HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 2. (8.) savjetovanje Umag, 16. 19. svibnja 2010.

SO1 12

Dino Jakovi HEP ODS d.o.o., Elektroistra Pula

Dino.jakovcic@hep.hr

Davor Mikovi HEP ODS d.o.o., Elektroistra Pula

Davor.miskovic@hep.hr

Danilo Gambaletta HEP ODS d.o.o., Elektroistra Pula

Danilo.gambaletta@hep.hr

ISKUSTVA UPOTREBE LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA U SVRHU SMANJENJA ATMOSFERSKIH PRENAPONA NA SREDNJENAPONSKIM NADZEMNIM VODOVIMA
SAETAK Susrevi se s problemom atmosferskih prenapona na srednjenaponskim zranim vodovima koji su izloeni atmosferskim pranjenjima poduzete su mjere kako bi se njihov utjecaj smanjio s obzirom na kvarove koji oni uzrokuju, a time i kvalitetnu distribuciju elektrine energije. Kako je dunost HEP ODS-a d.o.o. omoguiti i osigurati kvalitetno i sigurno napajanje svim potroaima na mrei, poduzimaju se tehnike mjere da se broj prekida smanji na najmanju moguu razinu. Ujedno godinji broj prekida ulazi i kao parametar kvalitete elektrine energije te je takoer iz te perspektive potrebno prekide smanjiti na najmanju moguu mjeru. Kao rijeenje problema atmosferskih pranjenja nametnuli su se linijski odvodnici prenapona kojima je u seriji spojeno iskrite. U ovom radu govoriti e se o iskustvima primjene linijskih odvodnika prenapona s obzirom na smanjenje kvarova u periodu nakon njihove ugradnje. Kljune rijei: atmosferski prenaponi, kvaliteta napajanja, radni otpor uzemljenja i impedancija uzemljenja, iskustva upotrebe linijskih odvodnika prenapona

EXPERIENCE OF USING LINE SURGE ARRESTERS FOR THE PURPOSE OF REDUCING ATMOSPHERIC OVERVOLTAGES ON MEDIUM VOLTAGE OVERHEAD LINES
SUMMARY Encounter with a problem of atmospheric overvoltages on medium voltage lines, which are exposed thunder strikes, there are undertaken measures in order to reduce malfunctions that they cause, and to reduce influence on quality of distribution of electrical energy. The duty of HEP ODS d.o.o. is provide and ensure quality and safely power supply for all consumers on net. For that reason is necessary to undertake technical measures in order to reduce number of breakdowns on minimal. At the same time number of breakdowns per year is also included like a parameter of quality of electrical energy and for that reason is also very important to reduce number of breakdowns on to minimal possible measure. As a solution of atmospherics are imposed line surge arresters whit serial connections with spark gap. In this work the subject is experience of using line surge arresters regard to reduced number of breakdowns in a period after they are mounted on medium voltage line. Key words: atmospheric overvoltages, quality of power supply, ground resistance and ground impedance, experience of using line surge arresters 1

1.

UVOD

Problem odvodnje atmosferskih prenapona javlja se u podrujima visokog specifinog otpora tla. U podrujima gdje je broj grmljavinskih dana 30 do 45 dana godinje problem postaje jo i vei. Specifini otpor tla u mnogim dijelovima Hrvatske prelazi i 1000 m. Na takvim podrujima uz veliki broj grmljavinskih dana problem stradanja opreme i javljanja kvarova je uestaliji te je shodno tome potrebno i djelovati. Za rjeavanje konkretnog problema na 20 kV dalekovodu Petehi odabrano je rjeenje po kojem se du trase dalekovoda na karakteristina mjesta postavljaju linijski odvodnici prenapona gdje se u seriji s njima postavlja iskrite. U ovom radu obradit e se openito odvodnici prenapona i njihova primjena u elektroenergetici, utjecaj otpora uzemljenja, te e se izvriti usporedba uestalosti nastajanja kvarova atmosferskog karaktera prije i nakon ugradnje linijskih odvodnika prenapona na spomenutom dalekovodu.

2. 2.1.

LINIJSKI ODVODNICI PRENAPONA Dosadanja primjena metaloksidnih odvodnika prenapona

Od svih ureaja koji tite od prenapona odvodnik je najpouzdanija zatita elektrinih postrojenja. Na temelju dugogodinjih ispitivanja utvrena su tono odreena pravila prema kojima se odreuje ponaanje odvodnika prenapona u raznim stanjima postrojenja. Njegova je osnovna zadaa zatita pojedinih ureaja ili cjelokupnih ureaja postrojenja od prenapona, prije svega atmosferskog podrijetla, a da se istodobno ne izazovu razliiti poremeaji pri normalnom radu postrojenja. U distribucijskim mreama HEP ODS-a d.o.o., nazivnog napona 10 kV, 20 kV i 35 kV zapoelo se sa uporabom metaloksidnih odvodnika prenapona poetkom devedesetih godina. Nakon eksperimentalne faze, prelo se na tienje vanijih objekata nazivnog napona 35 kV, a neto kasnije se krenulo i s njihovom primjenom u 10 kV odnosno 20 kV mrei. Na poetku primjene koristili su se iskljuivo odvodnici u porculanskim kuitima, da bi se postepeno prelazilo na polimerna kuita. Danas vie od 80% svih srednjenaponskih odvodnika instaliranih u Europi ima polimerno kuite. Zahvaljujui razvoju tehnologije proizvodnje metaloksidnih odvodnika prenapona s kuitem od polimera, i njihovoj sve nioj cijeni, znaajno se proirila njihova uporaba za poboljanje prenaponskih karakteristika visokonaponskih dalekovoda, ugradnjom odvodnika du samog dalekovoda. Najvei broj ovakvih primjena poznat je u SAD-u, Japanu, Kanadi, Brazilu i Meksiku, dok su velike europske elektroprivrede takoer zapoele s koritenjem ovakve vrste zatite. Ovakav nain zatite primjenjuje se na vodovima nazivnih napona od 6 kV do 123 kV, pa sve do najviih napona 550 kV. Najvie ih ima u Japanu i to gotovo 90% na vodovima nazivnog napona 66 kV i 77 kV, gdje se takav nain primjene koristi ve od 1980. godine. Glavna namjena ugradnje linijskih odvodnika na dalekovode je poboljanje preskonih karakteristika s obzirom na atmosferska pranjenja, izbjegavanje istovremenih ispada kod dvostrukih vodova, te kod podizanja naponskog nivoa postojeih vodova. Metaloksidni odvodnici prenapona, u svojstvu linijskih odvodnika mogu eliminirati prenapone bez prekida napajanja, pa ak i bez oscilacije napona. Na slici 1. moe se zakljuiti da odvodnik proradi prije nego proradi zatita od zemnog spoja ije je vrijeme prorade 0,4 sekunde u konkretnom sluaju na 20 kV dalekovodu Petehi. Ukoliko zatita proradi automatski ponovni uklop, koji je podeen na 2 sekunde ukljuuje dalekovod gdje su u meuvremenu prole sve prijelazne pojave nakon udara groma.

Slika 1. Brzina prorade metaloksidnih odvodnika prenapona nakon udara groma 2.2. Mogui naini primjene i izvedbe linijskih odvodnika prenapona Postoji vie zahvata kojima se mogu smanjiti povratni preskoci na dalekovodu: a) Smanjenje otpora uzemljenja stupa b) Poveanje izolacijske razine voda c) Ugradnja dodatnih zatitnih ueta d) Ugradnja zatitnih uadi ispod faznih vodia e) Ugradnja zateznih uadi Meutim, nekako najekonominije, najjeftinije i lako za ugradnju je primjena linijskih odvodnika prenapona. Linijski odvodnici prenapona su se prvobitno koristili za tienje prijenosnih dalekovoda. Nakon toga zapoelo je njihovo uvoenje u distribucijske mree gdje su uvjeti za njihovu ugradnju stroi nego kod ugradnje na prijenosnim dalekovodima. Naime, kod ugradnje metaloksidnih odvodnika prenapona u distribucijsku mreu potrebno je osigurati dovoljno mali otpor uzemljenja zbog nieg izolacionog nivoa distribucijskih vodova. Takoer postoji i problem induciranih prenapona koji su na niskom izolacionom nivou dovoljno visoki da doe do povratnog preskoka. Svi prethodni uvjeti nisu problem kod prijenosne mree. Najbolja kombinacija tienja voda je zatitno ue i odvodnik prenapona na svakom stupu, uz kvalitetno uzemljenje stupova. U tom sluaju na vodu ne bi bilo preskoka. Ukoliko se pojedini elementi ovakve zatite ne koriste poveava se vjerojatnost preskoka na vodu. Uinak rasporeda odvodnika prenapona prikazan je na slici 2., gdje se na slici vidi da na vodu izolacijske vrstoe 199 kV odvodnik mora biti na svakom stupu kako bi se vod zatitio od direktnih udara groma. Razmicanjem odvodnika na odreene udaljenosti poveava se vjerojatnost preskoka na vodu. Direktan udar u stup s odvodnikom moe prouzroiti povieni napon na susjednom uzemljenom stupu, iznosa veeg od preostalog napona na odvodniku. Na primjer, s uzemljenjem na svakom stupu i odvodnicima na svakom drugom, iz slike 2. vidi se da e 75% direktnih udara groma uzrokovati preskok. Ovo se nee dogoditi ako susjedni uzemljeni stup ima ugraene odvodnike.

Slika 2. Preskoci uslijed direktnog udara groma u zavisnosti od razmaka meu odvodnicima Za bliske udare, inducirani naponi su mnogo manji nego naponi uslijed direktnog udara za istu struju groma, tako da odvodnici mogu biti jo vie razmaknuti, a jo uvijek e biti efikasna zatita za preskoke uslijed bliskog udara groma. Ako se odvodnici ugrauju samo u gornju fazu, posljedica je da gornji vodi postaje dozemno ue za vrijeme rada odvodnika. Otpor uzemljenja stupa mora biti dovoljno nizak da bi sprijeio povratni preskok na jedan od dva preostala fazna vodia. Gornji vodi takoer mora biti smjeten dovoljno visoko kako bi prikupljao to vie direktnih udara groma. Vanjski vodii (ovisno o njihovom rasporedu) pokupit e znaajan dio direktnih udara, obzirom na kut tienja gornjeg vodia. Taj broj je toliki da odvodnici najee moraju biti instalirani u sve tri faze da bi efikasno titili vod od udara groma. Za do sada predloene naine primjene odvodnika koriste se dva osnovna tipa i to odvodnici bez iskrita i s ugraenim iskritima. U tablici I. su prikazana usporedna svojstva jednih i drugih, dobivena temeljem istraivanja njihovih tehnikih i ekonomskih karakteristika. Tablica I. Karakteristike odvodnika prenapona s iskritem I bez njega KARAKTERISTIKE ODVODNIKA S ISKRITIMA BEZ ISKRITA Zatita samo od atmosferskih prenapona Zatita od atmosferskih i sklopnih prenapona MO blokovi nisu direktno spojeni na vod (nisu pod MO blokovi su direktno spojeni na vod (pod naponom)-prema tome manje blokova se koristi naponom), dakle koristi se vie blokova za isti za isti napon, to znai manji nazivni napon, manji napon, vei preostali napon i vei trokovi preostali napon i manji trokovi Dodatni trokovi za iskrita s kuitem Pronalaenje jedinica u kvaru je mnogo tee i Uz upotrebu sustava za odvajanje, jedinice u skuplje kvaru otkrivaju se vizualno Nema utjecaja zagaenja na MO blokove Zagaenje kuita moe dovesti do pregrijavanja MO blokova Preskok na iskritu ovisi o vremenskim uvjetima Odvodnik radi bez obzira na vremenske uvjete Nije sigurno da e doi do dijeljenja energije Podjela energije je osigurana izmeu nekoliko pranjenja meu odvodnicima na istom vodu odvodnika na istom vodu Oito je da postoje razlozi zbog kojih bi se ugraivao jedan ili drugi od ova dva odvodnika, meutim to se ne moe generalno odrediti, ve je na korisniku da poznavajui karakteristike mree izabere odgovarajui tip.

3.

UTJECAJ OTPORA UZEMLJENJA I IMPEDANCIJE UZEMLJENJA

Uloga uzemljenja je u tome da se njime osigura dovoljno mali otpor kako bi se struja kvara, odreene prijelazne pojave, struja groma odvele u zemlju. Uzemljivanje je u biti ostvarivanje dovoljno dobre elektrine veze s zemljom. 4

Kod promatranja openito uzemljenja nije dovoljno osigurati dovoljno nizak radni otpor uzemljenja, nego i dovoljno nisku impedanciju uzemljenja. Tipini valni oblik koji se pojavljuje kod prijelaznih pojava nakon udara groma ili sklapanja ureaja sastoji se od visokofrekventnog i niskofrekventnog dijela valnog oblika. Dio vala prijelazne pojave visoke frekvencije ima vrlo strm porast ela (manje od 10 s vrne vrijednosti struje), dok se niskofrekventni dio prijelazne pojave odlikuje u tome to ima dugo opadajui karakter struje prijelazne pojave. Visokofrekventni dijelovi vala prijelazne pojave znaajni su zbog induktivnih efekata, dok su niskofrekventni dijelovi znaajni za akumuliranje energije u elementima radnog karaktera. Slika 3. prikazuje postotak akumulirane energije u elementima radnog karaktera za odreene frekvencije kod karakteristinih valnih oblika struje za udar groma.

Slika 3. Akumulirana energija u elementima radnog karaktera Uinkovit sustav uzemljenja mora imati dovoljno nisku impedanciju uzemljenja i tako osiguravati i maksimizirati disipaciju energije u zemlju pri proradi odvodnika prenapona. Cijeli sustav uzemljenja se pri proradi odvodnika prenapona ne ponaa kao isti radni otpor ve se on moe nadomjestiti impedancijom. Zbog toga je nama vano da imamo dovoljno nisku impedanciju, a ne samo radni otpor uzemljenja. Kapacitet uzemljivakog sustava dolazi do izraaja kod samog poetaka prijelazne pojave kad je vano da se sva ta koliina energije sigurno odvede u zemlju. Kako bi se osigurao dovoljno velik kapacitet uzemljivakog sustava koriste se plosnate trake jer one mogu na sebe preuzeti veu koliinu naboja nego trake odnosno vodii oblih profila. Induktivitet uzemljivakog sustava dolazi do izraaja kod vrlo brzih promjena struje u vremenu, jer naravno uslijed promjene struje u vremenu dolazi do induciranja napona(Ldi/dt). Taj inducirani napon moe porasti na vrijednost dostatnu da doe do preskoka napona s uzemljivakog sustava preko izolatora na zdravu fazu. To naroito dolazi do izraaja kod distribucijskih dalekovoda, jer izolatori nemaju tako visoki izolacioni nivo kao dalekovodi u prijenosnim mreama. Sve to dovodi do zakljuka da treba osigurati im niu vrijednost induktiviteta uzemljivakog sustava. To se dijelom moe postii da u uzemljivakom sustavu koristimo plosnate vodie, a nikako ne okrugle. Na kraju dolazimo i do uloge radnog otpora uzemljenja iji je glavni znaaj u tome to on svojom to manjom vrijednosti osigurava sigurno odvoenje energije u zemlju u vrijeme kad val prijelazne pojave opada. Takoer ako se uzemljiva postavlja u podruje vrlo visokog specifinog otpora tla, kanal u koji se postavlja traka ispunjuje se zemljom ili nekim bolje vodljivijim materijalima (bentonit). Trake se postavljaju, gledajui presjek trake, tako da je dua stranica presjeka trake okomita na zemljinu povrinu kako bi se ostvario to bolji kontakt izmeu uzemljivaa i zemlje i kako ne bi dolo pri ulegnuu zemlje do gubljenja kontakta izmeu zemlje i trake. Mjerenje otpora uzemljenja s klasinim mjernim instrumentima koji nam u biti daju veliinu radnog otpora uzemljenja, nisu relevantni i ne daju nam dobar rezultat o tome da li e se udar groma odnosno naboj sigurno odvesti u zemlju. Ako zamislimo nadomjesnu shemu uzemljivaa kao serijski spoj induktiviteta i radnog otpora moe se napisati izraz gdje je u prijelaznoj pojavi napon uzemljivaa jednak: V=L di/dt+iR (1) 5

Klasini instrumenti za mjerenje otpora uzemljenja u svojoj mjernoj metodi injektiraju istosmjernu struju ili struju niske frekvencije (127 Hz). Takav instrument ne moe zadovoljiti gornju jednadbu za izraun potencijala koji se pojavljuje na samom uzemljivau. On uzima u obzir samo dio jednadbe (iR) u svojoj mjernoj metodi. Na primjer, zamislimo da radni otpor uzemljenja nekog uzemljivakog sustava iznosi 5 , a induktivitet 50 H. Pri uobiajenom udaru groma vrna vrijednost struje prvog direktnog udara moe dosegnuti i do 50 kA u vremenu porasta od 10 s, a pri dodatnim udarima 25 kA u vremenu porasta 0,5 s. Tijekom prvog udara, ako bi se gledao samo radni otpor uzemljivaa, potencijal uzemljivaa iznosi: VR=IR=50 kA 5 =250 kV (2)

Meutim to nije pravo stanje stvari jer nije uzet u obzir i induktivitet samog uzemljivakog sustava. Izraunavanjem izraza : VL=L di/dt=50 H 50 kA/10 s = 250 kV (3)

i zbrajanjem rezultata izraza (2) i (3) kako kae izraz (1) dobije se da potencijal uzemljivakog sustava postigne vrijednost 500 kV. U sluaju da doe i do nekoliko naknadnih udara groma napon bi mogao porasti i do 2,5 MV. Iz svega navedenog zakljuuje se da rezultati koji se dobiju klasinim mjerenjem otpora uzemljenja nisu relevantni kod promatranja odvodnje struje groma u zemlju jer se njima dobiva samo radni otpor sustava uzemljenja, a ne kako se vidi iz prethodno navedenog vanija impedancija uzemljenja. Impedanciju uzemljenja se moe izmjeriti simulacijom. Naime u uzemljivaki sustav se injektira struja karakteristinog oblika koja simulira struju groma. Tad se posebnim instrumentima mjeri impedancija uzemljivakog sustava. Na veliinu impedancije uzemljenja utjee takoer kompletna spojna oprema kojom se uzemljiva spaja na odvodnik prenapona. Na slici 4. moe se vidjeti ponaanje sustava uzemljenja od prorade odvodnika prenapona do odvodnje kompletne struje groma u zemlju.

Slika 4. Karakteristian valni oblik struje groma kroz uzemljivaki sustav Kako je prethodno navedeno da bi se izmjerila impedancija uzemljenja, a ne otpor uzemljenja moramo imati posebne mjerne instrumente. Danas postoje u svijetu instrumenti koji mogu injektirati u zemlju struju visoke frekvencije i kvocijentom napona i injektirane struje odrediti impedanciju uzemljenja. U novije vrijeme postoje instrumenti ija frekvencija injektirane struje eta u rasponu od stotine hertza do nekoliko MHz. Ovaj instrument je moniji od prethodnog i s njim se moe mjeriti i radni otpor uzemljenja. Koristei takav instrument mogue je ocijeniti kvalitetu uzemljivakog sustava ocjenjujui efektivnu vrijednost impedancije uzemljenja u rasponu frekvencije od 63 kHz do 1 MHz to propisuju standardi zatite udara od groma. Tako, ako uzemljivaki sustav ima: a) Zef manja od 10 : uzemljenje je izvrsno b) Zef izmeu 10 i 30 :uzemljenje je dobro c) Zef izmeu 30 i 40 :uzemljenje je prihvatljivo d) Zef vea od 40 : uzemljenje je slabo Ove vrijednosti su vodilja kod uzemljivakih sustava za odvodnju struje groma u zemlju. 6

4.

UGRADNJA LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA NA 20 KV DALEKOVOD PETEHI

Problem atmosferskih prenapona na srednjenaponskim mreama izraen je u cijelom distribucijskom podruju HEP ODS-a d.o.o. Elektroistre Pula. Broj grmljavinskih dana u godini kree se u rasponu 30 do 45. Trasa dalekovoda Petehi prostire se od trafostanice Vinent 110/20 kV prema unutranjosti Istre. Kroz svoju trasu dalekovod prolazi kroz kameniti dio koji je izloen udarima groma zbog svoje nadmorske visine (i do 340 m). Zadnji dio trase dalekovoda prolazi po rubu vrha kanjona rijeke Rae gdje su udari groma vrlo esti. Spomenuti dalekovod je prvotno bio 10 kV vod koji je 20.03.2007. preao na 20 kV nivo. Na dalekovodu nema nekih znaajnijih potroaa, ali ima dosta obrtnika koji u svojim zaseocima imaju privatne obrte te je zato od velike vanosti da imaju osiguranu kvalitetnu i sigurnu opskrbu elektrinom energijom. Duina trase dalekovoda iznosi oko 17,5 km. Kvarovi pri direktnom udaru groma bili su neminovni. Udarci groma uzrokovali su oteenja novih drvenih stupova (Slika 5.), puknua izolatora, pregaranje strujnih mostova.

Slika 5. Oteenje stupa Prelaskom na 20 kV napon problem se poveava te se nakon razrade problema odluuje na ugradnju linijskih odvodnika prenapona zajedno s iskritima. Pregledom trase dalekovoda te analiziranjem povijesti kvarova na dalekovodu odabrano je 10 mjesta na kojima su ugraeni linijski odvodnici prenapona u seriji s iskritem na sve tri faze dalekovoda. Na odreenoj mikrolokaciji odabrano je ono mjesto koje je bilo najizloenije udarcima groma i koje se ujedno nalazilo na najveoj nadmorskoj visini. Pripremni radovi obuhvaali su sljedee: a) Mjerenje specifinog otpora tla b) Zamjenu oteenih stupova te izradu uzemljivaa oko stupnog mjesta na koji e se odvodnici ugraditi c) Mjerenje otpora uzemljenja Rezultati mjerenja specifinog otpora tla, te rezultati mjerenja otpora uzemljenja nakon izrade uzemljivaa prikazani su u sljedeoj tablici: Tablica II. Rezultati mjerenja specifinog otpora tla i otpora uzemljenja e(m) Re() 1 126,4 33,2 2 37,8 10,28 3 157,6 39,7 4 39,5 25,3 5 68,3 24,7 6 14,9 6,06 7 16,8 9,12 8 9,6 3,79 9 27,5 14,76 10 129 24,26

U sklopu montae linijskih odvodnika prenapona na svakom stupnom mjestu postavljen je broja prorade. Broja prorade odvodnika broji prorade u sve tri faze na jednom stupnom mjestu. U tom sluaju ne zna se koju fazu najee pogaa udar groma, ali znamo na kojim mjestima se najee dogaaju atmosferska pranjenja. Glava stupa s ugraenim odvodnikom prenapona i svom spojnom opremom prikazana je na slici 6.

Slika 6. Glava 20 kV stupa s ugraenim linijskim odvodnicima prenapona pojaana elektriki i mehaniki zbog prijelaza preko ceste

5.

ISKUSTVA NAKON GODINU I POL DANA PRIMJENE

Odvodnici prenapona ugraeni su u travnju 2008. godine. Nakon punih godinu i pol dana primjene linijskih odvodnika prenapona moe se rei da je njihova ugradnja bila ispravno rjeenje u otklanjanju problema atmosferskih pranjenja na 20 kV dalekovodu Petehi. Te injenice proistiu na temelju statistike koja jednostavno kazuje da je na spomenutom vodu bilo manje intervencija radi kvarova, a brojai prorade zabiljeili su udare groma koji su u tom vremenskom razdoblju bili odvedeni u zemlju. Naravno svaki taj udar groma bio je potencijalni kvar ukoliko ne bi bio odveden u zemlju. Sam odvodnik je toliko brz da on u nekim sluajevima toliko brzo provede da zatitna od zemnog spoja i ne proradi, jer njoj je vrijeme prorade due od vremena odvodnje struje groma u zemlju. Na deset odabranih mjesta, koja su odabrana iskustveno na temelju lokacije gdje se dogaa najvei broj kvarova na vodu, broj prorada linijskih odvodnika prenapona u tromjesenom razdoblju prikazani su u tablici III. Tablica III. Broj prorada odvodnika prenapona nakon godinu dana na pojedinom mjestu ugradnje
Mjesto ugradnje odvodnika Brianci (cesta) Poetno stanje 5.mjesec 2008 8.mjesec 2008 11.mjesec 2008 2.mjesec 2009 5 .mjesec 2009 9 .mjesec 2009 Ukupno prorada 6 6 6 6 6 6 7 1 Brianci (polje) 6 7 7 7 7 7 8 2 Foli 6 8 8 8 9 9 12 6 Foli (polje) 6 7 7 7 8 8 17 11 Foli (cesta) 6 7 7 7 8 8 18 12 Draguzeti 6 6 6 6 6 6 7 1 Filini 6 6 6 6 7 7 9 2 J.kal 6 9 9 9 9 11 5 Baii 6 6 6 10 11 11 14 8 Balii 6 6 6 7 7 7 11 5

Poetno stanje brojaa nije bilo nula ve zbog tvornikih ispitivanja svi brojai su bili na broju est. Iz tablice vidimo da je u godinu i pol dana bilo sveukupno 53 prorada linijskih odvodnika prenapona. Sve te prorade mogli su biti kvarovi, a to znai prekid napajanja potroaa. U tome se vidi ispravnost 8

Datum oitanja

odluke o ugradnji linijskih odvodnika prenapona kao mjera zatite od prenapona atmosferskih pranjenja. K tome analiza broja intervencija na 20 kV dalekovodu Petehi pokazala je da je u razdoblju od godinu dana prije i poslije ugradnje linijskih odvodnika prenapona broj intervencija bio smanjen. Naime, godinu dana prije ugradnje odvodnika na vodu je bilo 12 intervencija dok je nakon ugradnje bilo svega 3.

6.

ZAKLJUAK

Glavni cilj ovog projekta bio je smanjiti utjecaj atmosferskih pranjenja na kvarove u srednjenaponskoj mrei. Prikazani rezultati i analize pokazuju da se u tome uspjelo. Od dalekovoda koji je bio nepouzdan u smislu sigurnosti napajanja dobiven je dalekovod koji praktiki ima etiri puta manje intervencija tijekom godine nego to je bio sluaj prije ugradnje linijskih odvodnika prenapona. S obzirom na nisku cijenu odvodnika i laku ugradnju, a ogromnu korist koja se u ovom sluaju dobila investicija ugraivanja odvodnika se vie nego isplatila.

LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] S. SADOVI: Poboljanje prenaponskih karakteristika visokonaponskih vodova primjenom linijskih odvodnika prenapona, CIGRE savjetovanje, Cavtat, listopad 1997. S. UTOBRADI, M.PUHARI: Suvremene tendencije u razvoju prenaponske zatite distribucijskih postrojenja, Energija 2 (1994) S. UTOBRADI: Zatita nadzemnih vodova od atmosferskih prenapona, Energija 1 (1995) S. UTOBRADI, M. PUHARI: Uloga uzemljivaa stupova u zatiti distributivnih vodova od atmosferskih prenapona, Energija 4 (1998) l. KEHL, J. BONJAK: Primjena zatitnih iskrita sa strujnim ogranienjem u cilju poboljanja pogonske sigurnosti srednjenaponskih nadzemnih vodova Drugi simpozij o elektrodistribucijskoj djelatnosti, Trogir , 10-13.svibnja 1998, Referat br. 3-03 V. KOMEN: Primjena metaloksidnih odvodnika prenapona za zatitu distributivnih postrojenja, magistarski rad, Zagreb 1993. D. MIKOVI: Smanjenje broja povratnih preskoka na nadzemnim SN vodovima s visokim otporima uzemljivaa, magistarski rad, FER, Zagreb, 2001., Kolokvij o metaloksidnim odvodnicima prenapona i njihovoj primjeni, Zbornik radova Sarajevo 1990. D. MIKOVI, D. GAMBALETTA, D.JAKOVI: Smanjenje utjecaja atmosferskih prenapona na dalekovode srednjeg napona ugradnjom linijskih odvodnika prenapona Prvo savjetovanje Hrvatskog ogranka meunarodne elektrodistribucijske konferencije, ibenik, 18-21.svibnja 2008. A.J. SURTEES, A. ROUSSEAU, F. MARTZLOFF: Ground resistance versus ground impedance, 28th international conference on lightning protection http://www.encron.hr http://www.ieee.org/ http://www.lightning.ece.ufl.edu/ http://www.energy.tycoelectronics.com Prospektni materijali: [15] [16] [17] ABB Tyco Electronics Raychem Siemens

[6] [7] [8] [9]

[10] [11] [12] [13] [14]