IDEJE i PRiPREME ZA iNKLUZiVNU NASTAVU IDEAS AND TEACHiNG PLANS FOR iNCLUSiVE EDUCATiON

CRNA GORA ZAVOD zA KOLSTVO

Projekat finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. An EU-funded project managed by the Delegation of the European Union to Montenegro.

Izdavai: Jadranski Koled Ujedinjenog Svijeta (UWC Adriatic), Duino (Trst), Italija Pedagoki Centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora Zavod za kolstvo Crne Gore Biblioteka: Korak po korak - Interaktivna nastava Redakcioni odbor: Prof. dr Saa Mili Doc. dr Biljana Maslovari Prof. Henry Thomas Valentina Bach Maria Canfora Ognjen Dedagi Grafika: Vesna Benedeti Fotografija: Sami Mustafa Tehnika realizacija: Nevena abrilo, Zavod za kolstvo Lektura i korektura: Aleksandra Veovi-Ivanovi, Zavod za kolstvo tampa: IVPE - Cetinje, 2011 Tira: 700

CHERI - INOVATiVNE METODE U ObRAZOVANJU i iNKLUZiJA ROMA

IDEJE i PRiPREME ZA iNKLUZiVNU NASTAVU

CHERI - CHALLENGiNG EDUCATiON FOR ROmA INCLUSiON

IDEAS AND TEACHiNG PLANS FOR iNCLUSiVE EDUCATiON

SADRAJ

UVOD / INTRODUCTION PRIPREME SVJETLOST (Nina ugi, Elda Hodi) SV. ORE (Nada Milovi, Rajka Milatovi) STRAH (Dijana Vukievi, Dijana Raikovi-Bjelica) PRIZMA (Marija Gojni) MANJINE (Dobrila Asanovi, Svetlana urni) TV PROGRAMI (Tamara Nedovi) LISTOPADNE UME (Sanja uki-Veovi, Irma abanovi) DRAVE (Karmen Trivunda) KONTRAST (Mila aveli) DODATAK KOMENTARI ZAKLJUAK / CONCLUSION

16 20 26 32 38 42 48 54 58 62 70 76

UVOD iNTRODUCTiON

Na poetku bih elio istai da mi je bila ast i zadovoljstvo biti ukljuen u CHERI projekat tokom njegove poetne faze, kao i pratiti razvoj projektnih aktivnosti do samog kraja njegove realizacije. Cilj projekta je bio promocija inkluzivnih metoda u obrazovanju romskih uenika u osnovnim kolama Crne Gore. Proveo sam nevjerovatne dane radei sa nastavnicima koji su pokazali veliku predanost i tenju ka promjenama, pronalaenju mogunosti i pravednih pristupa, obraajuci takoe posebnu panju na drutvenu i etniku inkluziju. Svi prisutni na seminarima sloili su se da je obrazovanje, u svom najirem humanistikom smislu rijei, uvijek bilo motor koji je pokretao promjene, bile one individualne, drutvene ili politike prirode, kao i da je obrazovanje kljuno za prevazilaenje svih potekoa koje nepoznavanje zajednikog jezika nosi sa sobom. Sam primjer toga bio je i na rad koji se odvijao na svim jezicima koje su uesnici seminara poznavali (crnogorski, engleski, italijanski, francuski i njemaki). Radei zajedno formirali smo jednu meujeziku, interkulturalnu, intergeneracijsku i inkluzivnu zajednicu znanja. Nastavnici koji su uestvovali na prvom seminaru na poetku su identifikovali poznavanje jezika kao kljuni problem koji uslovljava integraciju, kao i uestvovanje u nastavi romskih uenika. injenica da romska djeca slabo poznaju crnogorski jezik sigurno je jedan od vanijih faktora drutvenog iskljuenja. Vrlo interesantan, vrijedan i moda ak jedinstven aspekt seminara bio je rad u uslovima koji su skoro perfektno odraavali situaciju i probleme koje su nastavnici identifikovali kao kljune u nastavi i segregaciji Roma. Naime, poto nijesmo poznavali jedan zajedniki jezik, predavai su morali pronai naine komunikacije koji ne zavise od poznavanja jednog zajednikog jezika; morali su da se oslone na prevode i posredovanje uenika Gimnazije i UWC Adriatic-a koji poznaju crnogorski jezik. Ovako dinamian rad bio je od vitalnog znaaja ne samo zbog lakeg odvijanja seminara, ve i zbog toga to su nam doarali kako se osjeaju pripadnici neke jezike ili etnike manjine. Kao osoba koja govori univerzalni engleski jezik, mogao sam da se blie upoznam i shvatim situaciju jezikih manjina. Za mene je to bio izvor inspiracije, ne samo zato to se pristup koriten u predmetu Svjetska umjetnost i kulture pokazao kao primjeran za pronalaenje alternativnih naina komunikacije, ve kao i rjeenje za prevazilaenje nekih od problema diskriminacije. Predmet Svjetska umjetnost i kulture osmiljen je u kontekstu ideala i mota svih Koleda Ujedinjenog Svijeta, po kome Koledi pruaju obrazovanje koje ujedinjuje ljude, nacije i kulture, sve u cilju mira i odrive budunosti. Ovaj nastavni predmet prati jedan detaljni nastavni plan i program, koji je osmiljen kako bi promovisao naine razmiljanja o kulturalnim razlikama i interakcijama i sugerisao naine njihovog analiziranja u svojim kulturalnim kontekstima. To je jedan kompleksan proces 7

individualnog i zajednikog susreta sa kulturalnim fenomenima. Dok je meukulturalno razumijevanje bilo uvijek nosei princip Jadranskog Koleda Ujedinjenog Svijeta, ono to je tokom vremena postalo jasno jeste to da uenici ne dobijaju interkulturalne kompetence putem svakodnevnog ivota i kontinuiranog kontakta sa drugim kulturama. U koli koju pohaaju uenici iz vie od osamdeset zemalja, pokuati ujediniti i integrisati uenike koji imaju sasvim drugaije kulturalne korijene i govore razliite jezike predstavlja jedan veliki izazov. Naini na koje se promovie i obogauje znanje, potovanje i razumijevanje drugih, jesu od krucijalnog znaaja za kreaciju kolske zajednice u kojoj se uje svaiji glas i svi imaju svoje mjesto. Nastavni predmet Svjetska umjetnost i kulture zapravo je jedna metodologija koja omoguava da pitanja vezana za kulturalni identitet i kulturalne interakcije budu dublje istraena. Proces poinje sa posmatranjem predmeta ili kulturalne pojave i to podstie uenike da postavljaju pitanja o prirodi predmeta, njegovom znaaju kao i vezama sa odreenim drutveno-ekonomsko-politikim kontekstom. Umjetniki predmet, ili kulturalna pojava, predstavljaju odraz odreene kulture i kao takvi oni reflektuju odreene karakteristike te kulture. Iako smo u Podgorici eljeli staviti naglasak na metodologiju nastavnog predmeta, kako bi pojasnili da se radi o instrumentu za promociju interkulturalnog dijaloga i znatielje, ubrzo smo razumijeli da su konkretni primjeri asova ti koji daju ivost seminaru. Uesnici seminara su sa velikim entuzijazmom reagovali na primjere bronzanih statua iz Benina, na priu i slike kraja Aztekog svijeta pred Osvajaima, kao i na druge vizuelne primjere kulturalnih interakcija i identiteta. Slijedila su dva dana intenzivne saradnje tokom kojih su nastavnici (inspirisani metodologijom predmeta Svijetska umjetnost i kulture) razradili svoje ideje. Treba napomenuti da su uestvovali nastavnici razliitih predmeta (jezici, istorija, nauna grupa predmeta, umjetnost). Oni su razvili modele asova (pripreme) sa preciznim ciljem poboljanja uea romskih uenika u obrazovnom procesu, kao i njihovih rezultata u uionici. Kao to ete moi vidjeti u ovoj publikaciji, pilot asovi su bili testirani u uionici, a potom adaptirani i dodatno poboljani kroz aktivnosti CHERI projekta. Energija i predanost nastavi koju sam vidio kod ljudi koje sam upoznao u Crnoj Gori bili su zadivljujui. Njihove ideje, kreativnost kao i odgovori na probleme dananjice dodatno su inspirisali sve uesnike i dali ogroman doprinos kvalitetu ovog projekta. Prof. Henry Thomas

It was a privilege and a pleasure to be closely involved with the initial stages of the CHERI project as well as to follow its progress until the very end of its activities. The project, based in Montenegro, was designed to promote the inclusion of Roma minority students in the national school system. I spent memorable days working with teachers who embraced commitment to change, opportunity and justice, showing particular concern for social and ethnic inclusion. The conviction shared by both teacher participants and facilitators that education in the broadest, humanistic sense of the word was a powerful engine of transformation - individual, social and political - was fundamental in overcoming the obvious impediments occasioned by language(s). It was enjoyable and very instructive, to work in and between our languages - Montenegrin, English, Italian, French and German. Working together, we forged an interlingual, intercultural, intergenerational and inclusive community of learning. Language was identified as a key issue affecting Roma participation in education by the participating Montenegrin teachers on the first day of the initial workshop. The fact that many Roma students are not fluent users of Montenegrin is an important factor of exclusion. A fascinating, valuable and probably unintentional aspect of the workshop was that the conditions of working actually mirrored and exemplified the very problem the teachers had identified as a main factor in exclusion. Since there was no common language, the members of the training group had to explore ways of communication which did not depend upon a shared language; they had to reply upon and trust in Inter-lingual translations done by Gimnazija and UWC Adriatic students who could speak local languages. These go-betweens were vital, not only in facilitating our work shop, but in giving us a sharpened sense of what it is to be part of a linguistic/cultural minority. As a speaker of the so-called global language, English, I was able to gain a new and deeper insight into the experience of linguistic minorities. For me, this was inspiring not least because the World Arts and Cultures programme proved to be instrumental in finding ways of dealing with and overcoming some of the problems of exclusion. World Arts and Cultures was conceived of in the context of United World College mission statement that UWC makes education a force to unite people, nations and cultures for peace and a sustainable future .The syllabus was developed as an academically rigorous course designed to promote ways of thinking about cultural difference and interaction, and to suggest ways of analysing ,in their cultural contexts , the complex process of individual and communal encounter with cultural phenomena. While intercultural understanding has been a core principle of UWC Adriatic since its foundation, what became clear over time is that students do not necessarily acquire intercultural competences by living together and sharing similar experiences. In a school in which students come from over 80 coun9

tries, the challenge is to unite and include students from disparate cultures and language groups. Ways of promoting and enhancing knowledge, respect and understanding of the other are crucial to the creation of a whole school community in which everyone has a voice and a place. World Arts and Cultures is in essence a methodology which allows for questions of cultural identity and cultural interactions to be explored. The methodology begins with observation - a direct engagement with a cultural phenomenon - and encourages students to ask questions about the making and meaning of an art object or cultural phenomenon and its connection to a particular social, economic and political context. An art object or cultural phenomenon is created by a specific culture; as such it embodies and reflects certain aspects of that culture. Thus, in Podgorica we set out to emphasize the methodology of the course, to stress that it was an instrument for promoting intercultural dialogue and curiosity, but what quickly animated the workshop was the specific, concrete example of what was taught at UWC Adriatic. The teacher participants responded with enthusiasm to the stimuli of Benin bronzes, the story and images of the end of the Aztec world at the hands of the Conquistadors, and other visual examples of cultural interaction and identity. During two further days of intensive collaboration, influenced by the methodology of the World Arts and Cultures programme, teachers from a variety of subject disciplines, (modern languages, history, science and mathematics) developed pilot lessons with the explicit objective of promoting the involvement of Roma minority students in main stream education. As you will see in this booklet, these first lessons were subsequently tested in the classroom, and then adapted and refined in the course of the Cheri project. I was delighted with the workshops in Montenegro because of the people I met. Their energy and thoughtfulness, their commitment to teaching, the imagination and the flair they showed in responding to the demands of a fast-changing world made them inspiring to work with.

Henry Thomas
Jadranski Koled Ujedinjenog Svijeta ef odsjeka Svjetska umjetnost i kulture Teacher trainer CHERI projekta UWC Adriatic Head of Worlds Arts and Cultures department CHERI project teacher trainer

10

Jedan od glavnih ciljeva Projekta CHERI (Challenging Education for Roma Inclusion / Inovativne metode u obrazovanju Roma), bio je rad sa nastavnicima osnovnih kola u Crnoj Gori, u cilju njihovog motivisanja za kreiranje priprema za nastavu, koje e sluiti za promovisanje integracije Roma i opteg poboljanja obrazovanja. Sve aktivnosti bile su u funkciji formiranja jednog inovativnog pristupa nastavnom procesu, sa naglaenijim komponentama ravnopravnosti i inkluzije. Aktivnosti na Projektu poele su u decembru 2009. godine. Odrani su struni seminari i workshop-ovi, na kojima su uestvovali nastavnici iz osnovnih kola iz Podgorice, Bara, Nikia i Berana. kole i nastavnici odabrani su od strane Pedagokog centra Crne Gore, a dolaze iz podruja gdje je prisutan najvei broj uenika romske populacije. Prvi seminari koncentrisali su se na analizu i primjenu metodologije koja se koristi u nastavi predmeta Svjetska umjetnost i kulture. Profesor Jadranskog Koleda Ujedinjenog Svijeta, Henry Thomas, osmislio je i razvio ovaj nastavni predmet. Sutina je uiti uenike/uenice kako da ispituju i preispituju pojmove i pojave vezane za identitet ili kulturu, a zatim ih ohrabriti da kritiki razmiljaju o samom procesu uenja kao i o shvatanju razliitog, drugaijeg, drugog. Jednom upoznati sa pristupom koji se koristi, kao i sa metodologijom ovog predmeta, trebalo je da nastavnici sami kreiraju i razviju primjere asova sa pogodnim temama (pripreme). Pripreme sadre detaljan plan asova, kao i savjete za njihovu realizaciju. Sve pripreme koje su razraene, kasnije su primijenjene u nastavi od estog do devetog razreda. U novembru 2010. godine, nastavnici su se ponovo sastali kako bi podijelili rezultate svog rada sa nama i dodatno poboljali i usavrili svoje pripreme. Od ovog momenta postalo je jasno da je Projekat uspio da transformie uionice u centre kreativnih foruma, gdje uenici i njihovi nastavnici izuavaju, analiziraju i pokuavaju da se suoe sa postojeim predrasudama i ponaanjima koja iz njih proizilaze. Postojanje jednog sigurnog okruenja i mogunosti da se istrae znanja vezana za razliitosti meu kulturama, bila su dva kljuna faktora koja su doprinijela da uenici izraze svoje ideje i da spoje kolsko znanje sa vanim drutvenim pitanjima, posebno onima koja se tiu neega to se smatra drugaijim. Grupne rasprave su takoe dovele do zakljuka da neka od znanja koja uenici moraju imati da bi razumijeli sadraj asa, dolaze iz drugih predmeta i moraju biti plod saradnje sa nastavnicima drugih disciplina. Ovaj strateki pristup rezultirao je injenicom da je nastavnik koji je kreirao i primjenjivao pripremu morao obratiti panju na drutvene i interpersonalne komponente u realizaciji asova. Primijeeno je da je i saradnja meu nastavnicima dobila jednu sasvim novu dimenziju. 11

Jo na poetku realizacije Projekta, jezik je identifikovan kao jedna od kljunih prepreka za inkluzivnije obrazovanje, jer vrlo esto uenici Romi ne vladaju u potpunosti crnogorskim jezikom. Da bi se suoili sa tom problematikom i poboljali njihove jezike sposobnosti, CHERI projekat je inicirao niz aktivnosti sa romskom djecom u O Boidar Vukovi Podgorianin u Podgorici. Sve je poelo u februaru 2010., kada je poeo sa radom program radionica koje su vodili lanovi volonterskog kluba Gimnazije Slobodan kerovi. Aktivnosti koje su se odvijale dva puta sedmino tokom itave kolske godine, imale su cilj da podstaknu individualne sposobnosti i interese romskih uenika u okviru jednog prostora gdje su mogli da razvijaju svoja interesovanja (gluma, ples, sport, pjevanje, umjetniki rad, itd.), kao i da otkrivaju nova. Oputena i prijateljska atmosfera doprinijela je poboljanju jezikih kompetenci uenika. irok spektar pristupa i tema u pripremama svjedoi o ogromnim mogunostima ove metodologije i njene primjene u okvirima postojeih dravnih nastavnih planova i programa sa jednim dodatnim potencijalom vezanim za razumijevanje romske kulture (sve u cilju integracije romske populacije). Sve pripreme (bez obzira na njihovu temu ili nastavni predmet kojem pripadaju) promoviu meukulturalno i internacionalno razumijevanje, dajui istovremeno uenicima znanja korisna u ivotu, a ne samo teoriju, koja gubi svaki znaaj van uionice. Svi rezultati su plod jednog otvorenog pristupa punog entuzijazma u kreaciji asova, koji su stvarani zajedno sa uenicima i puni njihovih doprinosa. elim napomenuti da pripreme treba shvatiti samo kao prijedloge ideja, a ne kao precizne instrukcije. Teko je tvrditi da e Projekat u kratkom periodu donijeti rezultate poput osjetnog pada procenta romskih uenika koji naputaju osnovnu kolu. Meutim, sigurno je da bi primjena ovih ili njima slinih metoda i priprema, na dravnom nivou doprinijela formiranju jednog inkluzivnijeg i ravnopravnijeg obrazovnog procesa, kao i smanjenju i spreavanju segregacije romske populacije. Maria Canfora Doc. dr Biljana Maslovari

12

One of the main objectives of the CHERI Project (CHallenging Education for Roma Inclusion) was to assist elementary school teachers in Montenegro to produce lesson plans that could also serve to foster the educative integration of Roma students, creating a more egalitarian and inclusive scholastic system. The activities started in December 2009 and comprised a number of training sessions and discussion forums involving education professionals and elementary school teachers selected by PCCG (Pedagogical Centre Montenegro) who came from Podgorica, Bar, Berane and Niksi. The chosen schools reflect the areas of Montenegro with greatest rate of Roma population. The initial training sessions were based around the methodologies of World Arts and Culture, a subject developed by Henry Thomas a teacher at the United World College of the Adriatic. The core of this course is to guide students in questioning notions of identity and culture, thinking critically about the process of learning and about what constitutes the other. After being introduced to the teaching approach for this course, the elementary school teachers have been encouraged to adapt it in order to develop and test their own lessons plans (henceforth referred to as modules) to be piloted in class mainly with pupils of 6th and 7th grade. In November 2010, all participants convened again to share their work, discuss their experience of the modules and suggest possible improvements on each others work. It was in this occasion that it became clear the project generated a transformation of classrooms into creative forums for pupils and teachers to examine, consider and revise existing prejudices and assumptions. The provision of this safe environment and of the tools to research notions of cultural diversity was key for students to express their ideas, integrating school learning with pressing social issues especially with regards to what is often considered as different. Group discussions also highlighted that some of the knowledge required for the pupils to understand the content of the lessons had to be provided by the teachers of other disciplines who also engage with the class. This strategy has enabled the teacher who is in charge of the module to give more attention to the social and interpersonal learning outcomes of the lesson, as well as improving the collaboration between teachers. Previous consultations with local teachers and education professionals identified language as a considerable barrier affecting participation in education, as very often Roma children are not confident users of Montenegrin. In order to address this issue fully, the CHERI project also proposed to facilitate the integration of Roma students by involving them with activities outside the regular school times. In fact, in February 2010, the project launched a volunteer programme with a group of students from the Gimnazija Slobodan 13

kerovi in Podgorica. Using the facilities of one of the participating elementary schools in Podgorica, the weekly activities aim to foster the individual skills of the Roma pupils giving them space to practice their interests (sports, acting, dancing, singing, making art etc.) or discover new ones. Furthermore, the friendly relationships between all participants also contribute to the improvement of language competencies of the Roma pupils. The wide range of approaches and topics covered in the modules presented in this publication illustrate the number of ways in which these methodologies can be implemented remaining within the requirements of the national curriculum, yet expanding its potential to facilitate the engagement with Roma culture. Regardless of the topics addressed, the different resources and teaching methods used in the modules aspire to foster intercultural understanding, equipping students with life skills that go beyond what is needed to pass exams. All results have mainly been thanks to the teachers open approach and their willingness to take risks and to bring together lessons that encompass students input. Nonetheless, the modules are intended just as possible ideas or guidelines not as a restrictive instructions. It would be still very difficult to claim the project will contribute to the achievement of a countable and concrete result such as reducing the dropout percentage of Roma children in elementary schools. However, it is certain the adoption of these modules on a national level could contribute to a more inclusive and egalitarian education process and in the long term prevent Roma desegregation.

Maria Canfora
Jadranski Koled Ujedinjenog Svijeta Koordinatorka za inkluzivno obrazovanje CHERI projekta UWC Adriatic CHERI project inclusive education coordinator

Doc. dr Biljana Maslovari

Pedagoki Centar Crne Gore Teacher trainer CHERI projekta Pedagogical Centre of Montenegro CHERI project local teacher trainer

14

15

SVJETLOST
Tema: Multidisciplinarni pristup prouavanju svjetlosti Predmetne nastavnice: Nina ugi, prof. biologije Elda Hodi, pedagogica Nastavni predmet: Priroda Razred: VI Nastavne metode: razgovor, analiza teksta, heuristika, igranje uloga Korelacija: Likovna kultura, Istorija, Geografija, Biologija Nastavna sredstva: Internet, nastavni listii, tekst, slike Vrijeme realizacije: etiri asa

16

CiLJ Uenici / uenice1 treba da: razumiju ta je svjetlost; koji su svjetlosni izvori; ta je spektar svjetlosti Oblik rada: individualni, u parovima i grupni

PLAN ASOVA
I AS
CiLJ Spoznaja izvora svjetlosti i njihove vrste. Nastavnik / nastavnica2 pokazuje dvije razliite slike sunca, postavlja uvodna pitanja koja otvaraju diskusiju (npr. ta vide na slici? Po emu se razlikuju dvije slike? Odakle dolazi svjetlost? ta je sunce?). Nastavnik proiruje temu sa dodatnim informacijama o suncu. Uenici razgovaraju o izvorima svjetlosti i vre njihovu klasifikaciju. Nastavnik pokazuje sliku iz mitologije i razgovara sa uenicima o njoj uvodei razred u naredne aktivnosti. Uenici itaju prvi dio teksta Pria o Heliosu (pogledati Dodatak). Analiziraju ga u paru, a nakon toga na nivou razreda. Odgovaraju na pitanja iz nastavnog listia i izvjetavaju. Primjeri pitanja sa nastavnog listia: Ko je Helios? Gdje u prii Sunce izlazi, a gdje zalazi? Ko je Selena i ta ona radi? Kad je Helios zaustavio svoju koiju i zato? ta to predstavlja? Uenici dobijaju uputstva za sljedei as: da napiu nastavak prie o Heliosu ili da napiu Seleninu uspavanku (neki primjeri dati su u Dodatku), kao i da naprave tri kruga od kartona sa otvorima (Sunce, Mjesec, Zemlja). Ukoliko neko ima depnu lampu, treba da je donese na sljedeci as.

II AS
CiLJ Uenici se upoznaju se sa pojavom pomraenja Sunca i Mjeseca, kao posljedicom pravolinijskog kretanja svjetlosti. Uenici reaju kartone jedan iza drugog i proputaju svjetlost depne lampe. U drugom pokuaju prave otvore na kartonima, pomjeraju ih naizmjenino lijevo i desno proputajui svjetlost lampe. Uenici zapisuju zapaanja i donose zakljuke.

1. U nastavku publikacije uenici 2. U nastavku publikacije nastavnik

17

Uenici posmatraju sliku Zmaj jede Sunce i sluaju kinesku narodnu priu koju poslije analiziraju. Diskusija bi trebalo da vodi do povezivanja mitologije i nauke. Igrokaz: Kako dolazi do pomraenja Sunca i Mjeseca? Uenici dobijaju uloge Sunca, Mjeseca i Zemlje i izvode igrokaz u razredu. Za domai zadatak uenici sastavljaju priu Moj kiobran moe da postane suncobran (uenici mogu uraditi crte ili maketu na istu temu).

III AS
CiLJ Uenici se upoznaju sa spektrom boja. Uenici prezentuju radove na temu: Moj kiobran moe da postane suncobran. Sa slikama sunca u pozadini nastavnik i uenici vode diskusiju vezanu za sljedea pitanja: Koje je boje suneva svjetlost? Zato pri zalasku Sunca vidimo crvenkastu svjetlost, a poslije kie itav niz boja? Nastavnik kompletira komentare uenika dajui neophodne informacije o spektru i kontekstualizira ih povezujui sa fenomenom duge i njenim pojavljivanjem. Nastavnik usmjerava diskusiju o bojama i kako svjetlost odreuje boju prirodne okoline (npr. more, trava, nebo).

IV AS
CiLJ Uenici uoavaju i razlikuju pojmove sjenke, zakljuuju da svjetlost prenosi energiju, kontekstualizirajui na svakodnevni ivot.
Caravaggio Pozivanje Svetog Mateja, 1599

18

Uenici analiziraju sliku Pozivanje Svetog Mateja. Neka od moguih pitanja mogu biti: Odakle dolazi svjetlost? Da li su svi osvijetljeni? Zato nijesu svi dobro osvijetljeni? Nastavnik kompletira komentare uenika dajui neophodne informacije o prozirnim i neprozirnim materijama; o sjenkama i polusjenkama; o zatiti od Sunca, o zracima UVA i UVB. Uenici biraju sljedee zadatke (npr. da napiu tekst, priu, pjesmu, nacrtaju sliku, naprave poster) izmeu sljedeih tema: zdravlje i svjetlost, fotosinteza, munja i grom, analiza stihova koji se odnose na svjetlost, itd.

Zabavno je zato to su nam bili gosti, direktor, pedagog, mi volimo kad nas jo neko gleda i slua. Ljubica, uenica O Srbija, Bar elimo da ovakvi asovi due traju. Dragan, uenik O Srbija, Bar Dopada mi se multidisciplinarni pristup u realizaciji ciljeva uoavanja i razumijevanja svjetlosti. Lejla Bubi, profesorica razredne nastave O Srbija, Bar asovi su bili uspjeni. Uenici su aktivno uestvovali u radu. asovi odrani na ovakav nain su dokaz da posmatranjem slika i raznim igrokazima, uenici lake, bre i kvalitetnije usvajaju nova i produbljuju stara znanja. Jelena Nikoli, profesorica razredne nastave O Srbija, Bar

19

SV. ORE
Tema: Slava - urevdan kod Roma i hriana Predmetne nastavnice: Nada Milovi, prof. maternjeg jezika i knjievnosti Rajka Milatovi, prof. tehnike i informatike Razred: VII Vrijeme realizacije: dva asa za realizaciju (+ dva za motivaciju, istraivanje i pripremu prezentacija)

20

CiLJEVi ObRAzOVNi CiLjEVi Uenici treba da: - razvijaju kulturu usmenog i pismenog izraavanja; - razvijaju vjetinu polemike, rasprave i debate usavravajui i korigujui sve oblike usmenog izlaganja (pripovijedanje, opisivanje, obrazlaganje, objanjavanje i izvjetavanje); - obnavljaju ranije steena znanja o praznicima, obiajima i obrednim radnjama vezanim za praznik; - utvruju znanja o narodnim umotvorinama vezanim za urevdan (pjesme, prie, legende, anegdote, itd.); - utvruju steena znanja o ljudskim pravima. VASPiTNi CiLjEVi Uenici treba da: - razvijaju interesovanja i proiruju znanja o folkloru; - uvide vanosti uvanja i njegovanja vlastite tradicije i upoznavanja i potovanja tradicija drugih; - razvijaju sposobnost uoavanja, zapaanja, rasuivanja i zakljuivanja; - razvijaju potovanje prema razliitosti, saradnji i toleranciji. FUNkCiONALNi CiLjEVi Uenici treba da: - razvijaju i usavravaju intelektualne procese (analiza, sinteza, uporeivanje, apstrahovanje i generalizacija); - primjene teorijska znanja u praktinim situacijama (npr. izrada vijenca od cvijea, ukraavanje enterijera, pravljenje cvjetnih aranmana itd.). Nastavne metode: Projekt metoda, tekst metoda, metoda uglova, intervju, debata, ilustrativno - demonstrativna Oblici rada: Kooperativno uenje, individualni i grupni rad Uslovi za realizaciju asa: Potrebna je uionica koja je opremljena kompjuterom i video projektorom i koja je pogodna za grupni oblik rada. Prethodno se vri priprema sadraja i motivacija Za pripremu asa: Potreban je raunar sa Microsoft Office paketom (Word, Power Point, Excel, Paint, Internet) Nastavni predmet: Crnogorski jezik i knjievnost Nastavna oblast: Kultura usmenog izraavanja Korelacija: Graansko vaspitanje, Informatika

21

PLAN ASOVA
I i II AS
Projekcija kadrova iz filma Dom za veanje1 i pjesmom urevdan ili Ederlez. Traiti od uenika da komentariu kadrove iz filma, i ohrabrivati ih u iznoenju utisaka. Uenicima su prethodno najavljeni radni zadaci i podijeljeni su u etiri grupe, (grupe su formirane u zavisnosti od afiniteta uenika). Na asu se ukratko dogovaraju o nainu izlaganja onoga to su pripremili kao domai zadatak i u kraim crtama predstavljaju pripremljeno. Zadaci po grupama: I grupa: Uz pomo projektnih radova (panoi pripremljeni kod kue) i prezentacija na projektoru iznose prikaz urevdana kao slave katolika i pravoslavaca - istorijat, obiaji, vjerovanja, ambijent u kome se slavi, nain na koji se slavi. II grupa: Putem panoa i prezentacija prikazuju urevdan kod Roma istorijat, obiaji, vjerovanja, ambijent u kome se slavi, nain na koji se slavi. III grupa: Pomou pripremljenog materijala govore o istoriji, legendi i umjetnosti vezanoj za lik ili linost Svetog ora / Svetog Georgija (osvjetljavaju lik Svetog Georgija sa vie aspekata - na osnovu istorijskih izvora, 22

legendi koje ive u narodu, filmova, scenskih djela, muzike i knjievnosti). Grupa izlae ove aspekte iz obje perspektive. IV grupa: Objanjava fenomen i simboliku adaje (adahe) koju kopljem ubija Sveti ore. Uenici doaravaju ovaj simbol crteom, priom, igrom, lutka-igrom, putem stripa itd. Grupa izlae ove aspekte iz obje perspektive. Aktivnost bi trebala da traje oko trideset minuta. Pokrenuti diskusiju kod uenika o kulturnim razliitostima, njihovim uzrocima i korijenima; o posljedicama koje prouzrokuju stereotipi i predrasude; o ulozi i pojedinaca i drutvenih grupa u opstajanju stereotipa i predrasuda; nainima preventivnog djelovanja, itd. Aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta. Podijeliti uenike na tri grupe, a u okviru svake od njih, uenicima dati uloge za rad u grupama (npr. voa grupe, sakuplja materijala, selektor, govornik itd.) sa istim zadatkom - argumentacija prava za nosioca najljepe i najbolje slave i pravog sveca shodno poziciji iz koje nastupaju, i to: I grupa daje prikaz slave Svetog ora kod pravoslavaca; II grupa daje prikaz slave Svetog Georgija kod katolika i III grupa daje prikaz slave kod Roma. Uenici se slue pripremljenim materijalima, tezama, panoima, fotografijama, video i audio zapisima. Za ovaj dio asa uenici su se takoe pripremali kod kue i tokom konsultacija sa nastavnicima, tako imaju pripremljene teze i scenario za izlaganje i polemisanje. Dobar dio informacija o obiajima i nainu slavljenja urevdana (romskog, pravoslavnog i katolikog) nekad i sad, uenici su prikupili putem intervjua sa porodicama iz svog neposrednog okruenja.

23

Polemike i argumenti baziraju se na ve dobro pripremljenoj materiji iz vie izvora (kazivanje sugraana, knjige, enciklopedije, Internet, filmovi, muzika, predanje, itd.). Ohrabrivati uenike da tokom trajanja debate prelaze u suprotne timove. Aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta. U zavrnom dijelu asa voditi diskusiju sa uenicima o posljedicama koje nastaju usljed nerazumijevanja tuih osjeanja, potreba, kultura i kulturnih vrijednosti; o posljedicama svoenja svijeta, kulture, istorije na matricu za ili protiv; o dominaciji; o posljedicama nadvladavanja forme nad sutinom; o univerzalnoj povezanosti ovjeanstva i svih ljudi bez obzira na njihove razliitosti, itd. Aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta.

1. Dom za veanje, reiser Emir Kusturica, 1988., produkcija: VPK

Slian as se moe odrati u bilo kom razredu osnovne kole gdje postoje i uenici romske populacije. as je zanimljiv jer je u sreditu zbivanja uenik koji izvjetava, on je glavna linost i sve to se na asu deava njega se tie. Uenik i njegova grupa u prilici su da kazuju o drugima, a povodom drugih i o sebi. U radu i iskazivanju, doivljena tematika uenika podstie da govori o svojim zapaanjima, utiscima, mislima i osjeanjima, da ispoljava svoju intimu, da mata i projektuje, da svjedoi, prosuuje i osuuje. Uenici se izraavaju spontano, jer im ivotno iskustvo diktira sadraje. Predloena tematika podstie uenike da sluajui druge, prevaziu linu perspektivu na taj nain to e se sluiti i tuim iskustvom, primjenjivati vie gledita i koristiti podatke dobijene posrednim putem. Nada Milovi, profesorica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Nauio sam da razlike meu ljudima nema, bili oni Romi ili hriani. uenik O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Ovaj as je za mene bio poseban. Nauili smo mnogo i upoznali razliite kulture i obiaje. uenik O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki.

24

25

STRAh
Tema: Strah kao sastavni dio ivota (Marcello Bernardi Pismo unuici Katarini) Predmetne nastavnice: Dijana Vukievi, prof. likovne kulture Dijana Raikovi Bjelica, prof. maternjeg jezika i knjievnosti Razred: IX

26

CiLJEVi Uenici treba da: - prepoznaju strah kao kategoriju zajedniku svim ljudima; - razvijaju sposobnost izraavanja straha kao psiholokog fenomena vizuelno i tekstualno; - razumiju uzrok i posljedice strahova; - analiziraju specifinosti mlade generacije i opasnosti koje prate period odrastanja. Nastavne metode: brainstorming, rad na tekstu, projekt metoda, galerija i poster prezentacija, petominutni sastav. Oblici rada: rad u grupama, individualni rad i rad u paru Korelacija: Graansko vaspitanje, Likovna kultura i Zdravi stilovi ivota

PLAN ASOVA
I bLOk AS
Proitati uenicima tekst iz knjige Jovana Duia, Jutra sa Leutara 1. Jedni su pisci tvrdili da je ovjeku uroena dobrota, a drugi da je ovjeku uroena zloa. Meutim, izgleda da je ovjeku uroeno jedno jedino osjeanje, a to je strah od ivota. ovjek se na ovom svetu boji svega, i velikog i malog, insekata koliko i lava, zlih rei koliko i zlih bolesti, hladnoe koliko i vruine, starosti koliko i sirotinje. On se boji ui u pustu umu, i ostati u praznoj sobi. ovjek je zbog tog straha roen nezadovoljnim i melanholinim.

Edvard Munch, Krik, 1893

Pokrenuti diskusiju i promiljanje uenika na teme iz proitanog odlomka sa sljedeim pitanjima: ta misle o proitanom? Kako ste se osjeali tokom itanja teksta? Da li se svaki ovjek boji neega? Od ega se bojite u ivotu? Aktivnost bi trebala da traje do dvadeset minuta. Uenicima prikazati fotografiju slike Krik E. Munch-a i postaviti im sljedea pitanja: Koje je osjeanje prikazano na ovoj slici? ime sve moe biti izazvana ovakva reakcija? Da li je neko od vas ikad ovako reagovao? Kako ovjek reaguje na strah? Da li se strah moe kontrolisati? Od ega se plai savremeni ovjek? Aktivnost bi trebala da traje do dvadeset pet minuta. 27

Tezej i Minotaur

Podijeliti svakom ueniku dio teksta o grkom, mitskom junaku Tezeju2 U vrijeme vladavine kralja Egeja, Atinu je svake devete godine sustizala strana nesrea. Sedam mladia i sedam djevojaka moralo je biti poslato na ostrvo Krit, gdje ih je ubijao grozni Minotaur, udovite sa tijelom ovjeka i glavom bika. Egej je imao hrabrog i estitog sina Tezeja. On odluuje da poe u Lavirint, boravite zloglasnog Minotaura. Pratei Arijadnine savjete, pomou arobog maa i klupeta konca, uspijeva ubiti udovite. Kad je izaao, ekala ga je njegova lijepa i pametna Arijadna, a otada se za neoekivanu pomo koju neko dobije u naizgled bezizlaznoj situaciji kae Arijadnin konac.

Nakon proitanog odlomka, postaviti sljedea pitanja: Da bi pobijedio Minotaura, Tezeju nije bio dovoljan samo arobni ma i konac. ta mu je dalo dodatnu snagu? Pokuaj da zamisli kako bi pria o hrabrom Tezeju mogla biti zavrena da na dvoru kralja Minosa nije sreo Arijadnu. Kako bi pria mogla da se zavri drugaije? Kako bi opisao Tezeja? Da li je neko od vas imao u ivotu tzv. Arijadnin konac? Aktivnost bi trebala da traje do dvadeset pet minuta. Podijeliti uenike u est grupa sa sljedeim projektnim zadacima (njihova finalna prezentacija bie organizovana na narednom asu): I grupa Izraditi strip na temu: U svakoj ovjekovoj hrabrosti ima pola straha. II grupa Napisati pismo djevojici/djeaku koja/i tek treba da krene u kolu uz nastojanje da joj/mu pomogne da slobodnije zakorai u to doba, kako bi ga to ljepe proivjela/proivio. III grupa Nacrtati lavirint s paljivim izborom boja i simbola kako bi se izrazila osjeanja straha IV grupa Napisati priu - dijalog izmeu uenika, nastavnika i roditelja (situacija: uenik se plai da ide u kolu zbog ...). 28

V grupa Napisati priu: Stranica mog dnevnika (tema: Ja stariji dvadeset godina ... bojim se ...). VI grupa Opisati ponaanja koja proizilaze iz sljedeih strahova i anksioznosti: od obaveza i odgovornosti; od samoe; od ljudi; od smrti; od promjene; od neuspjeha; od diskriminacije. Aktivnost bi trebala da traje do dvadeset minuta.

II AS
Nakon zavretka zadatka, svaka grupa predstavlja rad. Nakon svake prezentacije, pokrenuti sa uenicima diskusuju na zadate teme. Aktivnosti bi trebalo da traju: izvjetavanje grupa do pet minuta, a ukupno vrijeme potrebno za komentare radova do petnaest minuta.

III AS
Pokrenuti dijalog sa uenicima o tome kako objanjavaju i razumiju poslovicu Strah i mudrost ne stanuju pod istim krovom 3? Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta. Traiti od uenika da proitaju priu Pismo unuici Katarini 4 autora Marcella Bernardi-ja i nakon proitanog teksta pokrenuti dijalog uenika na teme: Kome i sa kakvim ciljem je pismo napisano? Da li si i ti njegov

29

primalac? Kako autor doivljava svoju unuku? Koje njene osobine navodi? ta misli o tim osobinama? Koju bi njenu osobinu volio/voljela da ima, a koju svoju bi poelio/poeljela njoj? Prisjeti se svojih strahova i pokuaj da objasni kako su oni nastali. Aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta. Podijeliti uenike na tri grupe (ili est) sa zadatkom da u paru napiu sastav na sljedee teme/reenice iz prie Pismo unuici Katarini: I grupa Ako neto nije ve ostvareno, rei e ti da je to nemogue ostvariti. Da je ovjek sazdan tako, da je drutvo takvo, da je svijet takav ... II grupa Tradicija je pravilo koje treba uvijek i svuda slijediti, skup obiaja i navika koje treba netaknute sauvati u sadanjosti i u budunosti. III grupa ... uvijek je bilo siromatva i gladi. Aktivnost bi trebala da traje (sa prezentacijom nekih od uenikih radova) do petnaest minuta.

1. Jutra sa Leutara, Jovan Dui, Slona braa, 2002. 2. Knjiga uasa, Mit o Tezeju i Minotauru, Vukovi&Runji, Zagreb, 2005. 3. Enciklopedija citata i poslovica, Prosveta, 1997.g. 4. itanka za VIII razred osnovne kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2007.g.

Nauila sam mnogo o svojim drugovima i drugaricama. Shvatila sam da smo svi razliiti, ali da imamo nesto zajedniko, strah. Dopalo mi se to je atmosfera na asu bila oputena. Mnogo sam saznala o svojim drugovima, jer su iskreno govorili o svojim strahovima. Nauila sam puno toga: koje vrste strahova postoje, u kakav lavirint upadne ako si narkoman, kako da izae iz tog lavirinta, da je vano biti iskren i hrabro se suoiti sa strahom. uenica O Milorad Musa Burzan, Podgorica

30

31

PRiZMA
Tema: Prizma Predmetna nastavnica: Gojni Marija, prof. matematike Nastavni predmet: Matematika Nastavna jedinica: Povrina i zapremina etvorostrane prizme Razred: VIII Vrijeme realizacije: tri asa

32

CiLJEVi - samostalno izvoenje formule za izraunavanje povrine i zapremine etvorostrane prizme; - razvijajanje sposobnosti prostornog posmatranja i uoavanja odnosa meu elementima; - razvijanje sposobnosti modelovanja tijela, kao i preciznosti i spretnosti u radu; - primjena steenih znanja u rjeavanju novih problemskih situacija; - razvijanje takmiarskog duha; - razvijanje sposobnosti logikog miljenja i rasuivanja; - razvijanje duha saradnje i zajednikog traenja pravih rjeenja; - uenje kulture komunikacije i kooperativnog rada u grupi. Korelacija: Likovna kultura, Tehnika i informatika, Fizika, Muzika kultura

PLAN ASOVA
I AS
Sluanje muzike numere Another brick in the wall sa albuma Pink Floyd-a. Uoavanje modela etvorostranih prizmi prikazanih na projektoru (graevine, predmeti, kristali). Uenici se dijele u grupe po etvoro. Svaki uenik pravi mreu etvorostrane prizme od kartona, koja se sklapa u model prizme. Uenici u grupi
Upotreba prizme u graevini

33

prave etiri prizme i to dvije ija je osnova pravougaonik i dvije ija je osnova kvadrat. Dimenzije odreuju sami. U grupi se uoavaju razlike i slinosti ove dvije prizme (ta su njihove osnove, a ta omota). Nastavnik poziva uenike da na osnovu mree prizme koju imaju ispred sebe, kao i na osnovu znanja koja imaju o prizmama, pokuaju doi do formule za izraunavanje povrine i zapremine etvorostrane prizme. Za datu prizmu izmjeriti njene elemente i odrediti joj povrinu i zapreminu. Uenici razmjenjuju mree prizmi i dobijaju instrukciju od nastavnika da rade na izvoenju formula za drugu mreu prizme. Nastavnik upuuje uenike da rjeenja do kojih su doli razmijene sa drugovima u grupi i objasne jedni drugima kako su doli do formula. Uenici provjeravaju tanost izvedenih formula na osnovu tanih rjeenja prikazanih na projektoru. Prizma ija je osnova kvadrat: povrina osnove (osnova je kvadrat): B = a2 povrina omotaa (omota se sastoji od etiri pravougaonika): M = 4aH povrina prizme: P = 2B + M zapremina prizme: V = BH Prizma ija je osnova pravouganik: Povrina osnove (osnova je pravouganik): B = ab Povrina omotaa (omota se sastoji od etiri pravougaonika od kojih su dva ista): M = 2aH+2bH Povrina prizme: P = 2B + M Zapremina prizme: V = BH Na osnovu mrea prizmi sa panoa dodatno se komentariu dobijene formule i daju detaljna pojanjenja.

34

Mree prizmi uenicima e biti potrebne na sljedeem asu.

II AS
Uenici se dijele u etiri grupe. Sada su to nove grupe od po 6 ili 7 uenika. Mree prizmi sa prethodnog asa sklapaju u modele. Svaka grupa dobija zadatak da od sastavljenih modela prizmi napravi maketu kvarta (ili dijela grada) i oboji ga. Povezivanje formula sa fizikom, odnosno izraunavanje mase prizme u zavisnosti od njene zapremine. Masa prizme: m = V Rad uenika u grupi na izradi zadataka: 1. Izraunati povrinu prave pravilne etvorostrane prizme osnove ivice 5 cm i visine 8 cm. 2. Izraunati povrinu i zapreminu kvadra ako su njegove stranice a = 5 cm, b = 7 cm, H = 9 cm. 3. Izraunati masu kamenog stuba oblika kvadra ije su dimenzije 0,3 m i 0,5 m i 2,5 m. Gustina kamena je 2,2 g/cm3 Slijedi kontrola tanosti izrade zadataka i prikaz tanih rjeenja na projektoru, kao i analiziranje postupnosti rjeavanja zadataka. Rjeenje zadataka: P = 210 cm2 P = 286 cm2, V = 315 cm3 m = 825 kg

III AS
Djelovi grada koje su uenici napravili na prethodnom asu se spajaju u jednu cjelinu da bi dobili jezgro grada na sledei nain: na kartonu dimenzija 50 50 cm iscrtati ulice i ostaviti prostor za kvartove. Slike maketa e pomoi uenicima pri realizaciji njihovog grada. 35

Maketa grada, koju su napravili uenici, e biti izloena u holu kole. Uenici se dijele u nove grupe po etiri uenika i upuuju se da rade zadatke sa radnog lista: 1. Tri kocke ije su ivice 6 cm, 8 cm i 10 cm pretopljene su u jednu. Kolika je povrina dobijene kocke? 2. Srebrna ploica duine 4 cm i irine 3,5 cm ima masu 126 grama. Kolika je debljina srebrne ploice? (gustina srebra je 10,5 g/cm3) 3. Povrina omotaa pravilne etvorostrane prizme je 120 cm2. Ako je visina prizme H = 6 cm izraunati zapreminu te prizme. Zadnji dio asa je ostavljen za kontrolu tanosti izrade zadataka i analizu postupka rjeavanja. Rjeenja: P = 864 cm2 H = 1 cm V = 150 cm3

Uivala sam od prvog do poslednjeg minuta asa. Obino se dosaujem na asovima matematike, a ovoga puta sam se ukljuila ravnopravno sa ostalima. Svi smo radili, nijesu se isticali ni najbolji ni najgori, meusobno smo se pomagali i trudili smo se da damo svoj doprinos grupi. Selma, uenica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Uenici su bili veoma zainteresovani za rad i svi su uestvovali, to inae nije pravilo na asovima matematike, gdje se mali broj uenika ukljuuje. Do izraaja je dolo meusobno pomaganje, saradnja i dopunjavanje. Marija Gojni, profesorica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica

36

37

MANJiNE
Tema: Manjine Predmetne nastavnice: Dobrila Asanovi, prof. istorije i geografije Svetlana Djurni, prof. engleskog jezika Nastavni predmet: Istorija Razred: VIII Vrijeme realizacije: pet asova

38

CiLJEVi - uenici upoznaju pojam manjine; - uenici se upoznaju sa nainom ivota i problemima sa kojima se manjine, u konkretnom sluaju Romi, susreu u svakodnevnom ivotu; - uenici prepoznaju ta je to to utie na takav kolektivni stav prema manjinama i razmiljaju o nainima za borbu protiv predrasuda i stereotipa; - uenici treba da shvate da osjeaj marginalizacije moe biti rezultat naina na koji vas vide drugi lanovi drutva, kao i naina na koji vas vide lanovi pripadajue grupe. Korelacija: Istorija, Graansko vaspitanje, Crnogorski jezik, Likovna kultura.

PLAN ASOVA
I AS
Uenike podijeliti u grupe (poeljno da u grupi bude od etiri do est uenika). Svakoj grupi dati komplet pozitivnih kartica1 (osjeanje) i traiti od njih da odaberu nekog ko e biljeiti komentare i reakcije. Objasniti uenicima da tokom vjebe ne predstavljaju sebe, ve lanove jedne manjinske grupe. Zamoliti ih da zasada ne pitaju ko su oni, ve da misle na poruke koje se nalaze na karticama. Traiti od uenika da proitaju po jednu karticu lanovima grupe. Kada proitaju sve kartice, traiti od njih da napiu odgovore na pitanje: Kako se osjeate kao lan te grupe? na listiu sa oznakom osjeanje. Dati grupama negativne kartice (djelo) i traiti da postupe isto kao sa pozitivnim karticama. Kada proitaju odgovore treba da napiu odgovor na pitanje: ta bi uradili da se naete u slinoj situaciji? na listiu sa oznakom djelo. Poslije itanja kartica grupama postaviti sljedea pitanja: Kako ste se osjeali tokom aktivnosti? to ste nauili iz vjebe? to ste nauili o sebi i grupi? Moete li uspostaviti vezu izmeu manjinskih grupa koje ste predstavljali i drugih grupa koje poznajete?

II AS
Podsjetiti uenike na zakljuke sa prethodnog asa. Na osnovu teksta iz itanke Zato Romi putuju, uenici se upoznaju sa knjievnim tekstom o Romima. 39

Poslije itanja teksta postaviti sljedea pitanja: Kako ste se osjeali tokom itanja teksta? to ste novo nauili iz teksta? to ste ve znali o onome to ste itali? to je na vas ostavilo najjai utisak? Na kraju asa prikazati fragmente iz filma Skupljai perja (Saa Popovi, 1967 god.) u kojima e vidjeti jedan umjetniki prikaz naina ivota Roma. Nakon odgledanih fragmenata podstai uenike na kratku diskusiju o filmu. Uenike podijeliti na etiri grupe (od kojih e svaka dobiti jednu temu). Zadatak uenika je da istrae teme i da pripreme prezentacije (spisak tema i zadaci dati su u opisu sljedeeg asa). Izvore informacija za pripremu prezentacija moe sugerisati i nastavnik.

III AS
Finalizacija grupnog rada i prezentovanje radova: I grupa: Drutveni poloaj Roma i njihov odnos sa drugim narodima Istraiti porijeklo Roma, razloge njihovih seoba, pravce kretanja kao i njihov odnos sa ostalim narodima tokom istorije. II grupa: Nain ivota, obiaji i muzika Roma Istraiti obiaje Roma. Istraiti nain ivota i vezu sa obiajima naeg prostora i objasniti proces mijeanja kultura. Prikazati kako visoko mjesto zauzimaju muzika i ples kod Roma, koliko je njihova muzika uticala na muziku drugih naroda. III grupa: Poloaj romskih ena Predstaviti poloaj ene u romskom drutvu i probleme sa kojima se suoava. IV grupa: Romi nekad i sad Predstaviti promjene koje su se desile kroz istoriju. Obratiti panju na status i ulogu Roma u dananjem drutvu. Kako drutvo i veinsko stanovnitvo gledaju na njih? Poslije prezentacija, slijedi razgovor sa moguim sljedeim temama: Koji su mogui razlozi marginalizacije manjina? Da li svi ljudi imaju iste izglede za uspijeh? ta moe da se uini u cilju prevazilaenja marginalizacije manjina?

IV AS
Uenici su podijeljeni u dvije anketne grupe. Struktura ankete2 je uraena u saradnji sa kolskim pedagogom. Jedna grupa ostaje u svojoj koli i 40

sprovodi anketu u odjeljenju estog razreda. Druga grupa odlazi u posjetu koli gdje je prisutan znaajniji broj uenika koji pripadaju nekoj od manjina i tamo sprovodi istu anketu u jednom odjeljenju estog razreda.

V AS
Uenici iz dvije grupe obrauju svoj set podataka po uputstvima koja su im za to data. Svako pitanje se obrauje procentualno i na kraju se pravi zajednika tabela u kojoj se uporeuju podaci dobijeni od djece iz matine kole i podaci dobijeni od njihovih vrnjaka iz druge kole. Poslije analize i prezentacije rezultata ankete slijedi razgovor: Koja pitanja pokazuju procentualno najvee slaganje izmeu dvije grupe? Koja pitanja pokazuju procentualno najvee neslaganje izmeu dvije grupe? Po vaem miljenju, zato je to tako? Da li su rezultati ankete onakvi kakve ste oekivali? Koje od rezultata ste oekivali, a koji su vas najvie iznenadili? ta mi moemo uiniti u cilju prevazilaenja problema koje manjine imaju? ta smo nauili na ovim asovima?

1. Kompleti kartica se nalaze u Dodatku. 2. Jedan primjer ankete je dat u Dodatku. Predlaemo modifikaciju i adaptaciju pitanja shodno uzrastu uenika.

asovi su veoma uspjeno realizovani. Uenici su bili aktivni, zainteresovani, i u potpunosti su ispunili istraivake zadatke. Misaona aktivnost uenika je bila na jako visokom nivou. Njihova kreativnost, iskustvo, znanje i uloeni trud uinili su da rad bude veoma kvalitetan i interesantan za sve. Saradnja meu uenicima i ukljuenost uenika sa posebnim potrebama u aktivnosti govori o izgraenosti stavova o tetnosti predrasuda. Partnerski odnos i rad nastavnica omoguili su da se asovi realizuju na zavidnom nivou, kao i da klima u odjeljenju u svakom trenutku bude zasnovana na potovanju i podsticanju uenika. Marijana Papi, direktorica O Pavle Rovinski, Podgorica

41

TV PROgRAMi
Naslov: Tv Programmes Predmetna nastavnica: Tamara Nedovi, prof. engleskog jezika Nastavni predmet: Engleski jezik Razred: VIII Napomena: Priprema je raena za nastavu engleskog jezika te je ovdje prenosimo u originalu.

42

OBJECTIVES - to improve speaking skills talking about favourite television programmes - to learn TV programmes vocabulary - to review likes and dislikes of TV programming - to learn about TV viewing habits Correlation: Montenegrin language, Art, ICT Materials used: - slides of famous TV programmes - working papers: questionnaires, reading comprehention text, read and match working paper - large papers, crayons, old newspapers, glue, scissors Number of lessons: three

TEACHiNG PLAN
FIRST LESSON
1. Warm-up activity - Word association (5-10 minutes) Ask students to open one of the covered fields in order to guess the final word in the column and the final solution

A1. 7.15

B1. Survivor

C1. Discovery

D1. Breaking

A2. Tom and Jerry

B2. Big Brother

C2. Eurosport

D2. The latest

A3. Disney

B3. The Farm

C3. BBC

D3. 7.30

CARTOON

REALITY SHOW

CHANNEL

NEWS

TV PROGRAMMES

43

2. Presentation (15 minutes) Ask students to look at various slides and find the names of the TV programmes that are shown on them (images of any reality show, a random commercial add, a picture of the news anchorman, an image of a popular cartoon and a screenshot of a famous movie scene are just some examples). After the students have named the shows, they have to match the descriprtion with the name of the programme. A) Advertisment B) News C) Film D) Documentary E) Quiz F) Soap (opera) G) Cartoon I) Reality show Exercise 1 1. A program featuring contestants who are trying to survive on a hostile island. 2. A notice, picture or a film telling people about a product, job or service. 3. A film/movie made by photographing a series of gradually changing drawings or models, so that they look as if they are moving. 4. A film giving facts about something, ex. Animals, history, geography, everyday life 5. A show reporting of the latest news 6. A story about the lives and problems of a group of people which is broadcasted every day. 7. A series of moving pictures recorded with sound that tells a story, shown at the cinema. 8. A competition or game in which people try to answer questions to test their knowledge. Give some additional vocabulary which the students can use in other activities. (5 minutes) The weather forecast, Travel programmes, Chat shows, Sport programmes, Educational programmes, Debates, Gardening programmes, Cooking programmes, Plays, Dramas, Police series, Music programmes, Variety shows 3. My TV Guide (10 Minutes) Ask students to make their own TV guide (made of 3 columns). For each of their favorite shows, they write the day, channel and time when the show begins. This activity can be done in pairs or small groups. When they finish, they should read it to the class and compare their habits. 4. Homework Whats on TV tonight? 44

Students randomly choose a card with the name of one country where English is spoken and they have to find out what is on national TV for next Monday (the next lesson) and write it down. (The countries are England, Scotland, Wales, Northern Ireland, USA, Canada, Australia, New Zealand)

SECOND LESSON
1. Warm up - Whats on TV tonight? (5-10 minutes) Students read and compare what kind of TV guides they have found. 2. Questionnaire (15 minutes) Ask students to complete a questionnaire about their own TV viewing habits. They can do it in pairs. An example questionnaire can be found in the Appendix. After everybody completed the questionnaire, ask the students to discuss their answers and write down the most common ones so they can do a class research about viewing habits. 3. Reading comprehention activity (15 minutes) Ask students to read the text and answer the questions: How many hours a day do teenagers in the UK spend watching TV? What time of day does most viewing take place? Do boys and girls watch the same kind of programmes? Childrens Television Viewing Habits in the UK Parents and teachers throughout the country often express concern about the amount of hours that children spend in front of the television.

45

According to recent statistics, teenagers watch between 2.5 and 3.2 hours of television every day. Many children watch television in the mornings over breakfast but most viewing takes place after school in the evenings. Peak viewing times for teenagers are between seven and nine oclock. They watch soap operas, music programmes and quiz shows. Between the hours of four and six, when the programmes are specifically aimed at children, the viewing figures are much lower. Girls watch more drama series, documentaries and news programmes. Boys watch more science fiction and sport. Television plays an important part in the lives of children. They are affected by the images they see and they find role models in their favourite programmes. What parents and their children have to consider is how much time should be spent watching television and which programmes are suitable or unsuitable. Ask students to compare the teenagers viewing habits in the UK with their habits. 4. Homework Ask students to bring old newspapers, magazines, pictures, crayons, scissors, glue for the next lesson.

THIRD LESSON
1. Warm - up activity - TV QUIZ (5 minutes) This activity should be done in small groups. The teacher reads the questions and the fastest group answers first. An example set of questions for the TV Quiz may be found in the Appendix. 2. Making a poster (20 minutes) Divide students into small groups (5 members maximum), give each group a large sheet of paper and crayons (they can also use pieces of newspapers or magazines). They have to design a TV poster of their favourite TV shows. Once finished, they should present their work. 3. Presentation (10 minutes) Each member of the group has to say at least one sentence about their TV poster. 4. Evaluation (5 minutes) Ask students to answer the evalution form about the lesson. An example of an evaluation form can be found in the Appendix.

46

47

LiSTOPADNE UME
Tema: Liarske listopadne ume Predmetne nastavnice: Sanja uki-Veovi, prof. razredne nastave Irma abanovi, prof. njemakog jezika Razred: VII Vrijeme realizacije: etiri asa

48

CiLJEVi Uenici treba da: - shvate znaaj uma u svakodnevnom ivotu; - razumiju uslovljenost geografskog rasprostiranja liarskih listopadnih uma ekolokim faktorima; - shvate spratovnost ume i karakteristine biljne i ivotinjske vrste spratova, kao adaptaciju na uslove ivotne sredine; - adekvatno primijene steena znanja u izradi prezentacije liarske listopadne ume. Nastavne metode: brainstorming, korienje prirodnih materijala, analiza teksta i grupna diskusija. Aktivnosti uenika: rad u grupama, intervju, analiza sakupljenog materijala, pravljenje panoa i izlaganje. Korelacija: Likovno vaspitanje, Muzika kultura, Njemaki jezik. Kljuni pojmovi: klimatski faktori, geografska rasprostranjenost, spratovnost, biljne i ivotinjske vrste spratova ume, lanci ishrane.

PLAN ASOVA
I AS
Putem brainstorming-a pokrenuti ueniko promiljanje. Uenike podijeliti u grupe koje e diskutovati na temu uma. Primjeri pitanja mogu biti: Kakve ume mogu biti? Koji se tipovi uma javljaju u Crnoj Gori? Objasnite ta utie na rasprostranjenje odreenih tipova uma. Objasnite razliku izmeu liara i etinara. ta je listopad? Aktivnost bi trebalo da traje od pet do sedam minuta. Grupama zadati da analiziraju razliite djelove teksta iz udbenika Biologija za VII razred 1 devetogodine osnovne kole (tekst - Liarske listopadne ume). Podijeliti im pripremljena pitanja na koje grupe treba da odgovore. Zadaci su prikazani u prilogu ove pripreme. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta. U kompjutere prije asa ubaciti slike ivih bia, potrebne uenicima prilikom pravljenja prezentacija. Uz podrku nastavnika, kada uenici odgovore na zadata pitanja, po grupama pristupiti izradi power point prezentacija. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta. 49

U zavrnom dijelu uenici putem slide show-a diskutuju o svom radu. Na kraju obezbijeuju uvanje podataka. Aktivnost bi trebalo da traje oko deset minuta.

II AS
Obnoviti lekciju zajedno sa uenicima i pripremiti grupe za izlaganje prezentacija. Aktivnost bi trebalo da traje od pet do sedam minuta. Svaka grupa predstavlja svoj rad. Poslije svake prezentacije ostali uenici imae priliku da postavljaju pitanja. Nakon zavrenih uenikih prezentacija, nastavnik izlae svoju prezentaciju sa ciljem objedinjavanja, klasifikacije i dodavanja novih injenica i sadraja. Prilikom prezentacije se razvija diskusija u kojoj uenici komentariu i razvijaju kritiko promiljanje u odnosu na sadraj i prezentacije. Aktivnost bi trebalo da traje oko trideset minuta. Istai najbolje radove i podstai uenike da izvre evaluaciju svojih, kao i ostalih radova. Podijeliti uenike u etiri grupa i svakoj grupi zadati sljedee teme za istraivanja: izvjetaj iz posjete fabrici drvne industrije, ljekovito bilje, gljive i jestivo bilje. Aktivnost bi trebalo da traje od pet do deset minuta.

III AS
Uenici su ve podijeljeni u etiri grupe i kratko prikazuju prethodne power point prezentacije radi podsjeanja na izvedene zakljuke. Aktivnost bi trebalo da traje do deset minuta. Primjeri zadataka grupa: I grupa - Priprema prezentacije posjete fabrici namjetaja. Prezentacija bi trebalo da sadri pitanja, odgovore kao i slike iz pogona i prodajnog objekta. II grupa - Ljekovito bilje Uenici prave pano na koji lijepe slike ljekovitog bilja i recepte koje su sakupili za lijeenje pomenutim biljkama. III grupa - Gljive Uenici prave pano na kojem e biti fotografije/crtei jestivih i otrovnih gljiva, kao i domai recepti za pripremanje lokalnih jela od gljiva. IV grupa - Jestive biljke Uenici prave pano sa fotografijama i receptima sakupljenih od baka, o spremanju jela i sokova od umskih plodova. Aktivnost bi trebalo da traje oko dvadeset minuta. 50

Prezentacija radova grupa, postavljanje pitanja od strane i nastavnika i uenika, selekcija kreativnih radova. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

IV AS
Mogue je takoe organizovati mini sajam na kojem uenici mogu npr. da izlau sakupljene proizvode iz maminih kuhinja, ponuditi degustaciju priganica, demova ili umskog meda, organizovati degustaciju biljnih ajeva i/ili izlaganje osuenog ljekobilja. Ovaj as moe biti korien i kao prilika da se proiri istraivanje uma kroz korelaciju sa muzikom i/ili likovnom kulturom. KORELACijA SA PREDmETOm MUZIKA KULTURA Nastavna jedinica: Antonio Vivaldi - etiri godinja doba (Proljee, Jesen) Posluati odlomak A. Vivaldi-ja - Proljee (1. stav) sa ciljem prepoznavanja godinjeg doba. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta Razgovarati sa uenicima o karakteru kompozicije, melodiji, instrumentima, zvukovima iz prirode, ivotinjama. Razgovarati o promjenama u prirodi koje se deavaju (uma, cvijee, ptice, itd.). Upoznati ih sa ivotom i djelom A. Vivaldi-ja. Ponoviti prethodne dvije aktivnosti uz sluanje A. Vivaldi - Jesen (3.stav). Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta Dati instrukcije uenicima da izraze vlastiti doivljaj dva godinja doba kroz likovni rad. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

51

KORELACijA SA PREDmETOm LIKOVNA KULTURA Podijeliti uenike u tri grupe: I grupa radi jedno veliko stablo, stari hrast, bukvu, topolu, itd. II grupa radi umu, park. III grupa radi mrtvu prirodu - umske plodove, korijenje, lie, granice sa cvjetovima ili plodovima. Aktivnost bi trebalo da traje oko trideset minuta. Objasniti ostalim grupama proces i odluke donesene tokom realizacije aktivnosti. Bie data prilika uenicima da postavljaju pitanja drugim grupama. Na kraju e uenici odabrati najbolji rad uz obrazloenje. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

PRiLOG I grupa Kakve su zajednice liarske listopadne ume? Gdje se rasprostiru? Koje su karakteristike klime? II grupa Sa kakvim se problemima susreu: biljke, ivotinje? III grupa Kako se na probleme adaptiraju: biljke, ivotinje? IV grupa Sprat drvea naseljavaju: biljke, ivotinje V grupa Sprat bunova naseljavaju: biljke, ivotinje VI grupa Prizemni sprat naseljavaju: biljke, ivotinje, gljive

1. Biologija za VII razred osnovne kole, Zavod za izdavanje udbenika, 2010.

Ovako uraeni asovi aktiviraju sve uenike, daju vie znanja, uenici sami dolaze do odgovora, jaaju svoju kreativnost, vjetinu rukovanja raunarom i pretrivanja Interneta. Sanja uki-Veovi, profesorica O Radomir Mitrovi, Berane

52

53

DRAVE
Tema: Drave Predmetna nastavnica: Karmen Trivunda, prof. graanskog vaspitanja Predmet: Graansko vaspitanje Razred: VI Vrijeme realizacije: pet asova

54

ciLJEVi - upoznati pojam drave; - upoznati osnovna obiljeja drave i dravljanina; - razumijeti vanost saradnje i povezivanja meu dravama; - upoznati simbole i kulture pojedinih naroda. Korelacija: Crnogorski jezik i knjievnost, Geografija, Istorija, strani jezici, Tehnika i informatika.

PLAN ASOVA
I AS
POjAm DRAVE Uvodni dio asa: AKTIVNOST 1 (deset minuta) Uenicima prikazati slide show koji treba propratiti pitanjima tipa: ta vidite na slide-u? Gdje se to nalazi? ta prikazuje? emu je to sluilo? Ko je (bila) ta osoba? Slike prikazuju stanovnitvo, teritoriju, kao i izvrioce vlasti kroz vrijeme. (Na slikama mogu biti npr. egipatske piramide, faraoni, monumenti stare Grke, Koloseum, Rim, itd.) AKTIVNOST 2 (deset minuta) Postaviti pitanje ta je zajedniko slikama koje su vidjeli. Ukoliko ne dou sami do odgovora, nastavnik ih moe podstai pitanjima koja bi ih dovela do odgovora. Mozgalica: Pojam drava Uenici izlau asocijacije vezane za ovaj pojam. Odgovori mogu biti tipa: zemlja u kojoj neko ivi, narod, granice, himna, zastava, itd. Nakon iitavanja datih odgovora, uenicima ponuditi definiciju drave. Glavni dio asa: AKTIVNOST 3 (dvadeset minuta) Povesti razgovor sa uenicima koji ima za cilj upoznati osnovna obiljeja drave (stanovnitvo, teritorija i vlast). Vraanjem na slide-ove ovoga puta konkretizovati ono to se na slici vidi. Uenici u paru imaju zadatak da navedu prava i obaveze pojedinca prema dravi i obrnuto.

55

II i III AS
MOjA i kULTURE DRUGiH DRAVA CiLJEVi - analizirati kulturne specifinosti pojedinih drava i naroda; - razumjeti meusobne uticaje i povezanost naroda svijeta; - upoznati se sa osnovnim simbolima, znamenitostima, jezikom, muzikom, obiajima drugih drava; - razvijati timski rad kod uenika; - razvijati naviku kod uenika da koriste Internet kao izvor podataka jer na taj nain razvijaju samostalnost, unapreuju rad na kompjuteru i usvajaju pojmove na stranom jeziku. Uvodni dio asa: AKTIVNOST 1 Podijeliti uenike u grupe i od svake grupe traiti da odredi koju dravu ele da predstave, jer e oni biti promoteri te drave i njene kulture. Sa uenicima treba razgovarati o tome kako se moe predstaviti neka drava i ta je vano za njeno predstavljanje. Ponuditi neke od mogunosti: - simboli (zastava, grb, himna, glavni grad) - teritorija (gdje se nalazi i koju teritoriju pokriva) - stanovnitvo (broj i koji narodi sainjavaju njeno stanovnitvo) - prepoznatljivost (po emu je poznata - neka graevina, poznati dravljani iz svijeta sporta, muzike, nauke, umjetnosti) - folklor (nonja, muzika, instrumenti) - jezik (mogu ponuditi mali rijenik sa desetak rijei na jeziku drave koju predstavljaju) Uenike treba podstai da prezentaciju to vie zasnuju na praktinim materijalima - karte, fotografije, slike, muzika djela, posteri, ali mogu i osmisliti jednu scenu iz ivota karakteristinu za kulturu koju predstavljaju (obiaj, ples, igra). Glavni dio asa: AKTIVNOST 2 Uenici se upuuju u informatiki kabinet radi istraivakog rada. Ova aktivnost se nastavlja i na sljedeem asu.

IV i V AS
Glavni dio asa: PREZENTAciJE Grupe prezentuju svoje radove (vrstu prezentacije su odredili samostalno). 56

Zavrni dio asa: Vodi se razgovor sa uenicima na sljedee teme: ta ste novo saznali o pojedinim dravama? ta vam je bilo posebno zanimljivo? Da li vas je neto iznenadilo? Da li ste prepoznali neto zajedniko kod svih drava?

Dok smo radili pano malo smo se zabavljali, ali smo takoe dosta toga nauili. Svi smo uivali. Vladana, uenica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Ovakav nain realizacije planova omoguava uenicima da istrauju i razumiju razliite narode i kulture. Karmen Trivunda, profesorica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica

57

KONTRAST
Tema: Kontrast Predmetna nastavnica: Mila aveli, prof. Likovne kulture Predmet: Likovna kultura Razred: VII Vrijeme realizacije: etiri asa

58

CiLJEVi Uenici treba da: - prodube interesovanje za stvaranje, otkrivanje i istraivanje u likovnoj umjetnosti; - razvijaju sposobnosti za kooperativno uenje i prezentaciju novih sadraja; - razvijaju sposobnosti za induktivno i deduktivno promiljanje i zakljuivanje; - upoznaju i razumiju osnovne zakonitosti i procese koji vladaju u prirodi; - otkriju vlastite sposobnosti i razvijaju kritiko promiljanje; - razvijaju pozitivan stav prema likovnoj kulturi i umjetnosti uopte; - uspostave veze sa humanistikim i prirodnim naukama. Nastavne metode: intervju, razgovor, grupna diskusija, galerija Oblici rada: individulani i demonstartorski rad, rad u grupama Aktivnosti uenika: pravljenje plakata, skica, crtea, rjeavanje problemskih zadataka Korelacija: Istorija, Crnogorski jezik i knjievnost, Muzika kultura, Geografija

PLAN ASOVA
I AS
Na prvom asu uenici stiu znanje i razumijevanje u vezi sa fenomenom kontrasta - nezaobilaznog u umjetnikim djelima, a koji izraava neto univerzalno i opte. 1. Putem power point prezentacije pokrenuti kod uenika ramiljanje o fenomenu kontrasta. Aktivnost bi trebala da traje do pet minuta. 2. Podijeliti uenike u grupe i svakom lanu dodijeliti ulogu u radu grupe. Zadaci se sastoje da dobijene skice oboje kontrastnim odnosima i bojama, a potom prezentuju svoj rad. Sve grupe prave veliki pano kao vrstu povratne informacije nastale na osnovu prezentacija ostalih grupa s tim to ovdje izuzimaju svoj dio zadatka. Aktivnost bi trebala da traje do trideset minuta. 3. Grupe prezentuju radove sa velikog panoa i time doprinose izgradnji jedne nove cjeline koja se sastoji od meusobno proetih znanja i vjetina iz razliitih disciplina. Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta.

59

II AS
Putem power point prezentacije pokrenuti kod uenika ramiljanje o fenomenu kompozicijskog naela kontrasta. U prezentaciji se mogu prikazati slike Rembrandt Harmenson van Rin-a, Vincent Van Gogh-a ali i slike koje ilustruju kontrast izmeu klasine i moderne umjetnosti. Tokom prezentacije umjetnikih slika, uenicima se mogu postavljati sljedea pitanja: Kojim bojama je naslikana slika? Kakva raspoloenja budi slika? Zato Rembrandt, ovjek sa zlatnim ljemom tako mislite? Kakav je odnos izmeu oblika na slikama razliite sadrine? Kako je upotrijebljen kolorit? Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta. Podijeliti uenike u sedam grupa i svakoj zadati zadatak da na osnovu dobijenih slika i tekstualnih informacija odaberu one koje e predstaviti ostalim grupama. Sedam zadataka ini prezentacija kontrastnih svojstava koje je dao Johanes Itten i to: kontrast boje prema boji; kontrast svijetlotamno; kontrast toplo-hladno; komplementarni kontrast; simultani konrast; kvantitativni kontrast; kvalitativni kontrast. Aktivnost bi trebala da traje do dvadeset minuta.

60

Svaka grupa bi trebala da uradi plan za prezentaciju na sljedeem asu (npr. koji su autori i koje e slike koristiti za ilustraciju Itten-ove podjele konstastnih svojstava, o emu e izvjetavati detaljnije, itd.) Aktivnost bi trebala da traje do petnaest minuta.

III AS
Zajedno sa uenicima ponoviti zadatke koje su grupe na prethodnom asu dobile. Formirati identine grupe, podijeliti im materijal za rad (slike, tekstove s prethodnog asa) i od uenika zatraiti da zavre svoje prezentacije. Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta. Svaka grupa izrauje prezentaciju svog dijela zadatka uz obavezu da svaki lan grupe ima odreenu ulogu u grupnoj prezentaciji. Aktivnost bi trebala da traje petnaest minuta. U zavrnom dijelu asa grupe predstavljaju radove uz postavljanje pitanja od strane i nastavnika i uenika. Aktivnost bi trebala da traje dvadeset minuta.

IV AS
Mogue je nastaviti sa aktivnostima tokom narednih pet sadrajno povezanih asova, kao oblik tematskog planiranja nastave, ali i uspostavljanja korealacija sa istorijom, knjievnou, medijskom pismenou, muzikom kulturom i to na sljedee teme: 1. Kontrast izmeu stilova u umjetnosti baroka i renesanse i pravaca u modernoj umjetnosti XX vijeka (npr. uenici istrauju Renesansu i Barok posmatrajui umjetnika djela a zatim ih uporeuju sa slikarskim, vajarskim i arhitektonskim ostvarenjima moderne umjetnosti XX vijeka; 2. Uoavanje kontrastnih motiva u literarnim djelima (npr. uenici mogu proitati knjigu Dnevnik Ane Frank i po grupama raditi na teme: nakon proitanog djela osjeam; pomou boja i crtea prenijeti svoja osjeanja; roman povezati sa sadanjicom i osmisliti drugaiji kraj prie; dramatizacijom prikazati dio prie); 3. Kontrast u filmskoj umjetnosti (npr. prikazivanje igranog filma sa kontrastnim sadrajem); 4. Kulturne karakteristike Indijaca i Francuza (npr. realizacija interaktivnog kviza na temu: popularne kulture Istoka i Zapada); 5. Kontrast u muzikim djelima - ritam i tempo (npr. rock grupe i stvaralatvo romantike, baroka, klasicizma). 61

DODATAK

62

Priprema - SVJETLOST
Pria o Heliosu Helios vozi svoju koiju preko neba svakog dana - kree u zoru na istoku, a zavrava s vonjom naveer na zapadu. Homer opisuje da mu koiju vuku sunani bikovi. Pindar opisuje da ju vuku vatreni pastusi. Poslije su brzonogim krilatim konjima data imena: Pirej, Ej, Eton i Flegon. Kad Helios zavri svoju dunost, njegova mu sestra Selena (Mjesec), otpjeva uspavanku, a potom zaspi u svojoj krilatoj zlatnoj barci, Hefestovu daru. Svoju dunost Helios besprijekorno obavlja sve dok nije ugledao boginju Atenu kako se raa iz Zevsove glave. To ga je zaudilo te se u svojoj koiji na trenutak zaustavio, a vrijeme je stalo, no to nije imalo nikakvih posljedica. Erinije bi ga kaznile ako promijeni smjer Sunca. Helios ima svevidee oko... Radovi uenika: Nastavak prie Heliosova kola Helios ima svevidee oko ... i vidi itav svijet. Jednog dana proe jednu polovinu, a zatim drugu polovinu. On je jak i ima puno svjetlosti. Helios jedan krug proe za 24 asa, a odmara se kada ga mijenja Selena. On je vrlo vrijedan i svaki dan pree itav svijet. Kolii Kenan, VI-b Uspavanka za Heliosa Spavaj , spavaj zlato ti, Dok sestrica nad tobom bdi. Sluaj ptiica poj, Zlatni brate moj. Laku no, laku no i snovi e do Za njim lagan san i nestae dan. Laku no , snivaj san, sjutra e svanuti novi dan Laku no i sanak e do. Aleksandar Tru, VI-a Selenina pjesma za Heliosa Zaspi, zaspi Heliose ti, na poinak kreni u svojoj krilatoj barci. Cijeli dan ti nebom pluta, zaspi ,zaspi sad, sjutra te eka novi dan. O tebi vrijeme zavisi gospodaru vremena Pria najudniju priu dok pluta po oblacima. Snivaj, snivaj Heliose slatki sanak svoj, Uvijek budi srean brate moj Dok spokojno spava ja ti pjesmu pjevam Da mirno zaspi, sjutra da ne kasni. Spavaj mi Heliose ti, dok pijevac prvi ne zapjeva Dok ti lice ne obasija rujna zora. Marijana Martinovi, VI-a 63

Priprema - MANJINE
SADRAJ KARTICA Osjeanje: - Nae kue nijesu kao kue drugih ljudi. One su posebne i veoma su nam drage. - Mi volimo da odravamo nau tradiciju. - Mi imamo mnogo sposobnosti. Radimo sve vrste runog i zanatskog posla. - Na rad je na glavni doprinos zemlji u kojoj ivimo. - U prolosti su nai ljudi uradili mnogo hrabrih stvari. - Mi smo veoma nezavisni. Vie volimo da se brinemo sami o sebi. - Volimo da se okupimo u porodici i sa prijateljima. Veoma se dobro brinemo za starije u naoj zajednici. - Volimo da pjevamo i priamo prie. Mislimo da je to veoma vano da bi se ivjelo. Djelo: - Programi na televiziji i tampa ne govore istinu o nama. Oni kau da mi predstavljamo problem za drutvo. - Neki ljudi se ponaaju loe prema nama i zovu nas pogrdnim imenima. - Ponekad nas napadaju bez razloga. Hiljade naih ljudi je u inostranstvu. - Nekada nemamo tekuu vodu, a nae smee rijetko kada odvoze. - Teko nam je dobiti socijalno osiguranje. - Ljudi nas ne ele u svom susjedstvu. - Neki ljudi ne ele da nam daju posao zbog toga to jesmo. - Ponekad imamo problema sa policijom i optinskim vlastima zbog mjesta na kojem ivimo. UPiTNik zA UENikE Uputstvo: Paljivo proitaj svako pitanje prije nego to odgovori na njega. Na pitanja uz koja su ve ponueni odgovori odgovara zaokruivanjem jednog odgovora. Tamo gdje nijesu ponueni, sam napii odgovor. Upitnik je anoniman, pa te molimo da odgovara iskreno i otvoreno. 1. Volim da idem u kolu jer se u njoj dobro osjeam. a) da b) djelimino c) ne 2. Atmosfera u koli je zasnovana na uvaavanju uenika. a) da b) ne 64

3. U koli nas podstiu na meusobnu toleranciju: a) odjeljenjski starjeina b) predmetni nastavnik c) pedagoko-psiholoka sluba d) svi zajedno e) neko drugi 4. Da li po tvom miljenju, nastavnici dovoljno uvaavaju linost uenika? (najvie dva odgovora) a) uvaavaju svi nastavnici b) uvaava veina nastavnika c) samo mali broj nastavnika vodi rauna o tome d) to zavisi od ponaanja uenika e) u tom pogledu nije jednak postupak prema svim uenicima f ) niko ne vodi rauna o tome 5. U koli nas navode na potovanje razliitosti. a) uvijek b) ponekad c) nikada 6. Kako su po tvom miljenju djeca sa posebnim obrazovnim potrebama prihvaena u tvojoj koli? a) veoma dobro b) dobro c) slabo 7. Odjeljenjski starjeina upuuje uenike na meusobno uvaavanje i potovanje razliitosti. a) razgovorom b) putem radionica c) to se ne primjenjuje 8. U koli nas podstiu da slobodno izraavamo svoje stavove i miljenja. a) da b) djelimino c) ne 9. U donoenju odluka na nivou odjeljenja svi smo: a) ravnopravni b) samo odreeni broj uenika uestvuje u tome c) predsjednik odjeljenjske zajednice odluuje d) neto drugo, navedi ta 10. Da li u koli ostvarujete svoja prava i obaveze? a) da b) ne 11. Uenici svoja prava u tvojoj koli ostvaruju putem: a) akog parlamenta b) vrnjake edukacije c) kutije povjerenja d) na drugi nain (navedi koji) 12. U kojim se aktivnostima van asova redovne nastave, posebno angauje? 65

13. Uestvujem u pripremema i programima povodom obiljeavanja znaajnih datuma. a) da b) ponekad c) uvijek 14. Uestvujem na kolskim takmienjima u sportu, kulturi, znanju i slino. a) da b) ne 15. Ako si za to da se neto u koli izmijeni, ta bi najprije promijenio/promijenila? (najvie tri odgovora) a) neke nastavnike b) program c) dao bih vea prava uenicima d) zaveo bih veu disciplinu u koli e) dao bih vie slobode u koli

Priprema - TV PROGRAMI
TV QUiz wARm-UP ACTiViTY 1. Reality shows have all failed. Nobody watches them. True False 2. Who is Bart Simpson? a) a singer b) a cartoon character 3. Where did the last Survivor take place? a) in Australia b) in Philippines 4. Where did Susan Boyl participate? a) British Idol b) Survivor c) Big Brother 5. Who wants to be a millioner is: a) a news programme

c) a TV reporter

c) in Montenegro

b) a film

c) a quiz

6. Films are usually interrupted by: a) cartoons b) waether forcast 7. Rebelde is very famous: a) documentary

c) advertisments

b) soap opera

c) reality show

8. The news are a programme telling people about new products. True False 9. A program which searches for talented singers, awarding the best with 66

a recording contract is called: a) Who wants to sing

b) Idol

c) I will survive

10. What film did Robert Pattison act in? a) The Spiderman b) The Twilight Saga c) Dear John

ExAmPLE OF A qUESTiONNAiRE USED iN CLASS 1. Do you watch television every day? YES NO 2. How many hours a day do you spend watching TV? a) more than three hours b) about three hours c) less than three hours 3. Do you have a TV in your bedroom? YES NO 4. At what time of the day do you usually watch TV? a) morning b) afternoon c) evening d) night 5. What kind of programmes do you prefer watching (tick as many as you wish) a) news b) comedy c) soaps d) films e) quizzes f ) sport programmes g) cartoons h) reality shows i) talk shows j) music programmes 6. The TV is broken, it will take two weeks to get it repaired, what do you do? a) Borrow another TV b) go and watch TV at a friends house c) spend more time doing other things d) 7. Do you have a favourite TV channel? YES NO If the answer is yes, please write the name of the channel.

67

8. Do you know whats on TV tonight? a) Yes, of course b) only the programmes I watch regularly c) No 9. Would you find it easy to stop watching TV for a week? YES NO 10. Does anybody restrict your television viewing? YES NO If the answer is YES, please write who restricts it.

SOmE EVALUATiON FORm qUESTiONS GiVEN TO THE STUDENTS AT THE END OF THE CLASS Koja aktivnost vam se najvie dopala a koja najmanje? Kako bi ocjenili as? to mislite o grupnom radu? Da si ti nastavnik, ta bi promjenio kako bi as bio zanimljiviji?

68

69

KOMENTARi

70

Ovi asovi su nas podsjetili na ono to stalno sluamo, a esto zaboravljamo: da su svi ljudi jednaki i da zasluuju jednaka prava. Andrija, uenik O Pavle Rovinski, Podgorica Na ovim asovima sam nauila puno o Romima. Sada bolje shvatam njih i njihov nain ivota i mislim da moramo i moemo uraditi jo vie da svi ljudi shvate da Romi nisu manje vrijedni zbog svoje boje koe i uslova u kojim ive. Naa, uenica O Pavle Rovinski, Podgorica Najvie mi se svidjela razmjena miljenja, jer smo tako nauili najvie o njima, ali i o nama samima. Maida, uenica O Pavle Rovinski, Podgorica Ovaj projekat nam je omoguio primjenu novih, interesantnih metoda. Pozitivne reakcije uenika i njihova oigledna zainteresovanost za temu bili su nam ogroman podsticaj i oigledan dokaz da smo na pravom putu. Dobrila Asanovi, profesorica O Pavle Rovinski, Podgorica O asu smo priali sa roditeljima. Danijela, uenica O Srbija, Bar Ueem na Okruglom stolu na temu Znaaj planiranja u kolskoj praksi, imala sam priliku da vidim prezentaciju pripreme Svjetlost i mogu rei da mi se dopala jer tematski objedinjuje ciljeve i aktivnosti kroz vie nastavnih predmeta. Staa Baraba, profesorica razredne nastave O Srbija, Bar Projekat CHERI je omoguio primjenu novih metoda i novog pristupa odredjenim nastavnim sadrajima. Na asovima sam osjeala veliko zadovoljstvo jer su uenici meusobno veoma dobro saradjivali. Uenici su bili veoma motivisani i razvijali su takmiarski duh. Bili su veoma zadovoljni krajnjim produktom njihovog rada - gotovim panoima. Od gotovih panoa napravili smo izlobu, to ih je dodatno stimulisalo. Imala sam veoma dobru saradnju sa koleginicama koje predaju predmete koji su u korelaciji sa gradjanskim vaspitanjem. Posebno sam zadovoljna to e jedna od mojih priprema biti u publikaciji, i to e pomoi nekim kolegama u realizaciji ove nastavne jedinice. Karmen Trivunda, profesorica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Ovo je za mene bilo novo iskustvo i pobudilo je u meni elju da jednog dana posjetim Meksiko. Almira, uenica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Dok sam radila pano sa drugaricama bila sam veoma uzbudjena. Nadam se da u jednog dana otputovati u Englesku i saznati vie o njoj. Denita, uenica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica 71

Rad na pripremi ovakih asova iziskuje puno vremena, pripremu nastavnih listia, traenja raznog materijala po Internetu, povezivanja svih segmenata kako bi se dobio finalni proizvod - uspjean i intersantan as. No, prilikom same realizacije, nastavnik vie nije centralna figura u razredu, uenici su ti koji rade i imaju interakciju meu sobom, dok je nastavnik samo facilitator u svim aktivnostima. Kroz ovakve aktivnosti djeca ne usvajaju samo ciljeve koji su predvieni za sami predmet ve se ue timskom radu, potovanju razliitosti, komunikaciji i slinim stvarima koje ih ue da budu i dobri ljudi. Projekat CHERI je vrlo pozitivan primjer ovakvog rada jer podstie svakog pojedinca da doprinese samoj realizaciji asa. Sa druge strane podstie nastavnika da istrauje i povezuje sadraje iz nekoliko predmeta kako bi asovi bili to zanimljiviji. Tamara Nedovi, profesorica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Inovativne metode koje se nude projektom CHERI uinie da je vie uenika ukljueno u rad i da se svima prua ansa da daju svoj doprinos, koliki god on bio. Time se djeci daje na vanosti, samim tim raste njihovo interesovanje za predmet a i samopouzdanje i elja za uenjem. Zoran Kalezi, direktor O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Geometrija je zanimljiva na ovakav nain. Bala, uenik O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica as je bio neobian i zanimljiv, nijesam ni primijetila da je as matematike. Nikolina, uenica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Projekat CHERI omoguio mi je primjenu novih metoda u nastavi matematike. Drugaiji oblik rada od uobiajenog stvorio je atmosferu da 26 uenika bude zainteresovano i spremno da da svoj doprinos realizaciji planiranog. Znali su da iznenade zapaanjima i oni od kojih se to najmanje oekivalo. Uenicima nije bilo dosadno na asu. Marija Gojni, profesorica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Uenici su komentarisali da je nastava bila bolje organizovana, da su vie angaovani, da su iznosili svoja miljenja, da su poslije ovog asa nastavili na sljedeem asu da komentariu ta se deavalo na prethodnom. Uenici su bili vie koncentrisani nego obino pa su im shvatanja i zapaanja bila bolja. Nastavnik je taj koji u procesu uenja uenika moe da rastereti, ali i optereti nebitnim sadrajima ili neprilagoenim i neprihvatljivim metodama rada. Uspostavljanje ravnotee izmeu uenika i sadraja jedan je od preduslova uspjenog uenja (uenik u interaktivnom odnosu sa sadrajima). Mila aveli, profesorica O Boidar Vukovi Podgorianin, Podgorica Voljela bih da radimo ovom metodom zato to puno saznajemo jedni o drugima,druimo se, zajedno dolazimo do otkria i rjeenja. Nemamo 72

tremu, iskreni smo i kreativni. Moemo na ovaj nain da pomognemo raznim dravnim ustanovama u rasvetljavanju mnogobrojnih tema vezanih za na uzrast. uenica, O Milorad Musa Burzan, Podgorica Uenici iznose dogaaje i polemiu o njima na osnovu posmatranja stvarnosti vie nego uea u njoj. Ovakav as ih stavlja u ulogu svjedoka i radoznalog posmatraa i motivie ih da imaju potrebu i nagon za saznanjem. Ovaj nain rada osposobljava uenika za prikupljanje injenike grae koja e na asu biti samo govorno uobliena u valjane iskaze i ubjedljiva saoptenja. Uenici shvataju da preplitanjem linog i kolektivnog iskustva, usaglaavanjem i kontrastriranjem (apstraktno - konkretno, subjektivno - objektivno, emocionalno - racionalno), izvjetavanjem, polemika i debata postaju potpunije i ubjedljivije. Jedna od vrijednosti i kvaliteta ovakvih asova jeste u njegovoj ivotnoj aktuelnosti i porastu navike da se stvari posmatraju sa vie gledita, a sudovi obrazlau pouzdanim injenicama. Primijetan je i osjetni razvitak sposobnosti za kritiki pristup pojavama iz drutvenog okruenja i trezvenijem rasuivanju o njima. Rajka Milatovi, profesorica, O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki to se tie interakcije izmeu uenika i nastavnika, ona je bila, uglavnom, podsticajna. Nastavnici koji su koordinirali ovim asom imali su puno povjerenje u uenike i u dobroj mjeri su im prenijeli odgovornost za uspjenu realizaciju asa. Primjeuju da je bilo naporno, da je trebalo uloiti dosta strpljenja, ali i da se isplatilo i rezultiralo jednom pozitivnom stvaralakom atmosferom. Nada Milovi, profesorica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Bilo je super, mnogo sam nauila, nadam se da e biti jo ovakvih asova. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Uvijek da budemo ovako veseli, da se ne razlikujemo od drugih, posebno mi se svidio drugi dio asa. uenik O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Shvatili smo da nema mnogo razlika izmeu Roma i hriana. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Ovaj as mi se mnogo svidio. Svidjela mi se atmosfera i organizacija. Posebno mi je drago to sam prisustvovala i nauila i upoznala drugu kulturu i obiaje. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki as je bio zabavan i pouan! Nadam se da e ubudue biti jo ovakvih asova! Nadam se da e prestati omalovaavanje Roma i da emo ih svi zajedno prihvatiti. uenik, O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki 73

Ovaj as je bio odlian. Nijesam imala pojma kako su Romi pozitivan, dobronamjeran i veseo narod. Zahvaljujui ovom asu dosta sam nauila. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Ja sam saznala mnogo o Romima, as je bio izvrstan. Najljepe je bilo kad smo pjevali i stavljali vijence. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Pouan i veoma lijep as. Neu vie da omalovaavam Rome. uenik O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Emotivan i lijep as. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Svi smo mi isti, imamo i mane i vrline. uenik O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Oduevljeni smo ovakvim nainom rada. Nae miljenje se uvaava. Na ovakvim asovima ne moe da se pogrijei, sve to kaemo dobro je i tano. Nijesmo mogli vjerovati da smo ovako pametni. Romi su zanimljiv narod. Njihova slava je vrh. Dobro bi bilo da nas pozovu u goste i na slavu. Ba smo se umorili, ali nije bitno, isplatilo se. Lako je nastavnicima kad smo mi sve uradili. Ovo je trebalo snimiti, slikati. Kako smo dobri u polemikama i debatama kao neki politiari. Valjda smo bolji od njih, oni su dosadni. uenik O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki Najljepe je bilo kad smo pjevali i kitili jedni druge cvijeem. uenica O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki as je interesantan. Djeca i nastavnice su jako kreativni. Dopada mi se to se kroz igru i zabavu dosta nauilo. Rua Malovi, predstavnica Savjeta roditelja O Mileva Lajovi Lalatovi, Niki

74

75

ZAKLJUAK CONCLUSiON

76

Zahvalnica Projekat CHERI u svim svojim fazama promovisao je timski rad kao i vrijednosti koje iz njega proizilaze. Poevi od prvih sastanaka, pa do finalnih aktivnosti, ta timska energija je pozitivno djelovala na atmosferu, kao i na rezultate. Koristimo ovu priliku da jo jednom zahvalimo O Radomir Mitrovi iz Berana, O Mileva Lajovi-Lalatovi iz Nikia, O Srbija iz Bara, O Boidar Vukovi Podgorianin, O Pavle Rovinski, O Milorad Musa Burzan iz Podgorice, na njihovom doprinosu da Projekat CHERI postane istinsko vorite timske sinergije - u nadi da e se ono odrati i kada se projekat formalno zavri. Posebnu zahvalnost iskazujemo direktoru, pedagogici kao i svim zaposlenima Gimnazije Slobodan kerovi iz Podgorice, koji su u vie navrata i tokom razliitih projektnih aktivnosti pokazali profesionalni i nadasve ljudski odnos prema svim gostima, kolegama, uenicima, kao i timu CHERI projekta. Posebnu vrijednost ovoj publikaciji daje injenica da je nastala iz realnih ivih uionica - pravih malih kritiki misleih i ad hoc stvorenih laboratorija - u kojima su istraivai bili i nastavnici, a jo vie i znaajnije uenici. Otuda, i na ponos svih, ova publikacija predstavlja zbirku priprema koje su iskustveno nastale - primijenjene u praksi - a koje mogu da poslue i ostalim nastavnicima kao model i/ili u dobijanju ideja o tome kako mogu organizovati i realizovati nastavu u vlastitoj koli. Svaki predloeni oblik rada, svaka nastavna metoda, dati u pripremama, mogu biti zamijenjeni boljim ili funkcionalnijim i ni jedna nije predstavljena kao obavezna. Pripreme su vrijedne i po tome to prikazuju samo jedan od moguih puteva za realizaciju odreene teme, a dovoljno otvorene za promjenu, shodno okolnostima, afinitetima, potrebama i nastavnika i uenika. Iz te otvorenosti prirodno su se ovdje spojili: matematika sa Pink Floyd-om, muzika sa Svetim orem, Munch i Tezej, film i poloaj Romkinja, ume i mini-sajam, kontrast i barok, itd. Uspostavlja se odreeni impuls radosti u traenju moguih veza izmeu drutvenih, kulturnih i prirodnih fenomena i realnog ivota. To moete pronai u svakoj od predstavljenih priprema. Jedino tako steena znanja mogu se smatrati pravim znanjima - ona u kojima postoji svijest da smo svi u jednakoj mjeri na putu stalnog otkrivanja svijeta i novih znanja iz drugaijih perspektiva. Ovaj pristup trebalo bi da ini sutinu obrazovanja 21. vijeka. Na svakom nastavniku je ostalo samo to da stvori uslove i pokrene atmosferu u uionici u kojoj e se uenici istinski osjeati kreatorima vlastitih znanja i vjetina, spremnim za dijeljenje i stvaranje novih drutvenih vrijednosti, zasnovanih na principima interkulturalnosti i meuzavisnosti. Kao rezultat elje da se sve to je ostvareno promovie, predstavi potencijal ovog pristupa, proiri na druge razrede, kole, ostale nastavne predmete i nivoe obrazovanja, ova publikacija ostvaruje misiju punu inkluzije u najirem smislu te rijei. 77

Acknowledgments During all of its stages, the CHERI project has promoted full cooperation amongst a multitude of actors. Infact, from the very initial meetings until the final activities it was empowered by the team work and the results were enriched by these values. As the project has come to an end, we would like to take this opportunity to thank once again the elementary schools O Radomir Mitrovi from Berane, O Mileva Lajovi Lalatovi from Niki, O Srbija from Bar, O Boidar Vukovi Podgorianin, O Pavle Rovinski, and O Milorad Musa Burzan, from Podgorica for their contribution to the creation of a true team synergy with the hope that it will continue beyond the end of the project activities. Special thanks are also due to the director, the pegagogue, and all the staff of the Gimnazija Slobodan kerovi in Podgorica for their continuous support and the truly professional and friendly approach to all guests, colleagues, students and members of the CHERI team. The key features of this project are that it was produced in the actual classroom enviroments and that its contents have been successfully put into practice. The lessons have become experimental laboratories and small centres of critical thinking where the explorers were mainly the students but also their teachers. We are proud that this publication might be used as inspiration by other teachers for class preparation in their own schools. Each module may be adapted to the needs of the specific classroom and its potential lies in this open ended approach that may create an infinite number of equally successful lessons. The variety and flexibility of the modules can be seen in the connections between maths and Pink Floyd, music and St. George, Munch and the Theseus, movies and the role of Roma women, woods and the mini fairs, contrast and baroque, etc. There is a joyful impulse of learning that can be achieved when discovering significant links between social, cultural and natural phenomena and real life situations. This route to learning leads to the creation of genuine knowledge which is a reminder that all of us are constantly discovering the world from a new perspective, which should be considered as the basis of education in the twentyfirst Century. To generate an atmosphere of exchange in the classroom, teachers need to find the right topic and approach to make their students feel like creators of their own knowledge and skills. Everybody should always be ready to share in an enviroment where new social values are being built, based on the principles of multiculturalism and interdependence. By presenting and trying to disseminate the results of the project and the potential of the activities to other teachers, schools and stakeholders at all levels this publication is fulfilling its ambitious educational objectives.

78

79

80

Ova publikacija je nastala uz pomo Evropske unije. Publikacija ne sadri formalno saoptenje i ne predstavlja nuno slubeni stav Evropske unije. The publication has been produced with the assistance of the EU. This publication does not constitute a formal communication and does not necessarily represent the official position of the European Union.

81