T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str.

47-64

47

Dr.sc. Tanja Poletan Jugovi Pomorski fakultet u Rijeci Studentska 2 51000 Rijeka

Prethodno priopenje UDK: 656.022.83 Primljeno: 28. rujna 2006. Prihvaeno: 02. listopada 2006.

STRUKTURA PREFERENCIJE KRITERIJA PRI IZBORU OPTIMALNOG PROMETNOG PRAVCA

Izbor optimalnog prometnog pravca odluka je zavisna od niza imbenika. Oni se prvenstveno odnose na kriterije koji se vrednuju, odnosno analiziraju prilikom donoenja takvih odluka te na donosioce odluka koji, zavisno od zahtjeva i potreba korisnika usluge uzimaju u obzir razliite prioritete i strukturu preferencije (teine) kriterija. S ciljem isticanja sloenosti i uvjetovanosti odluke o izboru optimalnog prometnog pravca, u ovome se radu, pored analize kriterija izbora optimalnog prometnog pravca kao indikatora vrijednosti usluge, analizira tko su to korisnici usluge i donositelji odluke pri izboru optimalnog prometnog pravca. Posebno se analizira struktura preferencije kriterija, unutar ega se elaboriraju osnovne teorijske i praktine determinante u istraivanju trita prometnog pravca, definiraju kriteriji konkurentnosti prometnog pravca te struktura preferencije kriterija s aspekta zahtjeva korisnika usluge. Kljune rijei: optimalan prometni pravac, donositelj odluke, korisnik usluge, kriteriji konkurentnosti, struktura preferencije kriterija

1. UVOD
U vrijeme kada cijene usluge postaju sve vie uniformne, odnosno jedinstvene, presudnu ulogu u tome da li e se ili nee osigurati posao na tritu prometnih usluga imaju brojni kriteriji konkurentnosti usluge koja se prua korisnicima. Do unazad tridesetak godina postojala je tendencija da se u procesu prometnog planiranja i odluivanja apsolutna prednost davala ekonomskom kriteriju, odnosno odabiru najekonominije varijante prometnih rjeenja ili odluka kao najpovoljnije varijante rjeenja. Takva su rjeenja u veini sluajeva zanemarivala izvjesne, jednako znaajne kriterije od kojih su neki sadrani u ekonomskoj kategoriji (primjerice, cijeni prijevozne usluge), ali neki i nisu. Porastom svjesnosti o pravoj vrijednosti prijevozne usluge kao i sukladno porastu zahtjeva i potreba korisnika prijevozne usluge, sve znaajniju ulogu u

 48

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

procesu prometnog planiranja i odluivanja, a time i u izboru optimalnog prometnog pravca, imaju mnogobrojni kriteriji koji naglaavaju svu posebnost korisnikovih zahtjeva, raznih standarda i zahtjeva zajednice. Kao organizatori prijevoznog pothvata i savjetnici svojih nalogodavaca, donositelji odluke (meunarodni otpremnici, logistiki operatori) pri izboru optimalnog prometnog pravca preuzimaju potpunu odgovornost za integralni transportni lanac, prilikom ega koritenje povezane multimodalne usluge nije vie korisnikov izbor, ve posao onih koji, kao posrednici svojih nalogodavaca, osiguravaju logistike teretne usluge. U toj ulozi dolazi do izraaja odgovornost spomenutih posrednika pri izboru optimalnog prometnog pravca za odreenu vrstu tereta, odnosno prometnog pravca koji je u odnosu na odreene kriterije (u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika) bolji od alternativnih prometnih pravaca, a time i konkurentniji na tritu prometnih usluga. Navedena odgovornost za posrednika predstavlja sloen zadatak koji od njega zahtijeva poznavanje brojnih prometnih elemenata i fenomena. Sukladno tome, u ovom se radu istrauju: specifinosti prometnog trita (ponude, potranje i okruenja), specifinosti organizacije i vrste prijevoza, korisnikovi zahtjevi, zahtjevi pojedinih vrsta tereta i oblika prijevoza, kriteriji konkurentnosti prometnog pravca, teine kriterija () i druge determinante vane u postupku donoenja odluke o izboru optimalnog pravca.

2. KORISNIK USLUGE I DONOSITELJ ODLUKE PRI IZBORU OPTIMALNOG PROMETNOG PRAVCA

Definirati strukturu preferencije kriterija u izboru optimalnog prometnog pravaca od strane korisnika usluge prvenstveno znai definirati i razumijevati: Tko je korisnik usluge? i Koje su strane ukljuene u donoenje odluka o izboru?. Korisnik usluge odreenog prometnog pravca je naruitelj prijevozne usluge ili drugih prometnih usluga, koji sa subjektima koji sudjeluju u proizvodnji tih usluga komunicira direktno ili indirektno preko svojih posrednika. Pri tome se u navedenoj ulozi naruitelja usluge mogu nai:

uvoznik ili izvoznik prodavatelj ili kupac poiljatelj (krcatelj) robe ili primatelj robe prijevoznici (vozari).

Naruitelj usluga najee angaira meunarodnog otpremnika, koji se kao posrednik i zastupnik nalogodavca moe nai u ulozi:

operatora multimodalnog transporta krcatelja ili poiljatelja robe

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

49

primatelja robe logistikog operatora.

Tim se posrednicima povjerava niz osnovnih i specijalnih poslova koje oni redovito ili povremeno obavljaju u organizaciji prijevoznog pothvata te ostalih operacija i aktivnosti neophodnih za kompletnu logistiku (prometnu) uslugu otpreme, dopreme i prijevoza robe. Sukladno ulozi navedenih posrednika, nadalje se definiraju pojmovi meunarodnog otpremnika, operatora multimodalnog transporta i logistikog operatora koji, u odnosu na svoje funkcije i poslove, mogu direktno sudjelovati u izboru optimalnog prijevoznog pravca temeljem zahtijeva (kriterija) odabranih u korist nalogodavca. To znai da su oni, kao organizatori i savjetnici korisnika usluge, direktno upoznati s njihovim potrebama i zahtjevima te ih se moe identificirati kao bitne sudionike procesa donoenja odluka o optimalnom prometnom pravcu. Meunarodni otpremnik je prema FIATA organizaciji osoba koja zakljuuje ugovor o uslugama meunarodnog otpremnitava s korisnikom (nalogodavcem) pri emu usluge meunarodnog otpremnitva predstavljaju sve one usluge koje su povezane s prijevozom, objedinjavanjem, skladitenjem, rukovanjem, pakiranjem i distribucijom robe kao i dodatne usluge povezane s time, ukljuujui, ali i ne obavezujui usluge u svezi sa sustavom carinjenja i oporezivanja, deklariranjem robe za javne svrhe, osiguranjem robe te skupljanjem dokumenata i osiguranjem plaanja povezanih s robom [5]. Multimodalni transportni operator (MTO Multimodal Transport Operator) je svaka osoba koja u svoje ime ili putem druge osobe koja radi u njezino ime sklopi ugovor o multimodalnom transportu i djeluje kao nalogodavac, a ne kao agent, za raun poiljatelja ili vozara i koja sudjeluje u operacijama multimodalnog prijevoza te preuzima odgovornost za izvrenje ugovora [14, str. 421.]. Prema definiciji UNCTAD-a (United Nations Conference on Trade and Development) MTO je kategoriziran u: pomorskoga prijevoznika i nepomorskoga prijevoznika [11]. Pomorske prijevoznike kao operatore multimodalnog transporta (engl. Vessel Operating Multimodal Transport Opertors VO-MTO) predstavljaju operateri, tj. brodari (engl. ship-owners) koji su proirili svoje usluge na raun prijevoza tereta od luke do luke ukljuujui u njih kopneni prijevoz ili ak zrani prijevoz. Oni mogu, ali i ne moraju imati vlastita prijevozna sredstva (cestovna, eljeznika, zrana). Ukoliko ih nemaju, dogovaraju te vrste prijevoza potpisujui ugovore s prijevoznicima. Dodatno oni mogu ugovoriti kopneno slaganje i usluge skladitenja kao i brojne druge sline usluge. Nepomorske prijevoznike kao operatore multimodalnog transporta (engl. Vessel Non-OperFIATA - Federation International des Association de Transitaries et Assimiles Meunarodni savez pediterskih udruenja, Zurich


 50

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

ating Multimodal Transport Operators NVO-MTO) predstavljaju ostali transportni operatori koji niti imaju, niti rade s brodovima, ve ugovaraju pomorski prijevoz (putovanje). Oni obino raspolau samo jednom vrstom prijevoza, vrlo esto kamionima i u rjeim sluajevima avionima ili eljeznicama i to u veini sluajeva na samo jednom kraju (prijevozne) rute. Logistiki operator je registrirana i ovlatena pravna ili fizika osoba koja u pravilu u svoje ime i za svoj raun izvrava ili organizira brojne logistike aktivnosti u vezi s manipuliranjem, prijevozom, prijenosom, premjetanjem, distribucijom sirovina, poluproizvoda, repromaterijala, gotovih proizvoda, robe, tvari () od toke isporuke, tj. sirovinske baze, (polu)proizvoaa, skladita, terminala, prodavatelja, izvoznika, do toke primitka, tj. (polu)proizvoaa, skladita, terminala, kupca, uvoznika, korisnika, potroaa i koja pri tom uz minimalne uloene resurse (proizvodne, financijske, ljudske,) maksimalno zadovoljava zahtjeve trita, tj. kupaca, korisnika, potroaa, odnosno svojih nalogodavatelja, partnera [14, str. 408]. Zavisno od sudionika koji sudjeluju u procesu izbora vida prijevoza, a time i u izboru prometnog pravca mogue je razlikovati tri skupine prijevoza, a to su [8]:

trgovaki prijevoz (engl. Merchant Haulage MH) prijevoz kojeg organizira trgovac, vozarev prijevoz (engl. Carrier Haulage CH) prijevoz kojeg organizira sam prijevoznik (vozar), prijevoz kojeg organizira sam prijevoznik potaknut trgovcem (engl. Merchant Inspired Carrier Haulage).

Zavisno od Incoterms termina, odnosno pariteta prema kojemu je dogovoren prijevoz, trgovac moe biti [9]:

prodavatelj/primatelj (kupac) i otpremnik kao predstavnik.

U trgovakom prijevozu (MH), utjecaj pomorskih prijevoznika ogranien je na pomorski dio prijevoza i upute oko rukovanja na lukom terminalu. Od te toke trgovac, pri emu se najee radi o samom krcatelju robe ili njegovom zastupniku (otpremniku), preuzima obvezu organiziranja daljnjeg prijevoza. Plaanja koja su vezana za rukovanje teretom na lukom terminalu snosi pomorski prijevoznik. Najvea prednost ovoga prijevoza je da krcatelj ili primatelj moe organizirati jeftiniji kopneni prijevoz. Uvjeti za to su da sami na sebe preuzimaju brigu o organizaciji transporta i dostavi tereta na luki terminal. Trokovi prekostojnica i zastoja odvojeno se naplauju od prijevoznika ili primatelja na pomorskoj liniji. U sluaju kada je donositelj odluke o prijevozu sam prijevoznik (CH), naruitelj kopnene prijevozne usluge je: pomorski prijevoznik ili pomorska agencija. Prijevoznici donose veu koliinu (volumen) potranje u odnosu na trgovce. Kao rezultat toga oni ostvaruju veliki promet kojim osiguravaju veu

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

51

iskoritenost kapaciteta uz nie trokove. To im ujedno daje jau poziciju u pregovaranju s kopnenim transportnim operatorima. tovie, njihova iroka lepeza aktivnosti omoguuje koritenje logistikog koncepta od vrata-do vrata to poveava efikasnost. Prijevoznik je glavni u pomorskom dijelu putovanja, kod prekrcaja tereta u luci odredita, kao i u kopnenom dijelu putovanja ukljuujui konanu ispostavu do kupevih vrata. Prijevoz iji je nositelj sam prijevoznik, prua krcatelju odreene prednosti, kao to su:

krcatelj se mora dogovoriti samo s jednom stranom u transportu; predviena pouzdanost je jaa to uzrokuje vee koliine prometa; vei broj operacija stavlja prijevoznike u poziciju da se mogu lake pogaati s operatorima terminala; to opet smanjuje vrijeme ekanja transportne opreme; zbog svih ukljuenih tarifa koje su koritene, krcatelj nee doivjeti potekoe sa stojnicama i zadravanjem potraivanja.

Osim toga, glavni nedostatak toga prijevoza su vie cijene prijevoza. Dugorona suradnja izmeu trgovca i prijevoznika te sve stroi zahtjevi korisnika (kupaca) dovode do toga da trgovci potiu prijevoznike. Pri tome, trgovac (kupac) stoji iza prijevoznikove odluke koji e prijevoz biti koriten ili ak koje e operativne strane biti ukljuene u transport njihove robe. Do prijelaza s trgovakog na vozarev prijevoz dolo je zbog pojavljivanja velikih krcatelja i otpremnika koji preuzimaju transport i njegovu organizaciju. Odnos izmeu vozareva prijevoza i trgovakog prijevoza (CH/MH) bio je 80 naprama 20. Meutim, mnogi veliki krcatelji poinju samostalno organizirati kopneni prijevoz kako bi utedjeli, te je trenutni odnos CH/MH 30 naprama 70. S tim u svezi ima smisla detaljnije se osvrnuti na trenutni poloaj meunarodnih otpremnika kao posrednika u trgovakom prijevozu te na znaenje logistike u slubi kvalitete prometne usluge. Iako znaajan postotak krcatelja (36%) preferira logistiku u kui, trenutno je trend jo uvijek takav da se vie preferira (64%) vanjska logistika, odnosno logistika koju pruaju prijevoznici, meunarodni otpremnici, logistiki operateri ili njihovo kombinirano djelovanje [3]. Postoji trend izmijenjenih i puno profesionalnijih otpremnikih aktivnosti koje nee nestati. To e, bez dileme dovesti do restrukturiranja procesa unutar same profesije meunarodnog otpremnitva, ali e jednako tako imati i posljedice za transportne operatere koji nude transkontinentalnu uslugu. Drugim rijeima, zahtjevi krcatelja u meunarodnoj trgovini vode ka kupnji na jednoj stanici, odnosno prema tome da se distribucijske usluge preputaju i sve e se vie preputati otpremnicima koji ostavljaju za sobom svoje tradicionalne aktivnosti nudei i prihvaajui potpunu odgovornost za integralni transportni lanac. Jedina mogua posljedica je ta da koritenje povezane multimodalne

 52

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

usluge nije vie krcateljev izbor, ve posao onih koji osiguravaju logistike teretne usluge. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da porastom broja srednjih i velikih kompanija, koje su ukljuene u opu trgovinu obavljajui svoje temeljne poslovne aktivnosti, meunarodni otpremnik (logistiki operator) postaje ovjek u centru transporta od vrata - do vrata, ije je mjesto u toki spajanja (dodira) svih onih sudionika koji sudjeluju i ine transportni lanac (prijevoz, preuzimanje, distribucija, logistika, osiguranje i financije). U toj ulozi dolazi do izraaja njegova odgovornost pri izboru optimalnog prometnog pravca za odreenu vrstu tereta, odnosno prometnog pravca koji je, u odnosu na odreene kriterije (u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika), bolji od alternativnih prometnih pravaca, a time i konkurentniji na tritu prometnih usluga.

3. STRUKTURA PREFERENCIJE KRITERIJA PRI IZBORU OPTIMALNOG PROMETNOG PRAVCA

Definiranje strukture preferencije kriterija pri izboru optimalnog prometnog pravca predmnijeva poznavanje: kriterija, tj. zahtjeva korisnika usluge prometnog pravca te vrijednosni utjecaj (znaaj) pojedinih kriterija pri izboru optimalnog prometnog pravca. Sukladno tome, nadalje se analiziraju osnovne determinante i zakonitosti trita prometne usluge, tj. prometnog pravca (elementi ponude, potranje i okruenja) te specifinosti kriterija u odnosu na potrebe i zahtjeve korisnika usluga, vrstu prijevoznog sredstva (prijevoznog puta), vrstu prijevoznog supstrata (tereta) i druge imbenike u odnosu na koje je znaaj pojedinih kriterija promjenjive prirode. 3.1. Istraivanje trita prometnog pravca Prometno trite predstavlja kontinuirani evolucijski proces. Osnovni zadatak transportnog operatera ili meunarodnog otpremnika u pogledu transportnih i logistikih zahtjeva postaje prilagoditi strategiju i odrediti to e zainteresirati korisnike i uvjetovati nain na koji e oni odluiti da adresiraju svoje transportne i logistike potrebe na odreeni prometni pravac. Stoga, istraivanje trita prometnog pravca (Shema 1) podrazumijeva istraivanje u odnosu na: ponudu, potranju i okruenje. Istraivanje ponude prometnog pravca odnosi se na istraivanje tzv. unutarnje kvalitete usluge (engl. Internal Quality IQ) koju odreuju i ostvaruju subjekti koji sudjeluju u proizvodnji prometne usluge (prijevoznici, logistiki operatori), prometna infrastruktura i suprastruktura te uvjeti prijevoza i ostale aktivnosti, () na odreenom prometnom pravcu. Drugim rijeima, ponuda se odnosi na prometni potencijal koji bi trebao odraavati razliitost

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

53

Izvor: Autorica Shema 1. Istraivanje trita prometnog pravca

trita i imati razvijenu iroku ponudu rjeenja i uvjeta orijentiranih korisnicima. Istraivanje potranje za uslugama na prometnom pravcu odnosi se na istraivanje tzv. vanjske kvalitete usluge (engl. External Quality EQ) koja je odreena specifinim zahtjevima (ekonomskim, kvalitativnim,) korisnika usluga koji ujedno predstavljaju kriterije i indikatore konkurentnosti prometnog pravca. Budui da je najee rije o razliitim potrebama i kriterijima razliitih segmenata trita, od velikog je znaenja definiranje prioritetnih kriterija konkurentnosti, odnosno strukture preferencije (teine pojedinih kriterija). Navedenu je unutarnju i vanjsku kvalitetu usluge, odnosno kriterije koji ih odreuju, potrebno analizirati u uvjetima okruenja (konkurencije) kao opu kvalitetu usluge na prometnom pravcu. Ponudu, potranju i okruenje odreenog prometnog pravca, odnosno vrijednosni utjecaj kriterija koji ih odreuju bitno je analizirati u odnosu na segmentaciju trita budui da se zahtjevi korisnika u pogledu preferencija odreenih kriterija mogu meusobno razlikovati s obzirom na: vrstu tereta, nain prijevoza, postojanje dugoronih ugovora i sl. 3.2.  Selekcija kriterija konkurentnosti prometnog pravca s aspekta zahtjeva korisnika usluge Da su cijena i kvaliteta usluge jedni od vanijih imbenika u izboru optimalnog prijevoznog pravca, prijevozne tehnologije i prijevoznog sredstva, () stajalite je koje dijele mnogobrojni strunjaci. Njihovo razmimoilaenje u miljenjima uglavnom se odnosi na razliita stajalita u definiranju samih kriterija i njihovog znaaja.

 54

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

Razmimoilaenje i nemogunost jednoobraznog definiranja kriterija izbora optimalnog prometnog pravca opravdana je iz vie razloga. To se, primjerice, moe najjednostavnije opravdati sljedeim razlozima:

razliite vrste tereta preferiraju razliite vidove prijevoza, karakteristike prometne infrastrukture, suprastrukture, organizacije prijevoza, mogunosti njegova planiranja, prijevoznih uinaka, () razliiti su za razliite vrste prijevoza, svaki vid prijevoza ima svoje specifine prednosti i nedostatke, svaki korisnik prijevozne usluge moe imati razliite prioritete ili zahtjeve, ().

Temeljem istraivanja problematike konkurentnosti i valorizacije prometnog pravca, proizlazi da je u analizi i izboru najboljeg rjeenja do sada uglavnom bio prisutan pristup koji se odnosio na vrednovanje rjeenja prema ekonomskom kriteriju, odnosno vrednovanje rjeenja pri emu su prvenstveno analizirani ekonomski uvjeti i efekti kao osnovni ciljevi u planiranju konkurentnosti prometnog pravca. To je, primjerice, podrazumijevalo analizu trokova i dobiti od izgradnje odreenih prometnih infrastrukturnih objekata, analizu cijene prijevozne usluge (rijetko na cijelom prijevoznom putu), pregled dosadanjih investicijskih ulaganja, planovi i procjene buduih ulaganja (najee u prometnu infrastrukturu) i sl. Uz to su se izraivale posebne studije u kojima su se odreena prometna rjeenja posebno vrednovala prema raznim drugim kriterijima, kao to su kvalitativni kriteriji (primjerice, posebne studije o utjecaju na okoli), socijalni kriteriji i sl. Meutim, zbog potrebe cjelovitog istraivanja problematike valorizacije i konkurentnosti prometnog pravca, neophodan je pristup koji se ne ograniava na analizu pojedinih aspekata ve uzima u obzir istovremeni utjecaj vie razliitih kriterija, koji determiniraju konkurentnost prometnog pravca na tritu prometnih usluga. Pri tome treba istaknuti da se navedeni kriteriji mogu analizirati u vie razina, odnosno osnovne kriterije mogue je analizirati s obzirom na manje sloene kriterije - potkriterije, komponente i kategorije, imajui uvijek na umu cjelovitost rjeenja u rjeavanju problema (Shema 2). Razlog tome je mogunost analize rezultata s obzirom na pojedine komponente i kategorije unutar svakog kriterija, kao i donoenje preciznijih zakljuaka o analiziranim kriterijima kao indikatorima konkurentnosti prometnog pravca. Kriterije konkurentnosti prometnog pravca mogue je razlikovati na vie naina. Jedan od naina je podjela kriterija koja uzima u obzir tzv. QualityPrice Ratio [4], u odnosu na koji je mogue razlikovati dvije osnovne skupine kriterija konkurentnosti prometnog pravca, a to su: ekonomski kriteriji kvalitativni kriteriji.

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

55

Izvor: Autorica Shema 2. Analitiki pristup definiranju kriterija

Navedena je podjela produkt istraivanja imbenika valorizacije prometnog pravca, imbenika koji utjeu na veliinu gravitacijskog podruja odreenog pravca (luke) te imbenika konkurentnosti (vrijednosti) prijevozne usluge, uvaavajui razliita stajalita autora te svu posebnost, naglaenost i specifinost korisnikih zahtjeva. Ilustracija kriterija konkurentnosti prometnog pravca prikazana je u tablici 1.

 56

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

Tablica 1. Kriteriji, potkriteriji i komponente konkurentnosti prometnog pravca

KRITERIJI POTKRITERIJI k11.1 k11.2 k11.3 k11.4 k11.5 k12.1 k12.2 k12.3 k12.4 k12.5 k13.1 pk13 OSTALI LOGISTIKI TROKOVI k13.2 k13.3 k13.4 k14.1 k14.2 pk14 UKUPNA CIJENA PROMETNE USLUGE KOMPONENTE Pomorske vozarine Cestovne tarife eljeznike tarife Tarife prijevoza unutarnjim plovnim putovima Tarife multimodalnog prijevoza Tarife prekrcaja - luke tarife Tarife pretovara - kamioni Tarife pretovara - vagoni Tarife pretovara - unutranje plovidbe Trokovi ekanja (granini prijelazi, prekrcaj/pretovar) Trokovi skladitenja (slaganja) Trokovi sortiranja Trokovi signiranja (oznaavanja) Cijena cestovnog prijevoza + operacije u svezi s cestovnim prijevozom Cijena eljeznikog prijevoza + operacije u svezi sa eljeznikim. prijevozom Cijena pomorskog prijevoza + operacije u svezi s pomorskim prijevozom Cijena multimodalnog prijevoza + operacije u svezi s multimodalnim prijevozom Vrijeme pomorskog prijevoza Vrijeme rijenog prijevoza Vrijeme cestovnog prijevoza Vrijeme eljeznikog prijevoza Vrijeme ekanja na graninim prijelazima Vrijeme prekrcaja Vrijeme pretovara Ukupno vrijeme - pomorski prijevoz Ukupno vrijeme - cestovni prijevoz Ukupno vrijeme - eljezniki prijevoz

pk11

CIJENA PRIJEVOZNE USLUGE

pk12 E K O N O M S K I

CIJENA PREKRCAJA/ PRETOVARA

K1

k14.3

k14.4 k21.1 k21.2 k21.3 k21.4 k22.1 pk22 VRIJEME EKANJA k22.2 k22.3 k23.1 k23.2 k23.3

K2

K V A L I T A T I V N I

pk21

VRIJEME PRIJEVOZA

pk23

UKUPNO VRIJEME PUTOVANJA

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

57

pk24

DOSTUPNOST

pk25 pk26 pk27

POUZDANOST FLEKSIBILNOST INTERMODALNA KVALITETA

MOGUNOSTI PRIMJENE SUVREpk28 MENIH TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJA

pk29

PROMETNI KAPACITETI

k23.4 k24.1 k24.2 k24.3 k24.4 k25.1 k26.1 k27.1 k28.1 k28.2 k28.3 k28.4 k29.1 k29.2 k29.3 k29.4 k29.5 k30.1 k31.1 k31.2 k31.3 k32.1 k32.2 k32.3 K33.1 K33.2 K33.3 K34.1

pk30

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

pk31

INTELEKTUALNI KAPITAL

pk32 DODATNE USLUGE O S T A L I

K3

pk33

EKOLOKA KVALITETA

pk34 SOCIJALNI EFEKTI

Ukupno vrijeme - kombinirani prijevoz Ukupno vrijeme putovanja Udaljenost ishodita i odredita Dostupnost kopnenih terminala Dostupnost RTC-a, skladita Pouzdanost luke usluge Fleksibilnost ponude Intermodalni terminali Kontejnerizacija RO-RO tehnologija Huckepack tehnologija Bimodalna tehnologija Luki kapaciteti eljezniki kapaciteti Cestovni kapaciteti Kapaciteti terminala Skladini kapaciteti Primjena informacijskih tehnologija u lukama Kvalificiranost Ulaganja u obrazovanje prometnih strunjaka Ulaganja u usavravanje prometnih strunjaka Osiguranje Skladitenje Pakiranje Prometne nezgode Oneienje vode, tla, zraka Prometna buka Zaposlenost

Izvor: Autorica

 58

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

Zavisno od cilja i granica istraivanja navedeni se kriteriji mogu vrednovati na neki od sljedeih naina:

posebno s aspekta pomorskog, cestovnog, eljeznikog, rijenog prijevoza i popratnih usluga, s aspekta neke od moguih kombinacija prijevoznih grana, putova i tehnologija prijevoza (primjerice, pomorsko-cestovni, pomorskoeljezniki, pomorsko-cestovno-eljezniki, pomorsko-cestovno-rijeni, pomorsko-eljezniko-rijeni, pomorsko-cestovno-eljezniko-rijeni,) koji time tretiraju aspekt multimodalnog ili kombiniranog prijevoza sa svim njegovim specifinostima.

3.3. Struktura kriterija pri izboru optimalnog prometnog pravca Problematika izbora optimalnog prometnog pravca predstavlja sloen zadatak koji ukljuuje analizu, planiranje i upravljanje mnogobrojnim imbenicima i elementima koji ga uvjetuju i odreuju. Sukladno tome, javlja se i potreba za odreenom metodologijom u analizi, istraivanju ili donoenju odluka vezanih za navedenu problematiku. Navedene elemente, tj. kriterije potrebno je definirati s obzirom na njihovu teinu, odnosno s obzirom na znaaj kojega ti kriteriji imaju za korisnika usluge, uvaavajui specifinosti pojedinih vrsta prijevoza, vrsta tereta i dr., specifinosti u odnosu na koje se navedeni kriteriji mogu bitno razlikovati. Osim toga, kriterije je potrebno usporedno analizirati u uvjetima okruenja, odnosno usporeujui stanje na vie alternativnih prometnih pravaca koji meusobno konkuriraju u privlaenju istih robnih tokova. Teko je odrediti koji su to aspekti s kojih je optimalno analizirati teine pojedinih kriterija konkurentnosti i kvalitete prijevozne usluge te se javljaju dileme:

Jesu li to zahtjevi trita, odnosno zahtjevi korisnika usluge? Jesu li to objektivne i uvijek iste prednosti ili nedostaci pojedinih vidova prijevoza? Jesu li to zahtjevi samog tereta, odnosno prijevoznog supstrata?. ()

U skladu s time navedeni su kriteriji i struktura preferencije u izboru optimalnog prijevoznog pravca u ovome radu analizirani s aspekta prioriteta,

Jedan od moguih postupaka, koji omoguuje takav pristup (analizu vievarijantnih rjeenja prometnih pravaca u odnosu na razliito dimenzionirane i brojne kriterije, od kojih svaki kriterij ima svoj znaaj, tj. vrijednosni utjecaj na izbor optimalne varijante prometnog pravca) je metoda viekriterijske optimizacije, odnosno viekriterijskog rangiranja varijanti. Vie o tome cf. Poletan, T., Viekriterijska analiza u valoriziranju Paneuropskog koridora VB, doktorska disertacija , Rijeka, T. Poletan, 2005.


T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

59

odnosno preferencije korisnika prijevoznih usluga ili njihovih posrednika u organizaciji transporta (otpremnici, logistiki operateri). Za potrebe analize uvjeta i zahtijeva u organiziranju transportno-logistikih usluga, a time i strukture preferencije kriterija pri izboru optimalnog prometnog pravca, znaajno je spomenuti neke od sljedeih podataka [1]:

50 % krcatelja krca u uvjetima koji im omoguuju izbor prijevoznika, dok 37% krcatelja krca u kombiniranim uvjetima koji im daju parcijalnu kontrolu u izboru prijevoznika; kada ugovaraju kopneni prijevoz, krcatelji u 30% sluajeva preferiraju pomorske prijevoznike, a u 19% sluajeva meunarodne otpremnike; kada je u pitanju organiziranje potpune logistike usluge, pomorski prijevoznici sudjeluju u 23%, meunarodni otpremnici samo u 12%, a specijalni logistiki provajderi u 13% sluajeva; preferencije kada su u pitanju distribucijski zahtjevi jo uvijek se povjeravaju logistikim tvrtkama (36%); 88% krcatelja navodi da su im bitni (globalni) opi trgovaki ugovori u budunosti, to potvruje krcateljevu potrebu za integralnom uslugom.

U odnosu na prioritete u rangiranju prijevoznikovih usluga na vrhu ljestvice kvalitativnih indikatora usluge u 43% odgovora je kriterij pouzdanosti koji se odnosi na tonost (u odnosu na vozni red), dok je tranzitno vrijeme zastupljeno samo u 12% odgovora. To demonstrira injenicu da je, pouzdanost predloenih voznih redova izmeu vie konkurentnih prijevoznika i prijevoznih pravaca vaniji kriterij u usporedbi s kriterijem tranzitnog vremena, tj. vremena koje je potrebno za obavljanje prijevozne i prometne usluge na prometnom pravcu. Razmatranje trokova prijevoza (tarifa) 38% krcatelja smatra najvanijim zadatkom. Iznenaujue je da ostali elementi usluge kao to je premjetanje tereta, elektroniko poslovanje i pouzdane narudbe i dokumentacija imaju vrlo malo znaenje, svega 4%. Prethodno navedeni podaci upuuju na sljedee zakljuke o indikatorima koji su bitni korisnicima usluga pri izboru naina (vrste) prijevoza i optimalnog prijevoznog pravca: pouzdanost i trokovi prijevoza na vrhu su ljestvice kao najvanije determinante; vrijeme prijevoza nije visokoprioritetan kriterij ukoliko se usporeuje vrijeme prijevoza izmeu pomorskih prijevoznika koje se u najvie sluajeva razlikuje u samo 1 do 2 dana, to se bitno ne odraava na troak prijevoza; meutim ukoliko je ta razlika (uteda u vremenu) vie od 7 dana tada e to biti vrlo znaajno za krcatelja; premjetanje tereta, elektroniko poslovanje, pouzdane narudbe i dokumentacija - nizak prioritet (navedeni kriteriji ve su u slubi transporta,

 60

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

odnosno transparentni su za razliku od primjerice kriterija pouzdanosti i trokova prijevoza; kada bi krcatelj bio u situaciji da provede dan ili dva vie u prijevozu i to uz manje trokove, zasigurno ne bi prihvatio injenicu da bude zakinut za koliinu i kvalitetu informacija). Tradicionalno postoje tri glavna elementa koja u paketu odreuju hoe li ili nee korisnik biti privuen na odreeni prometni pravac, a to su: cijena, vrijeme i razina, tj. kvaliteta (prometne) usluge. Kako bi se ilustrirala teina i znaenje pojedinih elemenata za izbor naina prijevoza, na grafikonu 1 prikazani su neki od kriterija koji su prema miljenju krcatelja bitni za izbor naina prijevoza [1].

Grafikon 1. Kriteriji bitni za izbor naina prijevoza (prometnog pravca)

Izvor:  CI pool shows shipper priority, Containerisation International, November, 1999.

Iz grafikona 1 razvidno je da skoro jedna treina (31%) krcatelja cijenu usluge smatra bitnim elementom u izboru prijevoznog puta. Meutim, znatan dio krcatelja svjestan je velikog znaaja ostalih kriterija koji za razliku od cijene, kao ekonomskog kriterija, spadaju u skupinu kriterija koji odreuju kvalitetu usluge. Prema prioritetu, to su: kriteriji pouzdanosti (tonosti) koji podrazumijeva uslugu na vrijeme (22%), kriterij koji podrazumijeva zadovoljavanje zatraene razine usluge od strane samog korisnika (13%) i ispravnost dokumenata (13%). Nakon toga slijede kriteriji: praenje poiljke (11%), svjetska pokrivenost (5%) i informacijski sustav upravljanja (5%). Razumijevanje navedenih elemenata bitno je za svaku kompaniju koja tei zadrati ili proiriti trite, budui da korisnici usluga postaju sve sofisticiraniji u svojim oekivanjima. Osim poznavanja samih kriterija i njihovog vrijednosnog utjecaja, bitno je poznavati i segmentaciju trita budui da se zahtjevi korisnika u pogledu preferencija odreenih kriterija mogu meusobno razlikovati u odnosu na primjerice, vrstu tereta, vrstu prijevoza i druge specifinosti. U tu je svrhu, u tablici 2 prikazana ilustracija segmentacije trita za usluge intermodalnog prijevoza (sukladno slinosti korisnikovih zahtjeva).

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

61

Tablica 2. Segmentacija trita usluge intermodalnog prijevoza

EKONOMSKI I KVALITATIVNI SEGMENTI GLAVNE GRUPE KORISNIKA ILI ROBA KARAKTERISTINE ZA SEGMENT Otpremnike/prijevozne linije transporta u pomorskom zaleu eljeznicom ili barama Krcatelji s visokim kvalitativnim zahtjevima Short-sea shipping Transport praznih kontejnera VELIINA TRITA UDIO INTERMO DALNOG PRIJEVOZA

SEGMENT CIJENE Cijena je dominantna. (uglavnom nekadanji 1. konvencionalni eljezniki transport razvija se u intermodalni)

Srednja

Visoki

2.

3.

4.

5.

SEGMENT LOGISTIKE Elementi logistike strukture od strane klijenta i cijena su dominantni (uglavnom nekadanji konvencionalni eljezniki prijevoz razvija se u intermodalni prijevoz) SEGMENT SIGURNOSTI Sigurnost, kvaliteta zaposlenih i kontrola su dominantni (uglavnom nekadanji konvencionalni eljezniki prijevoz razvija se u intermodalni prijevoz) SEGMENT VISOKE KVALITETE VREMENA / POUZDANOSTI Vrijeme, pouzdanost, fleksibilnost i kontrola su dominantni. (visoka razina zahtijeva) SEGMENT VISOKOKVALITETNI NACIONALNI KORIDOR Vrijeme, cijena i fleksibilnost na odreenim koridorima su dominantni. (intermodalni prijevoz se koristi kao zamjena za nacionalni cestovni prijevoz)

Veliki krcatelji Transport u pomor-

skom zaleu Short-sea shipping

Srednja

Visoki

Veliki krcatelji Transport u pomor-

skom zaleu Short-sea shipping

Srednja

Srednji

Pokvarljiva roba Visokovrijedna roba Krcatelji/otpreminici u

Veliko

Vrlo mali

sustavu just in tme

Podsegmenti svih grupa

korisnika, ali uglavnom cestovni prijevoznici i otpremnici

Vrlo veliko

Vrlo mali

 62

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

SEGMENT VISOKA KVALITETA MEUNARODNIH Podsegmenti svih grupa KORIDORA korisnika, ali uglavnom Pouzdanost, fleksibilnost i 6. cestovni prijevoznici i kontrola su dominantni otpremnici (intermodalni prijevoz se Pomorski klijenti koristi kao zamjena za meunarodni cestovni prijevoz) SEGMENT NOVE INTEGRACIJE MREE Rjeenja mree i pouzdanost su dominantni (to je Segment integratora potencijalno novi segment mree (UPS, veliki 7. za intermodalni prijevoz otpremnici integratori nude rjeenja za otpremnike kue) transport irom Europe u integralnoj multimodalnoj mrei)

Vrlo veliko

Mali

Srednje

Skoro beznaajan

Izvor: Autorica

Iz podataka u tablici 2 razvidno je da se kao vrlo veliki i veliki segmenti trita istiu oni segmenti koji su direktno vezani uz zahtjeve korisnika u pogledu kvalitete, a to su:

visoka kvaliteta vremena/pouzdanosti veliki trini segment visoka kvaliteta nacionalnog koridora vrlo veliki trini segment visoka kvaliteta meunarodnog koridora vrlo veliki trini segment.

To jo jednom, osim cijene usluge istie veliko znaenje kvalitativnih kriterija (vrijeme, pouzdanost, fleksibilnost, kontrola,) kao dominantnih kriterija velikih trinih segmenata. Sedam segmenata prikazanih u tablici 2, mogu posluiti kao baza za analizu oekivane potranje, te kao smjernice za fokusiranje prometne politike na odreene segmente. Pri tome treba istaknuti da je navedene kriterije potrebno razlikovati u odnosu na: kombinacije sudionika, prijevozne udaljenosti, vrste tereta i dr.

4. ZAKLJUAK
Poslovanje organizacije, odnosno subjekata koji sudjeluju u proizvodnji prijevozne ili prometne usluge na nekom pravcu, iskoritenost kapaciteta prometne infrastrukture i suprastrukture, konkurentna prednost prometnog

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

63

pravca na tritu prometnih usluga zavisi prvenstveno od korisnika usluga, njegovih zahtjeva, potreba i interesa. Nemati kupca, odnosno korisnika usluge znai nuditi uslugu koju nitko ne treba. U skladu s time opstojnost prometnog pravca na tritu prometnih usluga upitna je ukoliko se osnovno pravilo poslovanja ne temelji na realizaciji i ispunjavanju zahtjeva korisnika usluga. Stoga je za ostvarivanje pozitivnih rezultata u privlaenju korisnika prometnih usluga i robnih tokova na prometni pravac, poveanje obujma prijevoza, prihoda i samog valoriziranja prometnog pravca, konkurentnost prometnog pravca s aspekta brojnih i posebnih zahtjeva i potreba korisnika usluge, bitan imbenik opstojnosti prometnog pravca i njegove valorizacije na tritu prometnih usluga. Njihovim definiranjem mogue je definirati odreene aktivnosti i smjernice kojima se moe djelovati na navedene kriterije, a time i na konkurentnost prometnog pravca. Meutim, osim toga, u svrhu definiranja prioritetnih kriterija neophodno je poznavanje teine pojedinih kriterija koja trebaju biti odreena strukturom preferencije korisnika. To ukljuuje direktno istraivanje trita prijevoznih usluga ukljuujui segmentaciju trita kao bitno obiljeje trita prometnih usluga s obzirom na specifinost zahtjeva u odnosu na razliite imbenike (vrsta tereta, interesi korisnika, vrsta prijevoza, poslovni odnosi,). Tek tada, odnosno poznavanjem ponude odreenog prijevoznog pravca s aspekta brojnih ekonomskih i kvalitativnih kriterija prijevozne usluge te poznavanjem strukture preferencije korisnika mogue je analizirati konkurentnost, kontrolirati je i utjecati na njeno poboljanje. Drugim rijeima, realizacijom svih navedenih preduvjeta koji su detaljno elaborirani u ovom istraivanju, mogue je pristupiti analizi konkurentne opstojnosti prometnog pravca na tritu prometnih usluga, te izmeu vie alternativnih prometnih pravaca, izabrati pravac koji e za korisnika usluge biti optimalan pravac. LITERATURA
1. CI pool shows shipper priority, Containerisation International , November, 1999. 2. Intermodal Quality, IV Framework Programme of the European Commision, Integrated Transport Chains, 1996. 1999. 3. Development of Asia-Europe Rail Container Transport through BlockTrains,Northern Corridor of the Trans Asian Railway (TAR-NC), Economic & Social Commission for Asia and the Pacific, United Nations 4. Efficiency and Quality, Tematic Synthesis of Transport Research results, European Commission Transport RTD Programme, Fourth Framework Programme, 6/22, October, 2001. 5. FIATA model Rules for Freight Forwarding Services, Stockholm, January, 1997. 6. http://www.cordis.lu/transport (06.07.2005.), Quality Indicators for transport Systems - QUITS, European Commission Transport RTD Programme,

 64

T. Poletan Jugovi: Struktura preferencije kriterija pri izboru optimalnog... Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 47-64

7. http://www.tfk-hamburg.com (22.04.2005.) 8. http :// www . fbk . eur . nl , (07.10.2004.) 9. INCOTERMS 2000, Pravila za tumaenje trgovinskih termina meunarodne trgovinske komore, Zagreb, Hrvatska gospodarska komora, 2000. 10. Management-Concept and Quality - Strategic Elements of Transport Logistics Services, Periodica Politechnica, Ser. Soc. Man. Sci., 9(2001), 2, 2001. 11. Multimodal Transport Handbook, Geneva,UNCTAD, 1995. 12. Poletan, T., Viekriterijska analiza u valoriziranju Paneuropskog koridora VB, doktorska disertacija , Rijeka, T. Poletan, 2005. 13. Rixer, A., L. Toth, L. Duma, Management-Concept and Quality Strategic Elements of Transport-Logistics Services, Periodica Polytechnica, ser.Soc, 9(2001), 2, str.153. 14. Zelenika, R. Prometni sustavi, Tehnologija organizacija ekonomika logistika menadment, Rijeka, Ekonomski fakultet u Rijeci, 2001.

Summary CRITERIA PREFERENCE STRUCTURE IN THE OPTIMUM TRANSPORT ROUTE CHOICE

The choice of an optimum transport route is a decision determined by many factors which primarily refer to the criteria evaluated and analysed while making such decisions, as well as to the decision makers who, depending on the demands and needs of the users, take into consideration different priorities and criteria preference structure (weight). Aiming at underlining the complexity and conditionality of the optimum transport route choice decision, the paper analyses the optimum transport route choice criteria as indicators of the service value, and what is more it analyses who are the service users and decision makers in choosing the optimum transport route. The criteria preference structure is analysed in particular, within which the basic theoretical and practical determinants in the research of the transport route market are elaborated, while the transport route competitiveness criteria and the criteria preference structure are defined from the point of view of the service users demand. Key words: optimum transport route, decision maker, service user, competitiveness criteria, criteria preference structure Faculty of Maritime Studies Rijeka Studentska 2 51000 Rijeka Croatia