Professional Documents
Culture Documents
Ispitivanje i ocena stanja izolacije elektroenergetskih ureaja predstavlja najvaniji deo u njihovom odravanju Ispitivanje izolacije se radi u okviru komadnih, prijemnih i profilaktikih ispitivanja Za procenu stanja izolacije koriste se sledee metode - merenje otpora izolacije - merenje kapacitivnosti i faktora gubitaka - merenje parcijalnih pranjenja - gasnohromatska analiza ulja
Ispitna ema za merenje otpora izolacije izmeu visokonaponskog namotaja i uzemljenih srednjenaponskog i niskonaponskog namotaja (VN : SN+NN+M)
Kriterijumi za donoenje odluke o stanju izolacije namotaja transformatora: - otpor nakon 60 s ne moe biti manji od 70% vrednosti izmerene pri prijemnim ispitivanjima niti 85% manji od vrednosti izmerene pri ispitivnjima pri putanju u eksploataciju - vrednosti dozvoljenih otpora izolacije nakon 60 s merenja su dati u tabeli Un (kV) 35 110 220 400 Otpor izolacije u M nakon 60 s pri 200C I grupa >300 >800 >1600 >2700 II grupa 225 600 1200 2100 III grupa <225 <600 <1200 <2100
I grupa: stanje je dobro redovna ispitivanja II grupa: stanje je zadovoljavajue uestalo praenje III grupa: stanje je nezadovoljavajue detaljnija ispitivanja
Kriterijumi za donoenje odluke o stanju izolacije namotaja mernih transformatora: - otpor nakon 60 s ne moe biti manji od 70% vrednosti izmerene pri prijemnim ispitivanjima niti 85% manji od vrednosti izmerene pri ispitivnjima pri putanju u eksploataciju - vrednosti dozvoljenih otpora izolacije nakon 60 s merenja su dati u tabeli Un (kV) 35 110 220 400 Otpor izolacije u M nakon 60 s pri 200C I grupa >20000 >40000 >40000 II grupa 15000 20000 30000 III grupa <15000 <20000 <30000
I grupa: stanje je dobro redovna ispitivanja II grupa: stanje je zadovoljavajue uestalo praenje III grupa: stanje je nezadovoljavajue detaljnija ispitivanja
C =
A d
Faktor gubitaka tg
tan = UR RI = = RC 1 UC I C
Cx i Rx kapacitivnost i ekvivalentna otpornost dielektrinih gubitaka objekta koji se ispituje Cn etalon kapacitivnosti sa zanemarljivim dielektrinim gubicima R3 otpor bez induktivnosti koji se moe regulisati R4 otpor bez induktivnosti C4 kapacitet koji se moe regulisati N nulti indikator (vibracioni galvanometar ili osciloskop)
Podeavanje eringovog mosta se vri promenom R3 i C4 dok se most ne uravnotei, tj. dok struja kroz dijagonalu sa nultim indikatorom ne postane jednaka nuli. U tom sluaju je:
Z1 Z 3 = Z2 Z4
ili
Z1 Z 4 = Z 2 Z 3
1 R4 j C4 Z4 = = 1 1 + j R4C4 R4 + jC4 R4
Z1 = R x +
1 jC x
Z2 =
1 jCn
Z 3 = R3
1 R + x jC x
R4 1 = R3 1 + j R4C4 jCn
tan x =
UR = RxC x = R4C4 UC
Merenje kapaciteta u faktora gubitaka izolacije objekta kada je jedan kraj objekta trajno uzemljen - obrnuta ema (taka A uzemljena a na taku B se prikljuuje visoki napon) - ema sa uzemljenom dijagonalom
Unutar upljine mnogo lake dolazi do proboja nego u izolaciji jer je elektrino polje vee i manji je probojni napon Ako se izolacioni sistem optereuje naizmeninim naponom Va(t) dolazi do punjenja svih kondenzatora dolazi do proboja u upljini pri naponu U+ i tada se napon u upljini smanjuje do vrednosti V+ kada se gasi varnica
Pri proboju upljine dolazi do dopunjavanja kondenzatora Cb pri emu se javljaju strujni impulsi u kolu koji stvaraju naponske impulse na impedansi Z
Veliine kojima se opisuju parcijalna pranenja - prividno naelektrisanje q: naelektrisanje koje bi, naglo injektovano na prikljucima ispitivanog objekta, promenilo napon u istom iznosu kao parcijalno pranjenje - integralne veliine: srednja struja pranjenja, kvadratna veliina prividnih pranjenja i snaga pranjenja - napon pojave parcijalnih pranjenja i napon prestanka
- ispitivani objekat Cx je vezan direktno izmeu napona i zemlje - merni instrument MI i merna impedansa Zm se vezuju na red sa sprenim kondenzatorom Cs - impedansa Z spreava dolazak smetnji iz izvora i omoguava da se impulsi parcijalnih pranjenja zatvore kroz merno kolo
- ovom emom se spreavaju smetnje pri merenju a ispitivanji objekat mora biti izolovan od zemlje - kao merni ureaj MI se koristi ureaj za merenje naponskih impulsa parcijalnih pranenja (osciloskop), a moe se meriti i prividno naelektrisanje, srednja struja pranjenja, broj pranjenja ili snaga parcijalnih pranjenja
PD korona, slaba varnienja D1 varnienja D2 elektrini lukovi T1 pregrevanje do 3000C T2 termika degradacija u opsegu temperatura 3000C do 7000C T3 termika degradacija na temperaturama DT zona u kojoj se preklapaju termiki i elektrini kvarovi