kim težinskim sustavom).Tri su osnovne težinske jedinice: talent, mina i stater ili drahma.
TALENT
(gr 
č
.vaga)-je najve
ć
a i najrasprostranjenija težinska i nov
č
ana obra
č
unska jedinica u staroj Gr 
č
koj.Jedan talent se koristio samo kao obra
č
unska jedinica jer se zbog težine nije mogla kovati
za Solona iznosi26,195 kg, za Aleksandra Makedonskog 25,9 kg1 talent = 60 mina = 6 000 drahmi = 36 000 obola
MINA
-obra
č
unska težinska jedinica, postoje razli
č
ite, ali naj
č
ć
a je ati
č
ka koja za Solona vrijedi 436,6 g.1 mina = 50 statera = 100 drahmi = 1/60 talenta
STATER 
-gr 
č
ka težinska jedinica (kasnije ga je za svoj novac uzeo niz država; 8,1-8,6 g; približno težinadvostruke drahme.1 stater = 1/50 mine
DRAHMA
-starogr 
č
ka nov
č
ana jedinica. S kovanjem se po
č
inje u 6.st.pr.K. u razli
č
itim državama o
č
emu ovisitežina. Najrasprostranjenija je bila ati
č
ka drahma (to ovisilo o politi
č
koj i vojnoj snazi Atene) koja je bila teška4,25 g. Naziv dolazi iz doba prije pojave novca u klasi
č
nom obliku kad su se za pla
ć
anje koristili kovanimetalni štapi
ć
i. Šest štapi
ć
a = 1 drahma.1 drahma = 1/100 mine = 6 obola
OBOL
-naziv za srebreni, a kasnije i bakreni novac u Gr 
č
koj. Vrijednost mu je 1/6 drahme ili 0,73 g.Stater može biti osnova (težinskog) sustava i kod zlata (pretežno) i kod srebra. Nov
č
ani sustavi su osnovani nasrebru. Osnova je drahma. Stater i drahma se rijetko javljuju u istom nov
č
anom sustavu. Nova
č
ani sustavi setemelje ili na zlatu i srebru (stater) ili na srebru (drahma).
Najvažniji nov
č
ani sustavi:MILETSKI
-najstariji nov
č
ani sustav, iz 7. i 6.st.pr.Kr., najstariji novci gradova Jonije od elektruma, u ovomsustavu stater je 14 g.
FOKEJSKI
-paralelan je miletskom, stater je 16 g.
PERZIJSKI
-zlatni stater je 8,1 g, a srebreni 5,1 g.
 
 Na srebru su bazirani sljede
ć
i nov
č
ani sustavi:
EGINSKI
-iz 7.,6.st.pr.Kr., stater teži 12,14 g, sustav se proširio na Kiklade, sjevernu i srednju Gr 
č
ku,Peloponez, Megaru i religiozno-kultna središta (Olimp i Delfi).
EUBEJSKO-ATI
Č
KI
-za Solona zamjenjuje eginski sustav. Odnos vrijednosti je:1 talent = 60 mina = 26,196 kg1 mina = 100 drahmi = 436,6 g1 drahma = 6 obola = 4,366 g1 obol = 0,728 g.Ovo je najrašireniji sustav. U upotrebi je i na Siciliji.U 4.st. dolazi do politi
č
kih promjena. Filip Makedonski kuje zlatni stater (8,6 g). Aleksandar Makedonski kuje izlatne statere i srebrene drahme u odnosu: 1 zlatni stater = 20 srebrenih drahmi = 5 srebrenih tetradrahmi. Na Peloponezu, Kreti i dalje je upotrebi bio eginski sustav.Još treba izdvojiti KORINTSKI sustav (u principu eubejski) kod kojeg se stater ne dijeli na dvije ve
ć
na tridrahme (2,21 g).Postojali su i: feni
č
ki, abderski, hioski, rodoski…Bez obzira na sustav stater se dijelio na manje dijelovi (stvarno bili kovani ili obra
č
unske jedinice). Stater sedijelio na: HEMISTATER (1/2), TRITE (1/3), HEKTA (1/6), HEMIHEKTA (1/12), MISHEMIHEKTA (1/24).Razvijeniji i složeniji sustav nominala se razvio tamo gdje je osnova bila srebrena drahma. Osnova je srebrenadrahma koja se dijeli na šest obola. Nominale su: DIDRAHMA (dvije drahme), TETRADRAHMA (
č
etiridrahme), DEKADRAHMA (10 drahmi, komemorativni karakter). Niže jedinice od drahme su: PENTOBOL (5 obola, 5/6 drahme), TETRAOBOL (4 obola, 2/3 drahme),TRIOBOL ili HEMIDRAHMA (3 obola, 1/2 drahme), DIOBOL (2 obola, 1/3 drahme), TRIHEMIOBOL (1.5obola, 1/4 drahme) i OBOL (1/6 drahme).Obol se opet dijeli na manje vrijednosti (važne, jer su ostali novci izuzetno rijetki) pa imamo: TRIOEMORIUM(3/4 obola, 1/8 drahme), HEMIOBOL (1/2 obola, 1/12 drahme), TRIHEMITETRAMORION (3/8 obola, 1/16drahme), TETRAMORION (1/4 obola, 1/24 drahme), HEMITETRAMORION (1/8 obola, 1/48 drahme).
GR 
Č
KI BAKRENI NOVAC
Osnova gr 
č
kog nakrenog novca je HALKOS ili HALK. Postoji DIHALK, TRIHALK i TETRAHALK. Odnoss obolom u Ateni: 1 obol = 8 halka (drugdje i 12 i 16).*Novac od željeza je rijetkost (Sparta, Bizant).
5. NOVAC GR 
Č
KIH POLISA
Od sred.7.st. do sred.3.st.pr.Kr. u gr 
č
kom je svijetu 1 400 gradova i 500 vladara kovalo novac. Razlog ovakovelike produkcije je potreba zadovoljenja (oooh, kako lijepa rije
č
) razmjene izme
đ
u proizvo
đ
a
č
a, trgovca ikupca. Novac male vrijednosti je služio samo za lokalnu trgovinu i nije služio izvozu. Samo su neke vrstenovca bile rasprostraanjene u me
đ
unarodnim razmjerima (atenski, korintski). Drugi razlog goleme produkcije je iskazivanje autonomije jer su posebnom emisijom novca gradovi i vladari utvr 
đ
ivali svoju autonomiju i vlast.Mnogi su nam gradovi i vladari poznati jedino preko novca kojeg su kovali.
NOVAC ATENE
Usprkos dobroj prou
č
enosti samo se pretpostavlja da kovanje novca u Ateni po
č
inje u rano 6.st. za Solona.Prema drugima kovanje po
č
inje
560., u doba Pizistrata s novcem kojem je na aversu glava Atene, a na reversusova. No najstariji novci Atene nemaju te prikaze ve
ć
prikaz amfore, glave konja, bika, skarabeja, ljudskogoka… Isti prikazi poznati su i na štitovima crnofiguralnih vaza pa je zaklju
č
eno (štitovi su prikazi grbovaaristokratih porodica) da su ti prikazi na novcu prikazi grbova atenskih obitelji Eupatrida pa se uveo pojamheraldi
č
ki novac (
wappenmünzen
). Nominala je didrahma.Pizistrat je još prije nego je postao tiranin kovao novac u Pangeju. Od njegova se vremena ustaljujekarakteristi
č
an prikaz uz legendu AT. Glavna nominala je tetradrahma koja je kao ve
ć
a uspjela potisnuti satržišta eginski novac s kornja
č
om. Na aversu je glava Atene, a reversu sova. Na tetradrahmi Atene iz 490. kaciga Atene je ukrašena lovorovim vijencem (u
č
ast pobjede na Maratonu), a nareversu je sova i kraj nje polumjesec. Kuju se i dekadrahme i manje nominale. Na njima je na reversu tako
đ
er sova, ali raširenih krila. Na diobolu su dvije sove, a na obolu sova poluotvorenih krila.

Activity (32)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Lejla Becar liked this
Bobasius liked this
Robert Kordić liked this
Mejdi Musliu liked this
Matija Horvat liked this
Manojlovicks liked this
krofeljc liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->