Ranka Kuic

Srodnost srpskog i keltskog jezika

PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE
Dr Ranka Kuic~ Crveno I belo
Hpneno n eno - Panka Kynh
Dr Ranka Kuic- CRVENO I BELO
Izdavac: GLAS SRPSKI
Godina izdanja: 2000
ISBN: 86-7119-188-5
Format: 25 cm
Broj strana: 222
Povez: Tvrd povez
Srpsko-keltske paralele
Studije Ranke Kuic o srpsko-keltskim paralelema, pionirski poduhvat ove vrste u nas,
plod je visedecenijskog naucno-istrazivackog rada. Pored vise studijskih boravaka u
Velikoj Britaniji, narocito Velsu, rad na ovoj studiji iziskivao je upoznavanje sa vecinom
indoevropskih jezika, te kulturom i istorijom Kelta. Sve ovo je omogucilo dr Kuic da
znalacki sledi veoma cesto zapletene puteve kojima su keltske reci dospevale u srpski
jezik i opisuje metamorIoze koje su u tom procesu trpele.
Ranka Velsanka, kao su je od milja, zbog ljubavi prema velsanskom narodu, zvali,
zivotni put je zarvsila 1. maja, a sahranjena je sestog. Nigde to nije napisano. Osim u
cituljama. Ali, vedrina i duh ove visoke, vizljaste dame ostaju u istoriji zahvaljujuci
njenom pasioniranom radu. Studija o srpsko-keltskim jezickim paralelama "Crveno i
belo"(2000) nezaobilazna je u istrazivanjima etimologije srpskog jezika, a postala je
odmah bestseler, kao i antologija keltske poezije "Pod belim nebom crven zmaj" (2002).
Dobila je britansku stipendiju za postdiplomske studije. Direktor Iakulteta na
Univerzitetu u Bristolu bio je - Vinston Cercil. "Upoznali smo se, rukovao se sa mnom,
pitao me: Kako je marsal Tito? Kazem: Pa, trebalo bi da vi to bolje znate, upravo ste ga
sreli!"
Petar Velebit, tada ambasador FNRJ u Britaniji, s nasim stipendistima razgovarao je
samo na engleskom. "Morate posetiti Jugoslaviju, dopasce vam se.", obratio se Ranki
jednom. "Pa, ja sam odatle." "Nemoguce!", odgovorio joj je zadivljen njenim engleskim.
"Po ocu Hercegovka, po majci Bosanka, po baki Srbijanka!", odgovorila mu je.
Kujic je prvi studentski raspust provela na kursu velsanskog. I tada se zaljubila u njih.
"Boze, sto su mi se svideli Velsani, sto su to dragi ljudi. Ako ih pozdravite na
velsanskom, pa jos doznaju da ste tamo negde s Kontinenta, onda pitanjima nema kraja.
Odmah vas zovu na rucak."
Velsanski nije jednostavan jezik, najveci problem predstavljaju konsonantske i vokalne
mutacije, govorila je. "Slovenice su im posebna poslastica: gomila se rec na rec i dobije,
recimo, naziv mesta u cijem imenu su sadrzane sve njegove odlike - toliko krava, toliko
svinja, i crkvica".
'Rec pingvin otvorila mi je vrata Velsanske akademije. U 12. veku, kad je Haklud plovio,
na njegovom brodu bilo je mnogo Velsana jer su bili dobri mornari. Struje su ih zavele na
jug, dosli su do Nove Kaledonije, i mornari su primetili da se nesto neobicno gega po
ledu. Koja je to rec mogla da bude izgovorena, pa da englesko uho cuje ime pingvin? I
pronadem je: sastoji se od sledecih kamrijskih reci: PAN - krzno, perje i GNJINGNJUR -
sevrdati, gegati se. Izgovorene brzo, ove dve reci daju rec PENGVIN, iliti pernato
sevrdalo. Ne samo sto treba biti lucidan da bi se covek bavio time vec mora da poseduje
radoznalost i veliku ljubav prema istrazivanju. Pored toga, volim Kelte i zato me tamo
zovu: Ranka Velsanka.
S magistraturom i doktoratom, tri godine je cekala mesto asistenta na Filoloskom. Jednog
dana dekan Vucenov joj je rekao: Ranka, vi niste udati, nemate decu i obaveze (kao da u
zivotu nemam sta da radim), mislimo da vas posaljemo u Pristinu, da organizujete
katedru za anglistiku. Tako je stigla na Kosovo.. Zadesila se u Prizrenu bas kad je
Bistrica odvalila deo obale. Pred ocima joj se pojavio se trodelni spomenik.
"S natpisom na iskvarenom latinskom na trecem delu spomenika uocim rec: Praotcem -
majko moja, pa to je starosrpski sa tc! Ostale reci su na keltskom i hebrejskom. Ja se
zanebesila, mozete misliti pronaci srpsku rec iz tog perioda? Po epigraIskom uredenju
spomenika, on datira u rasponu od 1. do 3. veka nove ere. Kakav 7. vek! Sloveni su dosli
ovde mnogo ranije nego sto to tvrdi "nemacka skola". Pocetkom nase ere jedan Srbin je
sigurno bio ovde, dao je tu rec i ko zna koliko jos drugih." te reci su za dr Kuic znacile
samo jedno: pre skoro 2000 godina zajedno nasle srpske i keltske reci. Ovde su se sreli
Kelti i stari Sloveni.
O Rankinoj biograIiji
http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/05/09/srpski/R03050803.shtml
Napomena~Delovi knjige 'Crveno i belo u ovom tekstu su prema Ieljtonu u 12
nastavaka objavljenih u 'Politici od 4-15.decembra 1999.godine.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE (1)
Hcnynene majunnor amanera (1)
ernncrno y Capajeny - pyhene c ncrpnm ceaunhnma ca Pomannje. - Heonunn
nspasn nanase mecro y jenoj enexnnnn. - Ponren n nnxono opnjenrncane na
crpane jesnke. - Opacrane y kyhn y kojoj ce mnoro unrano. - "Kn]enn!". - Crynje y
Feorpay n onasak y Enrnecky. - Ha kypcennma nenmanckor (kampnjckor) jesnka. -
Hocnehenocr nsyuanany ysjamnnx nesa nsmehy cpa n Kenra na noy jesnka n
kynrype.
p Panka Kyjnh, nnnomnpann anrnncra, marncrap anrnncrnke y Bennkoj
Fpnrannjn, akaemnk kenrncrnke y Bennkoj Fpnrannjn (Yr Academy Gymraeg),
peonnn npo]ecop unnonomkor ]akynrera y Feorpay, knnxennnk n knnxennn
npenonnan, ayrop oko 500 nayunnx n crpyunnx paona, unan mnornx omahnx n
crpannx nayunnx n crpyunnx ypyxena, nocnnan pojnnx n yrnennx narpaa,
nayunnx n crpyunnx, ko nac n y nnocrpancrny, nope anrnncrnke ann ce n
kenrcknm crynjama ns kojnx je o caa ojannna nnme paona (n crekna noceno
npnsnane y Bennkoj Fpnrannjn).
Opnrnnanan ncrpaxnnau noceno na noy komnaparnnncrnke (nama napona
noesnja n nen yrnnaj na cnercky knnxennocr; kenrcka kynrypa n cpncka, kenrckn
jesnnn n cpnckn nr.). Pasyme cne enponcke jesnke (nnoenponckor nopekna), a
ronopn cpnckn, enrneckn, nemaukn, ]pannyckn, nrannjanckn, nockn, pyckn.
Cnennjanno sa ,Honnrnky" p Kynh je y npno ckpahenom onnky, npyxnna ony
crynjy o cpncko-kenrcknm napanenama, nameneny, y onmnpnom onnky n ca mnoro
nnme okymenronanocrn, ojannnany y nnocrpancrny.
One hemo y nacrannnma, kao nam ]eron, ojannrn re ckpahene enone nene
crynje, o kojnx ce mnorn one janajy npnn nyr n npecranajy npne nayune
paone o rom nponemy ko nac. Ka je peu o repnropnjn, ona nokpnna n mnpe
nopyuje o Cpnje, nanme, nopyuje koje je npe nnme ronna nno repnropnja
Jyrocnannje.
----
Beoma crap napo
Kenrn cy neoma crap napo. Hajnonnja ncrpaxnnana crpyunaka arnpajy nx
nekonnko mnnennjyma npe name epe, sanano n jyrosanano o Kapnara.
---
ernncrno cam nponena y Capajeny re cam, no xen moje majke, noxahana
ocnonny mkony na kpajy rpaa y kojy cy onasnnn ncrpn n uncrn ceaunhn ca
Pomannje, rako a nx ce pyxnna ca nnma n ononna nx kyhn na yxnny. O nnx
cam cnymana neke neonune nspase sa koje nncam o raa uyna, a moja majka- koja je
mnoro nonena ]onknop, sanncnnana je cne mro joj ce yunnnno sannmnno n
neonuno. +nnenn cmo neno n yono. Oran, Xepneronan ns Mocrapa, no je npno
naunran u sanpmno crynje npana n ]nnancnja y Ipany (Aycrpnja) re je n
okropnpao. V npeme moje pane mnaocrn no je sanocnen y Vnpannom cyy y
Capajeny kao npecenk. Ionopno je onnuno nemaukn n nrannjanckn, a sa npeme para
nayuno je n enrneckn. Moja majka, Focanka ns Capajena, unnonnnuko ere, nna je
npno aponnra sa jesnke n ronopnna je nemaukn n ]pannyckn. Kacnnje, saxnayjyhn
mome nnrepeconany +a enrneckn, nayunna je n raj jesnk. Bena naunranocr je nna jom
n neha o ouene. V raknoj armoc]epn pacna cam n cama. 3axnayjyhn npnnarnnm
uaconnma, pano cam crekna connno snane ns ]pannyckor jesnka, a nemaukn je no
npnn crpann jesnk kojn cam nayunna. 3arnm cam, saxnayjyhn ony, cannaana ocnone
narnnckor n nrannjanckor, mro je cne y menn crnopnno xey a crynpam enrneckn
jesnk n knnxennocr, akne, jesnk kojnm je n raa ronopno nennkn eo uoneuancrna.
Kaa cam ce nrpana ca pomannjcknm ceaunhnma, o mnornx nspasa koje cy
ynorpeanann najnnme mn je ocrao y cehany nspas: ,Kn]enn!", sa kojn cy mn onn
peknn a snaun: ,Fjexn, cnacanaj ce". Vnpano raj nspas no je npecyan sa
ycmepanane mora nnrepeconana: majka mn je crannna y amaner a nokymam, kacnnje,
kaa yem cannaana jom neke jesnke, a nponahem n yrnpnm ns kojera jesnka on
nornue; cnakako ro nnje no jean o onnx jesnka kojn ce y namem omy pasymenao a,
kako cam rokom npemena ycranonnna, nn na jenom cycenom jesnky sa raj nspas nnje
nno ojamnena.
3anpmnnmn crynje enrneckor jesnka n knnxennocrn na unnoso]ckom ]akynrery
y Feorpay c onnunnm ycnexom n onnmn pnrancky crnnennjy sa nocrnnnomcke
crynje y Enrneckoj, nponena cam y Okc]opy n Fpncrony rpn ronne n opannna
marncrapckn pa ns enrneckor jesnka n knnxennocrn 1954. ronne. Kaa nnje nno
nacrane na rom ]akynrery, onasnna cam y menn nsnanpeno npnnnaunn Wales n
noxahana kypcene nenmanckor nnn kampnjckor jesnka, kynrype n nnreparype. H
ynpano ry cam nmana npnnnke a ce na nnny mecra ynepnm a je ona neonuna peu
,kn]enn" y crnapn kenrckor, raunnje - kampnjckor nopekna n a snaun ynpano ono
mro cy mn mojn Pomannjnn kasann a snaun. Taa je noueno n moje crynjcko
nsyuanane kampnjckor kojemy hn, kacnnje, nocnernrn rpnecerak ronna cnora
nayunoncrpaxnnaukor paa.
Ocnm enrneckor jesnka n knnxennocrn, ror rnannor noa mor crynpana - na
kojemy cam, ocnm marncrparype, onna n rnryny okropa knnxennnx nayka y
Jyrocnannjn 1956. ronne, kao npna Cpnknna koja je ry resy opannna y Jyrocnannjn
- ynek sannrepeconana sa yuene
crpannx jesnka, ja cam, rokom npemena, ycnena a onnaam npncrojnnm snanem
nockor, pyckor, xonanckor n, nepn]epno jom neknm nnoenponcknm jesnnnma,
rako a cy mn rorono cnn enponckn jesnnn nocrann ocrynnn. Tek raa morna cam a
ce connno nocnernm nsyuanany kampnjckor (nenmanckor), mro mn je oneno nnme
nosnna o nenmancknx ]akynrera sa opanak na ramomnnm ynnnepsnrernma, na
kojnma cy nokasann xnno nnrepeconane sa moj enrysnjasam n ap sa jesnke.
Omoryhnnn cy mn n kpahe crnnennje n oko ner-mecr mecenn, y nnme nanpara,
kopnmhene nnxonnx nnnoreka n koncynrannje ca nenmancknm npo]ecopnma
ynnnepsnrera.
Ocrnapnnmn moj npnonrnn saarak: nocnehenor cpnckoj n enrneckoj
knnxennocrn n
nesama n ysajamnnm yrnnajnma kojn nocroje nsmehy nnx (oko 500 paona ns re
onacrn: opnrnnannnx n npenoa), morna cam, caa kaa cam sanpmnna cnoj pann nek
na ]akynrery, cna a ce nocnernm onome mro cam xenena n mro je moja nokojna majka
o mene oueknnana: npoyuanany ysajamnnx nesa nsmehy Cpa n Kenra na noy jesnka
n kynrype. ane n ane npononna cam npoyuanajyhn nnreparypy o ocoenocrnma
kenrcke, noceno kampnjcke, kynrype n jesnka, kao n cnera mro je morno nrn y nesn
ca rnm nponemom, a o uemy je y nac sancra npno mano nosnaro n npno mano nncano.
Ernmonornjckn pjeunnk Herpa Ckoka y rome mn je mano morao nomohn, jep Ckok,
onnuan nosnananan ]pannyckor, cne mro je onasnno npeko ]pannyckor (ca mannm
nsysennma n kparkom nncrom kenrcknx nosajmnna) ojamnanao je kao nocyhennny ns
]pannyckor, Mnnom Hpnanckn, enrysnjacra sa nenmanckn, nncao je nonpemeno o
nsnecnnm cnnunocrnma nsmehy namnx reorpa]cknx nasnna n nenmancknx, ann nnje
ynasno y yy n cncremarcky anannsy. V neknm uaconncnma nno je nonpemenor
nomena o cnnunocrnma na noy onomacrnke, ann n o rome je nncano ns pyre pyke,
nanme, npenomeno ns neknx crpannx uaconnca.
Hocao kojn cam crannna npe cee no je orpoman n cny me je ancoponao.
Onpeennna cam ce sa kenrcke jesnke, jep je o rome y nac npno perko n ne am
cncremarckn nncano; a o kenrcknx jesnka - kojn cy n anac xnnn: kampnjckn, npckn,
mkorckn, kopnnjckn, peronckn, mankc, a napojnmo najsnauajnnje, onpeennna cam
ce sa kampnjckn (anac: nenmanckn, no nokpajnnn Wales) (unraj nejns) ns cneehnx
pasnora:
1. yrnnaj narnnckor no je mann y nopeheny nnp. ca yrnnajem narnnckor na npckn;
2. Pnmann cy ce nnn yunpcrnnn camo y neknm nepn]epnnm enonnma na jyry
Bejnsa, ok je cenep ocrao maxom nomrehen;
3. moj opanak y Enrneckoj neh cam no cen ,ynyhnnao me na ry kenrcky najnnxy
nokpajnny;
4. ynpano ns ror pasnora y Enrneckoj ce morno nahn najnnme crpyune nnreparype o
rom nnrany;
5. moja npna pnrancka konernnnna y koneuy nna je ynpano Benmanka c kojom cam ce
nsnpcno cnarana.
Haannnmn ocnonny nnreparypy (mro me je crajao moje nene ymrehennne), npno
cam ce annna na unrane nennkor peunnka Y Geiriadur Mawr (nenmancko-enrneckn).
Hanpocro cam ryrana peun ojamnena; unrana cam ra kao a je najsannmnnnjn
poman, cnnno ce nsnenannmn kaa cam ycranonnna konnko ry nma peun koje cy n
snauenckn n nsronopno ncre nnn neoma cnnune cpncknm. Kaa cam raj nocao oannna,
a ro je rpajano mecennma, nouena cam a nx nanm n coprnpam
no crynnnma: nsnopna peu, nsronop, npcra peun n neno snauene, kao n snauene re
nnn
cnnune peun y cpnckom jesnky. (Ty cy omnn y osnp n nekn nokannsmn!)
Jom pannje cam npoyuanana nnxony ncropnjy, kynrypy, knnxennocr, onuaje,
]onknop nr. Hoceno me nsnenanna unnennna a y cpnckom (na nokannrery
Hamrponnha y Hpnoj Iopn) nocrojn nspeka: ,Ja a mro he syn, neh a pxe jesnk". V
cnnm okonnnm enponcknm jesnnnma koje nosnajem, ynek je aknenar na jesnky: Jesnk sa
sye! - To je cnyuaj y nemaukom, ]pannyckom, xonanckom, kao n y pyrnm jesnnnma.
Harnamen je, akne - jesnk. V nenmanckom, kaoro n ko namnx Hamrponnha aknenar
je na - synma; onn cy ry snauajnn, jep es nnx ne moxe jesnk a ce saycrann..Taj
momenar me npnnykao npoyuanany nekcnke nesane sa Hpny Iopy, na sarnm n sa
Cpnjy nr. Moja npoyuanana cy nouena jom y npeme kaa je ono cne nna jena
Jyrocnannja, na hy one nsnern napanene koje cy y nesn ca Focnom n Xepneronnnom n
Xpnarckom,a enom n Cnonennjom n Makeonnjom. akne y npeme kaa je moje
nnrepeconane noueno, mano ce rora ko nac snano o rnm napanenama; a caa cnaknm
anom cne ce nnme orkpnna ne camo y cnery, y nesn ca Kenrnma, nero n ko nac.
Hajnonnja orkpnha ocraraka kenrcke marepnjanne kynrype
Hpe kpaher npemena Hayunn nporpam Tenennsnje Feorpa oparno mn ce
(rene]oncknm nosnnom) nnranem a nn mory a nm ojacnnm mra snaue nasnnn
neknx nnannna y Cpnjn, re cy apxeonosn ynpano orkpnnn ocrarke kenrcke
marepnjanne kynrype c nouerka none epe. 3amonnna cam nx a mn ne kaxy mra cy
nponamnn, a ja hy y mehynpemeny npoyunrn n ocnonnne n cy]nkce rnx nasnna, na
neka me nasony nocne nekonnko ana, a ja hy nm, neh npema snaueny rnx nojmona,
ojacnnrn mra n morno a ce ry nanasn.
a cy pennn Kenrn nekaa anno ne camo nponasnnn kpos name kpajene, nero y
nnma n opannnn, nmamo noaraka ns ncropnje. Ennnknonenja pnrannka npyxa
nam nennky many Fankana n npanana kojnm cy ce crapn Kenrn kperann: nocroje na-
rpn knnna: jean y Xpnarckoj o mopa, pyrn, npeko Focne n Xepneronnne, rpehn
npeko Hpne Iope n uernprn npeko Cpnje. Konnko cy crapn Kenrn, nanme, orkaa cy
onn nnn one, npemer je mnornx pacnpana, a ca rom pacnpanom cnaknm anom cne
nnme, ynasn y ]okyc onmrer nnrepeconana n nnrane orkaa cy Cpn na onnm
npocropnma. V nocnene npeme ocra rora je nncano o crapocrn Cpa n nnxonom
npncycrny na Fankany. Henonrna unnennna je a cy Ckopncnn, kenrcko nneme
koje, no menn, nma sajennukor am ca Kampnma, ynpano oprannsonann CIVITAS
CELTORUM one nere oko Feorpaa, na camom nouerky none epe, sa ro mn nornpy
npyxa n jeno moje enoxanno orkpnhe narponor cnomennka y Hpnspeny, rpoenne
nekponone na kojoj cy ce namnn: narnnckn, kenrckn n cpnckn, n ro am ns npemena
Ckopncka, a cpncka peu je HPAOTAH (sic!). Ho, o rome na camom kpajy one crynje
koja he nrn ara y ckpahenom nny.
Jacno je, akne a cy rn pennn cranonnnnn namnx nomenyrnx nnannna nnn
Ckopncnn. To cy onn Ckopncnn kojn cy na xnrpnm konnma jesnnn npema
en]nma - n ca en]a ce onya npahann, a mnorn o nnx n one ocrajann. H ynpano
rn ,nekn" kojn cy ce one sapxann, mopann cy sa coom a ocrane marepnjanne
rparone cnoje kynrype.
Vnpano rnx ana, o kojnma je one peu kaa ce ronopn o nnrannma koja cy mn
nocrannnn apxeonosn, y Honnrnnn ce nojanno jean unanak o neknm nycraxnjama ca
nnannne, kojn cy y penna npemena cnnasnnn na konnma ca rnx nnannna n ononnn
ca coom mnae enojke y pa, a ca nnma ocnyjy noponny, jep onn cy, kako ro
napono npnnoneane npenocn ca konena na koneno, nnn es xena. Cnnyna mn je
cnaconocna neja: ko cy nycraxnje? Ha kampnjckom bustach (unraj: ycrax, a b:p, To je
jacno; akne, re nycraxnje y crnapn cy nnn Kenrn, npenn Kampa (Benmana) na n
nacnon "HVCTAXHJE O3IO" (OO3IOPE) sancra no kenrckn, jep:
BUSTACH (unraj: ycrax) re je B no myrannjn P a O3IO - snaun: oosro, o rope.
Ero nenocpene napanene!
A caa o camnm nasnnnma rnx pa n nnannna.
Apxeonosn cy mn cnomenynn nokannrere: FAIPAH, JVXOP, IAH, FHAIOTHH...
Hekaa jeno cnono y kampnjckom snaun neny peu, a cnoxennne cy najnpnponnja
crnap y nnxonom jesnky: onn nanpocro cnaxy peu na peu n onjajy none nojmone.
akne, a nnnmo:
Hokannrer FAIPAH o: BYD (unraj: FA)- mnomrno, GRE- kpo kona, DYN
(unraj: AH) - yn.
3naun, BYDGREDYN (unraj: FAIPEAH~FA() IPEAHF~ -Farpan - y
snaueny: mnomrno kpa kona n yn
Hokannrer IAH - mymonnra nanna;
JVXOP o IWRCH - jenen n OR- rpannna, rpannuna onacr. akne, JV (P)
(OPXOP) JVXOP - y snaueny: rpannuna onacr ca jenennma.
Hokannrer FHAIOTHH o FHA(E) (H)IO THH ~ FHAIOTHH
TIN - rnphana, yrnphene
TSYH -r (y)nn- per
FHAEH - nonrn, npenonrn
IO - ncno : y snaueny: ncno npenonnkone rnphane.
Kaa cy me nonono nosnann npeko rene]ona, kasana cam nm a je ry peu o uonopy
kona n mnomrny yn, sarnm o rpannunoj onacrn jenena, o mymonnroj nannn n o
nohnnoj rnphann. Onn cy ce sanpenacrnnn, jep, kako mn pekome, npemern kojn cy
nahenn nokasyjy npncycrno mnomrna kona, nohnny rnphany n rpannuny onacr
neponarno ca jenennma.
Jom pannje, kaa cam npncycrnonana nayunom ckyny opxanom y Hoxapenny, jep
nnannpann cnmnosnjym y Fenrnjn, o Kenrnma, nama nnje no npncrynauan, peueno mn
je a je na nokannrery KHAHBO, raunnje, KHAOBO, nponaheno mnoro kenrcknx
ocraraka ornpnnnke ns oa Ckopncka. Fno je npncyran n nokojnn akaemnk npo].
parocnan Cpejonnh. Ja cam ycknnknyna - na ro je kenrcko rpoe, jep cladyI (unraj:
knann) snaun rpoe, mecro caxpannnana. p. Cpejonnh je ca ocmexom nornpno: y
npany cr, ry n jecre rpoe: cnn nanasn ronope o rome!
Cnoxena rpamarnka
Kenrckn jesnnn cy nocena rpana nnoenponckor crana. Bnxona rpamarnka
yonmre nnje jenocranna. V kampnjckom nnn nenmanckom konjyrannje n eknnnannje
ne npecranajy nponem came no cen, ann ono mro je orpomna npenpeka
nouernnnnma y yueny nenmanckor jecy myrannje, kako konconanara, rako n nokana.
a cnomenemo camo npny rpyny myrannja kojnx nma ceam, rako a ncra peu,
npomenom nouernor rnaca, mena ne camo onnk nero n snauene, rako a naemkn
onnk jene nmennne nma, noneka ncry ]opmy kao nomnnarnn neke pyre nmennne,
nr.
Hoceny onakmnny y komnononany nojmona npecrana moryhnocr cnoxennx
peun: cne mro ce, na npnmep, xenn a kaxe o jenom mecry (xenesnnukoj crannnn,
rpanhy, nr.), jenocranno ce kao
nojam, oaje peun. Tako nekn nasnnn mecra y Bejny npecranajy crpaxonnro yry
peu koja y cen capxn cne ono mro raj rpanh nma. (Ha npnmep: konnko yn, croke,
npkana, mkona nr.). Benmann cy npno mysnkanan napo: n najcnpomamnnje
(nehnnom pyapcke) noponne ynek nmajy ap no jean mysnukn nncrpymenr. Xap]y
here nahn n y najsaauennjnm npeennma no cnpornncknm cranonnma. Benmanckn
(noceno pyapckn) xoponn peonno onjajy npne narpae na rakmnuennma y
Enrneckoj n y nnocrpancrny. Jesnk nm je npno mysnkanan, n ka ra ns anne
cnymamo, ocrana yrncak cnnuan yrncky kojn nmamo ka cnymamo cpnckn.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE(2)
Kenrcke peun npnmene y cpnckn y nonnje npeme

Orkya peun "amacaop", "knan", "cnoran", "nonron"... - Peun koje cy morne npehn n
yxn nyr. - Hponem peun "nnnrnnn". - Kako je ona peu ymna y enrneckn jesnk. - Bra
cy yrneann nenmkn mopnapn. - Kenrcke peun koje cy y cpnckn jesnk ymne npeko
rypckor jesnka. - H "rasa" je kenrcka peu koja osnauana nmyhnor uoneka. - penne
rnphane na namoj repnropnjn.

One cy ara camo neka peunnuka nopehena. Hncra je aneko yxa, ann raj
marepnjan he npnuekarn a ye ojanen y jenoj nennkoj n oncexnoj crynjn.
Te peun nanase ce y cpnckoxpnarckom jesnky neh npno yro. Mehyrnm, nocrojn
jean poj kenrcknx peun koje cy npnmene y nekcnky namer jesnka mnoro kacnnje n
ro npeko nekor pyror crpanor jesnka.
Kenrcke peun koje cy npnmene y nekcnky cpnckor jesnka y nonnje npeme
Kaa n ce, neknm cnyuajem, y namem nennom nncry nojanno onakan rekcr:
,AMFACAOP - TOPHJEBAH kojn nonn cnoj 'uo' n ,knan', n cnen CHOIAH
cnoje crpanke (kao nekaa neronn npenn, nepnn BA3AHH cnora kpaa), rocnonn
unjy nnnomarcky KAPHJEPV nopxana nocenn FVHET - crojn na ankony cnora
crana y amacan (oenen y npno-eno uHAHEHHO oeno, nannk HHHIBHHV kojn
ce menypn) n nnje BHCKH pacejano rneajyhn nns KEJ re nope nonronckor mocra
pannnn npenose KAPIO o mnoro TOHA na po, a orpomna amacaopka, unannna.
xencke HHIE sa mnp, cna naknhena ]pannyckom FH+VTEPHJOM kao npana
KAPHKATVPA o xene, nnjynka mnnepanny noy n rnea na pyry crpany, y npanny
cycenor TVHEHA, n jom ae o aneknx HHA Hnsosemcke...", ona n onnuan
snanan enponcknx jesnka youno cneehe peun kenrckor nopekna koje cy y nam jesnk
crnrne nocpecranom cneehnx enponcknx jesnka:
AMFACAOP ...
... kenrckn - kacnn narnnckn - ]pannyckn, nrannjanckn;
HOF ...
... kenrckn (peronckn)- ]pannyckn - enrneckn;
KHAH ...
... kenrckn (renckn) - enrneckn;
CHOIAH ...
... kenrckn (renckn) enrneckn;
BA3AH ...
... kenrckn (peronckn) - ]pannyckn - enrneckn;
KAPHJEPA ...
... kenrckn - narnnckn -
FVHET ...
... kenrckn (peronckn) - ]pannyckn - enrneckn;
AMFACAA ...
... kenrckn,nosnn narnnckn;
uHAHEH ...
... kenrckn (kampnjckn nnn nenmanckn) - enrneckn;
HHHIBHH/nenrnnn ...
... kenrckn (nenmanckn) - enrneckn;
BHCKH ...
... kenrckn (renckn) - enrneckn;
TOPHJEBAH/Topn ...
... kenrckn (npckn) - enrneckn;
KEJ ...
... kenrckn (peronckn) - ]pannyckn;
HOHTOH ...
... kenrckn - nosnn narnnckn, narnncko - ]pannyckn;
KAPIO ...
... kenrckn - nosnn narnnckn, mnanckn - enrneckn;
TOHA ...
... kenrckn - enrneckn;
HHIA ...
... kenrckn - nosnn narnnckn - nponancanckn;
FH+V ...
... kenrckn (peronckn) - ]pannyckn;
KAPHKATVPA ...
... kenrckn - nosnn narnnckn - nrannjanckn;
MHHEPAH ...
... kenrckn (peronckn) - ]pannyckn;
TVHEH...
... kenrckn (peronckn) - ]pannyckn;
VHE ...
... kenrckn - xonanckn - ]pannyckn.
Peocne n noann nsnern cy na ocnony Cknronor (Cker) ernmonomkor peunnka
enrneckor jesnka. Hapanno, nomenyre peun morne cy npehn n jom yxn nyr, na
npnmep n npeko nemaukor, neh npema rome kojnm o enponcknx jesnka namn
cranonnnnn cy ce cnyxnnn n kako je ornuna peu crnrna y name kpajene.
Onom npnnnkom rpea a ojacnnmo n nponem onacka kenrcke peun HHHIBHH
y enrneckn jesnk.
HEHIBHH, HHHIBHH (no Cknry, crp. 440) y crnapn je ,nme sa neky noeny
nrnny ('Farnep, Hjudibras, pt.1.e.2,I.60.). Hojannno ce jom n pannje y 15. enemnn ko
Cenena ys pajronon Poliol-bison, y necmnnn p. 9, y nsany ns 1613. y kojemy
nanasnmo cneehe:
"`Here oko ronne 1170, Maok, par anna o Onena, nenmanckor npnnna,
oanno je ro nyronane no mopy (npema unopnn); n, no cnoj npnnnnn, nmena Pr
Fperonckn y Hopymepry n nenrnnn y eny Amepnke, sa eny ereny n sa enornany
nrnny, a npema mnmeny Fpnranana, ocrana cy kao pennknnje rora orkpnha.`
3ancra,onnk nenrnnn nma ynanny cnnunocr ca nenmancknm nspasom ,nen' ,rnnn', y
kojemy ,nen' snaun ,rnana' a ,rnnn' ena; n ykonnko je ro nme aro o crpane
nenmancknx mopnapa, ro n morno a ye pemene. Moxemo a oemo n jom ae y
npomnocr n a nokaxemo a je ra peu nocrojana n y npeme Cep upancnca pejka: Jyn
nanon noarke ns pejkonor Hyronana o u. uneuepa (Xaknyr, 600 na crpannnn 72)
nosnnajyhn ce na ronny 1578: ,Ha rnm ocrpnnma nponamnn cmo nennko onakmane n
mnoro opnx namnpnnna, jep eckpajan je no poj nepan kojy cy Benmann nasnann
nenrnnnnma, a Marenan nx je cmarpao ryckama: V rpakrary mramnanom 1588. ronne,
n npemramnanom y eny English Garner, nsane Apepono, cnecka II, crp. 119,
unramo a ,cmo mecror ana janyapa 1587, ymnn y Marenanon mopeys; a 8-or crnrnn
o na ocrpna kojnma je nme naenyo u. pejk, jenom Fapronomejcko ocrpno, jep je
o nera crnrao na an rora cnena, n pyrom Ocrpno nnnrnnna, na kojemy cmo yconnnn
rpn rone! (!) nnnrnnna sa xpany na namem poy. ( n. Xaknyr, Hyronane
III, 805, 806, 849)'. - V ncrom eny nanasnmo n ono: Insula est ea, quam vestri Penguin
vocant ab anium eiusdem nominis multitudine (rj. nme je onno no mnomrny
nnnrnnna):' (V nncmy o 6. anrycra
1583.)
Ta ernmonornja je nonoxna kpnrnnn y nesn ca nnnrnnnonom rnanom koja je npna,
ann raj nasnn je moxa npener ca nnnrnnna na nennky nrnny koja nma ene neuare
ncno ounjy, nnn na ,na]nna' unja je rnana ennuacra.".
Hmajyhn y nny cne naneene npnmee, xenena nx a ce nparnm na noarak ns
1578. n pejkono Hyronane ns nepa u. uneuepa, y kojemy je peu o ,nepan kojy cy
Benmann na
snann Pengvin".
Vehena cam a cy rn nenmkn mopnapn, yrneanmn nnnrnnne na oann kako ce
rerajy, ysnnknynn nemro mro je enrneckom yny snyuano kao ,nenrnnn", nanme
cneehn nspas kojn ce cacrojn o cneehnx kampnjcknx peun:
PAN - kpsno, nepje n
GWINGWUR, - menparn, rerarn ce.
PAN Gwing - nsronopeno pso, ca sanemapennm, nnn nenarnamennm cnorom kao:
PENGVIN (ryp) y snaueny: HEPHATO IEIAHO, jep nnnrnnn ce rera ka ce kpehe no
konny. (gwimpo -reryparn
ce.)
PAHKA KVHT - CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE
(3)

Mano je nncano o moryhnocrn kenrckor nopekna nasnna mecra ko nac. - Hasnnn

nokannrera kojn noce necnopan okas o yrnnajy kenrcknx peun. - Cy]nkcn kojn
osnauanajy rnphany, rpa, nacee. - Anarnn y snaueny cnnonena rnphana. - Hernna
snaun- orpomna rnhana. - Ipanna kao openo yrnphene.

penne kenrcke rnphane na namem rny

Orpannuenocr npocropa ne onymra nam a onmnpno ojamnanamo n neke pyre
kenrcke nspase kojn cy y nam jesnk ymnn nnp. npeko rypckor: jararan n xanuap, a o
uemy je neh nncano y nayunnm nynnkannjama Focne n Xepneronnne n upannycke. V
mkorckom-renckom nocrojn, na npnmep peu koja ce unra ,rasa"; To je npnen n
snaun: nmyhan, akne kao cpncka peu: rasa., nr.
Hmena kenrcknx ornna peka n noe y namnm nasnnnma peka
Oanno je nosnara unnennna a ynpano nasnnn sa peke najyxe uynajy cnoja
nsnopna nmena, n a ce ra nmena y najmanoj moryhoj mepn menajy. Henokynna
Enpona rycro je nocejana kenrcknm nmennma peka koja cy ce o anac cauynana y
npenosnarnnom onnky cnya ramo re cy nekaa nponasnnn nnn onranann Kenrn,
a najnpnponnje je a cy nnxonn npnn nasnnn sa ornune peke nnn nesann sa nmena
kenrcknx ornna noe, sa koje cy pennn Kenrn neponann a opane y non.
Te peke cy, y npnom pey Fojana, Fperana, Fperana, ana, anckn norok, ynan,
Cyrna, Pnjan, Tapa, Heperna, Cana, Bpac, Bapap, Fperana, Tamnana, Bpana, Hap,
Vcopa, Kopana, Konyapa, Jaap, Cana, Tpenmnnna, Vna, opana.
H ko Kenra, kao n ko Cpa, ornne noe cy najnehnm enom xenckor poa:
Fojana
Hpnsnanana noe, kao npnor npnnnnna xnnora, ornea ce y unnennnn a cy
rnannn nsnopn peka, noceno na sanay Enpone, cmarpann sa oxancrna.
Hasnn ,Fojana" sa peky jana ce y 14. cronehy y Hpnoj Iopn. Beno nme ne nanasn
ce y Tyruenom cnncky cnonencknx peka; nen kopen nnje pnmckn, a nn nnnpckn (T.
188). Ono je npacnonencka. Haae, ro nme ne nornue o enojaukor nmena. Kopen
ror nmena je: BOAN, o kenrckor nnemena BOI. V Fpnrannjn ce jana y 3. neky npe
name epe (Enn. Fpnr, 1974, n. 1074). Hpema rome, nnje opxnna npernocranka a cy
Hnnpn n Fon ncro nneme (kako nanon Ennnknonenja pnrannka). Kenrcko nneme
Fon nno je npno pacnpocrpaneno no anamnoj uemkoj, rj. FOXEMHJH koja je no
nnma n onna nme. Fon cy saysnmann n snauajan npocrop y Hanonnjn y kojy cy ce
cknonnnn nakon mro cy nx norncnn ns Foxemnje.
Hajcrapnjn nasnnn sa peke, kenrckn na+nnn, n na konrnnenry n na Fpnrancknm
ocrpnnma, arn cy pekama nomohy nmena koja cy onuno nacrajana ns jenor
sajennukor kopena na koje je oanan cy]nkc sa peke. Tako je cnyuaj ca pekama:
Tamecnc, Marpona, ync nr. Mehyrnm, nno je
n nasnna peka kojn cy nacrajann o cnoxennx nmena, ca oarkom cnenn]nunor
cy]nkca. Hama Fojana je saneno jena o najcrapnjnx peka.
H y Bkorckoj nocrojn jena peka, Fojana, raunnje the BOYNE y onacrn
BonIIshire, Boyea, 1368, n moxa je nacrana kao nononeno nme npcke peke BOYNE;
rako je n BOEND, BOAND (rennrnn
FOHHEO), mro he kacnnje nocrarn BOINNE (arnn FOHH), kao peka BUVINDA
ko Hronomeja.
V nncrn rencknx nnunnx nmena (O Corrain, Donnchadh, Gaelic Personal Names, na
crp. 33) crojn cneehn noarak: ,BOAND: BOINN -kpana, y crnapn ornna. V npckoj
mnronornjn Boand je ornna peke BOYNE, cynpyra ora Nehtaina n majka Oengusa,
mnaor ora (crp. 33)".
V nncrn nmena noponna one Fperane nmamo n nmena nsneena o nasnna re
ornne: BOIDEC, BOISSE, BOYER (crp. 41, 46).
Hosnara je unnennna a cy crapn Kenrn y annoj npomnocrn opannnn a na namoj
repnropnjn kao, yocranom, n y unranoj Enponn. Ko nac je mano nncano o moryhnocrn
kenrckor nopekna nasnna mecra ko nac, a y nonnje npeme apxeonosn n enrysnjacrn
cnaknm anom orkpnnajy nona nanasnmra ocraraka marepnjanne kynrype kenrcknx
napoa y pasnnm kpajennma name seme.
Beh rpnecerak ronna annm ce nsyuananem nnxone crape kynrype n nennm
rparonnma na onnm reorpa]cknm npocropnma. V nnme nanpara nmana cam npnnnke a,
y pasnnm emncnjama na renennsnjn, ronopnm o napanenama nsmehy Cpa n Kenra. O
rome, kako je neh naneeno y onom ]erony, cnpemam oncexny knnry koja he nrn
mramnana y nnocrpancrny. Onora nyra ocnpnyhy ce na nasnne nokannrera kojn y cen
noce neocnopan okas o yrnnajy kenrcke peun, nanme peun ca kenrcknm cy]nkcom, a y
nehnnn cnyuajena n moryhnocrn ynaxena y rpar n kenrckom npe]nkcy.
Onmre je nosnara unnennna a cy cy]nkcn: DUN, TUN, DIN, TIN, DINA nsnopno
kenrckn (a re je D jenako T), re a osnauanajy: rnphany, rpa, nacee.
One hemo peom nanecrn nasnne onnx mecra kako ce ona nojanyjy na manama n y
nnekcy ayro-arnaca Jyrocnannja, ayroarnac (ca 40 mana n ca cnnckonnma), y nsany
,Jyrocnanenckor nekcnkorpa]ekor sanoa" (3arpe).
Oronapajyhe kenrcke, raunnje kampnjcke nnn nenmancke peun (jep rnm jesnkom
cam ce najnnme cnyxnna) are cy ca nnxonnm snauennma, a uecro n ca naunnom
nsronopa. One peun naneene cy npema peunnky Y GEIRIADUR MAWR (ayropa: H.
Meurig Evansa n Christophera Davie
sa, a ojanenor 1981. ronne y Liandysulu, y Bennkoj Fpnrannjn). Kao nsnop je
kopnmhen n Pnner (The Place - Names oI Roman Britain, 1981).
3arnm hemo ojacnnrn namy npernocranky kako je moryhom npomenom nokana nnn
konconanara, a najuemhe nnxonnm ncnaanem nnn caxnmanem, omno o
npernocranene name peun, nanme o namer nmena sa ornunn kampnjckn nojam,
kako cy ra, moxa, namn npaonn npnmnnn nnn ycnojnnn.
3a mnoropojne nokanne n konconanrcke myrannje nnn: Schmidt, Hubert, Rivet,
Nicolaisen, Pokorny, Evans.
V kampnjckom jesnky cy]nkcn sa nasnne noa, peka, rnphana n rpaona cy cneehn:
DUNUM, DUNO, DUM, TUM, onocno DINAS (mro snaun yrnphene, rnphana, rpa),
kao n DUN (ym), DUNA, TUN n TIN.
Eno caa nasnna mecra na npocropy pannje Jyrocnannje.
Anarnn: APA (unraj: an nnn a, snaun: cnn) nnyc TIN, aje APATIN, y snaueny:
Cnnonena rnphana.
Fajaryn: BA (snaun: norpeman, naxan) nnyc TUN, aje BAJTUN, mro snaun:
Haxna
rnphana.
Farnn: BATelu (snaun: opa), nnyc TIN, nomro -eny ncnaa, aje BATTIN, oakne
BATIN, y +naueny: Fopeno yrnphene. One hy nanecrn jom jeny, menn
npnxnarnnnjy moryhnocr. Hanme, BAHTA (unra ce axra) snaun ar. Vs nacranak
TIN onja ce BATTIN, re jeno ,T" ncnaa, onocno caxnma ce, na onjamo
BATIN y snaueny: Tnphana konaunnna, jep BAHTA snaun konaunnna. Hosnaro je a
cy crapn Kenrn nnn npcnn konaun, a cy nspahnnann nsyserne npemere o rnoxha.
Hs apxeonornje je nosnar npekpacnn konann korao, nponahen y anckoj, kojn je eno
pyky Ckopncka, a onn cy opannnn n y namnm kpajennma.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE(4)
Vrnphene c mannm konnama

Bra cneoue nasnnn mnornx namnx nacea n rpaona. - Bnpoka pacnpocrpanenocr

kenrckor jesnukor kopena. - Fpmann kao "npno nnjann rpa". - 3ancra nennkn rpa
nnn Hernne. - 3narnn rpa ojunn. - Mncnohnn ao rpa mrennnx. - Ipa cne
camnx xpacrona. - Herornn nnn rnphana nennkor noxoa.

V jyuepamnem nacranky naneena cy npna rpn mecra (Anarnn, Fajaryn, Farnn) ns

yre nncre nacea na npocropy pannje Jyrocnannje koja y, cen noce neocnopan okas
o yrnnajy kenrcke peun y cpnckom jesnky (npeko kenrcknx cy]nkca DUN, TUN, DIN,
TIN, DINA, kojn osnauanajV rnphany, rpa, nacee).
Orpomna rnphana
Fnrnn, Fnrnna: BITHina (nnraj: nr(nna), snaun: mana konna). Ocnonnna,
narnamenn eo je BIT, ok ce ,nna" morao nako sanemapnrn nnn nsrynrn. Ha ro je
omao nacranak TIN (rnna), kao osnaka sa rnphany, rako a onjamo BITIN, BITINA,
y snaueny: Vrnphene c mannm konnama.
Fpanna: BRAWD (unraj: pay, snaun: par), re ,,u" npenasn y ,v, koje ncnaa,
rako a aje BRADDIN, onocno BRADIN, nnyc ,a", ns uera onasn BRADINA, y
snaueny: Fparcka, nnemencka rnphana.
Fparnna: BRAWD (unraj: pay, snaun: par), re ,,u" npenasn y ,v" Koje ncnaa, ok
,,d" npenasn y ,t" n aje: BRATINA, mro snaun: Fpareka, nnemencka rnphana.
Fparyn: BRAWD (par), oakne, kako je rope naneeno, onasn BRA(u)TIN, onocno
BRATUN, y snaueny: Fparcka-nnemencka rnphana.
Fpmann: DRWYSG (snaun: nnjan), re BR(VI)SG, ys npenas ,sg" y ,s'", plyc ,ad"
(snaun: npno), aje FPBAHH, y snaueny: Bpno nnjann rpa.
Fyrnn: BWTY (unraj: ynr, snaun: ocrana, cknanmre), rako a nmamo BUT nnyc TIN
(snaun: rnphana) koje aje BUTIN, y snaueny: Vrnpheno cknanmre (ocrana).
Hernna: CETHYN, CETHIN (snaun: nennkn, orpoman); re je ,c" jenako ,s'", ca
nacrankom -a, aje CETINA, y snaueny: Orpomna rnphana.
Hernnrpa: Baxn ropne rymauene.
Hernne: CETHYN, CETHIN (nennk, orpoman); nomro je ,c" jenako ,s", aje n
SETIN na koje ce nacrana ,ie", mro aje SETINIE, y snaueny: a, jecre. akne,
CETI-NJE, mro snaun: 3ancra nennkn rpa.
uokopnn: CORS (unraj: kopc, snaun: mounapa), rako a COR(S)DIN snaun: Ipa y
mounapn.
Konnn: COWYN (unraj: konnn, snaun: kyra), akne, snaun: Mecro kyre.
uopnn: COUDIN (unraj: koynn, snaun: rnphana, rpa); KORDDYN koje npenasn y
KURDIN, nnyc CORDD (mro snaun: nneme), aje CORDIN, y snaueny: Hnemencka
rnphana.
apernn: DAR (unraj: ap, snaun: noha, rocnoap, nop), nnyc ymernyro "E", na mra
ce oaje TIN, aje DARETIN, y snaueny: Bohnna rnphana.
nnocrnn: DIWE (unraj: nn, snaun: an, nennn), nnyc "O" (snaun: o), na mra ce
oaje cy]nkc TIN, aje DIVOSTIN, y snaueny: Tnphana nennor opanka.
opornn: DOBR (unraj: op, snaun: narpaa, nnen), nnyc "O" (snaun: o), ys
oarak TIN, aje DOBROTIN, mro snaun: Tnphana ca parnnm nnenom.
Iopunn: GWAR (unraj: ryap, snaun: ykpohen), re "u" npenasn y "a" (GAARTIN),
rako a ca cy]nkcom TIN aje GARTIN, onocno GARCIN, ns uera onasn n
GORCIN (saro mro je ,a" jenako ,o"); GORCIN snaun: Vkpohenn, noehenn rpa.
(Ono nornphVje n kenrckn nasnn sa rpa Gortyn y Hrannjn, mro je y crnapn Pnm, kojn
cy noennn Kenrn.)
Iojunn: GOID (snaun: snaro) npenasn y GOJD n ca cy]nkcom TIN aje GOJDTIN, re
,dt" npenasn y ,c", sto daje GOJCIN, y snaueny: snarnn rpa.
Ipanna: GRYD (snaun: oj, nrka, ann n rpa, par) nnyc cy]nkc DIN (snaun:
rnphana), aje GRADINA, y snaueny: Fopeno yrnphene, ann n Parna rnphana.
Takohe: npx.
Ipaernn: GRABAN (snaun: xnro); DA (snaun: croka, naro); GRAB(AN) nnyc
TIN,re je "b" jenako "d", aje GRA(B)DATIN, onocno GRADETIN, mro snaun:
Tnphana ca xnrom n crokom (ocrana).
Knnn: CNYW (unraj: knn, snaun: mnaynua) nnyc TIN, aje KNIN (jep ncnaa "w" n
"t"), y snaueny: Ipa mnanx.
Kparnn: CRAW (unraj: kpan, snaun: kpn), nnyc TIN, aje KRAVTIN (re ,v" ncnaa)
n ocraje GRATIN, y snaueny: Kpnana rnphana.
Kpannna: CRAP (unraj: kpan, snaun: pymene, cmpckanane) nnyc TIN aje
CRAP(T)INA, onocno KRAPINA, y snaueny: Hopymenn rpa.
Kyrnna: CUT (unraj: kyr, snaun: konna, pnnapa) nnyc TIN n nacranak "a", aje KU-
TINA, y snaueny: Hacee pnnapa.
Hakrnn (npx): LACTWN (unraj: nakryn) o LATUM (snaun: mje, onocno BRASS,
snaun: ponsa). Hecrajanem "v" n "n" y LAKTUN!U!V, onjamo LAKT nnyc TIN, ns
uera nacraje LAKTTIN, re caxnmanem na ,tt" onjamo LAKTIN, y snaueny:
Fponsana rnphana.
Maprnn: MARCH (snaun: kon), re je ,ch" jenako ,h" koje ncnaa, rako a nmamo
MAR nnyc TIN, mro aje MARTIN, y snaueny: Tnphana konymnnna (mrana).
Masnn: MAS(NACH) (snaun: rpronnna), y kome ncnaajy "n", "a" n "h", rako a ca
cy]nkcom TIN aje MAS(T)IN, onocno MASIN (re ,s" npenasn y ,z"), rako a ce
onja MAZIN; y snaueny: Tpronaukn rpa.
V nacranky ajemo cneehe nasnne mecra, a npema manama n nnekcy
nsana,Jugoslavija, autoatlas (nsane JH3).
Menne: MEDI (snaun: xnern) ca cy]nkcom DINe, aje MEDDINe, oakne MED-
DINE, onocno MEHHE, y snaueny: Tnphana onnx kojn xany.
Mncnohnn: MISL (snaun: mrenn), oakne onasn MISL nnyc O (y snaueny: o)
nnyc cy]nkc DIN, aje MHCHOTHH, y snaueny: Ipa mrennnx.
Mokpnn: MOCH (unraj: mokx, snaun: cnnne,npacnn, npaca), oakne MOKR(T) nnyc
IN, re "t" npenasn y "d" koje ncnaa, rako a ce onja MOKPHH, y snaueny:
Tnphana npacan.
Monnn: MOLI (snaun: xnannrn), oakne c nacrankom TIN onjamo MOL(I)(T)IN koje
npenasn y MOHHH, y snaueny: rnphana nennuannx.
Momopnn: MOCHI (unraj mok, snaun: naarn ce kao cnnna) re ce oaje OR (snaun:
rpannna), nnyc cy]nkc TIN, rako a ce onja MOK(H)OR(T)IN, mro aje
MO(B)OPHH, y snaueny: Ipannuna rnphana ca cnnnama.
Mornna: MOCH (snaun: cnnne, npaca) ca cy]nkcom TIN, a nomro ncnaa "h", aje
MOTHH, y snaueny: Tnphana (rpa) cnnna.
Herornn: NEGES (snaun: noxo, nana, jypnm), rako a ca cy]nkcom TIN onjamo
NEG(E)STIN, re "e" npenasn y ,o", rako a ce onja HEIOTHH, y snaueny:
Tnphana parnor noxoa.
Tnphana o pnera
Hepann: NER (snaun: rocnoap), nnyc A (snaun: o), ca cy]nkcom DIN aje
HEPAHH, y snaueny: Iocnoap rpaa, Iocnoap rnphane, Inana rnphane.
Hemrnn: NES (snaun: nnxn), nnyc TIN aje HECTHH, y snaueny; Onnxnn rpa,
rnphana.
Hnkonn: NI (snaun: mn), nnyc COED (unraj: ko, snaun: pna, pncka rpaha), ca
cy]nkcom DIN aje NIKODDIN, onocno HHKOHH, y snaueny: Tnphana o pnera.
Hnn (kao n Knnn): V snaueny: Tnphana o (namer) pnera, (name) pnene rpahe.
Hapahnn: PARHAD (snaun: rpajnocr) y kome ,h" ncnaa na ca cy]nkcom TIN aje
PARA(D/T)IN, onocno HAPATHH, ns uera onasn HAPAHH, y snaueny: Tpajna
(ornopna) rnphana.
Hepunn npx: PER (snaun: npx), nnyc cy]nkc TIN aje HEPTHH, onocno HEPuHH
jep je ,r" jenako ,u", y snaueny: Tnphana na npxy.(Oane, moryhe, onasn n nasnn
nepunn, sa kocy mymkapana, cnnereny o ,npxa" rnane).
Herponapann: Bnn: Bapaxnn.
Homexnn: POB (snaun: cnn, cnako), na koje ce nacrana MAES (snaun: pannnna,
noe), onocno MES (snaun: xnp, xpacr), na ca cy]nkcom DIN onjamo
PO(B)MESDIN, re je ,c" ncro mro n "s", rako a nmamo HOME3HH, y snaueny:
Ipa cne camnx xpacrona.
Hoponn: PORIO (snaun: nacrn), na koje ce nacrana O (snaun: o), rako a ca
cy]nkcom DIN onjamo HOPOHH, y snaueny: Ipa, rnphana namnaka nnn
Orpahenn namnann. (Hacea Hoponn nanasnmo ko Anekcnnna, Fnrone n Bennke
Hnane).
Hpenrnn: PREN (snaun: pno, myma) nnyc TIN aje HPEHTHH, y snaueny: pnena
rnphana, Tnphana o pnene rpahe.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE(5)
Hajyroneunnjn rpar n okas

Bra cneoue nasnnn mecra Pacrnna, Cypunn, Tyrnn, Bnnn, Bpunn...- pemnnn
nenn rpa naomak Feorpaa. - Cnarnna kao ocnojena rnphana. - Vpean rpa Tyrnn. -
Onomacrnukn nasnnn. - onasn nn nasnn Fyna o kenrckor nasnna sa nonnany,
onyjy...- Pyo, mecro na kome je nemro naeno. - Fnarocnoneno mecro Paan nnannna.

Hpnmrnna: PRIS(IO) snaun: nennrn), nnyc TIN aje PRIS(IO)TIN, re ncnaajy ,i"
n,o", rako a onjamo PRISTIN, a nomro ,st" npenasn y ,st", onjamo HPHBTHH,
y snaueny: Henen (ynaxen)
rpa.
Hynnna: PWNCIO (unraj: nynnno, snaun: yaparn, ryhn) ca cy]nkcom DIN aje
PUNDIN, y snaueny: Ocnojenn rpa.
Paernn: RHA(E)DR (snaun: noona) c nacrankom TIN, a nomro ,e" ncnaa,
onjamo RHADRTIN, oakne PAETHH, y snaueny: Tnphana ca noonaom.
Pacrnna: RHATH (RAS) (snaun: mornna, rpo) c nacrankom TIN aje PACTHH(A), y
snaueny: Tnphana mornna, Ipa rpoona.
Parnn: Bnn Pacrnna.
Cenepnn: SEW (snaun: ykycno /jeno/) nnyc ER (snaun: pan rora, sor) aje
CEBEP(T)HH, y snaueny: Ipa ykycne xpane.
Cnarnna: SLLWT (snaun: ueonn yna) ca cy]nkcom TINA aje CHATHHA, y
snaueny: Ocnojena rnphana.
Takohe: SWILT (snaun: naro, paronenocrn) nnyc TINA, a nomro ncnaa ,,u" n ,i"
aje CHATHHA, y snaueny: Ipa paronenocrn.
Cnnnaprnn: SWILT (snaun: naro) nnyc AR (snaun: opahena sema), aje
SWILLARTIN, ns kora, ryenem ,LL" onjamo CBHHAPTHH, y snaueny:
Tnphana paronene opanne seme.
Cypunn: SURTH (snaun: pemnn) nnyc TIN aje SURTHTIN ns kora onasn
CVPuHH, y snaueny: pemnnn, nenn rpa.
Cyrnna Bpx: SW(TR) (snaun: pnau) nnyc TINA (a ncnaa ,tr") aje CVTHHA, y
snaueny: Ipa opene nemrnne.
Tyrnn: TWT (snaun: uncr, ypean) nnyc TIN, aje TWTTIN, a oarne TVTHH, y
snaueny: uncr (ypean) rpa.
Vsnn: US (snaun: nnena, xnro) nnye DIN aje USDIN y kome je ,s" jenako "z" na
nmamo V3HH, mro snaun: Tnphana ca xnrom.
Bapaxnn: (napom) rnphana.
Barnn: WHAD (unraj: na, snaun: yapan, mamap), plyc TIN, a nomro ncnaa ,h", aje
VADTIN, ns uera onasn BATHH, y snaueny: Hoehenn rpa.
Bnnn: UIDD (unraj: nn, snaun: rocnoap), nnyc cy]nkc TIN aje BHHH, mro
snaun: Iocnoapcka rnphana.
Ocrann onomacrnukn nasnn ca kenrcknm npe]nkcom
Bnrnna: WY (snaun: nnxona), nnyc YT (snaun: xnern xnro), ca cy]nkcom TIN aje
WYYTTINA, oakne BHTHHA, mro snaun: Tnphana ca nnxonnm noxnenennm
xnrom.
Bpunn: VRDDA(IN) (snaun: nouacrnonan), npenasn y VRDTIN, oakne ona BPuHH,
mro snaun: Tnphana (rpa) nouacrnonannma.
BuddIael (unraj: ynen), o BODDEA (snaun: nonnana, onyja, knma). Orya BUDV
nnyc A, mro aje Fyna. Takohe rpea pehn a BUDWKS (unraj: yn(kc)) snaun:
noennk.
Cacan (unraj: kakan), oakne Kakan, Kakan.
Camen (unraj: kamen), orya Kamen (ko Inamoua).
Glan (unraj: rnan), mro snaun: cnernnnmre, uncr, cner; ko nac Inan.
Glasan (unraj: rnacan) re je ,a" jenako ,n" na onjamo IHACHH mro c nacrankom
AH aje Inacnnan (nasnn npeena).
Glastenig (unraj: rnacrennr), re GLAS snaun: senen, onocno GLAS(T)EN-ig snaun:
seneno. One ,ig" ncnaa, kao n "t", na onjamo IHACEHHHA, npn uemy ,r"
npenasn y ,n". Vnopen ca: Bnacennna.
Glyn (unraj: rnnn, snaun: onnna, mymapak). Vnopen ca: Innna.
Rhuddo (unraj: py), snaun: caxehn, cnpxnrn, caropern, Mecro Pyo, ca snauenem a
je ry nemro cnaeno.
Derwen (unraj: epnen, snaun: xpacr, xpacrona myma), nnyc TA, aje epnenra (mecro
xpacronnx myma).
LLIFAN, Liy (unraj: nnnan, snaun: nonnana). Vnopen ca: Hnnancko noe.
Liug (unraj: nnr), onocno LLWNG (snaun: nnaxan). Vnopen ca nasnnom Hyr, kojn
ce na Kaprn Jyrocnannje nomnne na 18 mecra.
Liven (unraj: nnnn) Ha koje ce nacrana ,o" n aje Hnnno.
Mai (unraj: maj, snaun: noe, nncopanan; npno uecr npe]nkc y kenrcknm jesnnnma,
noceno y kampnjckom), a one: Manan, Maj, Maja, Majan (ner nyra)......
Treban (unraj: rpean), o TREB/TREV (snaun: crannmre). Vnopen sa: TPEFnne
(Tpenne, jep ," npenasn y ,n"), kao n ca TPEFennh (npx); na kaprn pannje
Jyrvcnannje nanasnmo 26 nasnna ca TPEF.
Rhyddan (unraj: paan, snaun: narocnoneno mecro), ynopen ca: Paan (nnannna).
Taradr (unraj: rapap, snaun: yrnna). Hcnaanem ,p" onjamo TAPA. Vnopen ca:
Tapa nnannna, Vsern y osnp n TARAN (snaun: rpmannna), a rakohe n TAR nnyc
CIN, na orya Tapunnn.
Ysgeth (unraj: ncrer, snaun: onnk) aje Cnrer, a ISGETHRIN snaun: crpaman.
DwIr (unraj: y](6)p, snaun: noa), aje yponnnk, onocno, ypanan, ypana (16
nyra), ypannna (mecr nyra), ypmnrop..,
Ystrad (snaun: onnna), kao n YSTRE snaun: rpannna), onocno YSTRED snaun:
nojac), ajy Hcrpa.
Raid (snaun: sannn, pnr), ko nac Pnronek, Pnromnhn.
Math (snaun: cnnna), a one: Mar, Marapyre (na nyra), Marapymka ana.
Gabr (unraj: ranp, snaun: kosa), a one: Iapene, Iapemennn, Iapennn, Iapnna,
Iapnnn, Iapje, Iapnnk, Iaponan, Iaponnnna, Iaponka Iapono.
Got (unraj: ron, snaun: konau), a one: Ionsa, Ioenonnna.
Bar (BARTH - sema); onaj kenrckn npe]nkc nocnyxno je kao cy]nkc: nnunape.
(DIW/AEL - onnuan), y snaueny: onnuna sema.
Byddyn (snaun: nojcka), ns uera: Fynm, Fynmnn, ynn npx, Fynnapnn,
Fynnmunna, Fyponan, Fyponnn.
Bran (snaun: ranpan, Bpana), a one: Fpanemnn (rpn nyra), Fpannna, Fpannueno,
Fpaneno, Fpannn npx, Fpannna, Fpannncka peka.
Brynn (snaun: per); ynopen: Fpnnuyma, Fpnnann, Fpnne.
nn, nnap, nnapa
Corddyn, c unm je y nesn n PEN Y CORDDYN (snaun: mana opana, a ro je nme n
jenor mecra, onocno rnphane y Bejnsy). COR moxe nocnrn n snauene ,mann",
,manenn". C rnm y nesn ynopen: Kopyn (a nn je onaj nasnn nacrao kao nmenonane
neke mane rnphane na nopyujy anamner Kopyna?).
Din (snaun: rnphana), npno uecr npe]nkc y nenmancknm nasnnnma mecra, na orya
nmamo n HHAP. C rnm y nesn, ynopen: nnapa (nnannna, nr.; namna cam uak 76
nasnna na arnacy nperxone Jyrocnannje ,nnapa" n jom ner nasnna ,nnap").
Ha ocnony onakne npcre ynopene anannse jacno je a cy mojy naxny noceno
npnnyknn n nasnnn jom neknx npxona nnannna koje nanasnmo na kaprn nperxone
Jyrocnannje.
PAHKA KVHT : CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE
(6)
O nasnnnma npxona nnannna n peka

Fannja-onacr koja ce npyxa y cmepy nnannna. - a nn je nope npxa ane nekaa

rekna psa noa. - Tpnnka, mecro nope kora ce opnna nojcka. - Temkohe y
cncremarnsannjn kenrcknx cy]nkca y nasnnnma peka na jyxnocnonenckom npocropy. -
Bnmeronmnn rpy n cncremarcko ncrpaxnnane. - Becr Ionemnx peka n ner peka
no nasnnom Kamennna.

Hncra rnx nasnna one ce ne ncnpnyje, ann cnakako moxe a snaun jom jeny
nmensnjy na ocnony koje rpea pacnosnanarn cpncko-kenrcke nese, yronnko, npe jep
cy one capxane y onom najnaxnnjem, jesnuko-nojmonnom n snauenckom cyncrpary, a
ro snaun y najcrapnjem, ncronpemeno n najyroneunnjem rpary n okasy rpajana jene
ycke sajennne, rpannnje n kynrype kojn he, norom, kpos crornne n xnae
ronna, nrn n snann jene nsnopne, ayroxrone kynrype.
Kaa je peu o nasnnnma npxona nnannna, pa n ysnncnna, one nanonmo neke o
nnx.
Arch (unraj: apr, snaun: mene), a y Japanckom mopy na ocrpna: Apra mana n
Apra nena (nennka), npn uemy oa nocehajy na menea.
Ban (snaun: npx nnannne), mro je nasnn nnannnckor, onocno pckor npxa kojn ce
nomnne najmane 14 nyra na npocropy nperxone Jyrocnannje. One je naxno
narnacnrn mecro npnnora AT (snaun: y cmepy, ka), c unm rpea ynopenrn: Fanar,
naro peronnrn npeeo, kojn ce npyxa ka pnma nnn nnannnama. Orya n Ban nnyc
,a" mro npenasn y Fannja, y snaueny: onacr koja ce npyxa y cmepy nnannna.
Banc (unraj: ank, snaun: pexyak), c unme, ko nac, rpea ynopenrn: Fankonan,
Fankonnn (mecro koje je sancra pexykacro). C onnm y nesn je n nasnn Banon
(snaun: kpanna, enojka), a ko nac: Fanonnn. One nma mecra sa npenocranky a je
ro mecro y kome je onranana, neponarno, cynpyra nohe nnemena.
Bat, Bath (snaun: npx), a ncrn nasnn (Bat) nanasnmo sa jean npx na nnannnn
nnapa, kao n sa na npxa na nnannnn Kosjak. One rpea nanecrn n cneehe:
Ba(s)t(h)in, y kome ce, akne, ry6e "s" n "h", rako a nmamo Batin, mro snaun: na npxy
nnannne; na onnm npocropnma nmamo - Farnnan! C onnm je y moryhoj nesn n BathIa
(unraj: arna, snaun: konaunnna), kao n Batog (snaun: norkonnna).
Bare (snaun, na kopnnjckom: npx), kojn nasnn nanasnmo n ko nac. Orya, nsrnea,
n nnunape, y kom je nasnny kenrckn npe]nkc ynorpeen kao cy]nkc.
Dana (na npckom, snaun: ps, xnrap), a na onnm npocropnma: annn, ane (na ce
nocrana nnrane: a nn je ry nekaa rekna psa noa?)
Duw (unraj: yn, snaun: or, oxancrno. jean o orona), mro rpea ynopenrn ca
namnm: ynno, ynancko noe, ynannmre.
Pridd (snaun: rne, semnmre, npeeo), a na onnm npocropnma Hpnjen n Hpnon.
(Hnaue y kampnjckom, Pryden osnauana semy Hnkra). Benmanckn nspas Prydain
snaun - Fpnrannja. akne, ernnuko nme nocrano je nasnn sa jeno ocrpno. Brannme, n
cranonnnnn pnmcke Fpnrannje nacrannnn cy a ynorpeanajy nme Priteni, kao nasnn
sa nepomannsonano cranonnnmrno cenepno o rsn. Autorine Wall. O rora npemena,
nenmanckn nspas Prydyn osnauana Pikte, onocno, nnxony
semy, nnkrcky semy nnn semy Hnkra. Taj onnk snann cy n Hpnn, saro mro cy
nmann nncke nese ca Bennkom Fpnrannjom. Hpnnaroheno kenrckoj ]onernnn - Query
Fene wuir rennc nponsneno je y craponpckom: Ceuithin, Cruthini, Pikti, kako ro
sakyuyje Pnner (281).
Brocco (snaun: ocrpno), nsneennna je o Badger (snaun: npec, npecnmre, ann moxe
a snaun n noena xnnornna n omrposy, npn uemy ce Pnner, rymauehn pnrancke
rononnme, onpeeyje sa ono nocnene: omrpa, samnena crena). Tpea ynopenrn
ca: Fpone, Fpouanan (uernpn nyra), Fpounne, Fpohka.
Trin (snaun: nrka, opa), c unm rpea ynopenrn Tpnnka. Takohe: Rhiadd (snaun:
nop, rocnoap, noha), kao n Cad (snaun: opa, nojcka), rpea ynopenrn ca
Trinkarid. Hanme: Trin nnyc "ka" nnyc Rhiadd aje Trinkar(h)rdi(a)d (one ce rye ,h"
n ,a"), oakne onasn Trinka(d)rid (ryn ce ,d"), rako a nmamo Tpnnkapn, y
snaueny: one ce opnna nojcka.
Mal (snaun: cnpono snaro), mro rpea ynopenrn ca: Manunmre, Manua, Man,
Paan, Man Bpopak n Manemeno.
Treban (snaun: crannmre, nacee), mro rpea ynopenrn ca cneehnm nasnnnma:
Tpenne, Tpeennh, Tpeauka, Tpeapjeno, Tpeenno, Tpeeeno, Tpeennmra,
Tpeecnn, Tpeem, Tpeemeno, Tpeyma ona, Tpeyma ropna, Tpenjenn,
Tpenmnnna, Tpenmar, Tpeom, Tpeonan (na nyra), Tpeone, Tpe]pen (mro cy
cne nasnnn nacea!).
Kenrckn cy]nkcn y nasnnnma namnx peka
Hoceny remkohy npecranana je cncremarnsannja kenrcknx cy]nkca npncyrnnx y
nasnnnma peka na jyxnocnonenckom npocropy. V paonnma ojannnannm y
nnocrpancrny o onom nponemy nncano je rek cnopanuno. Pesynrarn pyrnx
ncrpaxnnana cy n ae necpehenn. 3aro je nno nyxno ynarane nnmeronmner
rpya n cncremarckor ncrpaxnnana, kako n ns npno onmne nnreparype, y kojoj ce
rek nonere nomnny kenrckn cy]nkcn y nasnnnma peka, onn nasnnn nnn
cncremarnsonann. One ajem cneehy nncry rnx kenrcknx cy]nkca, na kojy hy ce,
sanncno o cnyuaja, nosnnarn:
- aba (ab); - ana (an); - ava (av, va); - asa (sa); - asca; - ak (acum, ako); - acium; ara (ar,
ra); - atia - epa (eja); - eka; - eva; - ija; ica; - ina (in); - meton; - ona; - ska (isca); - ala; -
ium (atium); - isso (isca); - ina (in); - ia (vidi - ija); - io; - eva; - atia (atium); - sessa; tia
(vidi: - ija); - valium (vala); - ium.
Heke o onnx cy]nkca nanasnmo y cneehnm nasnnnma namnx peka:
Ho A:
Annna peka, Annn norok.
Ho F:
Fapemka peka, Fayna, Faknna, Fena, Ferej, Fepana, Fepsacka, Fecnnna, Fnpsana,
Fncrpnna (ener npnmepa), Fnrna, Fjennna, Fnamnna, Fnnja, Foonckn norok, Fojana,
Fojna, Fojnncka, Fonncka, Foncka, Fopna, Focna, Foxnuka, Fpajunncka, Fpannna,
Fpannncka, Fpeepnnna, Fperannnna, Fpeuana, Fperana, Fpecannuka, Fnecnnuka,
Fpecronnna, Fpeca, Fpesancka, Fpesnnna, Fpnjexnnna, Fpka, Fpnnuka, Fpnnna,
Fponna, Fpyunna, Fpycnnna, Fyauka, Fykonnna, Fyna, Fyrnmnnna n Fyrypnna.
Ho H:
Hepancka peka, Hernna, Hpnnna, Hpnnuka peka.
Ho u:
uapanka, uahannna, uexornna, uemepnnna, ueornna, uokopnn peka, uekornncka
peka, uyapcka.
Ho :
aamnnna, anuennna, amnnna, anua, anencka, enen,cka, aunna, opa,
opana, ojknnnuka peka, ona Henennna, omnnna, pana, pennna, pencka
peka, pexanka, pnn, pnna, porunna, ymaua, yna, ynan, ypauka peka.
Ho T:
Ternna.
Ho E:
Enemnnna, Epennk.
Ho u:
uojnnuka peka.
Ho I:
Iaepcka, Ianka, Iapemnnna, Inncka, Innna, Innnnna, Inoxana, Innna, Ionema
peka (mecr nyra), Iomejnnna, Iopyma, Ipauannna, Ipauanka. Ipaan, Ipaemka.
Ipamrnna, Iphennna, Ipnnmka, Ipyxa, Iypk, Iysajna, Inosauka.
Ho X:
Xyx.
Ho H:
Hap, Hpnja, Hnomamka, Hnona, Hmka, Hnanonnna, Hxnna.
Ho J:
Janannna (uernpn nyra), Jaap, Jaona, Jaonnna, Jarnnno, Jana (na nyra), Janpa,
Janpnna, Japunna, Jacennna (na nyra), Jacennuka peka, Jacenona peka, Janopnnna,
Jenacka peka, Jenamnnna, Jesana, Jomannna, Jomannuka peka (na nyra), Jomanka,
Jonannna, Jyxna Mopana.
Ho K:
Kanennhcka peka, Kanyhepcka peka, Kamennna (ner nyra), Kamemnnna, Kapaco peka,
Kapamnnna (na nyra), Kamnna, Knc-yna, Knnna, Konckn norok, Kouencka peka,
Konyapa, Konyncka peka, Komapnnna, Konpnnnnuka peka, Kopana, Kopnrcka peka,
Kopmannna, Korenenaua, Konaunna, Kosnna, Koxnepcka ncrpnna, Kpanna,
Kpannna, Kparoncka peka, Kpanapnuka peka, Kpuena peka, Kpemenara peka, Kpena,
Kpnnaja (rpn nyra), Kpka (na nyra), Kpyna, Kpymennna, Kypemnnna, Kyunnna,
Kyjanua, Kymanoncka peka, Kyna, Kynunna, Kypjauka peka, Kyrnna, Kyrnncka.
Ho H:
Ha, Hapnauka, Haxnna, Haconauka, Hamna, Haseuka, Heana, Henenan, Henennna,
Henemnnna, Hecnnna (na nyra), Hncana, Hncnna peka, Hnmna, Hounnna, Houancka
ncrpnna, Hona, Honarnnna, Hynnuka peka, Hyua, Hyr, Hykannna, Hykonan,
Hyxnnna (na nyra), emnnna, nr, yapcka peka, ynna (na nyra),
yannna.
no M:
Mana Kpka, Mana pnjeka, Mana Vcopa, Mann ynan, Mann Psan, Mann Crpyr,
Mapkona peka, Mapcennhka peka, Macypnnka peka, Mar, Maspaua, Mnnaronnna,
Mnanka, Mnpna (na nyra), Mnpyma, Mncnnna, Mncoua, Mnrpona peka, Mnana,
Meuannna, Mopan, Mojancka peka, Mopana, Mopannna, Mopnona pnjeka, Momra,
Mpesnnna, Myxoncka peka, Myprannna.
Tapa, Tamnm, Tamnana
no H:
Hyrnnna, Hepa, Heperna, Hennna, Hncapna, Hnmana, Hnmranna, Hnnnuancka peka,
Homnnna, Honocencka.
no O:
Onnna, Oopauka peka, Oromka peka, Onejnnuka peka, Onnornnna, Opana,
Ocannna, Ocnna, Ockona, Ocojnnna, Ouancka peka, Oremnna.
no H:
Haka, Hakpa, Harnmka peka, Hasnnckn norok, Hunna, Henka peka, Hennkoncka peka,
Henyma, Heneyma, Hepyhnna, Hecnnna, Herpomna, Hnjannna, Hnna, Hnnka,
Honckana, Hoanmunna, Hopeuka, Hpaua, Hpnmrennna.
Ho P:
Pakonnna, Paa, Pama, Pecancka peka, Pacnna, Pamka peka, Parencka peka, Panannna,
Panna peka (ner nyra), Peunna (uernpn nyra), Pecana, Pecannna (rpn nyra),
Pacrennuka peka, Pnjeka, Pnauka peka, Pnxana, Pounn, Poroxnn, Pocomauka peka,
Pyapna, Psan.
no C:
Cana, Canna, Caremka peka, Cana (rpn nyra), Cannna, Ceenauka peka, Cemernmka
peka, Cnrnnna, Ckpanex, Cnakonauka peka, Cnarnna, Cmnancka peka, Coua,
Cocnnna, Corna, Cnauna, Cnpeua,
Crakencka peka, Crapa peka (mecr nyra), Crapn Ferej, Crapn ynan, Crparapnnna,
Crpnrona peka, Crpma peka, Crpymnna, Crpyna peka, Cryenn Jaap, Cryennna (na
nyra), Cryna, Crynnnna (na nyra), Cyonka, Cyna, Cymnna (rpn nyra), Cymnuna
peka, Cyrjecka (na nyra), Cyrna, Cyropnna, Cyna peka, Cnernja, Cnpnmkn Tnmok.
Ho B:
Baonnna, Buannnna, Bnnkonnna, Bnennna, Bnnka, Byjnna (na nyra),
Bymernnna.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE (7)
Homamna peka koja ce ornma n nene

Cnnunocr, noneka n ncronernocr cy]nkca. - Cnn nasnnn peka nnkako nncy npeysern
o kenra. - Hpeysnmane neknx pannjnx nasnna na koje cy oanann kenrckn cy]nkcn.
- Hsnopno cpnckn nasnnn peka. - O npnpon nosajmona. - Peka koja onasn ca npxa
pera. - Peka koja nenn kao nnno. - Peka ranpanona. Fpycnnuka peka koja pnme cne
npe coom. - Iocrnna kao rocroynna peka.

Ho T:
Tapa, Tamnm, Tamnana, Tapyna, Temnnna, Teroncka peka, Tnxanna, Tnmok, Tnna
(na nyra), Tnca, Tnconnna, Tonnca, Tonmnnka, Tonnna, Tonna, Tonnnna (na nyra),
Tononka, Tonononen, Tonapnnna, Tpana, Tpeauka, Tpeem, Tpenmnnna, Tpenxar,
Tpecka, Tpnnja, Tpnana, Tpnonauka peka, Tpnonunna, Tpcrnonnna, Typnja (rpn
nyra), Typjannna.
Ho V:
V, Vuja, Vrap, Vrponauka peka, Vkpnna, Vna, Vnan, Vnnna, Vcopa, Vrnna, Vnan.
Ho B:
Banonnnka, Bana, Bapap, Bapomka pnjeka, Baramka, Bennka (ys oronapajyhe nme
nomnne ce 11 nyra), Bnpenak, Bnjaka, Bnnana, Bnpmrnna, Bnronnnna, Boromha,
Bonap, Bparna, Bpa, Bpana, Bpac, Bpamka, Bponauka peka, Bpna, Bpnnka,
Bpnnka, Byunna, Byka.
Ho 3:
3aana, 3ajacka peka, 3anomecka peka, 3amna, 3anonxnna, 3ennna, 3ena, 3rnmha,
3narnna, 3neroncka peka, 3nopeunna, 3norcka peka, 3pmana, 3pnoncka peka, 3yjennna.
Ho +:
+aa, +npanna, +enennna, +enesnnna, +npaja, +nponan, +ykoncka peka,
+ynajenauka peka, +yrn norok.
Homro cmo nanenn one nasnne peka, rpea narnacnrn a n nope cnnunocrn n
noneka ncronernocrn rnx cy]nkca, ro nnkako ne snaun a cy cnn rn nasnnn peka
npeysern o Kenra. Bpno je moryhe a cy npema neknm pannje npeysernm nenokynnnm
nmennma peka Cpn n ocrann cranonnnnn onnx kpajena rpannn none nasnne peka
ynorpeanajyhn re cy]nkce.
Beh na npnn norne jacno je kojn cy nasnnn rnx peka nsnopno cpnckn: onn kojn cy
nacrann o namnx nmennna koje cy nocnyxnne kao npe]nkc I koje osnauanajy camy
npnpoy ornune peke. Kao npnmep nanonm cneehe nasnne: +aa, +yrn norok,
Bnpenak, Bpa, Bpana, Bpac, Bponauka peka, Byunna, 3ennna, 3romha, 3narnna,
3nopeunna, 3norcka, 3pmana, 3yjennna, Kypjauka peka, Heana, Hnna, Hnnan,
Honernnna, emnnna, yannna, Mnpna, Meuannna, Honoceneka, Ocnna,
Hasnnckn norok, Henyma, Heneyma, Hecnnna, Hnjannna, Hopauka, Hpnmrennna,
Panna, Poroxnn, Pyapna, Cnrnnna, Crpymnna, Crpyna, Cryennna, Cymnna,
Bnnkonnna, Teroncka peka, Tonna, Tononka, Tpana, Tpecka, Tpnana, Vrap, Jana,
Japunna, Jacennna, Janopnnna, Kanyhepcka, Kamennna, Konckn norok, Komapnnna,
Konpnnnnuka pekka, Kopnrcka peka, Konaunna, Kosnna, Kpanna, Kpanapnuka peka,
Kpemenara peka, Kpnnaja, Kpyna, Kpymennna, nr.
3a nenrn]nkonane npnpoe nosajmnne najoe he nam nocnyxnrn camn
npe]nkcn: (sa mnoropojne nokanne n konconanrne myrannje nnn: Schmidt Hubert,
Rivet, Nicolaisen, Pokorny, Evans):
Aln, peka y Bejnsy; akne: Annn norok je nam nasnn npeyser o nomenyre kenrcke
peke.
Bar, Barre (snaun: npx pera), akne: Fapemka peka, rj, ona koja onasn ca npxa
pera.
Bala (snaun: jesepo), Balen (snaun: mrnr); Bal(ae)n aje Balin, onocno Balaen
(snaun:
mecro re peka nsnnpe ns jesepa), akne: Fannncka peka, ona koja nsnnpe ns jesepa.
Onaj nojam je nacrao o kenrckor (kampnjckor) npe]nkca ca namnm nacrankom kojn je
yjeno n kenrckn cy]nkc ,a".
Baban (snaun: eremne), rako a n nasnn Fayna morao snaunrn many peky.
Begegyr (snaun: porar), rako a n nasnn peke Ferej morao a ye kenrckor
nopekna
(moxa je nekaa ona peka no cnom roky nocehana na por, akne: peka y onnky
pora).
Berach (snaun: kparak), a Bera nnyc kenrckn cy]nkc sa peke ,na" aje Fepana,
akne: kparka peka.
Bir (snaun: nnno), rako a n Bir(s) nnyc kenrckn cy]nkc sa peky Ava, mornn a
ajy nasnn peke Fnpsana, unje je neponarno snauene: peka koja nenu kao nnno (koje cy
Kenrn nonenn a nnjy).
Beru (snaun: rehn, npokynarn), akne: peka koja kyua.
Byth (unraj: nr, snaun: unsma), rako a nasnn Fnrna najneponarnnje snaun: peka y
onnky unsme, mro je cnyuaj n ca pekom unje je nme Fnrana, jep ry nmamo Bit nnyc
Ava, mro aje Fnrana.
Bol (snaun: per), rako a y nasnn Fonncka peka nmamo Boln (mro je kampnjcka
ocnonnna) nnyc kenrckn cy]nkc ,Ska" ys ymernyro ,n", a y snaueny: pcka peka.
Boregad (snaun: nrka), a nmamo Fopyna (Bor/uga/nnyc ,na" aje Fopna, y snaueny:
peka cykoa; yocranom, ns one ocnonnne nmamo n nam rnaron: opnrn ce.
Bran (snaun: ranpan), no kojnm nmenom nmamo jeny peky y Bejnsy, kao n peky
Branogi, mro rpea ynopenrn c namnm nasnnnma Fpannna n Fpannncka. re cy na
kenrcky ocnony Bran oarn
namn nacrannn: "nna" n "nncka", rako a sa oe peke onjamo snauene: ranpanona
peka, peka ranpanona.
Brig (snaun: npx); ko peka Fperannnna, Fperana n Fperana, sajennuka je kenrcka
(n nama) ocnonnna, y snaueny: per, jep: brig aje breg nnyc al nnyc Hnna aje
Fperannnna; ocnm rora, breg nnyc gall(t) nnyc nwyI aje bregalni nnyc ca/d/ (snaun:
nrka, nojcka), rako a onjamo Fperannnna, y cneehem snaueny: peka ca pera (c
nncnne, oosro), re je nohena nrka.
Bresych (unraj: pecnx, snaun: kynyc), kao ocnonnny nanasnmo y cneehnm
nasnnnma namnm peka: Fpec(a), Fpec(nauka) peka, Fpec(ronnna), Fpes(acka) peka,
Fpes(nnna), Fpes(ancka) peka. V cnnm rnm cnyuajennma ocnonnna FPE (FPHC) je ncra.
Hama peu osnauana pesy. V namem rymaueny, name peke osnauanajy ono mro nm
kasyje nme, ok n no kampnjckom nne y nesn ca nonphem (kynycom). Hako je kynyc
no npno omnena xpana ko Kenra, mano je neponarno a cy ony kynrypy rajnnn na
cnnm rnm pekama. Orya n ono rymauene rnx nasnna: peka re opo ycnena kynyc
(kojn, kao mro je nosnaro, saxrena mnoro noe).
Bryn (unraj: pnn, snaun: per), mro nanasnmo y nasnnnma Fpnnuka peka, Fpnnna
peka, a y snaueny: peka ca pera.
Brodiron (snaun: 6paha), mro kao ocnony nanasnmo y nasnny peke Fponna; ono
onasn o brod(opnon) nnyc n nnyc cad (snaun: nrka, nojcka), mro nojmy Fponna
aje snauene: peka pahe ns ope. V Bejnsy jena peka nocn nme Fponn.
Bwth (unraj: pyc, snaun: spka), ok BRWS (unraj: pyc) snaun: uerka, merna.
Orya nasnn Pycnnuka peka rymaunmo kao: yckomemana peka, nnn peka koja pnme
cne npe coom.
Bwyd (unraj: y, snaun: xpana, meco), rako a nme Fyauka rymaunmo kao nasnn sa
peky koja npyxa xpany.
Bwcb (unraj: yk, snaun: yka) rako a y nasnny peke Fykonnnal nmamo BUK nnyc
OV nnyc cy]nkc ICA, rako a ono nme snaun: peka koja yun (yocranom, n y cpnckom
nmamo ,yk" n ,yuarn").
Bun snaun: xena, enojka, ok BUNA snaun: mnomrno, mnnnon, rako a nasnn
name peke Fyna rymaunmo kao: xencka peka nnn peka ca mnoro noe (mro je c pekom
Fynom cnyuaj, jep ona yknanno mnka ns crene kao rorona, nennka peka).
Bwthin, (unraj: yrnn, snaun: konna); kopen nasnna name peke Fyrnmnnna nnnmo
y kenrckom npe]nkcy ,r" nnyc ,nc" (snaun: ncno) nnyc ,nn" (snaun: mn, nam), nnyc
CA/D/ (snaun: ojnmre, nojcka), rako a c ymernyrnm ,n" onjamo nme koje snaun:
peka ys konny ncno namer ojnmra.
Da (snaun: croka), DaIad (snaun: onne), Barth (unraj: a, snaun: ornnmre, sema).
Cad (snaun: nrka); rako nme aacnnna (A nnyc FAC nnyc HH nnyc HA//),
rymaunmo na cneehn naunn: peka re ce nanasn name ornnmre n croka ys ojno
noe.
Dau (snaun: nocrpyk, na), Cad (kao rope), Dychynne (unraj: nunne, snaun:
ocnernnrn), kenrckn cy nasnnn koje nanasnmo y kopeny nmena peke anua, koje n
snaunno: peka re cy ce cycpene (opnne) ne nojcke. Takohe, n y nasnny peke
nunna: HX(u)HH(E), nnyc kenrckn cy]nkc sa peky, rako a nmamo HHA nnyc
HuHHA, ns rora caxnmanem onjamo: nunna, y snaueny: peka re ce npn
cnernocrn (ana) nemro onrpano (neponarno nrka).
Dobr (snaun: narpaa), Dobhar (na ranckom snaun: noa) nanasnm y nasnny peka
opa n opana, npn uemy opa rymaunmo kao: peka narpaa, a opana kao: peka-
noa.
Drawen je cacraneno o Draw (unraj: pan, snaun: ramo) n "en" (o ,YN", mro
snaun: nam), rako a nme peke pane onjamo o Drav nnyc ,,a" (ckpahenn cy]nkc sa
peke), y snaueny: ona peka ramo. Ocnm rora, Ennay nac oanemrana o nocrojany peke
koja ce sone Drawen.
Draen (unraj: pen, snaun: rnor) n CH (snaun: cknuarn) n Dring, kao ocnony
nanasnmo y nasnnnma peka pennna n pencka peka (PEH nnyc HK nnyc ckpahenn
kenrckn cy]nkc (AB)A), rako a nmamo snauene: Inorona peka.
Dring (snaun: nenane) nanasnmo y nmeny peka pnn n pnna (nocroje rpn peke ca
cy]nkcom ,-a"). V namem rymaueny, pnn je peka-nenaunna, a pnna (Ca kenrcknm
cy]nkcom ,-a" osnauana nomamny peky koja ce ornma n nene, koja je nyna psaka.
Hanomennmo one a Pnner n Ennay rymaue PVHEMETOH kao cnero mecro.
Duw (unraj: yn, snaun: oxancrno, jean o orona), ok DwIn (unraj: ynn)
snaun: yok. Orya nasnn name peke ynnna (DUB, nnyc NI, y neh naneenom
snaueny, nnyc CA/D/, y neh naneenom snaueny), rako a onaj nasnn rymaunmo na
cneehn naunn: nrka ko name yoke peke nnn peka namer openor oxancrna.
Dwn (unraj: yn, smaun: raman, mpk); orya yna (DUN nnyc A, mro je ckpahenn
cy]nkc sa noy, mro aje yna, y snaueny: ramna peka); ynan (DUNA nnyc AV,
caxnmanem aje ynan y snaueny: ramna peka; pyra moryhnocr je cneeha: DUVN
nnyc AVON aje DUNAVO, y snaueny: yoka peka).
Gabros, GaIr (unraj: ranp, snaun: kosa), kao kopen nanasnmo y nasnny Iapncka
peka; GABR nnyc ISCA (kenrckn cy]nkc sa peke), oakne nam nasnn, y snaueny:
kosnja peka.
Gwychr (unraj: gac/h, snaun: xpaap, nomaman, nnn), rako a nme peke Ianka,
moxa onasn o GAC(h), nnyc cy]nkc ,-ka", mro aje Ianka, y snaueny: nna
peka.
Garan (snaun: poa), nanasnmo y nasnny peke Iapamnnna, mro ona+n o GARAN
nnyc nam nacranak ,-mnnna" (kao ko Tpenmnnne, nr.), rako a nmamo cneehe
snauene: peka poa. (H y Bejnsy nocrojn peka Iapan).
Glwyn (unraj: rnnn, snaun: onnna), mro ononmo y nesy c nasnnom name peke
Innna. Hanme, GLIN nnyc ckpahenn cy]nkc ,-a", aje Innna, y snaueny: peka
onnne. V Bejnsy nocroje peke Glyngyn n Glyn. "Moxa je nspas nacrao o GUN nnyc
kenrckn cy]nkc +a peke INA mro je ano GLININA, a ona caxnmanem GLINA, oner
y ncrom snaueny: onnncka peka, peka onnne.)
Grad (snaun: ocrojancrno, yrne) n Can (unraj: kan, snaun: necma) nanasnmo y
nmeny peke Ipauannna; nanme GRAD nnyc KAN nnyc ckpahenn cy]nkc sa kenrcke
peke KA, rj. ISKA-SK, mro caxnmanem aje ICA, rako a onjamo Ipauannna y
snaueny: ocrojancrnena peka.
aneko n nac oneno napajane cnnx moryhnx cnnunnx nasnna sa name peke kojn
nocehajy na kenrcke. 3or orpannuenocrn npocropa onom npnnnkom mopamo ce
saononrn naneennm npnmepnma, npenymrajyhn orpomny nehnny napanena sa
nennko eno - pyrom npnnnkom.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE
(8)
Kenrcke ornne peka n noe

Hasnnn peka najyxe uynajy cnoja nsnopna nmena. Fperana n Fperana n kenrcka
ornna noe Fpnrnr. Hcropnjckn cnomennnn cneoue o penn Cyrnn y 14.neky. -
Hpacnonenckn nasnn. - Tamnana no Bnamnhem. - Peka ornne Ane ca pexyka. -
Peka Vna n neno nomnnane y 13.neky. - Peka Cana n nopyuje koje cy naceanann
Janon, jeno o kenrcknx nnemena.

Oanno je nosnara unnennna a ynpano nasnnn sa peke najyxe uynajy cnoja

nsnopna nmena, n a ce ra nmena y najmanoj moryhoj mepn menajy. Henokynna
Enpona rycro je nocejana kenrcknm nmennma peka koja cy ce o anac cauynana y
npenosnarnnom onnky cnya ramo re cy nekaa nponasnnn nnn onranann Kenrn,
a najnpnponnje je a cy nnxonn npnn nasnnn sa ornune peke nnn nesann sa nmena
kenrcknx ornna noe, sa koje cy pennn Kenrn neponann a opane y non.
Te peke cy, y npnom pey Fojana, Fperana, Fperana, ana, anckn norok, ynan,
Cyrna, Pnjan, Tapa, Heperna, Cana, Bpac, Bapap. Fperana, Tamnana, Bp6ana. Hap.
Vcopa, Kopana, Konyapa, Jaap, Cana, Tpenmnnna, Vna, opana.
H ko Kenra, kao n ko Cpa, ornne noe cy najnehnm enom xenckor poa:
FPEIABA, Fperana
V Xpnarckoj n Cnonennjn nocrojn peka FPEIAHA, a y Xepneronnnn peka
FPEIABA; nasnnn cy nacrann o nmena kenrcke ornne noe, BRIGA nnn BRIGIT;
aknenar je na ,n": BRIGA. akne na nme ornnne BRIGA oan je nenmanckn
cy]nkc sa peke: - ANU/ANA: BRIGA nnyc ANA, n caxnmanem na A nacrano je
BRIGANA. Hnaue, nmennna ,brig" snaun - npx, npx pera. Hyno snauene FPEIAHE
jecre: Peka KEHTCKE (raunnje - npcke) ornne noe, nnn Peka FOIHBE Any
(nenmke) CA BPXA FPEIA? Hanenmo n peky Fpera y Cnonennjn.
Takne ocnonnne nmajy mnore peke y Enponn. To je cnyuaj, na npnmep, y Hemaukoj:
Bregana (Wurtenberg); y Bnajnapckoj Breganz (od Brigantia); peke Fpenr n Fpannr y
Bennkoj Fpnrannjn, peka Fepryna y Hopnemkoj, nr.
Ha Fankany Kenrn cy nnann y nnme nanpara, a okasano cy nnn npncyrnn y 4.
neky npe n.e. Hako je ray y ne+n enexena nmena, na npnmep peka, rpajao cne ok je
rpajana crapa kenrcka pennrnja, nnak, ra nmena peka ocrana cy, rako a kaxemo,
sanncana y ycmenom npeany o nasnnnma rnx noa.
Ca cy]nkcom - AVA, (Tpyauon, nanon 17 peka y okonnnn nenpa. On narnamana
a je cy]nkc - ava - npacnonenckn, raunnje: npecnonenckn. Ho Fapnhy je ro npe -
nnoenponckn cy]nkc. Takno mnmene sacryna n Fesnaj (I,24) n Byjunh (24).
KOPEH je kenrckn; nnje pnmckn, nnje nn nnnpckn. ok Dickermann nepyje a je
,per" nacrano o cnonenckor ,per".
V crnapn, BR1GA je per-rnphana n nasnn npnnaa panom npe-kenrckom pasoy.
Jeno kenrcko nneme, BRIGANTES, nomnny Ceneka, Jynenan n Tannr, kao n
Hronomej. Ceam onrapa nno je nocneheno ornnn Fpnranrnjn, a Brigantia je nno
nme n sa jeny nnemencky ornny n sa nme peke. Kacnnje ce jana n npcko nme
BRIGHID, nenmancko BRENIN mro he pehn ,kpa", a ro je nocrano kao
nsneennna o pnranckor ,brigantinos". Hme BRIGANTIA ynennko je
ynorpeanano n nan Fpnrannje.
Ocnm rope naneennx, nmamo nasnne kojn cy nocrann kao nenocpenn epnnarn
nomenyror nmena; BREGANCA y Hopryrany, a nno je n BRIGANTES y Hpckoj
(Hronomej) sarnm BRIL y upannyckoj n Briges, rakohe y upannyckoj. Ha enponckom
konrnnenry nojanyje ce ca pasnnunrnm cy]nkcnma: BRIGENTIO y onacrn
Pannonia Superior, na y Mahapckoj: Szony, Brigaecium y Bnannjn, Brigiosum - o
kora je nacrano: Brioux, y upannyckoj.
Ocnm rora, jana ce n kao pyrn enemenar: Eburobriga y Iannjn, sarnm Litanobriga,
a y
Bnannjn kao: Mirobriga, Nemetobriga n Segobriga. Jena onmnpna mana ,pnra"
nmena moxe ce nahn n y S. Piggott - onom eny ,Anicient Europe" a rakohe n y jenom
unanky E.Rix-a.
V JA3V I,622 nanomnne ce a je FPEI cnonencka peka; '' rako ncro nanon ce n y
Fasnajenom eny sa Fper, Fperana. Onmnpnnje o noj pacnpana Pnner. Hnaue FPHI
je crapn Kenrckn npnen n snaun - nncok, a na nenmanckom n peronckom ,bre" je -
per. Hcro ro snaun n na npckom camo mro jom nma n aknenar na nocnenem cnony:
FPE.
V JA3V, nmamo cneehe noarke: Fperana: 1. na cena y Xpnarckoj, 2. norok kojn
ko onor npnor yrjeue y Cany. 1875 Peryn. Can. 5,73.; Fperannna ]. na cena y
Xpnarckoj, 1875.. - FPEIABA, ]- noa koja nsnnpe no nnannnom Xpryom y
Xepneronnnn n nporjeuyhn ncno rpaa Crona yrjeue y Heperny. Byk, Pjeu., 42 a.
3emon. oc. 3.58, Inacnnk 50.E je no jyxnom n ncrounom ronopy o e, sa ro y
sananom ronopy nnmy FPHIABA."
Hapaneny ca namnm jesnkom nonnaun Ckok: ,pnjer m. (Byk) (13. n.) cnecnanenckn
nasnn: 1. y+nncnna, collis, 2. oana pnjeke nnn noroka, pnna; es pe]nekca y
anrnuknm jesnnnma... Hpacnanencka nocyhennna... xnponnm y nsneennnama
(Fperannnna, Fperana y Xepneronnnn, Fpnjexnnna..." (Ckok, I, 210).
V nncrn nnunnx nmena n npesnmena y onoj Fperann nmamo cneehe noarke sa
nojenne noponne: BREGAN, le Breguello, Briguero (na crp. 4).
Hnaue, one a narnacnmo a je an-ana, nnrensnnnn cy]nkc sa kenrcke peke.
Cyrna
Ha crapom peronckom jesnky nocrojn nmennna suilt xenckor poa y snaueny - oko,
rakohe n na crapom renckom a y onoj Fperann npesnmena nsneena o re peun.
Suillec, Suilliec).
,NANSHUTAL ce jana kao ,nemrnunna onnna", a jena kenrcka ornna noe,
peke, nanasn ce y nmeny NANTOSULTA.
Hpnn eo one cnoxennne snaun mana peka, norok n y onom cnyuajy cnyxn kao
npe]nkc NANT, ok je pyrn eo: SULTA, nesan sa nme penne npcke ornne SUL
o; nmennne SUIL, mro snaun - oko. Hnaue SULTA, y Bejnsy nna je ornna noee
n para, ok na nenmanckom ,nanr" snaun nsnop.
Ako nspas NANTOSULTA cxnarnmo kao cnoxennny o NANT, cnojnnne -O-,
(uecre y
kenrcknm jesnnnma nnaue npema kampnjckom ,O" snaun - o) nmamo cneehy cnnky:
NANT-O-SULTA;
meraresom SULTA, nako nocraje: SUTLA, akne: POTOK SUTLA nnn peunna ornne
SULTE.
Ko nac nmamo ne peke: CVTHA H COTHA, neponarno ncror nopekna; npna je y
Xpnarckoj, pyra y Cnonennjn.
V ncropnjcknm cnomennnnma ona ce jana y 14, neky. Hanme, raa je sanncan nen
npnn nasnn: 3ATEH (1303. ronne), a sarnm Caren (1304): 3oren (1305). 3aren (1308),
3OTHA (1322), 3oren (1334), 3aron n die Zatel ncre ronne, aqua SATEL, die Zalter,
1389. ronne. Kacnnje ronne 1379. nonpnma pacnosnarnn onnk; die SOTL; Zattel
(1438) ZOTLA FLUM (1475). Carn (1490), die Zatl (1493); y 15. neky: ,gegen den
Zatl", Corna, nr. Hajcrapnjn nasnn y crnapn, je ZONTLAE ca nasannnm ,O",
npecnonenckor nopekna. Hannasnmo n na npecnonencko *COHTVHA, *CAHTVHA.
Ho JA3V XVI, crp. 79:
,CVTHA, ]. nme pnjenn na rpannnn nsmehy Xpnarcke n Brajepcke. Hocrano o
Carna, re npema rome nma n COTHA n CVTHA. Eccelsis e Georgii de Sothla. Tkanunh
mon.' 3arp. 2. 98. - 1348. ,ubi Iluvius Zothla inIluit in ipsum Iluvium Zane (onnc meha
nocjea rpaa Cycjea, 1348 - Cod. dipl. II, 281, CVTHA Cyrna ]. onhnne y 3r
korapy... Cyrnanckn kao nmennna cena, kao npnen ys cena: CVTHAHCKA HOHAHA,
CVTHAHCKH HVKABEH, CVTHAHCKH HOKHEK, n CVTHAHCKH CTPMEH. -
1875... - Cyrnnh npesnme nsneeno o nmena nnn nanmka: CVTHO, CVTHA, CVTAH
(1875 - Camo npesnme y 3arpey; 1876; - CVTHOBHT o Cyran... CVTO-ja. mauno
hypoc. o CVTAH nanmak jenoj kyhn uanjannha y Hary.".
nkepman cmarpa a je ernmonornja peke CVTHA nejacna, ann narnamana a je
nasnn npacnonenckn. Hme ne nocrojn y Tyruenoj nncrn cnonencknx nmena peka; nema
je nn ko Rowazdowskog. Kopen nnje nn pnmckn nn nnnpckn. (Byj, 188-189). V
Bejnsy nocrojn AIon Swtan (Peka Cyran).
Hmamo n onnk Nanto-svelte (ar): XIII 4542 Belgica: Mediomatrice.
V Hjep-Ipnmanonoj Cnerckoj mnronornjn unramo: ,Nantosuelta je uncro kenrcka
ornna". Hpema ncrom ayropy, ona je nna cynpyra ora Sucelles-a, a on je ,cnnnn
saananan yapana", (-konau).
Cemanrnukn nponec onncnnana, nenrn]nkannje, kao n cam cnmonnsam n
nepconn]nkannja ynek ce ocehajy y nponecy kojn je kapakrepncrnuan sa pahane
jenor onomacrnkona", nnme M. Hanno
nnh y crynjn" "De l'appelatiI a l'onomastique". .
Fornny HanroCynry npnn nomnne Hesap kao ornny para n noee y eny De
bello Gallico. Tor nmena ornne nema ko Rowazdowskog, nn ko Tpyauona.
Tamnana
V JA3V (na crp. 57) unramo cneehe noarke o roj namoj penn: "TAMHABA, ].
reorp. nme. V Pjeunnky Bykony c nasnauennm akn. (1. y Cpnjn noa, koja nsnnpe no
nnannnom Bnamnhem n yrjeue y Cany n+mehy 3apexja n Hanexa: ein Fluss im Serbia;
2. knexnna oko re noe. Gegen an dem Flusse TAMHABA, TAMHABA nmena
mjecrnma, noama n r.. c raknnm nacr. ko Fperana). ,Hpe nx nonena y Tamnany
ckounrn, no a ceno ocrannm'. Banuannn 1.109".
,TAMHABA ]. ncro mro TAMHABA, y Pjeunnky Bykony, c nasnau.akn. (Bnn
Tamnana n y Hnekonnheny (rnac ce H ns M npomnjenno na H, nnn Tamnana).
upanne Fesnajy y eny SLOVENSKA VODNA IMENA, yana 1958, V pyrom
eny ojamnana nocranak ror nasnna.
Cmarpamo a je nasnn name peke TAMHABE omao y crnapn o nmena kenrcke
ornne nnemena ymna, ornne AHE, rj. AHV, Hasnn AN-NAN-a nma n jena peka y
Bkorckoj n mnoro nx je y Bejnsy no nasnnom AHABA, Ko Riveta nanasnmo
TAMEIA RIVER. Ha pyrnm mecrnma ro je ornna DOMNAN. akne:
TAM nnyc ANAVA aje TAMANAVA, caxnmanem TAM(A)NAVA) aje
TAMNAVA. ANAVA y cencapxn ne kenrcke ornne: ANU n ANAVU, raunnje
ornny ANU n peky AVU... Hnaue na nenmanckom TOM je pexyak, mornna, na n
TOM nnyc ANAVA ano: TOMANAVA, re ce O mena y A: TAMAHABA, Tamnana,
y nynom snaueny: PEKA FOIHBE AHE CA FPE+VKA.
Fornna AHV je cmarpana sa npno ecny, mro ce rymaun n ns cneehnx pnrancknx
npnmepa nasnna peka: TWYM(I) - rposnnuan, ecan. Hpema rome nmamo n ono
rymauene: TWYM nnyc ANAVA, aje: TAMAnana, a caxnmanem: TAMNAVA, y
cmncny: PEKA IPO3HHuABE(FECHE) FOIHBE AHABE.
Vna
Hme name peke VHA y cen capxn n kenrckn peunn cy]nkc -na (ckpahenn onnk
cy]nkca -ana), kojn neh cam no cen ynyhyje na najcrapnjy kenrcky ornny noe -
ANU, n camnm rnm n na noy (peky). V Bejnsy, kao mro cmo neh nanomenynn, nma
nennkn poj peka - ANAVA koje y cen capxn na kenrcka cy]nkca sa noy: -ana, n -
va (o -ava); rakohe nma n yneuarnn poj peka ALAUNA. Fornna ANA nnn DANA,
mnrcka je majka pennnx Kenra, ns nocnene
renepannje orona kojn nnaajy semom. V rencknm nerenama ronopn ce o
uyornopnnm rpynma ornne ANU (na renckom ro je De Chich a Anann).
Peka VHA ce y nac nomnne y 13. neky; nasnn je npno crapor nopekna ca
npecnonencknm cy]nkcom. Hpno ce jana na narnnckom kao UN (1240) sarnm "1258)
kao UNA, VNA,(1697) kao UNNA - kao pnka Vnna, nmamo n Unec kao UNECZE
(1295. ronna).
Kopen nnje nn pnmckn, nn nnnpckn.
Hme moxe a ce nsnon ns nasnna kenrckor nnemena DOBUNI. Homro nsrnea a
je nme Vne nocrano o ALAUNA - ona n Anayna snaunna nasnn ornne n peke ca
crene (al - stena). y Bennkoj Fpnrannjn nma apem 11 nasnna sa peky ALAUNA.
Hocrojn u ALNA river (ncro). Ckpahenn onnk neoma noceha na nocranak nasnna
peke RONE koja je nocrana o BEBRONA.
Kenrcko nneme DOBUNI nnannncko je nneme kao ro mro je UNA nnannncka peka.
V Hopnkymy opannno je jeno nneme, Alauni n nnxona ornna nna je Alouna. Ha
sananoj oann Fpnrannje nocrojn rpa no nmeny ALAUNA a n peka, ALAUNUS, ok
y jyroncrounoj Iannjn nanasnmo ALAUNIUM. Fes cymne, kako cmarpa Xenpn
Xyepr, ra nmena nanase nacranak rpajana y moepnnm nasnnnma kao mro cy
Alleaume Allonnes. Hronomej nanon nncry nacea (POLEIS) nnemena DUMNONA y
Bkorckoj, n y noj nana+nmo n ALAUNA, a n Ravenna rakohe nomnne ALAUNU. V
Fpnrannjn n anac nmamo ALLAN WATER unjn je npnn eo nasnna nesan sa
ALAUNU. V Hoprympnjn n anac nocrojn peka no nmeny ALN koje je nsneeno ns
nasnna peke ALLAUNA.
Cana
Kenrcko nnee SENONI 6nno ce pamnpnno no Hrannjn, no Iannjn a nno nx je cne
o Ernnra. Cenonn, kojn cy ce kperann nocnya, ry n ramo cy opasonann mana
nacea y Iannjn n pyre, na npnmep: Senon nnsy Fopoa y upannyckoj, n Cenon y
Feuy. Fnnn cy n y Fenrnjn re cy xnnenn neko npeme. V Pas-de-Calais-u Sainz-lez -
Hautecloque nocrojao je nekaa SENONIS, a n SENON y onacrn Mese ncror je
nopekna.
Hnnnje nam npyxa nncry napoa o kojnx je Bellovesus oprannsonao cnojy nojcky, n
mehy nnma nomnne n SENONE, a ro je okymenr, kako kaxy crpyunann, o orpomnor
snauaja, jep npecrana ocnonno rpynncane rancknx nnemena. Cenonn Hrannje cy
ynpano onn ncrn CEHOHH y Iannjn. Kao n Fon, onn cy ce nocnya kperann n kao n
Fon mornn cy a yy n mehy nanoncknm Kenrnma. Vnpano ra npernocranka nanon
me na nomncao a cy onn, no kojnma je n ]pannycka peka Cena onna nme, mornn
arn cnoje nme n namoj penn CAHH. Menane ,E" y "A" uecra je nojana y kenrcknm
jesnnnma. (Bnn na npnmep nenmanckn SANNAN).
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE(9)
Mopana - nnaxonnra peka enojka

Cana kao ornna peke Ane. - Hme kenrcke ornne Capnne capxano y nasnny peke
Cane. - Peka ornne peke. - Kenrcko nopekno nasnna ynan. - Kenrcka ornna any. -
O nasnny peke pnna. - Fornna peke xpacrone myme. - Hpnn nomen peke Heperne y
12.neky. - Tpn Heperne y knnsn ykpajnncknx crpyunaka o cnonencknm pekama. -
Kenrn cy nmann concrnenn nasnn sa mope. - Xnponnra kpanna yxona.

Peka CAHA, KAO AFON SANNAN nanon ce ecer nyra y Bejnsy: Aberysynnan,
Aber SANAN (1558-82), ABER SANNAN (1818) n SANNAN (1830) nr.
Hama peka CAHA nanasn ce ynpano y onom eny nnme Jyrocnannje (y Xpnarckoj)
re cy opannnn n Janon, kojn cy, npema rnphennma kenronora, ynpano kenrcko
nneme, n re nmamo nekonnko kenrcknx peka (Bnn Vna, Kopana nr). H ona peka nma
y cen onaj nesaonnasnn enemenar kojn osnauana kenrcky ornny noe: akne ANA,
najcrapnja kenrcka ornna. Peka
CAHA na raj naunn y cen capxn n nme ornne noe n, neponarno, nasnn kenrckor
nnemena CEHOHH. Hyno snauene joj je, y npenoy na nam jesnk, PEKA FOIHBE
AHE.
V knnsn Tpyauona, y nncrn apxanunnx cnonencknx nmena peka nema Fperane,
Tamnane, a sa peke na cy]nkc-ava on aje camo nasnne na ocnony naka n pneha. 3a
Tamnany kaxe a je npecnanencka; nema nn Cane.
Kopana
H ona nama peka nma ncrn kenrckn cy]nkc sa peke-ana. Hnaue neh cam cy]nkc-a
snaun: rehn, a capxan je y cy]nkcy -ana n y nmeny kenrcke crape ornne
ANU(ANA)
Vnpano y onom kpajy re nma nnme kenrcknx peka, nanasn ce n anamna KOPAHA.
V Knnnonoj crynjn o nmennma mecra na ocrpny Mankc, nanasnmo n nncry kenrcknx
nasnna mehy kojnma n CARRICH - y snaueny: crena (crp. 183). Ty je n nnacrnro nme
CARRION nsneeno o ropne nmennne: CARNAN je - crenonnro po, ncronpemeno
n reorpa]ckn nojam: CARRICK YN OAIE y snaueny - crena ca rpoa. Takohe nma
carraig blaeg - mana crena. Ha npckom crena ce kaxe - CARR (unraj: kap).
Ho Fapnhy, peunn cy]nkc anna je kenrckn cy]nkc sa peke, napounro y npnmepy
peke KOPAHE. Kako Hokopnn narnamana - anna je nsnanpeno peak y nnnpckom, a
ne nanasn ce nn y nncrn nnnpcknx nmena ko Byjunha. (Fapnh narnamana a ra
cycpehemo y nepckoj onomacrnnn n npecrana cy]nkc sa peke na sanay Enpone).
CARRO (unraj: kapo), no Pnnery, aneko je
yuecrannjn kao npnn enemenar y cnoxennnama, nero kao pyrn. Ho Hnkonanceny
uecra cy kenrcka nmena peka na Kar y snaueny kamen, kamennr. (Kap, npomeneno y
Kor; npnmepn y Schmidtovoj crynjn). Ha kampnjckom kamen ce kaxe: carreg (unraj:
kaper), a crenonnr caregor, nnn cerigog.
akne kenrcka ocnona je y cnnm cnyuajennma kar nnn Kor, na npema rome nme peke
KOPAHE rymaunmo na cneehn naunn:
KOR nnyc cy]nkc sa peke, kojn je yjeno n najcrapnja kenrcka ornna ANA; akne,
KOPAHA y snaueny: KAMEHHTA PEKA (FOIHBE AHV, AHE) HHH
CTEHOBHTA PEKA FOIHBE AHE.
Cana
H peka Cana capxn y cen nme ornne peke, SABRINA. a je Capnna kenrcka
ornna noe nornphyje n Pnner. Moxa je ocnonnna nenor nmena, To jecr npnn
enemenar, -SAB, ca myrannonom npomenom "b" y "V" ano ocnony sa namy peky.
Hnaue, -INA je nornphenn cy]nkc sa kenrcke peke.
SAB(V) nnyc AVA (crapn kenrckn cy]nkc sa peke) aje: CABA, y snaueny: PEKA
FOIHBE PEKE. akne, peka je one nnnpekrno nanyr narnamena, mro je n
nornuno c osnpom na neny yxnny n snauaj.
To nme je nonesano ca neknm pyrnm nmennma peka, kao na npnmep: SABA, SABIS
ampe (y Benrnjn), Savara enpe, (Niortaise, Nantaise) n cnecrneno rome Sevres (Seine-
et-orise, y upannyckoj. SABATUS (peka Bruttiuma); rakohe SABRONA o koje je
nocrana crapa npcka peka SABRANN, peka y Kopky. V nocnene npeme cnomnne ce n
peka y nspasy AD SABROS, mro je moxa nme peke koja je ramo nosnara kao
DURBIJA. Rostaing kopen SAB - cmarpa npe-nnoenponcknm, ann jacno je a ce on
jana y kenrckom ys oarak caamnem nmeny. SAVERNAKE nma ncro nopekno, a
nocrojn n nekonnko ocrannx y nncrn Hokopnor y ZCP XXI (1940) Hpema Rossu
(1967) CAFPHHA JE nme ornne koje nexn ncno nmena peke. V Enrneckoj nmamo
peky SEVERN.
ynan
Peka ynan uecro ce cnomnne y namnm cenepnnm kpajennma, y napoy, kao
ynano, mro neh camo no cen noceha na kenrcko nopekno ror nasnna: DUVN nnyc
AVON, ca ncnaanem 'D' n ckpahennm cy]nkcom: - AVON y - avo.
Mehyrnm, ojamnene ror nasnna je mano komnnnkonannje. O nmena penne
kenrcke
(nonnxe: npcke) ornne DANANN nnn DONANN (koje ce jana n na jyxnoj oann
Fanrnka n npecrana kenrcky ,MAJKV FOIOBA", nnn DANA, DANU neponarno je
nocrao n nasnn sa jeny cnonenauky peunny: ABCKH HOTOK. Ona ce y Cnonennjn
jana n kao DAUNA, na je nasnn name nennke peke morao nocrarn na cneehn naunn:
pennn nasnnn peka ca ncrom asom jecy: DANUVIUS (kenrckn ,DAOY"
DANOYIOS (*DANUYIOS) aje DANUBE (nam VHAB). Hokopnn nsnon nasnn ns
DANU - peka (jep ,a" snaun ,reuan, rehn"). V crnapn, nasnn nornue o nmena
kenrcke ornne DANU ca kojnm cy nesann mnorn konrnnenrannn nasnnn peka: on y
Pycnjn, nr. (Pyckn on nosnar je y penna npemena kao
TANAIS, DON ns Ajmnpa n DONWY y Bejney.) "Mnora rancka nnuna nmena, kao
mro
cy Dannorix, *Segodanios nokasyjy cnnuan onnk. (Pnn. 329).
akne, o ocnonnne *DAN nnn DUN nnyc npe]nkc sa peke -av nocraje VHAB y
nynom cneehem snaueny: PEKA FOIHBE AHV.
V Fpnrannjn nmamo cneehe peke nsneene ns re ocnonnne: DON RIVER (y
Aepnnmnpy), rakohe ncronmenapeka y Co.Daramu, sarnm ce jana y nasnny mecra
onkacrep, n y nasnnnma peke DONVI, DOON, DORCE, nr. H na Fanrnky nmamo
peky Danann, a y Bejnsy DON, DONwy, DyIr, DONWY nr.
pnna
Ha neh nomenyrn kenrckn cy]nkc sa peke Ina sanpmana ce n nme name peke
PHHA. Taj cy]nkc sa peke nnje nn nnnpckn nn pnmckn (Bnn: Cnncak nnnpcknx n
pomancknx npe]nkca sa nmena peka ko Byjunha). To je nornphenn kenrckn cy]nkc sa
peke, kao y penn Capnnn (ncro).
Hpnn enemenar y nasnny name peke PHHE nanasnmo y jenoj peun y neh ckopo
nsympnom kenrckom jesnky ca ocrpna MANK; ra peu je:
DHRINE (Kneen, Place - Names oI the Isle oI Man, crp.153) re je ona ojamnena
kao AWIN NY DARRAGH (peka xpacrone myme). V cy]nkcy -ina nopasymena ce n
mon]nkonano nme ornne noe; npema rome, nama PHHA morna n ce, moxa,
ojacnnrn kao kenrcka peka y snaueny: FOIHBA PEKE XPACTOBE BVME.
y nenmanckom nma peu DRAEN, DREINOG- rpnonnr, rpn. Kao n nmennna dar,
darwen, y snaueny: xpacr; sarnm: DRING - nenane, nanna. Ona nocnena naneena
peu noceha na cnanone noe, peke. V crnapn, pnna je psa noa ca jaknm cnanonnma,
n moxa je nen nasnn nocrao o okasane kenrcke ocnonnne - DRIN(g) nnyc okasann
kenrckn cy]nkc - INA, y snaueny: PEKA FOIHBE BOE (nennknx) psaka.
a cy oane pnne anac orare mymama, cnnma nam je nosnaro: ramo ce ceky
nekonna crana n pnnom ynyhyjy nnsnono. a cy mnore o rnx myma xpacrone,
rakohe je unnennna. Moxa je xpacronnx craana y crapo npeme kaa cy Kenrn
nponasnnn rnm kpajem nno y jom nehem pojy.
Xpacr je n nnaue kenrcko omneno pno, mro nokasyje n unnennna a je xpacr no
oxancrno, a a je ns kenrcke peun koja snaun ,xpacr" nsneen n nasnn rnannor xpena
- cnemrennka, PVHA. akne, no cnome cy]nkcy, nama PHHA je peka ornne
noe, a no ocnonnnn neponarno kenrcka.
Heperna
Hpnn nomen Heperne na cnonenckom jesnky kao HEPET, jana ce ko nona
ykannna, akne HEPET (12.nek) a Neret nnn NARO je pannje nme y pnmcknm
okymenrnma: ,NARON sive NARO; Narenta; Cryo npernocrana a je nnnpcko:
,HAPEHTA", 1. nek A.. o nnnpckor nnemena Hapencn".
Ponasonckn nanomnne a je nasnn neponarno nranckn.
Heperny ne nanasnmo ka Tpyauona y nncrn cnonencknx peka; Ckok je ynpmrana
no NORIN, na mecry pnnne Hapone (no Hnnnnjy ojamnanajyhn cy]nkc -ona, ca
rpukom nepsnjom nnnpckor cy]nkca -an, ynopehyjyhn: Narbo, Narbonnae); on rakohe
cnomnne Ribecoovo ojamnene erpypckor "nara", "ner "nera" - ,ipa sua neri" ("ola hic
acquae") n nspas ,nara", ,nera' ojamnana na narnnckom: "acqua sorgiva"; n rome
oaje ojamnene no rpukom Nereides", na sakyuyje a je ro npe-nnoenponckn n
ynasn y menrepanckn cycrpar.
Mapernh nncnrnpa na npe-cnonenckom kopeny "ner", n peky HEPETBV ynopehyje
ca cenepnoanrnuknm xnponnmom, NERTHA, NERETA.
Homro ce NEREHTA, Nereta n NARO moxe nahn n na repnropnjn Pycnje,
npennsnnje na cenepy Fanrnka, Mapernh nepyje a cy Cnonenn npomennnn
NERENTHA y HEPETBA, jep nm je ro nnme oronapano.
Vkpajnnckn crpyunann y cnojoj knnsn o cnonencknm pekama nanoe TPH
HEPETBE es nkaknor komenrapa o rome a nn cy one, nnn nncy, cnonencke; a
onacrn y kojnma ce nanase nncy menrepancke nero anrnuke.
a nopekno nasnna name HEPETBE nnje ns nnnpckor nsnopa okasyje noarak a
ce cy]nkc - VA sa peke ne nojanyje na nncrn nnnpcknx kopena nn nacranaka sa peke.
Hn na Fapnhenoj nncrn nnnpcknx kopenona nnn cy]nkca ra ne nanasnmo. Bpno mano
noaraka cauynano je ns nnnpckor oa, na je npno remko pekoncrpyncarn peun n
nnxona snauena.
Homro je nama HEPETBA nonesana ca ankancknm cycrparom, npernocrannnn
cmo a nen nasnn moxa nornue ns kenrcknx jesnka. Cy]nkc - wy (unraj: na), no
Pnnery je okasann kenrckn cy]nkc sa peke, jep ce on nanasn y pekama y Bejnsy:
Conwy, Tywy; on y crnapn onasn o pennnx kenrcknx nacranaka sa peke: AVA,
AVON, abon, nr; cnn onn cy naneenn kao kenrckn cy]nkcn sa peke ko Xonepa,
uopcrepa, Tpayrmana n p. n nanase ce y cnyuajennma npnencrnennx, npnmapnnx
xnponnma (Fes, I, 56).
Caa kaa nmamo nyne okase sa peunn cy]nkc kenrckor nopekna, a nnnmo kako
crojn cnryannja ca kopenom. Hpnn eo nmennne HEPETBA, neret ynpano je onaj kojn
nperxon cy]nkcy - VA, a ro je y crnapn npna peu koja nperxon npnom ne-
narnnckom nomeny re peke. Ho Byjnunhy ona nnje pnmckor nopekna. 3nauene kopena
NER, no Mepernhy, jecre ,nopnrn, nonnparn nnn amnc". H Fesnaj, no yneckom
NARTE, mro no cnonenaukom snaun ncro mro n Fussbrucken *(nartet), ann sakyuyje
a ro ne pemana nponem, jep je camo nycra npernocranka.
Hokopnn enexn peu NERTH kao nertain rj. CHAIV n crana je y nncry npcknx
peun (Hok. 3,785). Ta ncra peu na ranckom snaun: cnary, moh; npema rome, ocnonnna
je kenrcka: NERTH nnyc VA ~ NERTHVA, a ca nporernuknm ,e" HEPETBA.
Hocrojn, cmarpam, n jom jeno, nama nnxe, ojamnene: NERA je kenrcka ornna
n yjeno n peka (REE) n y cen nma oa enemenra: Fornny noe n peky. Homro one
nmamo n kenrcky peunny -TO-, moxa je nen nasnn nocrao na cneehn naunn: NERA-
to-AVA (ynopen ca Hep-ro-pn-ra, mecrom y Iannjn). akne NERATOAVA,
caxnmanem nokana aje HEPATBA, mro ys npomene ,A" y ,E" (nnp.: VAR-agri y
Ver-agri aje HEPETBA.
Onacr NERT, kao onomacrnkona, neoma je pamnpena y Enponn n capxn aneko
nnme npnmepa no mro cy naneenn y namnm ernmonomknm peunnnnma nnn y
cnonenauknm. Tako na npnmep:
V Iannjn: NERTHFAWR - rnphana; NERTOBRIGA - mecro; NERTOMARUS,
COBNERTUS, Esunertus - cne cy ro nmena snauajnnx nnunocrn y Iannjn.
Ha Cen. Fanrnky: nerehta, nereta, peka.
Takohe y Iannjn, y snaueny rocnoap, rocnoapnna, noha/ n o ethniu pyror
nasnna sa
nert kao ornny, nmamo cneehe nsneennne:
V Bnannjn: peka NERVION, nnsy Ianncnje; sarnm: -La Punta de Nerium, Nerga,
nnsy Bnroa na mopy, Nerium, La Punta del Rocundo;
V Fenrnjn: peka Nerven - Nervii, cranonnnnn caamner Fpeanra;
V Aycrpnjn: Neriques - Hopnnn, cranonnnmrno nnsy anamner Knaren]ypra.
Hnaue ornna ETHNIU, noena ornna Kampa, snana ce NER-ethniu.
akne, rpeha moryhnocr je:
NERET (snaun xyuy) VA ~ HEPETBA.
Mopana
Jeno enrnjcko nneme (knan) snano ce Knan Mopna n rako ce nomnny y
najcrapnjoj necmn nnknyca o xepojy FINN-u. Xenpn Xyep npernocrana a cy ro
moxa nnn MORINI ns Ha-e-Kanea kojn cy n camn Fenrnjannn. V Bejnsy nmamo
ne peke: MOREN n MORIEN. Hako cy Harnnn nmann peu mare sa Mope, ro ne snaun
a cy Kenrn o nnx ysenn ry peu; Kenrn cy snann sa nojam mopa cnakako jom mnoro
npe no mro cy ce cpenn ca Pnmannma. Ha nenmanckom, kopnnjckom n peronckom,
mope ce kaxe MOR, a na npckom: muir. Hocroje na pnrancka nmena: nnuno nme
pnranckor kpaa - MORI mopckn kpa n nneme MORINI y Iannjn; pamnpena je n
ynorpea *mori, *MORI sa ynyrpamne noe n peke: (MVPTEHEPcko jesepo y
Bnajnapckoj); sarnm, VINDMORA y Fpnrannjn. Fno je n MORIDON y Bnannjn. V
nenmanckom peunnky nmamo peu: nior-Iorwyn - y snaueny: nnna poapnna. Hocrojn
n nmennna morgamais - y snaueny: ymhe. Hmennna MORWYN snaun - enojka,
ennna.
Cmarpamo a cy pennn Kenrn nmann cnoj nasnn sa Mope, a a ra nncy crnopnnn y
konrakry ca Pnmannma, akne mnoro npe none epe, jep pnranekn Kenrn cy nmann
npekrnn konrakr ca Pnmannma rek nere nouerkom none epe. Kenrn cy jom mnoro
npe rora nnn rnannn cranonnnnn Cpene Enpone n onasnnn o mopa pannje. Ona
n ce morno npernocrannrn a je nme peke Mopane cnoj kenrckor cy]nkca sa peke:
AVA n kenrckor snauena nmennne MOR; rako n ce morno pehn a je:
MOPABA cnoj MOR nnyc AVA, re je - ava cy]nkc sa peky, a mor kenrckn
npe]nkc sa enojky. akne EBOJKA-PEKA.
MORRIGU, MORRIGAN je y Hpckoj nna ,kpanna yxona" n FOIHBA PATA.
Ako npe]nkc y namoj penn MOPABH cxnarnmo kao nsneennny o nmena npcke
ornne para MORRIGU n kenrckor cy]nkca sa peke - AVA, ona onjamo nasnn
name peke:
Mor MOR(IGU) nnyc AVA - MOPABA, y snaueny FOIHBA PEKE. Homro uecro
nnann, ona je paroopna, na je n xnponnra n kpanna yxona, cne y ncro npeme,
ncronpemeno nnaxonnra (nenpennnna) peka-enojka.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE
(10)
Cnmonnka oja y pennoj nenmanckoj n namoj jynaukoj noesnjn

Forarn kenrckn ]onknop. - Hapounra necnnuka ]opma ernnn. - Encka, nnpcka n

rnomcka cnnka crapnx Kampa. - Hecnnuka rpannnja yra nynnx nernaecr nekona. -
Kynrypno nacnehe kaknnm ce mano kojn napo moxe nonunrn. - pxana Kenra na
nopyujy anamne Cpnje. - Kpnann Kaprper kao eknnnanenr namem Koconckom ojy.
- Crannn ennrern nepacknnno nesann sa nojenne nmennne.

Ono o uemy he one nrn peun camo je jean kpahn nsnaak ns moje oncexne, jom
neojanene crynje o cnmonnnn oja y nenokynno cauynanoj kenrckoj noesnjn (mro
he pehn: y kampnjckoj, renckoj, peronckoj n npckoj); akne y najkpahnm nprama o
cnmonnnn oja y crapoj kampnjckoj noesnjn, ynopehenoj ca cnmonnkom oja y
namoj crapoj naponoj noesnjn, noceno onoj nesanoj sa Koconckn nnknyc.
Forarn kenrckn ]onknop, penna kenrcka mnronornja n naacne sannmnna n
nnna kenrcka necnnuka rpannnja, noceno ce pee]no ncnoanajy y pennoj
kampnjckoj nnn nenmanckoj noesnjn, y majcropcknm crnxonnma napounre necnnuke
]opme, ernnn, y kojy cy yknonene n nnxone penne nocnonnne. Tako, npoyuanajyhn
]parmenre Tannecnna n Anenpnna mn yjeno onjamo n encky n nnpcky n rnomcky
cnnky crapnx Benmana nnn Kampa. (Hasnn `Benmann` ar je rom kenrckom nnemeny
no nokpajnnn Bejns, y Bennkoj Fpnrannjn, y kojoj cy ce onn nacennnn no onacky na
ro ocrpno; mehyrnm nasnn Kampn (Cymry) je jom crapnjer nopekna n npecrana
nasnn ror kenrckor nnemena, a snauene my je: pyronn, npnjaren, rako pehn pohann.
Bepyje ce a je n cam enponckn nasnn "kamepa" omao ynpano o ror nmena.)
uerpnaecr, a n namnm nekom nynnx nernaecr nekona nenpeknnyra je necnnuka
rpannnja. Houen o 6. n.n.e. kaa cy npnn nyr rn crnxonn saenexenn y cehannma
kenrcknx jynaka, na cne o anac, ro je kynrypno naro kaknnm ce mano kojn napo
moxe nonunrn, n yronnko npe sacnyxyje a my ce noknonn nocena naxna.
Hpoyuanajyhn re crnxone, nenocpeno na kampnjckom jesnky (a ne na rekcry
enrneckor npenoa y kojemy onn mnoro rye o cnoje mamronnrocrn n orarcrna),
cycperana cam ce ca pasnnm n npno neyonuajennm nsasonnma, o kojnx je jean
cnakako no n cneehn: kako rymaunrn neke oje, kako cxnarnrn nnxony npnmeny y
arom cnyuajy, n kako npenecrn one ennrere oja kojn nmajy pyraunje, jenncrneno
snauene y kampnjckom jesnky; a cne ro nemnnonno oyxnara n cneehe nnrane: a nn
nma npnmepa cnmonnke oja y kampnjckom jesnky n nnxonoj pennoj noesnjn,
cnnune cnmonnnn oja y namem naponom necnnmrny?
O cnmonnnn oja y kenrckoj crapoj noesnjn, napounro y kampnjckoj, konnko mn je
nosnaro, o caa nnje noceno nncano y nny crynje, nako cy oje sa penne Kenre
nmane npno snauajny ynory y
kynronnma n mnronnma. Jean yuenn upannys, y cnojoj pnanrnoj monorpa]njn o
rannnnsmnma (rj. kenrnsmnma) y ]pannyckom jesnky n nenokynnoj enponckoj na n
cnerckoj kynrypn, narnamana a je nsnanpenn snauaj oja ko kenrcknx napoa
yrnnao n na crnapane unranor nnsa ocoennx nspasa, rako a je jena oja nouena a
snaun opeheno yxonno nnn ymenno crane. Orya cy n nacrann nspasn kojn ce
anac kopncre y ]pannyckom jesnky, a n y neknm pyrnm enponcknm jesnnnma, na
konauno n y namem. Mn ncmo oann a akaemnk p Mnnka Hnnh y jenoj cnojoj
crynjn ronopn
ynpano o cnnunoj nojann.
Homenyrn ]pannyckn crpyunak ynosopana na cneehe nspase, kojn cy, no nemy,
ysern nenocpeno ns kenrckor, rj. ranckor, n npenern y ]pannyckn jesnk: nosenenern
(y cmncny nocrarn senen o sanncrn), nonpnenern (y cmncny: nonpnenern o eca),
nr., rako a, kaa ce kaxe: on je npnen (y nnny), snaun: on je ecan. Cnnune nspase
nmamo n mn y namem jesnky, mro n snaunno a cy kopenn cnmonnukor snauena oja
n y namem jesnky, y crnapn, aneko npenomene ns armoc]epe kenrcknx jesnka.
O cnnx napoa n nnemena kojn cy npokpcrapnnn enponcknm npocrpancrnnma nnn
na nnma cnycrnnn korny, nn jean napo, nn jeno nneme, nnje y npomnocrn
ocrannno rako yokor rpara y nenrpannoj Enponn kao mro cy ra ocrnapnna kenrcka
nnemena koja cy ne camo nponasnna jyxnnm enonnma Enpone, nero ce n sapxanana n
naceanana y namoj anamnoj semn, n crnopnna n jeny pxany, `Civitas Celtorum`
(pxany Kenra) na nopyujy anamne Cpnje. H cam nasnn namer enor rpaa,
Feorpaa, nosnar pannje kao Cnnrnynym, nma y cen kenrcky osnaky "dunum"
(yrnphene, rnphana, rpa), akne nacee jenor nnemena no nmeny Cnnrn, a n ne
ronopnmo o pyrnm nokannrernma n noceno o pekama.
Crapn Benmann (a ne Benmn, n jesnk nm nnje nenmkn, nero nenmanckn, jep
"nenmkn" je npnen nsneen o Well-sa (nenmka karepana), a nenmanckn je npnen
nsneen o `Benmann') - unjn je
menrannrer ronnko cnnuan namem - oronopnnn cy - kao perko kojn napo - na cnoj
konaunn nopas npe ecnomreno nanpyhnm Anrnnma, npe 13 nnn 14 nekona, na
naunn npno cnnuan namem ns 1389. ronne: nnxon kpnann Kaprper je eknnnanenr sa
name Kocono.
Hnkaa ne npnsnajyhn nopas, kao nn mn na Kocony, onn cy cnoje Kocono, cnoj
Kaprper, onenann kao nerenapny nrky yxonne noee na aneko pojnnjnm, ann
ne rako ysnnmennm n xpapnm nenpnjareem, kojn je nenosnan ynao na Fpnrancko
ocrpno a nopon nnxony semy, nesacnran ocnajana kaoro n cnnna ymmancka
rypcka nojcka koja ce cnerna na Kocono panno a ynnmrn cpncky pxany.
Ma kako pnanrnn crnxonn nnn o Kaprpery, mn nx onom npnnnkom nehemo
anannsnparn, nnrn ynasnrn ye y came pasnore nopasa (no pennoj kenrckoj
jynaukoj necmn o Kaprpery, nopas je nacrynno saro mro cy cjajnn ojonnnnn nonnnn
nnme meonnne no mro rpea. Ho neknm namnm rymauennma rakohe je nponahen
pasnor, y napoy, sa namy nponacr na Kocony: noh youn nrke n namn jynann nnn cy
ce nnna nonannnn.),
3apxahemo ce one camo na cnmonnma oja, n ro noceno na cnmonnnn onnx
nejy oja koje cy najyuecrannje y crapoj kampnjckoj noesnjn, a ro cy: ena oja n
npnena oja, ynpano kao n y namem naponom necnnmrny o Kocony.
Crannn ennrern
Kao n y namem naponom necnnmrny, n y mnornm pyrnm naponnm noesnjama
cnera, rako n y pennom kampnjckom, nanasnmo cranne ennrere, ro jecr ycraene
ennrere, nepacknnno nesane sa nojenne nmennne. Taknn ennrern oja y mnornm
cnyuajennma cy ncrn, nnn cnnunn, kao y namoj naponoj noesnjn, na ce, y rom
cnyuajy, rnarko npenoe na cpnckn:
- "koca ena" (Anonnmnn necnnk, ro. 547.; - ,Hoprnanckn kpa snaran" (Hn.),
kao n ko nac y cmncny: oap; onnuan kao y namoj necmn: ,Hape Haso, cpncka
kpyno snarna", n - ,ranpan npnn" (Livarh Heu) - kao n y namoj necmn; - ,Hpcrn yrn
enn", cranan cy arpnyr Fenayka Hpnenora, kao mro je n y namoj naponoj noesnjn
rpno rorono ynek ,njeno rpno" n ka je peu o rpny npnor Apannna; rako je, ynpano, n
ko Kampa, Fnayk Hpnenn, can no npnen n koxa my eme npnena, ann npcrn cy my
,yrn n enn", jep ro je ycraenn ennrer sa npcre y pennoj kenrckoj noesnjn; -
enojka je onuno ,enor nnna".
("A golugon hwyr hirwyn y gul"), mro nma eknnnanenr y namoj naponoj noesnjn:
"nnna njenora". enojka je ynek ,ene nyrn" n ,enonpca", n "ranacno-ena" (Davyd
up Gwillym).
Jean o crannnx ennrera je n ,ranac enn" y necmn: ,GyIliw ac aryen awryd
gynnyt", nnn y npenoy: ,Tanac enn, y nanery nncran, nenom ce npennna"; one je
oja nene npenera na sanenymann ranac, na na ranac yonmre: akne ,ranac eo" re je
ena oja cranan ennrer ranaca.
Jean o crannnx ennrera y kampnjckoj crapoj noesnjn jecre n npnen ,glas" kojn
snaun: ,senen, nnan, neocnn", na npnmep: ,A dan brid a mein glas" (y necmn Celain
Urien Rheged), akne, kamen senen, nnan, neocnn, raunnje y onom cnyuajy: ,kamen
cypn", ynpano kao n y namoj noesnjn: ,kamen cypn".
Ha namer 3enenka nocehajy n crnxonn necme y kojoj ce aronn onncyjy kao
,Ruthion blaur", ocnonno: ,senenn konn", mro n ce neno na nam jesnk morno
npenecrn kao: ,H mnorn senenko". 3a pasnnky o namer ,cnner ranea" kampnjckn
raneonn cy onncann kao "ar gwylein gwynnyd", nanme: ,raneonn ennuacrn"; cnny
ojy nekn cmarpajy cnnunom enoj. V onom cnyuajy y cpenmre name naxne onasn
unnennna a je knnma y Bejnsy rmypna, cne je uecro npno cnno, cnna je oana o
cypor crena nokpaj Fanropa, o cnnor mopa o cnnnx perona, rako a rane, y
nopeheny ca okonnnom, sancra nsrnea eo. Ham rane, na npnmep, ynopehen ca
nnnnm cnernnm
ojama Japana ne nsrnea rakno ennuacr, nero cnnkacr.
Ennrer eo
Kao n y mkorcknm crapnm anaama (akne kenrcknm) eo, ena ce jana y crannnm
ennrernma (,pyka mneuno-ena", "rpyn mneuno-ene"), kao n y neknm naponnm
anaama pyrnx enponcknx napoa ca nopyuja re cy xnnenn Kenrn (na npnmep y
xonancknm: ,pyke ene" nr.) H y pennnm kampnjcknm crnxonnma npnen ,eo",
kao cranan ennrer, noceno je nesan ys nmennne enona rena; yocranom rako je n y
namoj naponoj noesnjn re ce on, y roj ]ynknnjn, najuemhe jana y cnojy ca
cneehnm nmennnama: npar, rpno, nnne, opas, npcn, pyke n ueno:
- Jaronne n njeno nnne;
- Hpne oun n njeno nnne;
- Hponn cyse nns njeno nnne;
- Kykajyhn ns njena rpna;
- He cjeue nx no rpny njeny;
- Fnjene nam manakcane pyke;
- 3acykana o 6'jennx nakara...
a rakohe n y komnnannjama ca nmennnama: rpa, nena, nepje, nop nr:
- Hcnpe rpaa njena Kpymenna;
- H y 6'jeny njeny oykao;
- Fena nena, ena npkna;
- 3a knoykom ena knra nepja...
Hpnen ,eo" kao crannn ennrer y kampnjckoj crapoj noesnjn jana ce y opehennm
npnencknm cnnrarmama kao mro cy cneehe:
- Hayo-ena enojka (9. nek): ,Kin buiI aelan hetin gan
eiliv eleirsa";
- Fenonyra parana ena (12. nek);
- Fenoopasna enojka, nnn enonnka enojka, kao ,njeno nnne" ;
- enojka enonpca (17. nek): ,A golygon hwyr hirwyn y grut";
- enojka oje cnera najeera (10. nek): ,KyIliw eiry grwynn gorwyt apynt";
,enojka nena oje nene" (12. nek);
- ,Hayo-enn konn" (7. nek); kao y nac: ,Ha ocjee o kona naya";
- ,Fenn konn" ;
- ,enojka oje jarnera" (12. nek);
- "enojka enonyra": ,Kenes bymp o rei gwymp eu gwyn gnaud" nnn y npenoy: ,Ja
nmahax o ner moma mnanx, n cne one exy enonyre";
- ,Hayoojn konn": ,Gluystec llen lliw alarch";
- ,Tanac enn": ,GyIliw ac aryen awryd gynnt";
- ,Boa ena": ,Hwyeit yn klynn gwynn aches", a y npenoy: ,Harka na non, noa
ena"; rakohe n ena oja nckasana npemerom unja je oja ena:
"Orprau oje naya" (12. nek): ,Llen lliw alarch",
- ,Pyka ena" (9. nek): ,Men y bu ureich wenn yn obennyt", a y npenoy: ,Ty re
pyka ena ysrnane mn eme", a ko nac: ,Vse rocny na njene pyke",
- ,Ipa enn, kyna ena": ,Y dreI wenn rung Trenn a Thraual", kao n y namnm
naponnm necmama: ,njena kyna, njenn rpa"...
Mehyrnm, nocrojn jena snauajna n nrna pasnnka nsmehy nsnecnnx (crannnx)
ennrera y namoj naponoj noesnjn n y kampnjckom necnnmrny. Hanme, ok cy ko nac
rn ennrern ykyuenn y jenocranne npnencke cnnrarme, orne cy y pennoj
kampnjckoj onn y aneko nehem pojy cnyuajena ymernyrn y cnoxene npnencke
cnnrarme. Pasnor rome je cneehn: kenrckn jesnnn, noceno kampnjckn, npno cy
noecnn sa crnapane cnoxennna koje rnarko reky n napounro cy mamronnre y
nnxonoj noesnjn. Iorono a ncmo mornn a kaxemo kako nsnecne kampnjcke
npnencke cnnrarme crannnx ennrera y cen caxnmajy no ne name, na npnmep:
nayo-enn konn (konn enn, konn kao nay). Hnn jean pyrn npnmep ns
kenrcke, onora nyra mkornanhancke, anae: rpyn mneuno ene (rpyn ene, rpyn
oje mneka) nr.
Crannn ennrer ,eo" cnenn]nune cnmonnke
Hope naneennx crannnx ennrera kojn konkperno osnauanajy crnapn ynpano onako
kako nx mn neh na npnn norne youanamo, y nenmanckoj pennoj noesnjn janajy ce n
crannn ennrern kojn sa ne-Benmane, nnn mnpe: nekenrcke napoe, nmajy noceno
snauene.
Horpeno je nsnpcno nosnanane crape kenrcke nonecrn n pennnx kenrcknx
onuaja a ncmo mornn npannnno a pasymemo ynpano mamronnre ennrere.
Hpnen ,eo" y crannom cnojy ca nmennnom, kao mro cmo neh nnenn, ynpano
osnauana a je neka enojka enonyra, a je enonnka nr. Mehyrnm, ako ce raj
npnen jana kao crannn nparnnan nmennna nesannx sa par n parnnke ona my je
snauene pyraunje. a ncmo ro ojacnnnn mopamo ce npncernrn snauajne unnennne:
pennn Kenrn, ropn kao n nnxono nneme Ckopn, ckopncnn (Crop -
rop), xpapn n onnunn opnn, cnpernn n neycrpamnnn, y par cy onasnnn narn
(camo ca kopkom oko npara), a reno, nnne n kocy npemasnnann cy ennm masnnom,
ojom o kpeua (kocy cy nsennann), rako a cy cnojnm anernncknm nsrneom
nnamnnn nenpnjarea (a moxa nm je ro masnno cnyxnno n kao neka npcra
esnn]eknnje ykonnko yy panenn; ono je camo npernocranka), na n raj ymmannn
uecro nanymrao ojnmre n ne ouekanmn npann okpmaj. Mehyrnm, ykonnko n n
onasnno o yror oja, Kenrn cy, y najcrapnjnm npemennma, rorono ynek nnn
noennnn. Tako je nojam ennne nocrao nepasnojnn nocernnk na noey.
Kao npnmep nanemhemo nouerak pennor ena ,Fnrka sa Inen Hcrpa", y kojemy cy
Kampn noennnn:
,ye cnyhene rneax y xopama parnnuknm,
H kaa cnany jyrpo meco packomano;
Vrneax mprne one mro npehome rpannny.
Bnka nomamna, crpamna, rpomka morna ce uyrn;
Ha camom Inen-Hcrpay neko onasn raa
Vrnpy cnaamny npno n ye ncnpnene.
V sannny ja nnex opne okpnanene
Ie nonaxy opyxje npe ennm nohom
+enehn mnp a cknone, jep nyr nm npeceuen eme.
Mehyrnm, npann npeno rpea a ye: npe oeennm nohom, nohom unja je koca,
kao n reno, oeena. (Bpno ymecny npnmey y rom cmncny ao mn je npo]ecop p
Mnan Mojamennh kojn je ca nnrepeconanem nparno moje ycmeno nsnarane o onom
nponemy; on me je ynosopno ynpano na raj npnen nsneen o rnarona 'oennrn', na
uemy cam my noceno saxnanna.) Boha je, akne namasan parnnukom enom ojom,
ojom noee. V naneennm crnxonnma on je sancra noennk kojemy ce nenpnjare
knana, nenpnjare kojn je, kao xopa, ynao y nerono kpaencrno. Mehyrnm, a
ncmo namem unraony aeknarno ouapann, a y yxy name napone noesnje, ncro
ronnko jynauke, xpape n xnnonncne, ry parnnuky cnryannjy na kojom, kao nekn
naranckn or, nnaa noha kampnjckn, c npanom ncmo nomenyrn crnx mornn
nperounrn y nam jesnk na cneehn naunn:
,Ie nonaxy opyxje npe nohom no opyxjem", na raj naunn neno ncrakanmn
konrpacr nsmehy noehenor n noenona.
V ncrom cmncny cycpehemo ce ca "kocom enom", ro jecr ,kocom oeenom"
nornnynor nohe Vpajena sa kojnm napnue neron ap (necnnk - nenau):
,3a me paocrn nema
ako ce on ne nparn,
ooxanan npe nyra
na kojem mauem nnrna,
ako my koca ena... (One akne: oeena)
nexn na opy konom (Tannjecnn Vpajeny).
Hn one nnje aknenar na ceoj kocn; koca my je oeena kao n nohn y nperxonoj
necmn, akne oojena parnnukom ojom noee, jep, kako npeana kaxy, crapn Kampn
nncy nnn noehnnann: nnx xnne raa nnkaa nncy sapoanann. One je oja
noee nesana sa nenoehenor nohy, jep on je mpran camo sa napcrno semacko koje je
,o manena napcrno, a neecko ynek n oneka". Vnpano ra nennuancrnena cnmonnka
ene oje y necnnmrny pennnx Kampa jecre yjeno n najyennnja cnona,
napanena, nsmehy nnxone n name jynauke noesnje. Kao n na namem Kocony, rako cy
ce n onn, kao n namn npenn, npnknonnnn napcrny neeckome. V enponckoj noesnjn, y
naponom necnnmrny, remko a ncmo mornn nahn onakne npnmepe noee na
cmphy, noee mprnor jynaka na xnnnm ymmannnom. Tako ncro kaa kenrckn
naponn ap nena o Knnenany Fenom, on nena o Knnenany Hoennky.
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE(11)
Fena n npnena kao ne najsnauajnnje oje

Ham naponn necnnk onncyje xpapor opna y enom. - +ene cy ko Kenra uecro
onasnne y par sajeno c mymkapnnma. - Fena Hannna ca Cenepa. - +ena nenoehenn
opan. - 3nocnyrnocr npnor ranpana. - Iorono nenpenonna cnmonnka ene oje. -
Fjena paka kao rpo opna noennka. - Hpnena oja osnauana ec, cpuy,
nenokonennocr.

Ka nam naponn necnnk onncyje xpapor nojna, on ra onncyje y enom:

,Ho nasyxom knoyk cnnne ene,
3a knoykom ena knra nepja",
kao a y mamrn rnea yyher noennka; a kaa n raj nojnoa nornne y ojy na
Kocony, y pary ka kojemy xpnn a n cnacao Cpnjy, n on he, kao nunn Kampn,
noenrn onosemacko napcrno n rom noeom sacnyxnrn napcrno neecko.
Moxa ncmo y onom cnyuajy nomenyre kampnjcke crnxone mornn y nam jesnk
npenern na cneehn naunn:
, Ako my koca, ojom noee ykpamena,
na opy caa nexn?"
3a jeny xeny - opna (sa koje ne snamo a nn cy nne oeene), koje cy y par uecro
onasnne ca mymkapnnma a n cnacne cnoje ornnmre y cnome oraunnckom pary,
ennrer eo rakohe osnauana noey. Tako ce y roj kenrckoj noesnjn ronopn o Fenoj
Hannnn ca Cenepa, akne o xenn - opny nenoehenoj.
V encko-nnpckoj kampnjckoj necmn no nacnonom "Livarh Heu", ap nyra ycamen n
necpehan, es cnora noenor rocnoapa samrnrnnka, nocehn o oky nerony rnany (a
n je cauynao, jep Kenrn cy neponann a je yma y rnann, n rnany nnnomro ne cmejy
npearn nenpnjarey):
Ko nac
,O oky nocnm rnany
Vpajna nennkoymnor
mro nojcky npenohame.
Ha rpynma my ennm
Ca npnn ranpan cen."
,Orprau oje naya" (12. nek): ,Llen lliw alarch",
,Pyka ena" (9. nek): ,Men y bu ureich wenn yn obennyt", a y npenoy: ,Ty re pyka
ena ysrnane mn eme", a ko nac: ,Vse rocny na njene pyke",
,Ipa enn, Kyna ena": ,Y dreI wenn rung Trenn a Thraual", kao n y namnm
naponnm necmama: ,njena kyna, njenn rpa"...
Mehyrnm, nocrojn jena snauajna n nrna pasnnka nsmehy nsnecnnx (crannnx)
ennrera y namoj naponoj noesnjn n y kampnjckom necnnmrny. Hanme, ok cy ko nac
rn ennrern ykyuenn y jenocranne npnencke cnnrarme, orne cy y pennoj
kampnjckoj onn y aneko nehem pojy cnyuajena ymernyrn y cnoxene npnencke
cnnrarme. Pasnor rome je cneehn: kenrckn jesnnn, noceno kampnjckn, npno cy
noecnn sa crnapane cnoxennna koje rnarko reky n napounro cy mamronnre y
nnxonoj noesnjn. Iorono a ncmo mornn a kaxemo kako nsnecne kampnjcke
npnencke cnnrarme crannnx ennrera y cen caxnmajy no ne name, na npnmep:
nayo-enn konn (konn enn, konn kao nay). Hnn jean pyrn npnmep ns
kenrcke, onora nyra mkornanhancke, anae: rpyn mneuno ene (rpyn ene, rpyn
oje mneka) nr.
Crannn ennrer,eo"cnenn]nune cnmonnke
Hope naneennx crannnx ennrera kojn konkperno osnauanajy crnapn ynpano onako
kako nx mn neh na npnn norne youanamo, y nenmanckoj pennoj noesnjn janajy ce n
crannn ennrern kojn sa ne-Benmane, nnn mnpe: nekenrcke napoe, nmajy noceno
snauene.
Horpeno je nsnpcno nosnanane crape kenrcke nonecrn n pennnx kenrcknx onuaja
a ncmo mornn npannnno a pasymemo ynpano mamronnre ennrere.
Hpnen ,eo" y crannom cnojy ca nmennnom, kao mro cmo neh nnenn, ynpano
osnauana a je neka enojka enonyra, a je enonnka nr. Mehyrnm, ako ce raj
npnen jana kao crannn nparnnan nmennna nesannx sa par n parnnke ona my je
snauene pyraunje. a ncmo ro ojacnnnn mopamo ce npncernrn snauajne unnennne:
pennn Kenrn, ropn kao n nnxono nneme Ckopn, ckopncnn (Crop - rop), xpapn
n onnunn opnn, cnpernn n neycrpamnnn, y par cy onasnnn narn (camo ca kopkom
oko npara). a reno, nnne n kocy npemasnnann cy ennm masnnom, ojom o kpeua (kocy
cy nsennann), rako a cy cnojnm anernncknm nsrneom nnamnnn nenpnjarea (a
moxa nm je ro masnno cnyxnno n kao neka npcra esnn]eknnje ykonnko yy
panenn; ono je camo npernocranka), na n raj ymmannn uecro nanymrao ojnmre n
ne ouekanmn npann okpmaj. Mehyrnm, ykonnko n n onasnno o yror oja, Kenrn
cy, y najcrapnjnm npemennma, rorono ynek nnn noennnn. Tako je nojam ennne
nocrao nepasnojnn nocernnk na noey.
Kao npnmep nanemhemo nouerak pennor ena ,Fnrka sa Inen Hcrpa", y kojemy cy
Kampn noennnn:
,ye cnyhene rneax y xopama parnnuknm,
H kaa cnany jyrpo meco packomaano;
Vrneax mprne one mro npehome rpannny.
Bnka nomamna, crpamna, rpomka morna ce uyrn;
Ha camom Inen-Hcrpay neko onasn raa
Vrnpy cnaamny npno n ye ncnpnene.
V sannny ja nnex opne okpnanene
Ie nonaxy opyxje npe ennm nohom
+enehn mnp a cknone, jep nyr nm npeceuen eme.
Mehyrnm, npann npeno rpea a ye: npe oeennm nohom, nohom unja je koca,
kao n reno, oeena. (Bpno ymecny npnmey y rom cmncny ao mn je npo]ecop p
Mnan Mojamennh kojn je ca nnrepeconanem nparno moje ycmeno nsnarane o onom
nponemy; on me je ynosopno ynpano na raj npnen nsneen o rnarona 'oennrn', na
uemy cam my noceno saxnanna.) Boha je, akne namasan parnnukom enom ojom,
ojom noee. V naneennm crnxonnma on je sancra noennk kojemy ce nenpnjare
knana, nenpnjare kojn je, kao xopa, ynao y nerono kpaencrno. Mehyrnm, a
ncmo namem unraony aeknarno ouapann, a y yxy name napone noesnje, ncro
ronnko jynauke, xpape n xnnonncne, ry parnnuky cnryannjy na
kojom, kao nekn naranckn or, nnaa noha kampnjckn, c npanom ncmo nomenyrn crnx
mornn nperounrn y nam je+nk na cneehn naunn:
,Ie nonaxy opyxje npe nohom no opyxjem", na raj naunn neno ncrakanmn
konrpacr n+mehy noehenor n noenona.
V ncrom cmncny cycpehemo ce ca ,,kocom enom", ro jecr ,kocom oeenom"
nornnynor nohe Vpajena sa kojnm napnue neron ap (necnnk - nenau):
,3a me paocrn nema
ako ce on ne nparn,
ooxanan npe nyra
na kojem mauem nnrna,
ako my koca ena... (One akne: oeena)
nexn na opy konom (Tannje- cnn: Vpajeny).
Hn one nnje aknenar na ceoj kocn; koca my je oeena kao n nohn y nperxonoj
necmn, akne
oojena parnnukom ojom noee, jep, kako npeana kaxy, crapn Kampn nnkaa nncy
nnn noehnnann: nnx xnne raa nnkaa nncy cy sapoanann. One je oja noee
nesana sa nenoehenor nohy,
jep on je mpran camo sa napcrno semacko koje je ,o manena napcrno, a neecko ynek
n oneka". Vnpano ra nennuancrnena cnmonnka ene oje y necnnmrny pennnx
Kampa jecre yjeno n najyennnja cnona, napanena, nsmehy nnxone n name jynauke
noesnje. Kao n na namem Kocony, rako cy ce n onn, Kao n namn npenn, npnknonnnn
napcrny neeckome. V enponckoj noesnjn, y naponom necnnmrny, remko a ncmo
mornn nahn onakne npnmepe noee na cmphy, noee mprnor jynaka na xnnnm
ymmannnom. Tako ncro kaa kenrckn naponn ap; nena o Knnenany Fenom, on
nena o Knnenany Hoennky.
Ka nam naponn necnnk onncyje xpapor nojna, on ra onncyje y enom:
,Ho nasyxom knoyk cnnne ene,
3a knoykom ena knra nepja",
kao a y Mann-u rnea 6yyAer noennka; a kaa n raj nojnoa noruHe y ojy Ha
Kocony, y pary ka kojemy xpnn a n enacao Cp- j njy, n on Ae, kao nunn Kampn, 1
noenrn onoseman,eko napcrno n ' rom noeom sac.nyxnrn napcrno neecko.
Moxa ncmo y onom cnyuajy nomenyre kampnjcke crnxone mor' nn y Ham jesnk
npenern na cneeRn naunn:
,Ako My koca, ojom noee ykpamena,
Ha opy caa nexn?"
3a jeny xeny-opna (sa koje He snamo a nn cy nne oen,ene), koje cy y par uecro
onasnne ca mymkapnnma a n enacne cnoje orn,nmre y cnome oraunnckom pary,
ennrer eo rakohe osnauana noey. Tako ce y roj kenrckoj noesnjn ronopn 0 Fenoj
Hannnn ca;
Cenepa, akne o xenn - opny nenaehenoj.
V eneko-nnpckoj kampnjekoj
necmn no nacnonom "Livarh
Heii", ap nyra ycamen n necpeAan, es cnora noenor rocnoapa samrnrnnka,
noceFtx o oky nerony rnany (a n je cauynao, jep Kenrk cy neponann a je yma y
rnann, n rnany xxnourro ne emejy npearn nenpnjarey):
Ko nac
,0 oky nocnm rnany Vpajna nennkoymnor nrro nojcky npenohame. Ha rpynma my
ennnn Ca npnn ranpan cen."
Hpnn ranpan je snocnyran, n y onom cnyuajy snaun npny cynny, ann ,rpyn ene"
nncy camo konrpacr npnom ranpany, nero, a ry n jecre noenra, rpyn parnnukn
oeene, rpyn nennkor opna kojn ce opn n npornn cynne; ann caa cy re
noennuke rpyn mprne, n, a nponnja ye neha, jena najonunnja nrnuypnna,
ranpan, na nnma ce menypn; no ro je camo npnnnno. Borarcrno snauena, cnmonnka
ene oje, one je rorono nenpenonna; a nn ncmo cen mornn onycrnrn cnooy
a nomenyrn nakonckn crnx npeopasnmo y cneehy moryhnocr na cpnckom jesnky, a
ncmo onnn najnnxe moryhe snauene:
,Ha rpy'ma noennuknm ca npnn ranpan cen"?
V ,Gododdinu" re je peu rakohe o yrnm ojennma, ynaa nam y oun jean cranan
ennrer ys nmennny ,kone", npnen kojn ce uecro jana y rom cnojy:
,Gwyngalch a preadryllt", nanme ,kona ena", rj. oeena. Ta ena kona nncy
naunnena o kakne ene mace nnn enor pnera; ro cy yonuajena meranna kona,
camo cy npemasana enom ojom, parnnukom, rj. noennukom ojom, mro snaun a cy
caa ynorpeena y nny ope:
,Kona nm ena (rj, oeena, npnm. P. K.) exy,
Mauenn c omrpnne uer'pn
Hpe Mnnnor Mnnnnaypa uerama nanaauknm". V opnrnnany: ,coch eu cledyuawr na
phurawr".
(Hpnnannnn neknx kenrcknx knanona, noceno Bkornanhann, npemasnnann cy ce
nnanom ojom:
,Kej Bnn n Haxey nekaa oj cy nnn
3amacnma omrpnm konaa mnornx nnannx". Mehyrnm Kampn cy ojancann y eno.)
a ce nonono nparnmo enoj (noennukoj) ojn pennnx nenmancknx opana n a
nahemo jeny napaneny ca nennm cnmonnuknm snauenem koje je, moxa, namno
ojeka n y namoj naponoj noesnjn nesanoj sa Kocono. V anronornjn napone noesnje
sa kojy je necme cakynno n oapao akaemnk, npo]ecop p Mnpocnan Hanrnh, y
jenoj naponoj necmn kojy je sanncao jean Foke, peu je o cnnonenom rpoy na
Kocony, n raj rpo je nasnan: ,F'jena paka".
Taj crnx rymaunmo onako: njena paka jecre paka opna, akne noennuka. Hecma je
sanncana y 17. neky n y noj ce ponre npnceha ,ene pake" cnora cnna kojn je nao y
ojy na Kocony. Tymauene n one nno cacnnm y yxy kampnjcke ynorpee ennrera
,eo"; rn crnxonn neoma mnoro nocehajy na one kenrcke koje cmo ynpano
anannsnpann. Paka nn y kom cnyuajy nnje ena; snauene je n one npeneceno. Feno je
one nojam uncrore n npanenocrn, ann ncronpemeno n cnmon noee na cmphy n
nsnsana napcrna neeckora nsna napcrna semackor, na naunn kao n y
anannsnpannm necmama pennnx Kampa.
V jenoj cpnckoj namoj naponoj necmn kojy je saenexno nokojnn npo]ecop p
Bnaan Henh, a koja nornue ns Hpne Iope, nojny kojn ca npaha ns parnor okpmaja,
ynyhyjy onakno nnrane: ,Tpenre nn my annjepe, cne njene...?."
Honono je peu o enoj ojn kao ojn noee, jep ry ouekyjy nonparak cannemennka-
noennka. akne, n y onom cnyuajy, ena oja y namoj jynaukoj naponoj noesnjn
npecrana cnmon noee, mro
je, ako nsysmemo kampnjcko penno necnnmrno,neponarno ycamen npnmep y
naponnm noesnjama enponcknx napoa.
Hpnena oja
Vs eny ojy, npnena je najsnauajnnja oja y kampnjckoj na n namoj naponoj noesnjn,
nako ce npnena oja nn y jenoj nn y pyroj ne nomnne rako uecro.
V kampnjckoj noesnjn, kao n y pennoj npckoj, npnena oja osnauana ec, parnnuky
cpuy
xpapor n nenokonennor kenrckor opna. Kaa ap, onncyjyhn crane na ojnom
noy, kaxe a
je nneo ,npnene ye" npe Iepennronor jypnma (,H ye npnene nnex npe
Iepennronor jypnma"), To ona snaun a cy onn nnn npnenn o parnnukor xapa.
Ann, kaa y necmn ,GorhoIIedd" (3anoc) ap onncyje mra je cne nneo sa npeme yre
nrke, ona npnena oja npecrana xecrokor parnnka, Rudhlan-a (mro he pehn
Pyjnor), ann n ocnernnuke, kpnane mauene:
,Mau moj je kpnan n nomaman y ojy,
V pary c Enrnesnma jynak
ce ne cakpnna...
Ja nnex ry Pyjnora (Pyxnana), nnamenn ranac Onanna,
H nemene cknpuene n mauene npnene,
H psy npeajy nnex..."
Hpnn ennrer, ,kpnan mau" snaun ynpano ro a je mau ymasan kpny y omrpom ojy;
Pyjnn (y opnrnnany Ruthlan), je jynak npnena nnna n koce, ann nasnn, kojn je ono,
snaun n -ecan y ojy, xecrok
parnnk. Tako nspas ,mau yoko oojen", ounrneno npnenom ojom, nnje, y crnapn
oojen, nero je crpaxonnro xecrok y opn. akne nope npnonrnor snauena, ennrer
,npnen" jom uemhe nma snauene xecroke openocrn.
3aro ce, y nsnecnom pojy cnyuajena, ena oja jana ynpano ys npneny, kao na
npnmep y crapoj npckoj nposn re ce sajennuka kenrcka ornna para, Mopnran,
cnern Kykynanny ycpe ope, kaa on ocraje cam. Cna je oenena y eno (parnnuka
oja, oja noee, n ona je oeena kao n kampnjckn opnn) n ca ennm nannem o
,ene ponse", a npecranena kao ,nncnna" (akne, npnena), mro he pehn kao yra
parnnna.
Jena xena-parnnk y kenrckoj noesnjn ce rakohe onncyje kao ,npnenooka xena".
Tako n Craobh Ruadh, Hpneno pno, y npckoj mnronornjn nma nocrpyko snauene:
npneno pno, nnn xecroko parnnuko pno, nnn kpnano pno. Kpos ysajamne yrnnaje
nekn mnronn nocrann cy sajennukn n sa Hpne n sa Kampe.
3annmnny napaneny y nesn ca ennrernma eo n npnen moxemo nahn n y namoj
naponoj noesnjn; na npnmep y necmn ,Mnnom y Kocony" nocroje cneehn crnxonn:
,(Oronapa cnnan nap Mypare):
Ornhnre npea nnx y noe,
nHak npocrpnre rpn uoxe nennke,
Jeny uoxy npocrpnre npneny,
pyry jeny, a rpehy seneny.
Kaa cnyre kone nahepajy
Ako ny a c nama paryjy
Xohe cne rpn noram' norasnrn..."
Homro je naponn necnnk naneene crnxone cranno y ycra cynrana Mypara kojn
cnyrama napehyje a npocrpy rpn uoxe: npneny, eny n seneny npe cpncky nojcky, ro
je, y crnapn, on npe ny ncrakao cnmone cnora parnnmrna, cnmone cnoje noee n
cnmon camor ncnama, na je oao: ako ny (onn, Cpn) a c nama paryjy, ,Xohe cne
rpn noram' norasnrn.", akne onn (Cpn) no nore he annrn n nojny nemrnny Typaka
(npnena oja), n nnxony, rypcky, yyhy noey (ena oja), n camy ncnamcky nepy.
Hs aer rekcra ncre name napone necme unramo cneehe Mypa'rono rymauene:
,Ako noce o rpaona kyue
H xapaue o ceam ronna,
Hpneny he uoxy nperasnrn
H npneny n uoxy njeny,
A seneny na kona nrnyrn."
ok npnn naneenn onomak ronopn o rome a ,Cpn ny a paryjy", na saro rase
rypcke cnmone, onaj pyrn onomak ncrnue cynporny cnryannjy; ,ako noce o
rpaona kyue", snaun ro je cnryannja npeaje kojy Mypar npennha y rom cnyuajy
Cpn he norasnrn npneny uoxy, akne nonoxnhe opyxje, norasnrn cnojy noey (ena
uoxa), nncoko he ysnhn senenn apjak, cnmon ncnama.
akne na npno myap n mamronnr naunn nam napo nn necnnk ronopn o
moryhnocrnma para n moryhnocrnma npeaje. 3namo a npeaje nnje nno na Kocony
pannom.
Ha raj naunn cnmonnka ene n npnene oje, n y onom cnyuajy, nokasyje ce ncronerna
n y namoj jynaukoj ennnn y pennoj jynaukoj noesnjn Kampa.
Jom nekn crannn ennrer oja.
O crannnx ennrera nojanyjy ce jom n ennrer ,snaran" (neh cnomenyrn ,snarnn
kpa" n ,snarna crpacr" - ar berw eur):
,3anaox y opy koja me sareue,
H uexny, yry, npnpony,
3or Hancn nene kao nner jayke,
V crpacr snahany, jesrpo rpexa mor."
,3naran kpa" n ,snahana crpacr" one snaue: nsnnanpanan kpa n nsnanpena
crpacr, nnan kpa n nnna crpacr...
PAHKA KVHT: CPHCKO-KEHTCKE HAPAHEHE(12)
Cpncka peu yknecana y kameny npe na mnnennjyma

Ennrern oja kojn nncy crannn ennrern n unja je cnmonnka sampmena. - Fpnanrna
noxnannnna. - Hpnspencka rpoenna nnmejesnuna nekponona crapa 2.000 ronna. -
Cnomennk ocrao na oann nayjane Fncrpnne nocne nenor nonnauena y kopnro. -
Honarano pacneranane rekcra ca nekponone. - "Hpaornem". - Kako je emn]ponan
narnnc na kome cy kenrcke, xepejcke n jena cpncka peu.

Heanno, kaa ce nayjana npnspencka peka Fncrpnna nparnna y cnoje kopnro,

ocrao je, na nenoj oann, rpoennn kamenn cnomennk kojn je kacnnje npener y
npnspenckn Mysej. Peu je o rpoennoj nekpononn koja ce anac uyna y nopnmry
Myseja n kojy o anac nnko nnje nayuno opano. Hnuno cam nnena raj cnomennk n,
saxnayjyhn rocnonny Tokn Crojunhy, raamnem namem mnnncrpy kynrype,
onna cam najnpennsnnje moryhe ynncke cnnmke re nekponone, n caa, nocne
yxer, noponnjer, nsyuanana, mory a nsjannm cneehe. Hpnn nyr je ra nekponona
cnomenyra y jenom unanky, Hpnspencka ennrma, ojanenom y nayuno-nonynapnom
uaconncy Ianakcnja (enemap 1991, na crpann 79), ann ayrop ror unanka, Paomnp
Mnnojkonnh, nnje morao a nenrn]nkyje raj cnomennk. Harnacnnmn a je ry,
ounrneno, peu o cnomennky na nnme jesnka, ann ce ne moxe openrn kojnx, na
capxnna ocraje nenosnara, npnnoxno je n rpn cknne nanprane pykom neronor
npnjarea, n nosnao unraone nnn crpyunake a nomorny a ce ra saronerka pemn.
Hncam apxeonor, ann me je cnomennk sannrepeconao sor nerone jesnuke crpane.
Omax mn je nano y oun a ce ry pan o nynrapnom narnnckom, sarnm (cyehn no
xepejckom an]aery) o xepejckom n, neponarno o neknm pennnm kenrcknm
rononnmnma. Ona nocnena npernocranka mn je nna najnaxnnja.
onnmn noarke o npemenckom pacnony y kojem je cnomennk nacrao (rocnoha
npo]ecop Mnpkonnh ns oeena sa ennrpa]njy ca unnoso]ckor ]akynrera y
Feorpay, openna je crapocr ror cnomennka no crnny n ykpacnnm snannma kao eno
nacrano y pacnony o 1. o 3. neka none epe), n sarnm ce koncynryjyhn ca xepejcknm
nekropom, Vpnjem Hasom, ca Oeena sa opnjenranncrnky unnonomkor ]akynrera y
Feorpay, kao n koncynryjyhn nocrojehy nayuny nnreparypy o kenrcknm
cnomennnnma n rononnmnjn, ykyunnmn ry n peunnke kenrcknx jesnka koje
noceyjem, npncrynnna cam nonaranom pacneranany rekcra ca nekponone.
Tokom anannse, oymenno me n sauyno noarak a ce, na rpehem eny nekponone,
y pyrom pey, nanasn narnnnnom yknecana crapa cpncka peu: PRAOTCEM, koja
nonnxe osnauana nnacrnry nmennny: ARON. To je jenna cnanencka/cpncka
peu/nmennna/ koja ce, ycpe narnnckor n xepejckor jesnka, nanasn na onoj
nekpononn, n ro: ckopo 2.000 ronna crapoj. a nn je ro, sancra npna cpncka peu
saenexena na rny namer anamner Hpnspena? p B. Mnxajnonnh, npo]ecop
crapocnonenckor, Vnnnepsnrera y Honom Cay, oymenno ce n nornpno ncnpannocr
mora mnmena n rymauena.
Hoceno je nnrane orky ona nmennna, n ro y onnky yonuajenom sa crapo npeme:
PRAOTCEM? Ha ynennuanom cnnmky nnn ce a je ry cnono "T", ann my je
noopanna npra enom nspncana; akne, sancra: PRAOTCEM.
V rekcry nma, na nnme mecra, ycnpannnx npra koje nonynanajy npasnnne, rako a
n nenokynan rekcr nsrneao cknannje. (Hnp. I ARONI). Vnpano ro xepejcko nme
ykpameno je ca rakne ne ycnpanne npre. Camo xepejcko nme ARON osnauana
npaona, akne ynpano ono mro je peueno na cpnckom jesnky. Ko je morao a cacrana
rakan rekcr nekponone? Ounrneno, peu je one nnn o nnme yuecnnka y cacranany
rekcra cnomennka, nnn o jenom jennom, ann ounrneno npno yuenom, kojn je ocnm
narnnckor n xepejckor, nosnanao n crapn crpnckn. Ocrano je a o rome narahamo,
ann unnennna je: nmennna cpncka: PRAOTCEM, y crapom onnky, onekoneuena je y
rom kameny.
Kaa cy Cpn npnn nyr nnn y namoj anamnoj (a moxa n annamnoj) semn?
Hajnonnja ncrpaxnnana cne nnme nomepajy ynarpar y npemeny nnxono, name,
npncycrno y onom kpajy cnera. Ja cam ro name npncycrno orkpnna nnme nyra y recnoj
nesn ca opankom Kenra y namnm kpajennma.
Fnno kako nno, ocraje unnennna: HPBA CPHCKA PEu (HMEHHHA) na namoj
repnropnjn jana ce, yknecana na kameny, rorono npe 2.000 ronna, n ro y npeme kaa
ce jana n HPH3PEH (oner cnonenckn, cpnckn nasnn), o rnarona kojn snaun
,rnearn" ,spern, npospern", (nm. - sennna oka), a kojn je ncror snauena kao n, ca
nnm nonesann, MIZURN, kenrckn - ,sennna oka, rnearn". Tako ce jom jenom nama
kynrypa n jesnk nonesyje ca kenrcknm.
MIZURN - no nnnnnjannoj myrannjn: M, mh~P, akne: PIZURN ~ PIZem ~ -
meraresom: Hpnspen. V Ernmonornjckom pjeunnky xpnarckora nnn cpnckora jesnka,
3arpe, JA3V, 1973, Herap Ckok aje cneehe ojamnene ys nmennny HPH3PEH
,sjennna", ,oko" (Ckok, III, crp. 661). akne, y, ncrom snaueny kao n kampnjcka, rj.
nenmancka peu: Mnsypn - (rako ce unra, a nnme ce: miswrn, unra ce mnsypn, y
snaueny ,nnsnp, nnsop", akne nonesano ca okom, nnhenem. (Y Geiriadur MAWR
Cynhoeddwyr, CyI, Abertawe, Gwasg Gomor, Llandysul, 1981, crp. 233).
Kenrcke peun
Ha nomenyrom rpoennom npnspenckom cnomennky nanase ce cneehe kenrckepeun
(nojmonn):
LMED... neponarno ckpahennna o LIM...
LIM - cnyxn kao kopen, ncro - LINN y snaueny - noa, apa, jesepo; nnp. Lemann,
Limpne river y Ben. Fpnrannjn. V Bejnsy nma ap 12 jesepa ca ,Lyn" y ncrom
snaueny; rakohe LIMAN, ilym, Ilymin - kao norok.
Mncnnm a ce naneena ckpahena peu y rekcry onocn na peky, rj, Fncrpnny nokpaj
Hpnspena;
Nimea - rnannn rpa ]pannyckor enaprmama Gard, Nymet na rpn mecra y enony.
NIMIDUNNus - narnnnsonana nepsnja NIMIDUN-a (one je mymkor poa):
NIM - neim - cnero mero, cnernnnmre;
Drunemeton - onmre cnernnnmre Kenra;
CAR - ,placito", pris au sens de ,agreable", cher. Les noms Gaulois en
CARO, latinises en Carus.
SEPT - knan, nasnn ce onocn na nnemena nnn noponne y Hpckoj - ,ypyxenn
noromnn anno ympnor nperka"
- RORAC (F.), nasnn mecra - mecro caxpannnana, yjeno n nasnn mecra na kome cy
caxpanenn npckn kpaenn - Fermay Kings y Hpckoj.
Xepejcke peun na rpoennoj nekpononn y Hpn+peny
Ha rpehem eny nekponone croje cneehe xepejcke peun:
ARON - y onmre nosnarom snaueny: npaoran.
Ceam peona na onom cnomennky (rj. peonn 4- 7) cy na xepejckom, n kako nx je
emn]ponao nekrop sa xepencrnky na Oceky sa opnjenranncrnky unnonomkor
]akynrera y Feorpay, rocnonn Vpn Has, onn nemro mon]nkonann snaue ono:
(noromnn) he (kojn cy, ry caxpanenn ynecennrn ra);
Ipyo npeneen rekcr
na cna rpn narpona
cnomennka snaun,
ornpnnnke, ono:
1.
POSI IDO
NIUS I BITA
ZIVLJAHU....
NA RECI
UPRAVO ZAJEDNO
UMRESE...
2.
SEPT IM PIT
ZIVLJASE U NIMI
DUNUMU
OTAC SINO
VA MILIH
3.
ARON
PRAOCEM
ZIVLJASE...
UNUCI... (Potomci)
he ra
ynecennrn
(caxpanennna onom
(crapom) mecry
caxpannnana (rpoy)).
3akyuak n
npernocranke
Crapn, o nnx one caxpanennx, najcrapnjn, ARON, neponarno npno nmyhan
jenpejckn rpronan kojn je cnakako snao n narnnckn, na n craponpckn, moxa n
crapocnonenckn, rj. cpnckn, mopa nrn a je no ncraknyr no cnojoj yuenocrn. On je
cnakako jean o najcrapnjnx Jenpeja kojn cy
onasnnn y one kpajene. Beponarno je nmao n noromke one pohene ns memonnrnx
pakona. Ako BITA crojn sa xencko nme (a na cnomennky p. 2 na cy nnka,
ounrneno: mymkn n xenckn; ona 6n morna nrn Fnrypxanka, rj, ns nnemena
Fnrypxana, kenrckor nnemena. a cy xnnenn ynpano ry re cy n caxpanenn, npno je
neponarno, jep ynpano ry je peka npnspencka, nanme FHCTPHHA.
Ha cnomennky ca pyxom na npxy, crojn: Sept Pit. SEPT kao mro ce y Cknronom
peunnky nanon, npnnaano je opehenom npckom nnemeny; on je jean o noromaka
anno ympnor nperka. Mecro caxpane koje cc nomnne na rpehem cnomennky - RORAC
je neko crapo rpoe koje nocn ncrn nasnn kao mecro na kome cy caxpanenn npckn
kpaenn y Hpckoj.
akne, no cnemy cyehn, one je peu o npaony Apony, Jenpejnny n, neponarno,
jenom o npeaka yn n xena kojn cy Kenrn kao n onn y Hpckoj. Onn cy cnn
nnemennra poa. Ha rpehem cnomennky ce nomnne n "AUR" mro na kenrckom,
npckom, snaun - snaro, a ro n ynyhnnano na nnemennro nopekno n jom nnme na
orarcrno.
Tako cy ce na kamenom cnvmennky o npe ckopo 2.000 ronna sajeno namne
cpncke n kenrcke peun, mro neh n camo no cen ronopn o cpncko-kenrckoj xnnornoj
napanenn.