You are on page 1of 22

Ispitivanje izolacije elektroenergetskih ureaja

Ispitivanje i ocena stanja izolacije elektroenergetskih ureaja predstavlja najvaniji deo u njihovom odravanju Ispitivanje izolacije se radi u okviru komadnih, prijemnih i profilaktikih ispitivanja Za procenu stanja izolacije koriste se sledee metode - merenje otpora izolacije - merenje kapacitivnosti i faktora gubitaka - merenje parcijalnih pranjenja - gasnohromatska analiza ulja

Merenje otpora izolacije


Merenjem otpora izolacije utvruje se prisustvo vlage u izolaciji Merenje se vri primenom jednosmernog napona a rezultujua struja monotono opada sa vremenom zbog ega je teko utvrditi stvarni otpor izolacije Rezultati merenja se moraju uporediti sa rezultatima prethodno obavljenih merenja na istom ureaju ili na ureaju istog tipa, radi procene stanja izolacije Merenje indeksa polarizacije predstavlja proirenje merenja otpora izolacije: meri se otpor izolacije nakon jednog minuta R1 i nakon 10 minuta od prikljuenja jednosmernog napona R10 Indeks polarizacije je definisan kao
PI = R10 R1

Za dobru izolaciju je PI > 1

Merenje otpora izolacije namotaja energetskih transformatora


Ispitivanje mora da se vri pri sledeim vremenskim uslovima: - ralativna vlanost vazduha manja od 70%, bez padavina - temperatura vazduha u opsegu od 5 0C do 400 C Najee se koristi megometar Megger koji predstavlja izvor jednosmernog napona i na kome se oitavaju napon i struja ili otpor

Ispitna ema za merenje otpora izolacije izmeu visokonaponskog namotaja i uzemljenih srednjenaponskog i niskonaponskog namotaja (VN : SN+NN+M)

eme za merenje otpora izolacije tronamotajnog transformatora VN : SN+NN+M SN : VN+NN+M NN : VN+SN+M

Kriterijumi za donoenje odluke o stanju izolacije namotaja transformatora: - otpor nakon 60 s ne moe biti manji od 70% vrednosti izmerene pri prijemnim ispitivanjima niti 85% manji od vrednosti izmerene pri ispitivnjima pri putanju u eksploataciju - vrednosti dozvoljenih otpora izolacije nakon 60 s merenja su dati u tabeli Un (kV) 35 110 220 400 Otpor izolacije u M nakon 60 s pri 200C I grupa >300 >800 >1600 >2700 II grupa 225 600 1200 2100 III grupa <225 <600 <1200 <2100

I grupa: stanje je dobro redovna ispitivanja II grupa: stanje je zadovoljavajue uestalo praenje III grupa: stanje je nezadovoljavajue detaljnija ispitivanja

Merenje otpora izolacije namotaja mernih transformatora


Ispitivanje mora da se vri pri sledeim vremenskim uslovima: - ralativna vlanost vazduha manja od 70%, bez padavina - temperatura vazduha u opsegu od 5 0C do 400 C Merenje otpora izolacije namotaja naponskog transformatora: ( VN : NN+M ) i ( NN : VN+M )

Merenje otpora izolacije namotaja strujnog transformatora: ( VN : NN+M ) i ( NN : VN+M )

Kriterijumi za donoenje odluke o stanju izolacije namotaja mernih transformatora: - otpor nakon 60 s ne moe biti manji od 70% vrednosti izmerene pri prijemnim ispitivanjima niti 85% manji od vrednosti izmerene pri ispitivnjima pri putanju u eksploataciju - vrednosti dozvoljenih otpora izolacije nakon 60 s merenja su dati u tabeli Un (kV) 35 110 220 400 Otpor izolacije u M nakon 60 s pri 200C I grupa >20000 >40000 >40000 II grupa 15000 20000 30000 III grupa <15000 <20000 <30000

I grupa: stanje je dobro redovna ispitivanja II grupa: stanje je zadovoljavajue uestalo praenje III grupa: stanje je nezadovoljavajue detaljnija ispitivanja

Merenje kapacitivnosti i faktora gubitaka tg (eringov most)


Generatori, transformatori, provodni izolatori, sabirnice, motori, prekidai sainjeni su od metala i izolacije tako da posleduju odreene karakteristike kondenzatora

C =

A d

dielektrina permeabilnost A povrina elektroda d ramak izmeu elektroda

U realnom kondenzatoru postoje dielektrini gubici

Faktor gubitaka tg
tan = UR RI = = RC 1 UC I C

Principijelna ema eringovog mosta

Cx i Rx kapacitivnost i ekvivalentna otpornost dielektrinih gubitaka objekta koji se ispituje Cn etalon kapacitivnosti sa zanemarljivim dielektrinim gubicima R3 otpor bez induktivnosti koji se moe regulisati R4 otpor bez induktivnosti C4 kapacitet koji se moe regulisati N nulti indikator (vibracioni galvanometar ili osciloskop)

Podeavanje eringovog mosta se vri promenom R3 i C4 dok se most ne uravnotei, tj. dok struja kroz dijagonalu sa nultim indikatorom ne postane jednaka nuli. U tom sluaju je:
Z1 Z 3 = Z2 Z4

ili

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3
1 R4 j C4 Z4 = = 1 1 + j R4C4 R4 + jC4 R4

Z1 = R x +

1 jC x

Z2 =

1 jCn

Z 3 = R3

Jednaina ravnotee na mostu:

1 R + x jC x

R4 1 = R3 1 + j R4C4 jCn

Kapacitivnost, ekvivalentna otpornost i faktor gubitaka izolacije objekta


Cx = R4 Cn R3
C Rx = 4 R3 Cn

tan x =

UR = RxC x = R4C4 UC

Merenje kapaciteta u faktora gubitaka izolacije objekta kada je jedan kraj objekta trajno uzemljen - obrnuta ema (taka A uzemljena a na taku B se prikljuuje visoki napon) - ema sa uzemljenom dijagonalom

Merenje parcijalnih pranjenja pranjenja


Parcijalna pranjenja su lokalna pranjenja u dielektriku koja samo delimino premouju izolaciju (delimian proboj izolacije) Radi se o iskrenju unutar defekata u vrstoj (ili tenoj) izolaciji i unutar upljina koje su ispunjene vazduhom ili gasovima Ispravni deo izolacije ima jedan kapacitet a deo sa supljinom se modeluje redom vezom kapaciteta upljine i ostalog dela izolacije

Elektrini model izolacije sa parcijalnim pranjenjima

Unutar upljine mnogo lake dolazi do proboja nego u izolaciji jer je elektrino polje vee i manji je probojni napon Ako se izolacioni sistem optereuje naizmeninim naponom Va(t) dolazi do punjenja svih kondenzatora dolazi do proboja u upljini pri naponu U+ i tada se napon u upljini smanjuje do vrednosti V+ kada se gasi varnica

Pri proboju upljine dolazi do dopunjavanja kondenzatora Cb pri emu se javljaju strujni impulsi u kolu koji stvaraju naponske impulse na impedansi Z

Veliine kojima se opisuju parcijalna pranenja - prividno naelektrisanje q: naelektrisanje koje bi, naglo injektovano na prikljucima ispitivanog objekta, promenilo napon u istom iznosu kao parcijalno pranjenje - integralne veliine: srednja struja pranjenja, kvadratna veliina prividnih pranjenja i snaga pranjenja - napon pojave parcijalnih pranjenja i napon prestanka

Merenje parcijalnih pranjenja

- ispitivani objekat Cx je vezan direktno izmeu napona i zemlje - merni instrument MI i merna impedansa Zm se vezuju na red sa sprenim kondenzatorom Cs - impedansa Z spreava dolazak smetnji iz izvora i omoguava da se impulsi parcijalnih pranjenja zatvore kroz merno kolo

- ovom emom se spreavaju smetnje pri merenju a ispitivanji objekat mora biti izolovan od zemlje - kao merni ureaj MI se koristi ureaj za merenje naponskih impulsa parcijalnih pranenja (osciloskop), a moe se meriti i prividno naelektrisanje, srednja struja pranjenja, broj pranjenja ili snaga parcijalnih pranjenja

Analiza gasova rastvorenih u ulju (gasnohromatska analiza)


Detektuju se i analiziraju gasovi koji nastaju kao rezultat degradacije izolacionog ulja transformatora Mineralno ulje ini meavina ugljovodnika i manje koliine drugih jedinjenja Korona i parcijalna pranjenja u gasnim upljinama u ulju kidaju C-H veze molekula ulja i stvara se dominatno vodonik H2 praen metanom i etanom (CH4 i C2H6) Elektrini kvarovi praeni elektrinim lukom i termiki kvarovi kidaju CC veze i stvara se etan (C2H6) etilen (C2H4) i acetilen (C2H2) Za temike kvarove iznad 5000C dominantan je etilen, dok je za kvarove sa elektrinim lukom dominanta acetilen

Duvalov trougao za dijagnostiku kvarova na osnovu gasova u ulju

PD korona, slaba varnienja D1 varnienja D2 elektrini lukovi T1 pregrevanje do 3000C T2 termika degradacija u opsegu temperatura 3000C do 7000C T3 termika degradacija na temperaturama DT zona u kojoj se preklapaju termiki i elektrini kvarovi

You might also like