Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013.

godine

Ako na topografskoj karti povuemo jednu pravu i kroz nju provuemo vertikalnu (okomitu) ravninu, mi emo zapravo presjei teren po datoj pravoj; Na taj nain emo dobiti profil terena, tj. njegov vertikalni presjek; Profili se mogu konstruisati izmeu bilo koje dvije take na karti (najee dva vrha);

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

 Profili se dijele na: uzdune i poprene; Mi emo konstruisati popreni profil; Popreni profili se konstruiu: izmeu dva vrha (kote ili trigonometarske take), prilikom odreivanja daljine dogleda, uspona ili nagiba terena, dolinskih strana itd.; Danas se profili pojednostavljeno konstruiu u softverskim paketima (Geografskim informacionim sistemima).
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Reljef na topografskim kartama je prikazan zatvorenim krivim linijama koje povezuju take sa istom nadmorskom visinom izohipsama; Profili se konstruiu pomou izohipsi; Za konstrukciju nam je potrebna topografska karta istraivanog prostora u odreenoj razmjeri, osnovna kartografska predznanja i dobra volja. Profili predstavljaju obine pravougle koordinatne sisteme tako da ih se ne treba plaiti; Pomau viestruko u strunom i naunoistraivakom pogledu pa ih stoga treba potovati.
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Topografska karta, kako je ve navedeno predstavlja osnovu za izradu profila; Mi emo koristiti isjeak karte razmjere 1: 25 ooo sa osnovnom ekvidistancom od 10 m; Profil emo izraditi pomou presjenih taaka profilne linije sa glavnim izohipsama (moe i sa svim to poveava tanost).

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Konstruisat emo popreni profil izmeu taaka A Grabovik (686 m n/v) i B Gri (645 m n/v), istaknutih na karti; Kada odredimo dvije take, spajamo ih profilnom linijom.
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Spajanjem taaka dobivamo profilnu liniju; Prije nego to pristupimo izradi profila sagledat emo reljef prostora; Vodotoci predstavljaju najniu taku u relativnom smislu u odnosu na okolni reljef; Oitavanjem vrijednosti izohipsi vidimo da teren pada prema jugu; Oitavanjem visina taaka zakljuujemo da su ujednaene ali pomou intervala izohipsi vidimo da je strmija desna dolinska (manji interval) strana u odnosu na lijevu (vei interval);
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Za konstrukciju poprenog profila trebamo odrediti nadmorske visine presjenih taaka profilne linije sa izohipsama; Poloaj presjenih taaka oznaen je kruiima.
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Nakon toga emo oitat nadmorske visine taaka; Duinu profilne linije prenijeti emo na papir sa oznaenim presjenim takama i oitanim nadmorskim visinama.
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Za konstrukciju poprenog profila potreban nam je milimetarski papir. Milimetarski papir, kao to se da naslutiti ima ucrtanu osnovnu podjelu po 1 mm i debljim linijama po 5 i 10 mm, to nam olakava konstrukciju poprenog profila.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Na milimetarskom papiru emo nacrtati koordinatni sistem sa koordinatnim osama; Na vertikalnu osu emo nanijeti ekvidistancu izohipsi sa profila a na horizontalnu duinu profilne linije sa presjenim takama izohipsi sa profilnom linijom prenesenu papirom.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Prilikom izrade, razmjera profila po duini (prenesena papirom) e ostati nepromijenjena, u naem sluaju 1:25 000; Razmjeru za visine (ekvidistancu) je uvijek krupnija; U razmjeri 1:25 000 osnovnoj ekvidistanci od 10 m odgovara visina od 0,4 mm; Za prikazivnje plastinosti terena, njegovog nagiba to je vrlo mala vrijednost; Iz tog razloga se vertikalni razmjer poveava npr. 5 puta pa emo dobiti da je osnovna ekvidistanca od 10 m uveana 5 puta = 2 mm (1 m = 0,04 mm, 10 m = 0,4 mm; 0,4 mm x 5 = 2 mm 10 m = 2 mm).
Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Na y koordinatnu osu smo nanijeli vrijednosti visina tj. ekvidistance po 50 m (jer smo i oitavali vrijednosti visina sa glavnih izohipsi); 50 m uveano 5 puta iznosi 10 mm jer je 10 m = 2 mm; Najnia vrijednost ekvidistance mora biti nia od najnie oitane vrijednosti, presjek profilne linije sa vodotokom (488 m n/v) a takoer i najvia mora biti via od najvie visine; Na vrhu ose se upisuju jedinice mjere u naem sluaju metri.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Na x osu prenosimo sa papiria poloaj i vrijednosti nadmorskih visina presjenih taaka profilne linije sa izohipsama.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Podignemo pomone linije (tanko) radi lakeg nanoenja taaka na koordinatni sistem preko milimetarskog papira;

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Oznaimo poloaj nadmorskih visina presjenih taaka profilne linije i glavnih izohipsi oitavajui ve nanesene vrijednosti na y osi.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Preostaje nam da spojimo nanesene take i dobili smo popreni profil; Pomou njega uoavamo nagib terena dolinskih strana; Profil nije zavren jer nemamo duinsku predstavu o njemu.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Na x osu (horizontalna) nanosimo podjelu po duini ne mijenjajui razmjer; U naem sluaju u razmjeri 1:25 000 1 cm = 250 m, 4 cm = 1000 m.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine

Konstruisali smo popreni profil izmeu vrhova Grabovik (686 m n/v) i Gri (645 m n/v); Na konanom profilu se ne nalaze nikakve pomone linije, on se imenuje (Popreni profil Grabovik (686 m n/v) i Gri (645 m n/v) i upisuju se na njega vrijednosti vertikalne i horizontalne razmjere; U konanoj verziji, ne prikazuje se milimetarski papir.

Priredio: mr. sc. Edin Hadimustafi, novembar 2013. godine